Download - Minority news 6

Transcript
Page 1: Minority news 6

besplatan mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u Srbiji

Broj 6 | NOVEMBAR 2013

Minority News

AKTUELNO

Minority REPORT

Kratak pregled manjinskih prava 3

www.minoritynews.rs

Označen početak realizacije

Programa stažiranja

Nacionalni savetinacionalnih manjina irodna ravnopravnost

Izložba o ljudima kojinisu umeli da

ustuknu pred zlom

JEVREJSKA ZAJEDNICA POSETEKONFERENCIJA

NIJE LAKO BITI ROM, JOŠ TEŽE JE BITI ČOVEK

Mržnja, strah, rasizam - Zemun Polje , Srbija, 21. vek

Evropski parlamentarci u

Beogradu

Inicija�va iz bugarske strankeneozbiljna i neutemeljena u

bugarskoj nacionalnoj manjini

AKTUELNO

Page 2: Minority news 6

Informisanjem do boljih šansi i ravnopravnijeg društvaInformisanost i obaveštenost pripadnika nacionalnih manjina ne možese oceniti opštom ocenom jer postoje velike razlike u stepenu informisanosti kod različitih zajednica. Jedino što bi se moglo oceniti pozitivnom opštom ocenom jeste da je nivo informisanosti iobaveštenosti znatno viši od kako su uspostavljeni Nacionalni saveti nacionalnih manjina.

Sa ovakvom konstatacijom bi se verovatno složila većina pripadnika nacionanih manjina, ali bi kod velikog broja postojalo i jedno veliko ALI.Pojednostavljeno, ali ipak tačno, suština kritike Nacionanih saveta nacionalnih manjina, kada je u pitanju informisanje, mogla bi se svesti naopštevažeću istinu - uvek može bolje.

Važno je ipak istaći da se Nacionalni saveti suočavaju sa određenomsituacijom koja je objektivna i unapred zadata i prostor za delovanje ječesto veoma ograničen, što na svaku kritiku baca malo drugačije svetlo ičini jasnijim koliko je dugoročan, zahtevan i veoma komplikovan posaopodizanje opšteg nivoa informisanosti i obaveštenosti.

Više je razloga i okolnosti koji utiču na stepen informisanosti pripadnikanacionalnih manjina. Stepen obrazovanja je svakako jedan od ključnih indikatora i preduslova za planiranje i sprovođenje informisanja međupripadnicima nacionalnih manjina. Sa jedne strane imamo nacionalnezajednice u kojima gotovo da nema nepismenih i u kojima je većina pripadnika visoko obrazovana, ali postoje i nacionalne manjine među kojima većina pripadnika nema čak ni osnovno obrazovanje.

Nacionalni saveti nacionalnih manjina koji vrše sistematsko i plansko informisanje pripadnika nacionalnih manjina treba sistem informisanja ikomunikacije u potpunosti da prilagode svojoj publici da bi bili relevantni,a to pre svega znači podizanje opšteg nivoa informisanosti o pravima i zakonskim mogućnostima za pripadnike nacionalnih manjina. Taj posaoje težak, mukotrpan, iscrpljujuć. Možda ga upravo zbog toga mnogi izbegavaju i funkciju informisanja svode ili na tabloidno novinarstvo, ili nadruštvenu kritiku i političku analizu. U oba slučaja, gubi se poenta i zapostavlja se pravi i specifični značaj informisanja za pripadnike nacionalnih manjina.

Nesvakidašnji muzički događaj u Beloj Crkvi

Predsjednik RH dodijelio priznanje Povelja RepublikeHrvatske HKPD-u „MatijaGubec“ iz Rume

Priredbe posvećene deci

Iz hrvatske zajednice

Iz slovenačke zajednice

Muhedin Fijuljanin, ponovoimenovan za državnog sekretara

Iz bošnjačke zajednice

Počelа dečjа nedeljа

Iz bugarske zajednice

Izdvajamo iz manjinskih

zajednica

U Srbiji žive pripadnici 30 različitih nacionalnih zajednica!

Iz češke zajednice

Page 3: Minority news 6

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

ponedeljak, 04. novembra 2013. godine uBeogradu, Kancelarija za ljudska i manjinskaprava Vlade Republike Srbije organizovala je

uvodnu radionicu, čime je označen početak „Programastažiranja za mlade – pripadnike manjina u državnim institucijama u Srbiji“.

Svečanom otvaranju prisustvovali su David Mekfarlen zamenik ambasadora Velike Britanije, Loran Stokvis ambasador Holandije, Torgni Svenungson savetnik zarazvojnu politiku iz Švedske ambasade, predsednici romskog i albanskog nacionalnog saveta, kao i predstavnici državnih institucija koje učestvuju u realizaciji programa.

Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava, drSuzana Paunović, poželela je dobrodošlicu stažistima iizrazila zahvalnost svima koji pružaju podršku ovom programu, potvrđujući time njegov kvalitet.

''Verujem da će radno iskustvo, znanja i veštine stečenetokom stažiranja u državnim institucijama biti od velikekoristi stažistima za njihovo buduće radno angažovanjei doprinos sopstvenoj nacionalnoj zajednici i celomdruštvu'', istakla je Punović.

David Mekfarlen, zamenik ambasadora Velike Britanije,izrazio je veliko zadovoljstvo zbog ponovnog učešća uprojektu, posebno se zahvalivši Kancelariji za ljudska imanjinska prava na prilici koju pruža mladima u procesuusavršavanja i podsticanja njihovog aktivnog učešća ujavnom životu Srbije. Obraćajući se stažistima, podsetioih je na to da im je ovo jedinstvena prilika i da nastoje daje na što bolji način iskoriste u narednih šest meseci.

Loran Stokvins, ambasador Holandije, uputio je čestitkedržavnim institucijama koje su ove godine, svojim aktivnim učešćem, pružile podršku Programu stažiranja iiskazao zadovoljstvo zbog učešća Ambasade Holandijeu ovom projektu.

Torni Svenungson, savetnik za razvojnu politiku ŠvedskeAmbasade, istakao je napredak državnih institucija u Srbiji u pogledu unapređenja položaja Roma i pohvalioProgram stažiranja koji, kako je rekao, svojim konceptomdoprinosi punoj integraciji nacionalnih manjina.

Predsednici albanskog i romskog nacionalnog saveta pozdravili su prisutne, još jednom skrenuvši pažnju naznačaj ostvarenih rezultata ovog programa u proteklomperiodu, kao i na sve veću motivisanost pripadnika nacionalnih manjina za učešće u Programu stažiranja.

U

3 Minority News

Označen početak realizacije Programa stažiranja

Page 4: Minority news 6

a poziv Agencije za ostvarivanje prava zajed-nica i OSCE misije u Skoplju, predstavnicaKancelarije za ljudska i manjinska prava, IvanaDenić, predstavila je modele i mehanizme

saradnje uspostavljene između državnih institucija i organizacija civilnog društva i nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Seminar je imao regionalni karakter, sa svrhom razmeneiskustava i dostignuća na polju zaštite prava nacionalnihmanjina.

Pored predstavnice Kancelarije, na panel diskusiji u Skoplju aktivno učešće uzeli su i predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava i izbeglice Bosnei Hercegovine, Ministarstva za ljudska i manjinska pravaCrne Gore, predstavnici civilnog sektora: Fondacija zalokalnu demokratiju - Bosna i Hercegovina, Građanska al-ijansa - Crna Gora, Participativni forum – RepublikaMakedonija, kao i predstavnica Nacionalnog savetamakedonske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Većibroj predstavnika organizacija civilnog sektora koje delujuna teritoriji Republike Makedonije aktivno je učestvovaou diskusiji koja se odvijala na kraju svakog bloka izlaganja.

Učesnici radionice uputili su pohvale i iskazali veliko in-teresovanje za Program stažiranja za mlade - pripadnikemanjina u državnim institucijama koji sprovodi Kancelar-ija za ljudska i manjinska prava, uz podršku Ambasade Velike Britanije, Ambasade Holandije, Švedske agencije

za međunarodni razvoj (SIDA) i Organizacije za evropskubezbednost i saradnju (OEBS).

Na kraju prvog dana radionice, zaključak prisutnih unajvećoj meri odnosio se na postojanje kapaciteta a timei mogućnosti za aktivniju saradnju država u regionu napolju zaštite manjinskih prava.

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

N

Iskustva regiona predstavljena u Makedoniji

44 Minority News

Page 5: Minority news 6

Aktuelno

ediji već nedeljama izveštavaju o protestima„starosedelaca“ Zemun Polja, koji se buneprotiv „pridošlica“ - Roma. Integralni deo

medij-skih izveštaja su i međusobne optužbe gradskihi opštinskih vlasti i zaključci da je čitav problem unadležnosti policije. Iz nekih medijskih izveštaja stekaobi se utisak da se radi o nekom administrativnom prob-lemu, dok neki drugi pokušavaju diskretno da istaknuugroženost većinskog stanovništva Zemun Polja,predstavljajući „nepravdu“ koja im je učinjena. Postojei oni koji upozoravaju da naše društvo pokazuje simp-tome bolesti koje smo trebali odavno da smo preležali,ali taj glas se vrlo tiho čuje.

Šta je zapravo problem?O samom problemu u nekim veoma popularnim medij-ima možemo pronaći vrlo malo činjenica. Dominirajuuglavnom informacije iz druge ruke koje se vrlo dobrouklapaju u „ono“ što se ne sme glasno izgovoriti i za štase veruje da je opšte prihvaćena „dogma“, a to je da suRomi „kradljivci“, da su „prljavi“ i da sa sobom nose raznezarazne bolesti. Svaka vest koja će podržati tu predra-sudu dočekuje se u velikom delu javnosti kao još jedankrucijalni dokaz „istinitom uverenju“, a zapravo je reč osramoti, ljudskoj bedoći i odsustvu svakog osećaja zadrugog, kome je posebno teško. Ukratko - to je suštinaproblema.

Zarazna bolest ili društveno oboljenjeU Zemun Polju se zapravo dogodilo da je krajem oktobradvoje dece obolelo od šuge. Sumnja je prijavljena Grad-skom zavodu za javno zdravlje koji je utvrdio da je dvoje„romske“ dece, iz lokalne osnovne škole, obolelo odšuge. Oglasio se ubrzo i Dr Joksimović iz Gradskog zavoda zajavno zdravlje koji je tada izjavio: „Sve je pod kontrolomi nema razloga za brigu. Obolela su dva romska detetau čijoj porodici su i stariji lečeni od šuge, ali očiglednoneadekvatno. Šuga je bolest prljavih ruku i može se do-biti vrlo lako, na primer, u autobusu ako se zaraženi držaoza isti rukodržač, preko novca...“Informacija i činjenice su tu, predočilo ih je stručno ikredibilno lice, te učenici škole, njihovi roditelji istanovnici naselja su mogli da odahnu, uz nešto većioprez i nešto češće pranje ruku, zašta lekari tvrde da jeapsolutno najefikasnija mera protiv šuge.

Dva slučaja, pet dana terapije i dekada i po mržnjeNakon utvrđena 2 slučaja oboljenja od šuge, deca,roditelji, stanovnici Zemun Polja sve intenzivnije i savećim isčekivanjem prate dalji razvoj situacije i nadajuse da će mediji nešto reći o tome kako bi mogli da budutačno informisani i mirni. Neki od njih su zapravo čekalipotvrdu da se u osnovnoj školi dogodilo nešto strašno ijedino su mediji mogli potvrditi tu “zlu slutnju”.

Koliko smo napredovali u poštovanju manjinskih prava?

M

5 Minority News

Na žalost priča o bolesti koju medicina vrlo jednostavno leči, više je priča o našem društvu, nego ostanovnicima Zemun Polja i tamo gde bi priča trebala da se završi, priča zapravo počinje

Nije lako biti Rom, a još teže je biti čovek

Page 6: Minority news 6

AktuelnoNa potvrdu nisu dugo čekali. Već sledećeg dana vest jebila objavljena uz izjavu neimenovanog roditelja koji zabolest okrivljuje nedavno doseljene Rome. Od togtrenutka bolest više nije bila bitna, već samo Romi. Bez obzira na dostupnost informacija o bolesti, savetimalekara i apelima da ne postoji razlog za zabrinutost, novinar redovno izveštava o slučaju šuge u Zemun Polju,ostavljajući čitaoce u uverenju da se u Zemun Poljudogađa nešto strašno i nesvakidašnje. Na kraju sustrašne i nesvakidašnje stvari počele da se događaju.

Mržnja zaslepljujeMalo koji stanovnik Beograda, a kamoli stanovnik drugogdela Srbije ima bilo kakvu predstavu da Zemun Polje ima40000 stanovnika i da na taj broj stanovnika 2 obolela deteta nisu zapravo nikakva vest. Ako uzmemo u obzirda je bolest izlečiva i da proces do potpunog izlečenjatraje 5 dana, nije jasno zašto je novinar dnevne novinekoja ima nacionalnu pokrivenost uopšte obljavljivao in-formaciju. Nakon nekoliko dana prikupljena je medicinska statistikai uzvrđeno je da je u periodu od 30. oktobra do 6 no-vembra obolelo još 5 osoba, a da je ukupan broj obolelihza 2 meseca 64, od kojih je 39 obolelih među romskompopulacijom koja živi izolovano u naselju Kamendin.Dakle, 0.15% stanovništva Zemun Polja je u poslednjadva meseca obolelo od šuge, koja nije smrtonosna, većspada u lako izlečive bolesti. Istovremeno, u gradu Beogradu koji ima nešto više od1.600.000 stanovnika, za samo 10 dana, 1,2% stanov-ništva odnosno 20.000 ljudi oboljeva od gripa, što izazivaapsolutni kolaps u sistemima Domova zdravlja, ali medijio tome vrlo sporadično i u neuporedivo manjoj meriizveštavaju u odnosu na „vest o zaraznoj bolesti“ izZemun Polja. Postoji ipak objašnjenje. Logično i razumno. Pojava gripa

u Beogradu nije ništa novo, događa se svake godine, zatu pojavu ne može se okriviti niko i ma šta radili grip je usezoni redovan posetilac Beograđana. Šuga u ZemunPolju se takođe događa svake godine. Na nivouBeograda, broj obolelih od šuge povećan je za 20% u2011. godini u odnosu na prethodnu godinu i iznosio jegotovo 1000 zaraženih. Poznato je da se od šuge najvišeoboljeva u oktobru i novembru. Međutim, za pojavušuge u Zemun Polju bilo je moguće okriviti, naravno,Rome. Novinar, urednik i vlasnik medija mogli su biti pot-puno sigurni da će biti prepoznati u društvu kao neko kohrabro govori ono što svi misle – „Kada su u pitanjuRomi, slobodno ih proglasi za krive“. Potvrdu su dobili već 4 dana posle objavljivanja spornogčlanka kada se okupilo oko 1000 stanovnika Zemun Poljakoji su uzvikujući rasističke parole i preteće poruke,mnoge probleme pripisali činjenici da u naselju živeRomi. Stravično je izgledala slika gomile koja uzvikuje: „Ubij, za-kolji, da Cigan ne postoji!“ Odjednom više nije problempredstavljala samo šuga, već i kriminal, droga, prostitu-cija i mnogi drugi društveni problemi naselja ZemunPolje koji su se pripisali Romima. Tada situacija postajestrašna i nesvakidašnja.

Kraj priče ili priča bez kraja?O 90 romskih porodica, koji su subjekt priče iz ZemunPolja, tek se na nekoj internet stranici organizacija za zaštitu ljudskih prava može pročitati da žive u strahu, danoću ne spavaju, da decu ne šalju u školu, da bi radootišli negde, ali nemaju gde. Došli su u naselje u koje ihje smestila gradska vlast, koja ih je iselila iz novobeograd-skog naselja “Belvil”. O deci iz lokalne osnovne škole više se ne piše i više sene spominju jer je svako obolelo dete već izlečeno i redovno pohađa školu. Svako dete sem romske dece,koja iz straha ne odlaze u školu. Ako se setimo Dušana Jovanovića koji je sa 13 godina ubijen u Beogradskoj ulici samo zato što je Rom,razumećemo malo bolje strah Roma.Država i državni organi će u jednom trenutku slučaj uZemun Polju proglasiti rešenim čime će staviti tačku napriču. Da li će se tu priča i završiti ostaje da se vidi.

Država se oglasila nadležnomMeđu prvima je javno reagovala Poverenica za ravno-pravnost, Nevena Petrušić. Ona apelovala na državne or-gane da hitno reaguju i ocenila je da rasizam u Srbiji jošnije u potpunosti iskorenjen. Pored toga, ona je pozvalamedije da svojim pisanjem doprinose razvijanju svesti oljudskim pravima i toleranciji.Nacionalni savet Romske nacionalne manjine je pozvaosve nadležne institucije da reaguju na provokacije i organizovane incidente prema Romima. Zamolili su svegrađane Srbije da osude one koji na rasističkoj osnovi

6 Minority News

Država i državni organi će u jednom trenutku slučaj u Zemun Polju proglasiti rešenim čime ćestaviti tačku na priču. Da li će se tu priča i završiti ostaje da se vidi.

“Bežite iz Zemun Polja”, “Ubij zakolji, da Cigan nepostoji” orilo se Zemun Poljem kao navijački poklič

Page 7: Minority news 6

svojim divljačkim ponašenjem izazivaju nemire i stvarajudistancu, netrepeljivost i mržnju prema Romima - svojimsugrađanima. Opština Zemun je apelovala da se integracija Roma u"svojoj punoći" ostvari, a ne da dolazi do ''getoizacije'' isvim negativnostima koje takva pojava donosi društvu,kao i da to pitanje ne sme biti ispolitizovano, jer se radio životima građana i funkcionisanju opštine Zemun.Opština Zemun je objavila i to da u saradnji s Mini-starstvom unutrašnjih poslova otvara policijsku is-postavu u prostorijama Mesne zajednice Zemun Polje,kako bi opšta bezbednost građana bila na višem nivou. Zamenica gradskog sekretara za socijalnu zaštitum Alek-sandra Krstić, je izjavila: “Većinu problema na koje segrađani žale da potiču iz romskog naselja, trebalo bi dareši policija. Oni pre svega smatraju da je u Kamendinuznatno povećana stopa kriminala. Lomljenje auto-stakala, obijanje podruma, paljenje kontejnera, velikibroj dece na ulici... Sve ovo jednostavno nije u našojnadležnosti, već policije. Ako naprave problem koji je unašem domenu pozivamo ih na informativne razgovore”.Stanovnike spornog naselja Kamendin u Zemun Polju jeposetila predstavnica gradskih vlasti, a obraćajući im sesavetovala ih je da se zatvore u svoje kuće i obrate pažnjuna higijenu.Osuđujući proteste, zaštitnik građana Saša Janković kažeda je ključno pitanje da li će država odreagovati na pravinačin.On je povodom incidenata u Zemun Polju izjavio: “Dakleda li je MUP reagovao na pravi način, odnosno da li suutvrdili da je bilo poziva na rasnu, versku, etničku netr-peljivost i da li su u tom pogledu preduzeli ono što zakonnalaže prema počiniocima takve vrste dela. Nešto teži iozbiljniji nivo rešavanja problema, koji nam često izmičesa horizonta su pitanja etničke distance i svega onogašto je proizvodi – od obrazovanja, preko uslova života,preko načina komunikacije, preko, na neki način prelaskapreko nasilja u nekim drugim oblastima u dužem vre-menskom periodu. Dakle, šta je to što mi kao društvotreba da uradimo kako bi krivična dela o kojima sam prvopričao, bila samo izuzetak, a ne rezultat neke širedruštvene fotke. I konačno, u krajnjem, svako od nassebe treba da zapita kako može da radi stvari koje drugogčoveka čine da se oseća poniženo, obespravljeno,ugroženo, uplašeno…”

Nakon izjava državnih funkcionera, ostaje još samo dase pronađe rešenje koje će sprečiti sve oblike nasilja iponižavanja Roma, dok se ne pronađe rešenje u okvirukoga bi se Romi u potpunosti integrisali u društvenetokove kao ravnopravni građani.

Grupacija nevladinih organizacija se oglasila proglasomkoji prenosimo u celini

Sramota je!Beograd, 09. novembar 2013 - Sramota je da na danBorbe protiv fašizma na delu teritorije grada Beogradastanovnici danima žive u strahu zbog fašističkih povikakoji se mogu čuti na protestima u Zemun polju.Organizacije civilnog društva traže od nadležnihdržavnih organa, a posebno od gradskih i opštinskihvlasti da hitno reaguju povodom rasističkih incidenatajer će u suprotnom snositi teret odgovornosti za nasiljekoje ovih dana eskalira u naselju Kamendin u Zemunpolju, Opština Zemun.

Od svih nadležnih očekujemo: - Osudu i pokretanje postupaka protiv onih koji širerasnu netrpeljivost i mržnju, pozivaju na diskriminacijui stvaraju atmosferu linča prema romskoj populaciji- Da prestanu sa politizacijom ovog pitanja, jer jebezbednost svih građana prioritet, a iskorenjivanje ra-sizma ustavna obaveza, odnosno da zaborave napolitičke boje i jedinstveno pristupe rešavanju ovogproblema- Da hitno reaguju i koordiniraju aktivnosti na sman-jenju nasilja,

Od gradskih i opštinskih vlasti očekujemo:- Da objave tačne podatke, čime bi demantovali lažnenapise i informacije koji se danima pojavljuju udomaćim medijima, a vezani su za socijalno stanovanjei realne troškove ovog vida zaštite prava.- Da u što kraćem roku organizuju sastanak sa svimnadležnim sekretarijatima i građanima i koordinirajuaktivnosti koje će rezultirati poboljšanjem zdravstvenihi svih drugih uslova stanovnika glavnog gradaOd Ministarstva unutrašnjih poslova očekujemo:- Da u skladu sa zakonima Republike Srbije i UstavomRepublike Srbije ne dozvole javno širenje i promo-visanje mržnje i rasne netrpeljivosti

Istovremeno apelujemo na građane da budu svesnisvih mogućih manipulacija u ovom tenutku i da neučestvuju i ne pružaju podršku onima kojima je jedinicilj širenje mržnje i nasilja.Svaljivanje krivice za sva krivična dela koja se naodređenoj teritoriji dešavaju na romsku populaciju jeizuzetno opasno, jer se povlađuje stereotipima i krim-inalizuje ugrožena populacija.Organizacije civilnog društva će povodom diskrimina-tornih i uvredljivih napisa u medijima podneti i žalbuSavetu za štampu protiv medija koji svojim neodgov-ornim pisanjem stvaraju klimu u kojoj je nasilje protivRoma dozvoljeno.

Aktuelno

7 Minority News

Šuga će polako nestati iz Zemun Polja sa delovanjem terapije, ali šok koji je ostao nakon događajau kome su građani sa ubeđenjem u pravičnost tražili iseljavanje Roma, ostaviće posledice

Page 8: Minority news 6

Minority Report

rva generacija ljudskih prava obuhvatagrađanska prava i slobode, druga i treća gen-eracija ljudskih prava imaju za cilj ostvarivanje

delimičnih grupnih prava i prava solidarnosti pojedincau odnosu na državu.

Od devedesetih godina 20. veka uočljiv je gotovopravolinijski napredak u razvoju prava nacionalnih manjina i to kroz države, međunarodne organizacije inevladine organizacije u okvirima evropskog sistema zaštite ljudskih prava.

Prava nacionalnih manjina su tretirana u polju koje je biloomeđeno pravom na samoopredeljenje naroda, sa jednestrane i integritetom i suverenitetom država, sa drugestrane. U tom okviru je normativni poredak zaštite nacionalnih manjina često osporavan što je u značajnojmeri usporavalo razvoj manjinskih prava. Politički koncept “zaštite nacionalnih manjina” sadrži u sebi svo-jevrsnu suprotstavljenost univerzalnoj i nedeljivoj zaštitiljudskih prava, koji zaštitu nacionalnih manjina ne tretiraviše kao “unutrašnje pitanje” države već kao zadatak širihsaveza država odnosno međunarodne zajednice.

Ovakav razvoj pokazuje se kroz ratifikaciju međunarodnihsporazuma i ugovora koji su sve brojniji, iako države jošuvek samostalno i u različitom stepenu primenjujumeđunarodne obaveze.

Spoljna i unutrašnja granica prava nacionalnih manjinaPolitičko i pravno stepenovanje u oceni primene pravneregulative, kao i njen domet u zaštiti prava manjina sajedne strane, i “dovoljno široko polje” za tumačenje i pri-menu na pojedinačne slučajeve, sa druge strane, namećudodatno pitanje: “Gde se nalaze “spoljne“ granice zaštiteprava nacionalnih manjina i “prava na samoopredeljenje naroda.

Spoljna granica prava na samoodlučivanje se uglavnomkvalifikuje i doživljava kao “dezerterstvo” i separatizam uodnosu na državu pripadanja i podrazumeva stvaranjenovog pravnog subjekta Zaštita nacionalnih manjina se,nasuprot tome, odnosi na obezbeđivanje kolektivnihprava bez da se dovodi u pitanje suverenitet države.

U okviru tih “napetih” odnosa “prava” i “zaštite”

Koliko smo napredovali u poštovanju manjinskih prava?

Kratak pregled manjinskih prava - 3

P

8 Minority News

Od devedesetih godina 20. veka uočljiv je gotovo pravolinijski napredak u razvoju prava nacionalnih manjina

Istorijski događaji, krize, nedostaci pouzdanih rešenja često uzrokuju da se odrđeni kompleksni problemii kumulirana nezadovoljstva rešavaju u fazi kada jednostavna rešenja nisu moguća. Kao i kod mnogih

problema, pitanje zaštite nacionalnih manjina postaje aktuelno tek kada se dogodi da se čovečanstvo suoči sapretnjom po stabilnost ili po mir određenih regiona. Istorija međunarodnih dokumenata kojima se štite

nacionalne manjine, jasno ukazuje da je svaki međunarodni dokument imao praktičan povod.

Page 9: Minority news 6

nacionalnih manjina, kreira se specifičan zadatak zadržave i nacionalne manjine, a to je uz odbacivanje pravana secesiju, stvaranje, uvažavanje i sprovođenje ravno-pravnosti i poštovanja od strane države.

Pravo na samoodlučivanje i zaštita nacionalnih manjinakoriste različite instrumene za ostvarenje istog cilja, kojibi se najopštije mogao nazvati očuvanje nacionalnog ietničkog identiteta.

Oba instumenta se razlikuju u pretpostavkama na kojimasu nastali, kao i u funkcijama i pravnim posledicama. Unutrašnja postavka i određenje manjinskih prava umnogome se oslanja i ograničava na individualna pravakoja se doživljavaju često kao dovoljna u zaštiti nacional-nih manjina. Kolektivna prava nacionalnih manjina sustavljena u drugi plan i odnose se uglavnom na zaštitu oddirektnog nasilja prema pripadnicima nacionalnih manjina.

Ostala kolektivna prava kao što su obaveze u ostvarivanjuodređenog stepena autonomije veoma su retko deoobavezujućih multikulturalnih ugovora.

Kopenhaški zaključci otvorili novu etapu u ostvarivanju manjinskih pravaNa političkom nivou Kopenhaški zaključci Konferencije zaevropsku bezbednost i saradnju iz 1990. godine upravoukazuju na tu vrstu kolektivnih prava.

Ti dokumenti se u pravnoj i poliričkoj praksi nazivaju “softlaw” dokumenti jer imaju samo indirektnu i veoma

ograničenu mogućnost zaštite nacionalnih manjina upraksi, dok i dalje najznačajnije u zaštiti nacionalnih manjina ostaje nacionalno zakonodavstvo i bilateralnisporazumi.

Nacionalni pravni sistemi po pitanju nacionalnih manjinasu veoma heterogeni i oslikavaju demografsku, istorijsku,ekonomsku, političku i društvenu stvarnost svakepojedinačne države.

U praksi, oko tri četvrtine evropskih pravnih sistema os-iguravaju zaštitu nacionalnih manjina Ustavom.

Evropska konvencija o ljudskim pravima je uvela značajnemehanizme zaštite nacionalnih manjina. Manjinska pravasu eksplicitno navedena i uključena u član 14 koji zabra-njuje sve oblike diskriminacije i u određenim dodatnimprotokolima konvencije.

Blago pomeranje u stavu država prema zaštiti nacionalnihmanjina ogleda se kroz sve veći broj međudržavnih sporazuma potpisanih tokom 60-tih godina 20. veka, avećina evropskih država je u potpunosti počelo da primenjuje član 27. Međunarodnog pakta o građanskimi političkim pravima.

U periodu od 20 godina, taj pakt se u pravnoj i političkojpraksi pokazao kao ključni i najvažniji dokument u zaštitiprava nacionalnih manjina koji obavezuje države potpisnice na negovanje kulture, religije i jezika pripadnika nacionalnih manjina. Tim dokumentom ječovečanstvo na jedan duži period pitanje zaštite nacional-nih manjina “sklonilo sa stola”, bar što se tiče značajnihmeđunarodnih dokumenata.

nastaviće se...

9 Minority News

Minority Report

Evropska konvencija o ljudskim pravima je pravni aktSaveta Evrope donet u Rimu 4. novembra 1950. godine

Objavljena je pod nazivom Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, stupila je na snagu 3. septembra 1953. godine.

Prve potpisnice Konvencije bile su: Belgija, Velika Britanija, Danska, Irska, Island, Italija, Luksemburg,Nemačka, Norveška, Turska, Francuska i Holandija.

U periodu od 1950. do 2004. godine, Konvenciju jepotpisalo 46 zemalja. Potpisivanje je označilo prihvatanje obaveze poštovanja prava i sloboda, kaoi priznavanje nadležnosti Evropskog suda za ljudskaprava.

Tekst je zvanično preveden i objavljen na 30 jezika,a ratifikacija je izvršena u svim državama SavetaEvrope.

Evropska konvencija o ljudskim pravima

Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima je je međunarodni instrument o ljudskimpravima legislativnog karaktera.

Njegovim odredbama utvrđena su incividualna ikolektivna prava, određene mere za nadzor nadnjihovim poštovanjem i osnovan Komitet za ljudskaprava koji nastoji da se ugovornice pridržavajupreuzetih obaveza.

Pakt je usvojen i otvoren za potpisivanje i ratifikovanje, ili pristupanje, rezolucijom Generalneskupštine Ujedinjenih nacija 2200 A(XXI) od 16. decembra 1966. godine, a stupio je na snagu23. marta 1976. godine kada je potrebnih 35 državadeponovalo instrumente o ratifikaciji ili pristupanju.

Međunarodni pakt o građanskim ipolitičkim pravima

Page 10: Minority news 6

U crkvi Svete Ane održan je koncertčeško srpskog prijateljstva uizvođenju Praškog mešovitog horapredvodjenog horovođama i diri-gentima Jiržijem Petrdlikom iJanom Štajerom. Gostovanje ovog hora, poznatog umeđunarodnim okvirima, organi-zovali su Nacionalni savet Čeha iAmbasada Češke republike uBeogradu. Domaćini su bili, u crkviTiborom Kiralj, sveštenik, a kasnijena ručku i druženju, Češka besedaBela Crkva.

Goste iz Praga i publiku pozdravilisu konzulka Veronika Senjukova, izamenik ambasadorke Jirži Kyrian.

Izvedene su češka i srpska himna,a zatim muzički program u kome jebilo i pravoslavnih kompozicija, kaoi nekoliko starih srpskih narodnihpesama.

Praški mešoviti hor spada u rednajboljih amaterskih horova u Re-publici Češkoj. Od osnivanja 1945.godine, do danas, hor je osvojio niznagrada na domaćoj i međunarod-noj sceni. Dirigent, Jirži Petrdlik, seubraja medju najistaknutije diri-gente svoje generacije. Gost jeznačajnih operskih scena u Evropi ,a na polju simfonijske muzikesarađuje sa vodećim češkim istranim orkestrima.

Iz češke zajednice

10 Minority News

Jaroslav Bodnar

oš jedan veliki muzički događaj dogodiose u Beloj Crkvi. I ne samo muzički - kakomu i naslov govori, vezan je za jačanjeprijateljskih veza dva naroda, vezana

slovenskom kulturom i duhovnošću. J

KONCERT ČEŠKO-SRPSKOG PRIJATELJSTVA

Nesvakidašnji muzički događaj u Beloj CrkviNesvakidašnji muzički događaj u Beloj Crkvi

Page 11: Minority news 6

acionalni savet češke nacionalne manjineimao je veliku čast da ugosti delegaciju navisokom nivou koju su sačinjavaleambasadorka Češke Republike, njena ekse-

lencija gospodja Hana Hubačkova, i direktorka Kance-larije za ljudska i manjinska prava, gospođa SuzanaPaunović. Poseta je održana 15. oktobra 2013. godineu opštini Bela Crkva. Naime, u opštini Bela Crkva živinajveći broj pripadnika češke nacionalne manjine u Re-publici Srbiji, pa se tu i nalazi sedište Nacionalnogsaveta. Ispred Ambasade Češke Republike u poseti suučestvovali i šef Ekonomskog odeljenja, gospodin LubošJoza, i šefica Konzularnog odeljenja, gospođa VeronikaSenjukova.

Delegacija je osim Nacionalnog saveta posetila i ČeškoSelo i obišla Muzej Čeha, te crkvu Svetog Jana Nepomukai prostorije Češke besede Češko Selo. U selu Kruščica or-ganizovan je obilazak objekata koje je finansirala Vladarepublike Češke, te poseta Češkoj besedi Kruščica i Os-novnoj školi „Sava Munćan“ uz prisustvo nastavi češkogjezika, a kao završnica posete usledio je radni sastanak uprostorijama Češke besede Bela Crkva.

U razgovoru sa predstavnicima Nacionalnog saveta češkenacionalne manjine direktorka Kancelarije za ljudska imanjinska prava apostrofirala je aktivan rad češkog Na-cionalnog saveta u svim oblastima u kojima nacionalnisaveti imaju ovlašćenja, posebno istakavši činjenicu da jezalaganjem Nacionalnog saveta obrazovni sistem Repub-like Srbije obogaćen uvodjenjem u nastavu češkog jezikasa elementima nacionalne kulture.

Ambasadorka, njena ekselencija gospođa HanaHubačkova, izrazila je zadovoljstvo što češka manjina uSrbiji aktivno radi na očuvanju svoje kulture, identiteta ipovezivanju sa matičnom državom. Iz tih razloga, ČeškaRepublika pruža i finansijsku, ali i sve druge vidove po-drške češkoj manjini. Predsednik Nacionalnog savetačeške nacionalne manjine, gospodin Štefan Klepaček, ipredsednici Odbora za obrazovanje, gospodin Jaroslav

Hoc, predsednica Odbora za kulturu, gospođa LjiljanaStehlik i predsednik Odbora za informisanje, gospodinJaroslav Bodnar, predstavili su aktivnosti Nacionalnogsaveta, od rada na nastavnim planovima i programima začeški jezik sa elementima nacionalne kulture i pripremeudžbenika za ovaj predmet, preko učešća češke manjineu brojnim kulturnim manifestacijama, do rada na afirma-ciji češke manjine u sredstvima javnog informisanja.

Predsednica Odbora za kulturu Nacionalnog saveta ČehaStehlik Ljiljana

11 Minority News

Iz češke zajednice

POSETA ZA PAMĆENJE

N

Page 12: Minority news 6

redsednica odbora za kulturu Nacionalnogsaveta Čeha uzela je učešće na Konferencijiu Novom Sadu pod nazivom „Nacionalnisaveti nacionalnih manjina i rodna ravno-

pravnost “ koju su zajednički organizovali Pokrajinskiombudsman i Misija OEBS u Srbiji. Konferencija je or-ganizovana nakon sprovedenog istraživanja o zastu-

pljenosti i vidljivosti žena unacionalnim savetima na-cionalnih manjina i primeninačela rodne ravnopravnosti unjihovom radu.

Prisutne je pozdravila pokrajin-ska ombudsmanka, gospođaAniko Heinrich Muškinja agospođa Ana Tomanova Ma-kanova, predsednica Nacio-nalnog saveta slovačke na-cionalne manjine, istakla je daRepublika Srbija ima zakonskarešenja u oblasti zaštite pravanacionalnih manjina i rodneravnopravnosti, ali da velikiproblem predstavlja njihovoneprimenjivanje u praksi.

Zamenica za zaštitu pravanacionalnih manjina, gospođaEva Vukašinović, takođe je is-takla važnost podizanja svesti o

ovoj značajnoj temi.

Misija OEBS u Srbiji se pitanjima nacionalnih manjina irodne ravnopravnosti bavi od početka svog delovanja uRepublici Srbiji, navela je Jelena Jokanović, savetnica oveorganizacije, i istakla da je prepoznata i važnost medju-sobnog uticaja ove dve teme i na osnovu toga svake go-

dine se održavaju letnje škole začlanice nacionalnih saveta o pitanjimarodne ravnopravnosti, kulture i et-niciteta.

Zaključeno je da je potrebno iniciratiizradu izmena i dopuna statuta na-cionalnih saveta i propisati da svaki na-cionalni savet oformi odbor za rodnuravnopravnost. Ovaj odbor bi bio stalanorgan i davao bi mišljenja na sve nacrteakata koje donosi nacionalni savet, akoji se posredno ili neposredno tičupolitike jednakih mogućnosti i po-drazumevaju ravnopravno učešćepolova u svim fazama planiranja,donošenja i sprovođenja odluka koje suod uticaja na položaj žena i muškaraca.

12 Minority News

Iz češke zajednice

Učešće predstavnika Nacionalnog saveta Čeha na konferenciji

P

Nacionalni saveti nacionalnih manjina i rodna ravnopranostStehlik Ljiljana

Predsednica Odbora za kulturu Nacionalnog saveta Čeha

Page 13: Minority news 6

olazeći od činjenice da na teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine u RepubliciSrbiji dugostoljetno žive pripadnici hrvatskognaroda, koji su tijekom povijesti davali, a i

danas daju značajne prinose u brojnim područjimadruštvenog života (kultura, politika, gospodarstvo,sport, bojna polja...), među kojima ima i onih koji su odsvekolike važnosti za cijeli hrvatski narod;duboko svjesni da je hrvatska zajednica u Vojvo-dini, koja prema rezultatima popisa iz2012. godine broji 47.033 pripadnika,još uvijek institucionalno slaboizgrađena, napose kada je riječ o au-topercepciji i valorizaciji vlastite usp-ješnosti bilo u povijesti bilo u sadašnjosti,te da živi u državi u kojoj su još uvijek izloženistrategiji prešućivanja i nijekanja te ekskluzivističkomodnosu;ističući da sve manjinske zajednice u Vojvodini, osimhrvatske, imaju unutar sebe ustrojene institucijenagrađivanja, kao oblik javnog odavanja priznanja usp-ješnicima iz njihovih redova, te da isto tako postoji razvi-jena praksa nagrađivanja istih od strane država matičnihim naroda, što također u našem slučaju do sada nije us-tanovljeno;vjerujući da bi se dodjelom predloženog priznanja odstrane predsjednika Republike Hrvatske udrugama kul-ture iz hrvatske zajednice u Vojvodini, čiji su prinosi odvelikog značaja za ovdašnju regionalnu hrvatsku kulturu,pospješilo pozitivno vrednovanje kulture Hrvata u Vojvo-dini znajući da bi se na taj način u javnosti, te krugovimakulturne zajednice u matičnoj nam državi Srbiji povećao,prijeko potreban, respekt ovdašnjih Hrvata te takvimočitovanjem djelatnog interesa domicilne države is-pravno svjedočila provedba Ustava Republike Hrvatske(članak 10, stavak 2) i spremnost da se hrvatskoj kulturi

pristupa kao jedinstvenom fenomenu, koja nije omeđenadržavnim granicama Republike Hrvatske;smatrajući i više nego potrebnom činjenicu da RepublikaHrvatska nagrađuje i one Hrvate koji žive i rade izvannjezinih granica te njihovih institucija, koje su svojimdjelovanjem uvelike pridonosili očuvanju i razvojuhrvatske kulture na područjima gdje Hrvati obitavaju,

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata bio je slobo-dan u ožujku 2013. godine predložiti General-

nom konzulatu Republike Hrvatske sasjedištem u Subotici Inicijativu za dod-jeljivanje priznanja Povelje RepublikeHrvatske, koju dodjeljuje PredsjednikRepublike Hrvatske, za hrvatsku

udrugu kulture iz Vojvodine, čiji je prinosna području kulture Hrvata u Vojvodini teško

mjerljiv. Ovoga puta riječ je o Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu „Matija Gubec“ iz Rume, koje ovegodine slavi 110 godina od osnutka. Uz zahvalu svima na djelatnom i zauzetom zalaganju, sradošću ovim putem priopćavamo javnosti kako je našprijedlog i poticaj pozitivno okončan – predsjednik Re-publike Hrvatske Ivo Josipović odlučio je dodijeliti„Povelju Republike Hrvatske“ Hrvatskom kulturno-prosv-jetnom društvu „Matija Gubec“ iz Rume. Ovo vrijedno priznanje HKPD-u „Matija Gubec“ iz Rumeuručio je u subotu, 5. listopada 2013. godine, vele-poslanik Republike Hrvatske u Beogradu, GordanMarkotić, u okviru programa obilježavanja 110 godina odosnutka Društva u Domu kulture u Rumi.Ovo je treća „Povelja Republike Hrvatske“, koja je natemelju poticaja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvatadodijeljena nekoj hrvatsko udruzi kulture u Vojvodini.Naime, 2011. godine ovo su prestižno priznanje dobiliHKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta i HKUD „VladimirNazor“ iz Sombora.

13 Minority News

Iz hrvatske zajednice

Predsjednik RH dodijelio priznanje Povelja RepublikeHrvatske HKPD-u „Matija Gubec“ iz Rume

P

prof. Tomislav Žigmanov ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Page 14: Minority news 6

esvakidašnji kulturni događaj, bolje reći per-formans obilježio je nedjeljno popodne, 27.listopada 2013., čikerijanski šor u kojem senalazi „Kuća na mrginju“ pod brojem 599.

Čikerija, mjesto sjeverozapadno od Subotice, smještenaje uz sam rub granice s Mađarskom, a u puku je poznatakao Donja Čikerija, dok se naselje tzv. Gornja Čikerijanalazi u današnjoj Mađarskoj. Povlačenjem granice1918. godine, naselje je prepolovljeno, te se ono danasprostire u dvije države. Dok dio Čikerije koji se nalazi uMađarskoj dinamičnije živi, u posljednjih se pedeset go-dina pučanstvo intenzivno iseljava iz Donje Čikerijeprema selima Tavankut i Ljutovo, kojem administrativnoi pripada, zbog loše osnovne infrastrukture, kao što jeput, i udaljenosti od centra sela u kojem se nalazi sveono potrebno za pristojan život kao što su ambulanta,škola i trgovina. Malobrojno stanovništvo, mahom starije dobi još prkosi tendeciji odlaska.

U Kući na Mrginju, njezin je vlasnik Tomislav Žigmanov,čiji obiteljski korijeni potječu iz Čikerije, okupio stotinjaksvojih prijatelja na program pod nazivom „Minijaturevlastitosti“ kao prvi kulturni sadržaj koji se odigrao naovome mjestu, a prema planovima domaćina ne posljed-nji. Riječ je o predstavljanju djela nekoliko autora. Temeljperformansa bili su stihovi Tomislava Žigmanova, tematizirani kao 14 minijatura, koje je u vizualnom oblikupredstavio dizajner Darko Vuković, profesor na novosad-skoj Akademiji, a melodije inspirirane ovim stihovimauglazbio je Matija Molcer.

Uz zvuke melodija Minijatura vlastitosti, koje su na klar-inetu izveli László Baráth, profesor u Muzičkoj školi, i njegov učenik Augustin Žigmanov, autor je čitao stihove,dok je publika mogla pogledati, po dvorištu salaša razm-ještene njihove vizualne oblike. Povjesničarka LjubicaVuković Dulić je otvorila ovu izložbu ističući ovaj projektkao onaj koji je sadržan od napisanoga stiha, inspiriraneglazbe i vizualizirane misli, te koji smješten u jedan izm-ješteni prostor tvori zanimljivi primjer spoja suvremenogknjiževnog, likovnog i glazbenog izraza s tradicionalnimokruženjem. Kao takav, prema njezinim riječima, možese razumjeti i kao poticaj povratku onamo, odakle se većpola stoljeća odlazi i kao poticaj da se sličnim inicijativamaporadi na revitalizaciji naše zapuštene i pomalo zaboravl-jene baštine. Program je, izvođenjem dviju izvornihbunjevačkih pjesama, upotpunila i Izvorna ženskapjevačka skupina HKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta.

Zamisao organizatora programa jest povećati mobilnostunutar naše zajednice, te proširiti prostor na kojemu semože kulturno djelovati. Želja za dinamiziranjem prostoraČikerije, odakle odlazi veliki dio stanovništva, jedan je od

lokaliteta koji se može priređivanjem ovakvih ili sličnihdogađaja revitalizirati. „Pozivam da budete naši vjernipratitelji. Vašim prijedlozima potaknite mobilnost ljudiunutar naše zajednice, te dislocirajmo kulturne programeizvan naseljenih mjesta. Osnovna ideja ili misija Kuće namrginju i programa koji će se odvijati ovdje jest Prt života,a potencirat će da ono što je vlastito, a koje je kod nasčesto daleko strano i ogađeno, bude prihvaćeno kao pozitivno, jer to osim nas neće nitko drugi učiniti.Moramo biti svjesni toga da ono što je naše, što pripadaprostoru našega svijeta jest itekako vrijedno. Ovdje ćemopokušati raditi na afirmaciji toga i pozivam sve da i daljenastave pratiti što budemo radili“ naglasio je domaćinovoga skupa, Tomislav Žigmanov.

U ulozi jednog od domaćina bio je i Ladislav Suknović,predsjednik HKPD „Matija Gubeca“, udruge koja po-država misiju Kuće na mrginju: „Dobrodošlicu želim naovaj salaš na mrginju, najbližoj točki Europske unije, adaleko sigurnije možemo kazati ostvarenje višegodišnježelje našeg domaćina. Siguran sam da možemo ovimsvečanim umjetničkim performansom i ovom našomnazočnošću ovdje svjedočiti ustoličenje našeg domaćinau status gazde i organizatora budućih kulturnihdogađanja. To nije jednostavno niti lako, ali ja sam siguranda ćemo mu mi u svemu tome pripomoći. Mi se zajednos njim radujemo, te očekujemo daljnje dolaske na salašna mrginju.“

Domaćin salaša je na kraju sve one koji su mu pomoglipri uređenju pozdravio, zahvalivši svima koji ga prate tepozvao da i dalje prate kulturna događanja Kuće namrginju. Svima posjetiteljima je služena uzlivanca, mast irampaš, dar obitelji Marina Skenderovića.

I. D.

14 Minority News

Iz hrvatske zajednice

Prt života u Kući na mrginju

N

Page 15: Minority news 6

ijekom listopada 2013. godine objavljene sudvije nove knjige: „Bibliografija narodnihpripovjedaka i djela Balinta Vujkova“ i knjigasabranih pjesama Alekse Kokića „U sjenama

ravnice“, koja se objavljuje u povodu 100. obljetnicerođenja „pjesnika bunjevačkih bijelih salaša“.

Knjiga „Bibliografija narodnih pripovjedaka i djela BalintaVujkova“ posljedica je planskih aktivnosti Zavoda za kul-turu vojvođanskih Hrvata u području ustrojavanja biblio-grafije, te ujedno početak izrade bibliografija i njihovoobjavljivanje kao samostalnih publikacija.Riječ je o bibliografiji koja je rađena za XI.Dane Balinta Vujkova – dane hrvatskeknjige i riječi 2012. godine, s ciljem sabi-ranja i popisivanja svih narodnih pripovje-daka koje je najveći sakupljač i zapisivačhrvatske narodne književnosti u Poduna-vlju objavio.

Autorica bibliografije je Katarina Čeliković,a recenzentica Izabela Papdi. Prva u nizuBibliografija, ova publikacija donosi 2.257jedinica, u koje spadaju narodne pripovi-jetke, njih 2.168 (2.094 jedinica knjižnegrađe i 74 zvučne i filmske građe) i 89 au-torskih jedinica. Bibliografija bilježi naro-dne pripovijetke skupljene na širempanonskom prostoru, kao i prijevode namađarski i slovenski jezik. Uz bibliografijuse nalazi popis matičnih publikacija te ka-zala kazivača narodnih pripovjedaka, to-ponima (vezanih uz kazivače narodnihpripovjedaka) i razriješenih inicijala i pseu-donima Balinta Vujkova. Za potrebe bi-bliografije prelistano je pedesetakmonografskih publikacija, gotovo tridesetserijskih publikacija i skupljeno desetakelektroničkih zapisa (CD, DVD).

Bibliografija narodnih pripovjedaka i djelaBalinta Vujkova prvi je pokušaj sustavnogbibliografskog bilježenja narodnih pripo-vjedaka koji nam daje informacije o brojuobjavljenih pripovjedaka te količini i mje-stu objave svake od pripovjedaka, što ćeimati za posljedicu mogućnost njihovekvalitetnije obradbe i valorizacije.

Knjiga sabranih pjesama Alekse Kokića „Usjenama ravnice“, koju je priredila ŽeljkaZelić, objavljena je u povodu 100. obljetnice rođenja „pje-snika bunjevačkih bijelih salaša“. Nastala je radi cjelovi-toga prikaza njegova pjesničkoga opusa – od ranihpočetaka 1928. do njegove smrti 1940. U knjizi sabranihpjesama Alekse Kokića nalaze se pjesme objavljene u

knjigama „Klasovi pjevaju“ (Zagreb 1936.), „Zvona tiheradosti“ (Zagreb 1938.), „Srebrno klasje“ (Subotica 1962.)i „Prvijenci“ (Subotica 2010.), ali i one koje su objavljeneu antologijama i periodici, kao i pjesme iz rukopisneostavštine.

Zbirka sabranih pjesama Alekse Kokića na 512 stranicasadrži tri stotine dvadeset osam njegovih pjesama, te jekao takva daleko najcjelovitija. Unutar knjige, pjesme supodijeljene u dvije velike cjeline: „Čežnja za visinama“ i„Ravnica u sjenama srca“. Unutar prve cjeline, u kojoj su

sabrane pjesme religiozne tematike, na-lazi se pet tematskih podcjelina: „Tiheadoracije“, „Za tobom idem, Gospodine“,„Pjesme Mariji“, „Na svetost pozvani“ i„Radost blagdana“. Druga, pjesmamaopsežnija cjelina, sadržava deset podcje-lina: „Ravnica i klasovi pjevaju“, „Sa zem-ljom i salašima srasli“, „Na svoje mislim ioni mi pišu“, „Slike iz prirode“, „Titrajipravde“, „Domovini i o gradu pjevam“,„Svojem rodu“, „Velikanima svojegaroda“, „Djeca u pjesmi“ i „Čestitke“. Pje-sme unutar podcjelina slagane su po pje-sničkoj kvaliteti i percepciji, odnosnoprema jasnoći poetskog i ekspresivno-osjećajnog izričaja. Kod pojedinih se pje-sama, osobito ukoliko su do sada bile urukopisu i u ovoj se knjizi objavljuju poprvi put, uz naslov vezuje i zabilješka ukojoj se dodatno pojašnjava gdje je pro-nađena.

Osim popisa tiskanih djela Alekse Kokića,posthumno objavljenih knjiga, njegovezastupljenosti u antologijama i zbirkamapjesama, po prvi puta objavljeno je abe-cedno kazalo pjesama Alekse Kokića spodacima u kojim je sve knjigama i časo-pisima objavljena pojedina pjesma. Nakraju knjige nalazi se i abecedno kazaloknjiga, glasila i časopisa u kojima su ob-javljene Kokićeve pjesme u razdoblju od1929. do 2013. godine te popis pseudo-nima pod kojima je objavljivao AleksaKokić.

Tiskanjem ove knjige, iznimno plodanKokićev poetski opus bit će gotovo u pot-punosti dostupan široj čitateljskoj publici.

Knjiga će biti predstavljena u okviru proslave 100. obljet-nice rođenja svećenika i književnika Alekse Kokića, 14. li-stopada 2013. godine, na svečanoj akademiji u Velikojvijećnici Gradske kuće u Subotici.

Dvije nove knjige u nakladi ZKVH-a

T

Iz hrvatske zajednice

15 Minority News

Page 16: Minority news 6

16Minority News

Zasavici je 10. oktobra održana komemo-racija Jevrejima i Romima, koje su u tommestu pre 72 godine streljali nemački fašisti.Vence na spomenik nevinim žrtvama položili

su predstavnici lokalne samouprave, Saveza jevrejskihopština Srbije i jevrejskih opština Beograd i Novi Sad.

Nakon što je rabin Isak Asiel izgovorio Kadiš, a pravoslavnisveštenici održali opelo, o događaju koji se zbio 12. i 13.oktobra 1941. govorili su Zoran Miščević, zamenikpredsednika mitrovačke Skupštine grada i JosefBaruhović, potpredsednik JOB-a.

- Može se postaviti pitanje: “Da li su nam posle toliko vre-mena ta stalna podsećanja potrebna?” Najkraći odgovorje – da, jer poruka ovakvih prisećanja treba da bude dase ti zločini ne ponove – istakao je Baruhović.

U Zasavici je streljano 1 057 Jevreja i oko stotinu Roma.

U

Iz jevrejske zajednice

Moramo se sećati!Poruka ovakvih komemoracija je da se zločini

ne ponove nikad, nigde i nikom

Zamenik predsednika mitrovačke Skupštine gradaZoran Miščević i potpredsednik

Jevrejske opštine Beograd Josef Baruhović

Monografija i izložba o Jevrejima Temerina

Komšije kojih više nemaponedeljak 14. oktobra, u Velikoj sali Jevrejske opštine Novi Sad, predstavljenaje knjiga „Sto pedeset godina zajedno“(Együtt másfél századon át) Karolja Ekresa

(Ökrész Károly) o životu jevrejske populacije u Temer-inu od kraja XVIII v. sve do kraja Drugog svetskog rata.

Autor studioznim pristupom prati sudbinu Jevreja,populacije koja je dala doprinos prosperitetu togvojvođanskog mesta, kao njegov integrisani društvenisegment.

Kao rezultat gotovo tridesetogodišnjeg istraživačkograda, čitaocima su predstavljeni trgovci, zanatlije,lekari, apotekari, veterinari, učitelji i drugi marljivi žiteljiTemerina, pripadnika jevrejskog naroda. Posebnopoglavlje posvećeno je kulturnim aktivnostima,naročito doprinosu radu amaterskog pozorišta, aobuhvaćena je i karitativna delatnost, kao i sport.

Pišući o tragičnim događajima vezanim za Drugi svetskirat, Ekres iznosi i konkretne primere o stradanju, pa ispasavanju, kao i posleratnoj sudbini pojedinih Jevreja.Knjigu upotpunjuju brojne fotogafije, autentični izvodiiz matičnih knjiga, a naročito je značajno poglavlje ojevrejskom groblju, gde je pored slika data i transkrip-cija svih ličnih imena i natpisa nadgrobnih spomenikakojih ima nešto preko stotinu. Izložba je bila propratnisadržaj promocije.

U

Page 17: Minority news 6

17Minority News

Iz jevrejske zajednice

romocijom knjige „Holokaust u Jugoslaviji“, ugaleriji „Stara Kapetanija“, u Zemunu, 9. oktobra otvorena je „Putujuća izložba o do-brim ljudima“. Iza ovog pomalo neobičnog

naziva krije se priča o „Pravednicima među nacijama“,hrabrim i čestitim osobama, koji su tokom Drugog svet-skog rata na prostorima nekadašnja Jugoslavije, po cenusvog i života članova porodica, sačuvale svoje prijatelje,neretko i sasvim nepoznate sugrađane Jevreje, odtragične sudbine koju im je nacistički novi poredak na-menio.

Izložbu je otvorio ministar prosvete u Vladi Srbije, prof.dr Tomislav Jovanović, izrazivši nadu da će ona biti jošjedan kamen utkan u temelj međusobnog razumevanjai poštovanja svih ljudi koji žive na ovim prostorima.Brojne posetioce pozdravili su autori izložbe Nenad Fogel,predsednik Jevrejske opštine Zemun, i Milan Fogel, kn-jiževnik i glavni urednik „Mosta“, glasila Izraelaca ju-goslovenskog porekla. Nakon njih, o njenom značaju,misiji afirmisanja ljudskosti, kao i o humanosti onih ko-jima je posvećena, govorili su bivši i sadašnji predsedniciSaveza jevrejskih opština Srbije, Aleksandar Nećak i drRuben Fuks.

Posebno dirljivo bilo je obraćanje Izraelca ing. Josefa Žam-bokija, jednog od onih kojima su kao dečaku ti dobri ljudipomogli da preživi teško vreme Holokausta.„Putujuća izložba o dobrim ljudima“ trajala je do 17. ok-tobra, a potom iz „Stare kapetanije“ krenula u obilazaksvih republika nekadašnje Jugoslavije. Takođe, njenupostavku videće i građani Izraela.

Njihov sjaj ne bledi

P

Izložba o ljudima koji nisu umeli da ustuknu pred zlom

Foto

: J. R

akita

Page 18: Minority news 6

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća,Esad Džudžević, primio je, u Glavnom ureduVijeća predstavnike Kancelarije za ljudska imanjinska prava, višu savjetnicu Zoricu

Novaković iz sektora za nacionalne manjine, kao i VladaRadulovića, savjetnika u tom sektoru.

Cilj posjete je upoznavanje delegacije Kancelarije sa ak-tuelnim problemima u radu Bošnjačkog nacionalnogvijeća, kao i planovima aktivnosti u predstojećem periodu.

Predsjednik Vijeća upoznao je Novakovićevu o prob-lemima isticanja dvojezičnih tabli, odnosno ne-sprovođenja tradicionalnih naziva jedinica lokalnesamouprave, naseljenih mjesta na području Sandžaka,kao i ne uvođenja službene upotrebe bosanskog jezika ipisma u Priboju. Džudžević je obavijestio predstavnikeKancelarije o pokretanju postupka sudsko-pravne zaštiteu svim slučajevima gdje je prekršen zakon i volja roditeljaiskazana u anketi o modelu nastave, za koje je zadužena

Pravna služba Vijeća. Predsjednik Vijeća je kao primjernebrige države Srbije o kulturnom nasleđu jedne na-cionalne zajednice, naveo sudbinu Smailbegovića hana uNovom Pazaru i prijepoljske Musale.

Šef Resora za visoko obrazovanje na bosanskom jeziku ,Redžep Škrijelj, obavijestio je članove delegacije Kance-larije za ljudska i manjinska prava o Studiji izvodljivosti zaimplementaciju nacionalne grupe predmeta na držav-nom univerzitetu u Novom Pazaru.

Hasna Ziljkić, šef Resora za informisanje na bosanskomjeziku podsjetila je Novakovićevu o prestanku finansiranjaSandžačkih novina od strane Ministarstva kulture i informisanja od decembra 2011. godine.

Sastanku su prisustvovali Redžep Škrijelj, šef Resora za vi-soko obrazovanje na bosanskom jeziku, Hasna Ziljkić, šefResora za informisanje na bosanskom jeziku i Semir Gicić,koordinator za kulturu i informisanje u Glavnom ureduVijeća.

U očekivanju bolje zaštite prava BošnjakaDelegacija Kancelarije za ljudska i manjinska prava u posjeti Vijeću

Iz bošnjačke zajednice

18 Minority News

Problem neisticanja dvojezičkih tabli, neuvođenja službene upotrebe bosanskog jezika i pisma u opštini Priboj,kao i obustava finsnsiranja Sandžačkih novina istaknuti kao glavni problemi bošnjačke zajednice u Sandžaku.

P

Page 19: Minority news 6

19 Minority News

Iz bošnjačke zajednice

Seminar je organizovalo Bošnjačkonacionalno vijeće u saradnji saPedagoškim zavodom Vojvodine iCentrom za metodiku iz Novog Sada.Predavač na seminaru bila je Ana-marija Viček.

Seminar je otvorila Sanela Međed-ović, članica autorskog tima za izraduudžbenika na bosanskom jeziku ičlanica Odbora za obrazovanjeVijeća. Ona je pozdravila prisutne iiskazala zadovoljstvo zbog velikogbroja prijavljenih nastavnika i najavilaisti program u narednom periodu,kako bi bile zadovoljene potrebe nas-tavnika, a sve u cilju osnaživanje,kompetencija profesora razrednenastave i nastavnika Bosanskog jezikaza što kvalitetnije realizovanje nas-tave na bosanskom jeziku.

Predavač na seminaru, Anamarija

Viček, rekla je prisutnima da je prvo-bitni cilj seminara da preneseiskustva i znanja iz oblasti obrazo-

vanja na jezicima nacionalnih man-jina sa posebnim osvrtom na razvojjezičkih i govornih sposobnosti namaternjem jeziku.

Na seminaru su prikazane inovativnei kreativne metode čitanja i pisanjakroz sadržaje udžbenika u nastavi nabosanskom jeziku.

Vičekova je napravila sintezu dvije ve-like teme kroz radioničarski radučesnika i dala uputstva za izraduseminarskog rada kao povratnu in-formaciju o efektu realizacije strulnogprograma.

Održan prvi akreditovani seminar za stručno usavršavanje profesora razredne nastave i nastavnika

bosanskog jezikaGlavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća održan je prvi unizu akreditovanih seminara za stručno usavršavanje profesorarazredne nastave i nastavnika bosanskog jezika na temu: Inova-tivne metode, novi pravci – aktuelnosti u obrazovanju i vaspitanju

na jezicima nacionalnih zajednica. U

Troškove seminara će snositiBošnjačko nacionalno vijeće anastavnici i profesori koji suučestvovali na seminaru će bitibodovani.

BNV snosi svetroškove

usavršavanja

Page 20: Minority news 6

20 Minority News

Iz bošnjačke zajednice

sad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća izrazio je zadovoljstvo zbogponovnog imenovanja Muhedina Fijuljanina,potpredsjednika Izvršnog odbora Bošnjačkog

nacionalnog vijeća, za državnog sekretara u Ministarstvuprosvjete, nauke i tehnološkog razvoja. Na sjednici VladeRepublike Srbije, održanoj 14. oktobra 2013. godinedonijeto je Rješenje o ponovnom postavljenju Fijuljaninaza državnog sekretara.

Muhedin Fijuljanin je i u prethodnom periodu obavljaodužnost državnog sekretara u Ministarstvu prosvjete,nauke i tehnološkog razvoja, a potvrđivanje njegovogmandata i u rekonstruisanoj Vladi Srbije potvrda je njegovog veoma uspješnog rada.

Predsjednik Vijeća je rekao da povovno imenovanjegospodina Fijuljanina za državog sekretara u Ministarstvuprosvjete je garancija za nastavak kvalitetnog izvođenjanastave na bosanskom jeziku u obrazovno-vaspitnim us-tanovama u Sandžaku, u skladu sa zakonom, kao i garan-cija za dobru saradnju Vijeća sa Ministarstvom prosvjetena ovom velikom projektu.

“Želim da izrazim uvjerenje da u procesu sudsko-pravnezaštite prava Bošnjaka na obrazovanje na svom maternjemjeziku, Fijuljanin na toj funkciji će biti garancija da lokalnidržavni činovnici neće moći da tumače i zloupotrebljavajuustavom i zakonom garantovana prava bošnjačkog narodau Srbiji“, kazao je Džudžević.

Muhedin Fijuljanin je dobitnik jednog od najviših priznanjaBošnjačkog nacionalnog vijeća - Srebrne Plakete za izuze-tan doprinos u ostvarivanju prava bošnjačkog naroda naobrazovanje na svom maternjem jeziku u Republici Srbiji.

Muhedin Fijuljanin,ponovo imenovan zadržavnog sekretara

E

ošnjačko nacionalno vijeće povodom navrša-vanja 21 godine od otmice i ubistva 17građana bošnjačke nacionalnosti, državljanaSR Jugoslavije iz mjesta Sjeverin, zahtjeva od

Vlade Republike Srbije realizaciju programa povratkaizbjeglih, raseljenih i prognanih Bošnjaka i njihov održivopstanak i život, kao i podizanje dostojnih spomen-obilježja žrtvama u Sjeverinu, te pravičnu materijalnunaknadu njihovim porodicama.

22. oktobra 1992. godine u ranim jutarnjim satima, izradničkog autobusa na liniji Sjeverin – Priboj u mjestuMioče, izvedeno je 16 radnika Bošnjaka, koji su putovalina posao u pribojske kolektive. Otmicu su izvršila lica uuniformama sa srpskim obilježjima. Oteti su istoga danaodvedeni u Višegrad, na teritoriju BIH, gdje su, na obaliDrine, mučeni, sječeni noževima, mrtvi kamenovani apotom bačeni u Drinu.

Za ovaj zločin, Okružni sud u Beogradu osudio je na po20 godina zatvora Milana Lukića i Olivera Krsmanovića(obojicu u odsustvu), a Dragutina Dragićevića i ĐorđaŠevića na po 15 godina zatvora. Lukić je nakon što jeuhapšen u Argentini u Haškom tribunalu osuđen nadoživotnu kaznu zatvora za zločine u Višegradu.

Ustavni sud Srbije je utvrdio da je članovima porodicažrtava ratnog zločina iz Sjeverina povrijeđeno pravo nasuđenje u razumnom roku u postupku za naknadu štetekoji je Fond za humanitarno pravo (FHP) u njihovo imepokrenuo 2007. godine protiv Republike Srbije. Istomodlukom, Ustavni sud Srbije je svakom od 22 podnosiocažalbe dodijelio naknadu u iznosu od po 600 evra.

B

Sva bol Sjeverina

Page 21: Minority news 6

21 Minority News

Iz bošnjačke zajednice

redsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća,Esad Džudžević susreo se sa članovimaEvropskog parlamenta, Podkomiteta za ljudska prava u Domu Narodne skupštine u

Beogradu gdje je razgovarao o položaju i ostvarivanjuprava Bošnjaka u Republici Srbiji, a naročito o postupcima sudsko-pravne zaštite građana-roditelja uonim obrazovno vaspitnim ustanovama u NovomPazaru, Sjenici i Prijepolju gdje nije počela nastava nabosanskom jeziku, u skladu sa zakonom i rezultatimasprovedene ankete.

Delegacija Podkomiteta Evropskog Parlamenta imasastanke na najvišem nivou sa predstavnicima Vlade iParlamenta iz relevantnih sektora 28. i 29. oktobra, aplaniran je sastanak i razmjena mišljenja sa predstavnicima savjeta nacionalnih zajednica.

Predsjednik Vijeća pozvan je od strane PotpredsjedniceKomiteta EP gospođe Barbare Lohbiler gdje je zajednosa predstavnicima nacionalnih savjeta govorio o pitan-jima od interesa u vezi predstojećih izbora za Savjete na-cionalnih manjina, pristupa elektronskim i pisanimmedijima, i zastupljenosti manjinskih zajednica prilokalnoj i centralnoj vlasti.

Džudžević je u razgovorima ukazao na nejednak položajmanjina u Sandžaku, Preševskoj dolini i centralnoj Srbijiu odnosu na položaj manjina u Vojvodini. PredsjednikVijeća je iskazao i nezadovoljstvo učešćem Bošnjaka usudstvu, policiji, tužilaštvu i u republičkim institucijamakoje imaju sjedište na nivou lokalnih samouprava.Džudžević je tražio podršku od članova Evropskog parla-menta da se zaustavi promjena zakona od strane Us-tavnog suda Republike Srbije.

Na sastanku su prisustvovali članovi Evropskog parla-menta Barbara Lochbihler, Laszlo Tokes i Marcin Gasiuk,a ispred Delegacije Evropske unije Luca Bianconi, YolandaSan Jose, Godana Arackic Nikolic, Ana Milenić, RamunasJanusaukas i Aleksandar Đorđević.

ravna služba Bošnjačkog nacionalnog vijećapodnijela je, danas, Osnovnom javnom tuži-laštvu u Novom Pazaru krivičnu prijavu pro-tiv Edina Dugopoljca, direktora osnovne

škole “Stefan Nemanja” u Novom Pazaru jer jenevršenjem svoje službene dužnosti teže povrijediopravo učenika da pohađaju nastavu na maternjemjeziku.

Dugopoljac je u periodu od 02. septembra do 03. oktobra 2013. godine, suprotno propisima o upotrebijezika i pisma manjinskih nacionalnih zajednica uskratioučenicima prvog i petog razreda Osnovne škole „StefanNemanja“ da pri ostvarivanju svog prava na obrazovanjena maternjem jeziku koriste svoj jezik i pismo jer nije uskladu sa zakonom organizovao nastavu na bosanskomjeziku za učenike čiji roditelji su se u anketi sprovedenoju periodu od 01. aprila do 01. septembra izjasnili da želeda njihova djeca pohađaju nastavu na bosanskomjeziku, čime je prijavljeni izvršio krivična djelazloupotreba službenog položaja iz čl. 359. st. 1. u sticajusa krivičnim djelom povreda prava upotrebe jezika ipisma iz čl. 129. Krivičnog zakonika Republike Srbije.

Bošnjačko nacionalno vijeće je, inače, već uputilo Os-novnom javnom tužilaštvu u Novom Pazaru i Prijepoljukrivične prijave protiv odgovornih lica u Školskim up-ravama u Kraljevu i Užicu i šefa Grupe za stručno-pedagoški nadzor u Novom Pazaru, zbog zloupotrebeslužbenog položaja u sticaju sa krivičnim djelompovrede prava upotrebe jezika i pisma.

Članovi Stalne komisija Bošnjačkog nacionalnog vijećaza praćanje kvaliteta nastave na bosanskom jeziku pos-jetit će osnovne i srednje stručne škole u Prijepolju uponedjeljak, 6. oktobra 2013. godine, kako bi utvrdili dali nastava na bosanskom jeziku počela u prijepoljskimobrazovno-vaspitnim ustanovama, u skladu sa za-konom, ispunjenim uslovima i voljom roditelja.

Članovi Stalnih komisija BNV za praćenje kvaliteta nas-tave na bosanskom jeziku su već napravile analizu stanjau svim školama u Sandžaku u prvom mjesecu održa-vanja nastave i konstatovali da se proces nastave na bosanskom jeziku, zahvaljujući Ministarstvu prosvjete iBošnjačkom nacionalnom vijeću, odvija u 35 obrazovno-vaspitnih ustanova, u 184 odjeljenja, a nastavu na bosanskom jeziku pohađa 3 809 učenika bošnjačke nacionalnosti.

Direktor nevršenjem dužnosti uskratio učenicima dapohađaju nastavu na

maternjem jeziku

PP

Evropski parlamentarci uBeogradu

Page 22: Minority news 6

Bajramska čestitka predsjednika BNV

22 Minority News

Iz bošnjačke zajednice

ovodom nastupajućeg vjer-skog i kulturnog blagdanasandžačkih Bošnjaka, Kurban-skog Bajrama, predsjednik

Bošnjačkog nacionalnog vijeća EsadDžudžević uputio je bajramsku čestitku:

Želim u ime Bošnjačkog nacionalnogvijeća i u svoje lično ime da svim Bošn-jacima i ostalim narodina Islamske vjereu našoj zemlji i bošnjačkog dijaspori poželim mubarek bajramske blagdane.

Neka Vam Bajram protekne u zdravlju idobrom raspoloženju i neka učvrsti vašu

vjeru, dobrosusjedsku toleranciju i uza-jamno uvažavanje i poštovanje, a svimadonese ličnu i porodičnu sreću, ljubavblagostanje.

Posebno ovom prilikom izražavamzadovoljstvo zbog početka izgradnje na-cionalnog konsenzusa i zajedništvaBošnjaka koji se temelji na procesupolitičke stabilizacije i obnovombošnjačkog školstva u Sandžaku, kaoključnom faktoru integracije bošnjačkognaroda, sa svojim punim nacionalnim ikulturnim identitetom, u sve državne idruštvene strukture.

P

redsjednik Bošnjačkognacionalnog vijeća, EsadDžudžević i šef Resora zabošnjačku kulturu Vijeća,

Mustafa Baltić održali su, danas, sas-tanak sa ministrom kulture i informisanja Ivanom Tasovcem uBeogradu.

Predsjednik Vijeća je na sastankuiznio probleme u ostvarivanju prava

Bošnjaka u oblasti kulture i informisanja, a posebno se odnosilona umanjenje budžeta i problemeoko finansiranja manifestacija Festi-val sandžačke sevdalinke (FESS),Sandžačke književne susrete (SAKS) iSmotra bošnjačkih narodnih igara(SBONI) i umanjenje budžeta za izdavanje časopisa Bošnjačka riječ.

Džudžević je obavijestio ministra

Tasovca da je Vijeće donijelo Odlukuo utvrđivanju pokretnih i nepokret-nih dobara od posebnog značaja zabošnjačku nacionalnu zajednicu.

Na sastanku je bilo razgovora o Odluci o utvrđivanju ustanova i man-ifestacija od posebnog značaja zaočuvanje nacionalnog identitetaBošnjaka u Srbiji. Delegacija Vijeća jeakcenat stavila na obnavljanje ned-jeljnika Sandžačke novine, koje jeMinistarstvo kulture i informisanjagodinama sufinansiralo, kao i na inicijativu za formiranje Redakcije naRTS-u za programe na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji.

Mustafa Baltić, šef Resora zabošnjačku kulturu je u razgovoru saministrom ponudio Ministarstvu kulture i informisanja da Zavod zakulturu sandžačkih Bošnjaka stavi ufunkciju tako što će Vlada RepublikeSrbije na prijedlog Ministarstva kulture preuzeti suosnivačka pravanad Zavodom, čime će pokazati željuza partnerskim odnosom sa Vijećemi Bošnjacima u cjelini.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici bugarskog i romskog nacionalnog savjeta

P

Ministarstvu kulture i informisanja ponuđen partnerski odnos

Page 23: Minority news 6

Iz slovenačke zajednice

vakog oktobra Udruženje Slovenaca “Triglav”iz Subotice i Slovenačka kulturna zajednica“France Prešeren” iz Niša organizuju susretdece –pripadnika slovenačke nacionalne

manjije u Srbiji. Na kulturnoj priredbi “Mavrica” u Sub-otici i kvizu znanja u Nišu deca pokazuju koliko je nji-hovo poznavanje slovenačkog jezika, književnosti ikulture. Ove priredbe su ujedno i prilika da se onimeđusobno bolje upoznaju i da učvrste poznanstva.

Društvo Slovenaca “Triglav” bilo je i ovog oktobradomaćin sada već tradicionalne “Mavrice” (Duge), kakoje nazvan susret dece iz slovenačkih udruženja u Srbiji,na kojem recitacijama, pevanjem i igrom pokazuju kolikopoznaju slovenački jezik. U Suboticu su ove godine u prat-nji učiteljica i predstavika udruženja došla deca iz NovogSada, Niša, Vršca, Zrenjanina i Beograda. Svojim nas-tupom su obogatili program učenici Druge osnovne školeiz Celja i celjski Oktet 9, koji su gostovali kod svojih vršn-jaka, a svoje umeće i talenat su predstavili na turneji poSrbiji.

Učesnike priredbe pozdravili su zamenik ambasadora Re-publike Slovenije Milan Predan i predsednik Nacionalnogsaveta slovenačke nacionalne manjine Željko Kljun.Srdačni domaćini na čelu sa predsenikom društva Triglav,Igorom Raceom, i ovog puta su decu po završetku

priredbe obradovali posetom konjušnici Kelebije.

Slovenačka kulturna zajednica “France Prešeren” iz Nišaje krajem oktobra organizovala već peti po redu Kvizznanja za decu. U Nišu se ove godine okupilo osam ekipaiz Beograda, Novog Sada, Zrenjanina, Subotice, Vršca,Kruševca i Niša. Ove godine kviz je svojim dolaskomuveličao eminentni slovenački glumac Pavle Ravnohrib,koji je inače u Sloveniji prepoznatljiv po ulozi najvećegslovenačkog pesnika Franca Prešerna.

Prisutne su pozdravili pored predsednika slovenačke za-jednice iz Niša Ivice Grudena i Tatjana Jurkovič iz Min-istarstva za obrazovanje, nauku i sport RepublikeSlovenije, Eva Jurman iz Zavoda za školstvo RepublikeSlovenije, konzul Marko Polajžar iz Ambasade RepublikeSlovenije u Srbiji, kao i predsednik Nacionalnog savetaslovenačke nacionalne manjine Željko Kljun.

Naglašen je značaj očuvanja nacionalnog identiteta krozorganizovanje dopunske nastave slovenačkog jezika i kul-ture u dijaspori, koju organizuju Ministarstvo za obrazo-vanje, nauku i sport Republike Slovenije i Zavod zaškolstvo Republike Slovenije. Posebne pohvale suupućene učiteljicama koje drže nastavu slovenačkogjezika, pre svega za njihov trud, kao i zbog uspešnogpovezivanja i upoznavanja dece slovenačkog porekla uSrbiji. Milena Spremo

Priredbe posvećene deci

S

23 Minority News

Page 24: Minority news 6

majući u vidu značaj informisanja naroda nasvom maternjem jeziku, Bunjevački na-cionalni savet je 2005. godine osnovao NIU„Bunjevački informativni centar“, kao svoju

prvu instituciju, a prvi zadatak i posao odnosio se na iz-davanje „Bunjevačkih novina“, kao informativno-političkog glasila. Proteklog meseca čitaoci ovog listaimali su priliku u svojim rukama držati stoti broj novina,pa i prisustvovati proslavi u povodu tog jubileja, koji jeodržan 14. oktobra.

Kako su se ređali brojevi „Bunjevačkih novina”, tako serazvijao i Bunjevački informativni centar, o čemu je tomprilikom govorio i MirkoBajić, direktor BIC-a.

- „Bunjevačke novine” susamo deo poslova uBunjevačkom informa-tivnom centru. Prošlo jedosta vremena u kojemsmo BIC mogli razvijatikao ustanovu u pogledu informisanja, ne samoputom pisanih, već i elek-tronskih medija, pa takodanas imamo osam zaposlenih radnika , kojipored novina rade i uradio produkciji, a ono načemu posebno radimo irazvijamo jeste Internetprezentacija, svesni da je budućnost manjinskih medijau Internet prezentacijama, on-line izdanjima i elektron-skom sistemu medija, ne zapostavljajući pri tome pisanemedije, istakao je Bajić.

Pored mesečnika „Bunjevačke novine“, izdaje se i dečijilist „Tandrčak“, izašlo je i nekoliko publikacija. Kad je rečo informisanju, „BIC“ se razvijao i u elektronskim medi-jima, pa tako danas u sopstvenoj produkciji realizuje radioemisije koje se emituju na talasima Radio-televizije Vo-jvodine, Radio Sombora, Radio Subotice i Radio Trendau Bačkoj Topoli, a kako je istakao i direktor Centra uposlednje vreme velika pažnja posvećuje se Internetprezentaciji.

Prvi list na bunjevačkom jeziku štampan je 1870. godine

i od tada pa do danas ovo je prvi put da je jedan list, uovom slučaju „Bunjevačke novine“, štampan u kontinu-itetu u sto brojeva.

- Ovo je stoti broj i sto meseci kako u kontinuitetu izlaze„Bunjevačke novine“ i svake bunjevačke novine, i ove ione koje je izdavala Bunjevačka matica i one ranije kojesu izlazile su zapravo izdanak onih iz Kaloče iz 1870. odbiskupa Ivana Antunovića, što mi je naravno velika čast,zadovoljstvo i veliki zadatak, istakla je urednica novina,mr Suzana Kujundžić Ostojić.

Na proslavi obeležavanja stotog broja „Bunjevačkih novina”, na kojoj suprisutni bili čitaoci, sarad-nici, predstavnicibunjevačkih institucija,Grada i Pokrajine, skupuse obratio RadoslavPetković, podsekretarPokrajinskog sekretara zakulturu i javno in-formisanje, na čiju adresuje takođe stigla pozivnica.

- Na toj pozivnici čitaosam rečenice jednoglepog „lipog” jezika i to jedeo onoga čime se svi miu Vojvodini ponosimo, alito nije dovoljno, to jenešto na čemu moramo

uvek raditi, nastojati da toga bude još više. Mislio samtada, gledajući pozivnicu, kako bunjevački jezik ulepšavabogatstvo Vojvodine, kao jezik Pokrajine, doprinosi lepojraznolikosti i koliko često nismo ni svesni značaja posto-janja ovakvih institucija kao sto je Bunjevački informativnicentar. Stoti broj „Bunjevačkih novina“ znači da je to većjedna ozbiljna istitucija i list koji čitaocima, sa svojim nov-inarima, saradnicima koji ulažu trud i napor da obaveš-tavaju ljude i vrše svoj posao kao novinari, u isto vremedoprinose i zastupljenosti jednog jezika i bogatstvoVojvođanske kulture. Ubeđen sam da će Pokrajinskisekretar nastaviti i dalje da podržava jer to jeste i politikaSekretarijata i politika Pokrajine, rekao je Petković.

„Bunjevačke novine“ mesečno se, između ostalih, šalje ina adresu Gradske kuće u Subotici, pa je među gostima

I

Jubilej vredan pažnje

Iz bunjevačke zajednice

Novinsko izdavačka ustanova „Bunjevački informativni centar“ proslavila izdavanje stotog broja „Bunjevačkih novina”

24 Minority News

Bunjevački jezik ulepšava bogatstvo Vojvodine, kao jezik Pokrajine, doprinosi lepoj raznolikosti i često nismo ni svesni značaja postojanja ovakvih institucija kao što je

Bunjevački informativni centar

Page 25: Minority news 6

na proslavi bila prisutna i Maria Kern Šolja, predsednicaSkupštine Subotice, koja je tom prilikom čestitala naznačajnom jubileju.

- Kao predsednica Skupštine, sa jedne strane, i kao članjedne nacionalne manjine sa druge strane, verujte dajako dobro znam šta znači očuvanje sopstvenog jezika ina tome vam posebno čestitam,na vašem istrajanju što svoj jezikželite da sačuvate i posebno navašim težnjama da dobijete pravoda imate jezik. Uvek smo u Sub-otici ponosni što smo multina-cionalna sredina, i ovo je dobarprimer i meni je posebno drago dato živi i u pravom smislu, da negovorimo samo o tome, nego da iprisustvujemo tome, kao što je ju-bilej „Bunjevačkih novina“, istaklaje tom prilikom predsednicaSkupštine Subotice.

Jezik je jedan od osnovnih pokazatelja nacionalnog iden-titeta, a u cilju informisanja na bunjevačkom jeziku, 2005.godine Bunjevački nacionalni savet osnovao je Novinskoizdavačku ustanovu - BIC. Da bi danas mogli čitati„Bunjevačke noviname“ bilo je potrebno mnogo rada istrpljenja da se Informativni centar osnuje, što u vremepre osam godina, kad se tek oformio i počeo sa radomBunjevački nacionalni savet, nije bilo nimalo lako. U to

vreme, predsednik BNS bio je Nikola Babić, koji je zajednosa svojim saradnicima uradio mnogo za BIC. Shodnotome, njemu je prilikom obeležavanja stotog broja novinauručena zahvalnica.

- Izuzetno sam počastvovan sa ovim priznanjem. To jenešto što je meni za ovih deset godina kako sam angažo-

van u radu Nacionalnog savetajedno veliko priznanje, ali bi na-glasio da se ovo priznanje ne odnosisamo na mene, jer su u stvaranju ioblikovanju Bunjevačkog informa-tivnog centra tadašnji članovi Na-cionalnog saveta, a bilo ih je većinakoji su uzeli učešća u tom radu, daloveliku podršku i to smo vrlo sistem-atski, možda i godinu dana radili,pripremali sve dok nismo dobili reg-istraciju i sa tom registracijom u julu2005. godine, na naše veliko zado-voljstvo dobili i prvi broj naših„Bunjevačkih novina“.

Ono za šta mi je posebno drago jeste da bunjevačka za-jednica sada prvi put može reći da je imala i ima svojesredstvo informisanja, svoje novine, jer sto brojeva nijezabeleženo ni u daljoj ni u skoroj prošlosti, kazao je NikolaBabić, jedan od najzaslužnijih ljudi u osnivanju BIC-a.

Iz bunjevačke zajednice

25 Minority News

Za još uspešniji rad Povodom izlaska100. broja „Bunjevačkih novina” iBunjevački nacionalni savet dotiraoje jedan iznos sredstava, a o čemuse zapravo radi doznali smo od mrSuzane Kujundžić Ostojić, predsed-nice Privremenog organa uprav-

ljanja u Bunjevačkom nacionalnomsavetu. - Bunjevački nacionalni savet jeosnivač BIC-a i kao takav dobio je poosnovu pokrajinskog konkursa sred-stva da obnovi tehniku, pa akokažemo da je sto brojeva rađeno na

jednim te istim računarima, značida je pravo vreme da se to obnovi,što mi je veliko zadovoljstvo. Nar-avno tu nećemo stati, već ćemo idruge bunjevačke institucijepomoći na određeni način, istakla jepredsednica POUBNS.

Dotacija Bunjevačkog nacionalnog saveta Bunjevačkim novinama

Prvi list na bunjevačkomjeziku štampan je 1870.godine i od tada pa do

danas ovo je prvi put da jejedan list, u ovom slučaju

„Bunjevačke novine“,štampan u kontinuitetu odsto brojeva, što je istakla i

urednica novina mrSuzana Kujundžić Ostojić.

Page 26: Minority news 6

ripadnici bugarske nacionalne manjine iz Srbije naseljeni na području na koje pretenduju nacionalisti iz Sofije smatraju dadeklaracija o proširenju izneta u Sobranju -

nije realna niti ozbiljna. Predsednik Nacionalnog saveta manjine Zoran Petrovnaglašava da inicijativi stranke Ataka ne treba pridavativeliki značaj.- Srbija sa Bugarskom već godinama ima dobru diplo-matsku i ekonomsku saradnju, a Sofija je jasno rekla daće našoj zemlji da pomogne na putu ka Evropskoj uniji -objašnjava Petrov. - Inicijativa ove stranke je nepotrebna i bez razloga unosipometnju. Bugarsku manjinu, kao i ostale građane Srbije, zanimaju pitanja boljeg života i standarda.Sličan stav deli i Vladimir Zaharijev, predsednik opštineBosilegrad, u kojoj 75 odsto stanovništva čine Bugari. Onnapominje da je mapa Atake, koja ovaj deo Srbije smeštau Bugarsku, neozbiljna i neutemeljena u narodu ovogkraja.

Dimitrovgrаd je posetilа delegаcijа kompаnije „Tracegroup hold AD“ iz Sofije, predvođenа profesoromNikolаjem Mihаjlovim, predsednikom sаvetа direktorаkompаnije.

Neke od temа rаzgovorа sа predsednikom opštineDimitrovgrаd Nebojšom Ivаnovim bile su postаvljаnjebiste bugаrskog revolucionаrа Vаsilа Levskog i investicijeu opštini Dimitrovgrаd. U sаstаvu delegаcije vodećebugаrske kompаnije u oblаsti putne infrаstrukture bioje i аkаdemski vаjаr, profesor Vаlentin Stаrčev. Bugаrskаkompаnijа u Srbiji grаdi 2 deonice nа Koridoru 10 odNišа kа Mаkedonskoj grаnici.

Međunаrodnа nevlаdinа orgаnizаcijа„Kаmpаnjа A21“ kojа je posvećenа ukidаnjuropstvа i borbi protiv trgovine ljudimа,orgаnizovаlа je biciklističku vožnju “Freedom

challenge” nа relаciji Sofijа-London, jednom od putnihprаvаcа, koji se nаjviše koristi zа trаnsport žrtаvа tr-govine ljudimа. Deset biciklistа rаzličitih nаcionаlnostikrenuo je u nedelju 6. oktobrа iz Sofije i zа 11 dаnаstigаo do Londonа. Stаrt trke iz Sofije zаkаzаn je bio u12:30 čаsovа po lokаlnom vremenu, а učesnici ekspedi-cije grаnicu su prešli oko 15:00 čаsovа.

а sаstаnku Izvršnog odborа Nаcionаlnogsаvetа bugаrske mаnjine u Srbiji rаzmаtrаn jefinаnsijski izveštаj zа period jаnuаr -septembаr 2013.g., kаo i zаhtevi zа

finаnsijsku pomoć i podršku, nekih licа, orgаnizаcijа iinstitucijа . Jednа od temа rаzgovorа bilа je situаcijа uNIU " Brаtstvo ", pošto je nа oposlednjem sаstаnkudonetа odlukа o tome dа se Nаcionаlni sаvet još jed-nom obrаti nаdležnim institucijаmа u cilju pronаlаženjаodgovаrаjućeg rešenjа , izjаvilа je predsednikcаIzvršnog odborа, Dаnijelа Pejčev Kostov . Onа je istаklаdа se rešenje problemа još uvek ne nаzire, jer nаdležneinstitucije prebаcuju problem jedni nа druge. Izveštаj otome štа je urаđeno u periodu između dvа sаstаnkа,predstаvio je predsednik Nаcionаlnog sаvetа ZorаnPetrov .

P

N

M

Iz bugarske zajednice

26 Minority News

Inicijativa iz bugarske stranke neozbiljna i neutemeljena u

bugarskoj nacionalnoj manjini

Sednica Upravnog odbora Nacionalnog saveta bugarske

nacionalne manjine

Međunarodna biciklistička vožnjaprotiv trgovine ljudima

„Trace group hold AD“ iz Sofije uposeti Dimitrovgrаdu

Page 27: Minority news 6

redsednik opštine Dimitrovgrаd NebojšаIvаnov i njegov zаmenik Zorаn Petrov, sаstаlisu se u Beogrаdu sа predstаvnicimа VlаdeRepublike Srbije. Prvi sаstаnаk je bio nа

temu položаjа nаcionаlnih mаnjinа u Srbiji, nа kome jezаmenik predsednikа opštine i predsednik Nаcionаlnogsаvetа bugаrske nаcionаlne mаnjine u Srbiji ZorаnPetrov, potencirаo težаk ekonomski položаj Bugаrа uSrbiji i probleme u oblаstimа obrаzovаnjа iinformisаnjа.

Predsednici opštine i Nаcionаlnog sаvetа Nebojšа Ivаnovi Zorаn Petrov prisustvovаli su i sаstаnku nа kome je biloreči o otvаrаnju mаlogrаničnog prelаzа Petаčinci, nаgrаnici između Srbije i Bugаrske. “Svi učesnici rаdnogsаstаnkа sаglаsili su se dа je zа otvаrаnje prelаzаneophodnа izgrаdnjа regionаlnog putnog prаvcа TrnskiOdorovci-Petаčinci, zа štа bi, po predrаčunu, trebаloobezbediti oko milion i po eurа.” – izjаvio je Ivаnov.

Nešto rаnije, oni su se sаstаli i sа ministrom regionаlnogrаzvojа i lokаlne sаmouprаve Igorom Mirovićem.Sаstаnаk je orgаnizovаlа Nаcionаlnа аlijаnsа zа lokаlniekonomski rаzvoj, а temа rаzgovorа je bilа eventuаlnаpodrškа ministаrstvа u reаlizаciji projekаtа. Premа rečimаIvаnovа, ministаr Mirović je obećаo pomoć u delu

uređenjа rаdnih zonа „Grаdinа“ i „Beleš“, kаo i u rekon-strukciji regionаlne putne mreže u opštini Dimitrovgrаd.Nаcionаlnа аlijаnsа zа lokаlni ekonomski rаzvoj je bilаorаgаnizаtor još jednog sаstаnkа lokаlnih liderа izDimitrovgrаdа u Beogrаdu, ovog putа sа ministаrkom energetike, rаzvojа i životne sredine Zorаnom Mihаjlović.Sаtаnku su prisusutvovаli i predstаvnici svih člаnovа ipаrtnerа NALED-а, а teme su bile rаzvoj energetskogsektorа, unаpređenje energetske efikаsnosti i zаštite životne sredine i stvаrаnje boljih uslovа zа ulаgаnje u obnovljive izvore energije.

P

ečji аnsаmbl teаtrа„Hristo Botev“ pred-stаvom Rаsprodаjаsnovа“ po tekstu Elizа-

bete Georgijev, u režiji DelčeGigovа, bio je među pet nаjboljihu kаtegoriji dečjih predstаvа, ukonkurenciji 26 predstаvа zа decui mlаde iz Srbije i Bosne i Herce-

govine nа četvrtom DOPS FEST-uJаgodini.

Predstаve je ocenjivаo tročlаni žiri,čiji je predsednik bio poznаtiglumаc Aljošа Vučković.

Početkom mesecа mlаdi dimitrov-grаdski glumci sа isto predstаvom,

učestvovаli su u Prokuplju nаfestivаlu zа decu „Lektirić fest“ gdesu osvojili tri nаgrаde, а pre dvenedelje u Sevlijevu u Bugаrskoj, sudobili specijаlnu nаgrаdu zаnаjbolju predstаvu nа među-nаrodnom festivаlu zа mlаde„Čаrolijа pozorištа“.

D

27 Minority News

Iz bugarske zajednice

Predsednik opštine i njegov zаmenik imаli su nekolikosаstаnаkа u Beogrаdu

„Rаsprodаjа snovа“ u finаlu DOPS FESTA u Jаgodini

Page 28: Minority news 6

beležаvаnje dečije nedelje pod motom„Slušаjte mаmа i tаtа, želim sestru il’brаtа“, osnovci su zаpočeli svečаnomsednicom Učeničkog pаrlаmentа u sаli

Skupštine opštine. Tokom trаjаnjа dečje nedelje do13. oktobrа, održаne su brojne аktivnosti učenikа,sportsko-obrаzovnog i zаbаvnog kаrаkterа.

Drugi dаn je bio posvećen knjizi i čitаnju kroz„Igrokаz“ i književni mаtine „Iz Betine kuhinje“, а decаiz vrtićа su bojilа jesen i njene dаrove. Niži rаzredi os-novne škole i predškolаrci nаprаvili su trаdicionаlnimаskenbаl, а prisutni su mogli dа vide i prodаjnuizložbu rаdovа nаstаlih u letnjim rаdionicаmа bib-lioteke. Zа simbolične iznose mogli su dа se kuperаdovi iz аkcije „Srce – srcu“.

Trećeg dаnа Dečje nedelje, prvаci su se družili sаpredškolаrcimа i upoznаli ih sа obаvezаmа koje izčekаju u školi. Tokom popodnevа zа osnovce su bilаorgаnizovаnа sportskа tаkmičenjа u fudbаlu, košаrcii odbojci, а zа one mаlo stаrije u prostorijаmаNаrodne biblioteke od 18:00 čаsovа - književno veče,nа temu „Nаši đаci – knjiški vilenjаci“.

Četvrtog dаnа u osnovnoj školi u selu Željušа,orgаnizovаn je mаskenbаl, dok su se učenici od prvogdo četvrtog rаzredа centrаlne škole družili sа piscimаzа decu. U sportskom centru Pаrk je održаntrаdicionаlni jesenji kros zа predškolce i osnovce, krozsimboličnu „Trku zа srećnije detinjstvo“, u orgаnizаcijiCrvenog krstа, а televizijа Cаribrod premijerno jeemitovаlа emisiju zа decu „Poponаjci“.

Petog dаnа Dečje nedelje prvаci su primljeni u Dečjisаvez nа svečаnosti pod nаzivom „Dobrodošlicа“. Zаučenike od petog do osmog rаzredа u školi jeorgаnizovаn mаskenbаl-igrаnkа, а nаjboljimučenicimа su uručene nаgrаde zа izuzetne rezultаte.

O

28 Minority News

Iz bugarske zajednice

Počelа dečjа nedeljа

Page 29: Minority news 6

Prvi poslovni forum u Skupštini grada Novog Sada

Solunom grаde mostove sаrаdnje

Iz grčke zajednice

29 Minority News

oslovni forum “Investicije i rаzvoj -mogućnosti sаrаdnje”, prvi po redu, održаnje u Skupštini grаdа Novog Sada, аučestvovаli su predstаvnici Novog Sаdа i

Solunа, univerzitetа, sаjmovа i orgаnizаcijа kojeokupljаju privrednike i ekonomiste.

Predsednik Skupštine grаdа dr Sinišа Sević rekаo je dа jeidejа održаvаnjа forumа upoznаvаnje ljudi iz Solunа iNovog Sаdа, Vojvodine i severne Grčke.

– Nа početku smo pristupnih pregovorа sа Evropskomunijom i u tаkvom аmbijentu želimo dа upoznаmoprivrednike, kаo i one koji se bаve orgаnizаcijomsаjаmskih mаnifestаcijа, profesore i sаrаdnikenovosаdskog i solunskog univerzitetа – kаzаo je Sević.Dodаo je dа će forum približiti ljude koji se bаve privre-dom i koji će moći dа pronаđu zаjednički interes dаinvestirаju i rаde.

Nа forumu se rаzgovаrаlo o obrаzovаnju, među-nаrodnim sаjаmskim izložbаmа, Privrednoj komori, ulozilokаlnih i regionаlnih vlаsti u privrednom rаzvoju iinvestirаnju u Novi Sаd. Orgаnizovаli su gа Skupštinаgrаdа Novog Sаdа i Nаcionаlni sаvet grčke nаcionаlnemаnjine u Srbiji.

Predsednik Nаcionаlnog sаvetа grčke nаcionаlne mаnjineu Srbiji Hristos Aleksopulos je istаkаo dа u dаnаšnjimteškim ekonomskim vremenimа trebа stvoriti priliku uproizvodnom potencijаlu dvа regionа.

– Cilj rаzgovorа je dа se promovišu i stvore uslovi koji ćeomogućiti buduće investicije u obа regionа – rekаo je

Aleksopulos.

U okviru forumа Sević je otvorio izložbu “Grci i Cincаristаrog Novog Sаdа”, kojа je postаvljenа u foаjeu Skupš-tine, а sugrаđаni će moći dа je pogledаju u nаredne trinedelje. Tаkođe, održаnа je i promocijа knjige “Jelinistаrog Novog Sаdа kаo deo grčke dijаspore” аutorаMiroslаvа Jovičinа.

P

- Pre svega pozdravljam inicijativu predsednikaSaveta grčke nacionalne manjine Hristosa Aleksop-ulosa i predsednika Skupštine grada prof. dr SinišeSevića da se održi prvi poslovni forum pod nazivom"Investicije i razvoj - mogućnosti saradnje". Promo-cija knjige je nastavak današnjeg foruma na komesu učestvovali predstavnici našeg grada i privredniciSoluna - izjavio je zamenik presednika Miroslav Ilić ipodsetio da je spoljnotrgovinski bilans Srbije i Grčkesamo 350 miliona evra, što je nedopustivo jer smomi jednostavno upućeni jedni na druge kao zemljejugoistočnog evropskog regiona.

Miroslav Ilić, potpredsednik Skupštine grada Novog Sada

Page 30: Minority news 6

Iz grčke zajednice

30 Minority News

oruku optimizmа nа konferenciji u orgаnizаciji regije Peloponez u KostiNаvаrino, preneo je predsednik grčkognаcionаlnog sаvetа dr med. Hristos

Aleksopulos.

Vlаdu i premijera Antonisa Sаmаrаsa zаstupа ministаr zаrаzvoj Costis Hаdjidаkis. Ministаr je u svom obrаćаnju,između ostаlog rekаo je dа se novi ESPA resurs zаuprаvljаnje regionimа znаčаjno povećаo. Tаko će i ulogаregionаlnih guvernerа , koji će biti izаbrаni nа nаrednimlokаlnim izborimа biti unаpređenа .

Od strаne vlаde nа konferenciji prisustvovаli su i ministаrunutrаšnjih poslovа Jаnis Mihelаkis i pomoćnik ministrаfinаnsijа i ministаr sportа Mаvrаgаnis i Adrijаnа,Austrаlijski i аmbаsаdor Kine , i izаbrаni predstаvnici Grkаiz celog regionа.

Otvаrаjući konferenciju gospodin Hаtzinikolаou govorioje o Grcimа , nаglаšаvаjući dа ukoliko se o Grčkoj sudi

kаo o Grcimа, bili bi nаjkonkurentnijа ekonomijа , аko biGrci bili kаo Grčkа, bili bi ćelijа kreаtivnosti i solidаrnosti.

On je nаpomenuo dа je rаzlikа između Grčke i helenizmаu stvаri prаvа krizа i morа se stаviti tаčkа nа rаzlаz Grkаod svoje držаve. Govoreći o regionu , izjаvio je dаnаs dаje rаzvoj počinje od njih, аli nаžаlost, živimo u sencidržаve centrаlizovаne, birokrаtske i neefikаsne.

Predаvаči su bili ugledni grаđаni u inostrаnstvu, dobrodošle su primedbe u regionu Peloponezа odPetrosа Tаtoulisа . Postupаk je otvorio poznаti novinаr iurednik Nik Chаtzinikolаou , koji je bio i koordinаtordogаđаjа. Posebno su govorili Grigorije Stefаnopulos,Artemidа Simopoulou Kostаs Mаkris, RаdostNikolopoulou Periklis Pаpаdopulos i osnivаč ellines.com,Kris Bаrlаs, Iro Tsimpris i Džordž Tsimpidis.

Periklis Pаpаdopulos, profesor i direktor Centrаkosmičkog inženjeringа, nа Držаvnom univerzitetu SаnHoseu u Kаliforniji - istrаživаč u Ames Centrа NASA (SAD),govorio je o svemirskoj tehnologiji i svemirskom turizmu.

Kаko je nаvedeno, u 2014., moždа nа Božić , počeće prviletovi u svemir. Zа prostor leteće kаpije Kаlаmаtа jejedinstvenа tаčkа zа lаnsirаnje ili zа аerodrom. Grčkа jejedino mesto u Evropi koje imа ove kvаlitete.

"Mi smo moždа više nego ikаd blizu svemirskog turizmа,аli ne možete imаti prostor bez konvencionаlnog turizmаi turističke infrаstrukture," istаkаo je gospodin Pаpа-dopulos . Zаtim je predstаvio prvu grčku svemirsku mis-iju, u februаru 2013 , kojа će ostаti u orbiti oko Zemlje.

Zаvršenа konferencijа nа Kostа Nаvаrinu

"Jednom regionu, jednа plаnetа"

P

Page 31: Minority news 6

Iz grčke zajednice

31 Minority News

edini spomenik grčkoj vojsci u Srbiji nalazi seu Pirotu. I dok je kod nas dobro poznato da uGrčkoj postoji srpsko groblje vojnika stradalihu Prvom svetskom ratu, malo ko zna da se u

Pirotu nalazi grčko groblje na kome su sahranjeni borciiz zemlje s blagom klimom, koja je mahom pokosila jakazima između 1918. i 1919. godine.

Načelnik generalštaba Vojske Srbije general LjubišaDiković i načelnik Generalštaba Vojske republike Grčkegeneral Mihail Kostanakos danas su položili vence i cveće

na Grčkom i srpskom vojničkom groblju.

Venac je položio i Grcki Nacionalni savet.

Opelo za ratnike Prvog svetskog rata služio je vladika niškigospodin Jovan uz sasluženje srpskih i grčkih sveštenika.Komemoracija je organizovana povodom 95 godina odproboja Solunskog fronta.

General Kostankos je rekao da je dirnut što se nalazi naovom mestu, u Pirotu, u Srbiji u zemlji prijatelja.

“Ovo mesto predstavlja veliku simboliku za dve zemlje idva prijateljska naroda. Posle krvavih sukoba i krvopro-licha tokom Prvog svetskog rata, mi danas sa pri-jateljskom Srbijom radimo na blagostanju u udruženojEvropi. Zahvalan sam Pirochancima i porodici Surlandžis,koji se brinu o ovim spomenicima- rekao je generalKostanakos.

General Ljubiša Diković je rekao da je davanje pomenanašim i grčkim hrabrim vojnicima uzvišen čin. Na Grčkom vojničkom groblju u Pirotu, sahranjeni suostaci 358 ofocira, podoficira i vojnika, koji su se pri krajuPrvog svetskog rata našli u okolini Pirota, gde ih jepokosila zima, ali i bolest.

Pored spomenika Grčkoj vojsci nalazi se i spomenik srpskim vojnicima sa imenima 7.610 Piroćanaca - ratnikakoji se nisu vratili iz Prvog svetskog rata.

J

Održan pomen na grčkom groblju u Pirotu

Sećanje na hrabrost i prijateljstvo

Page 32: Minority news 6

Pored potisanog Sporazuma sa Zakarpatskom oblasti, intenzivno se priprema i sličan dokument sa Prešovskim samoupravnim krajem u Slovačkoj

I. SabadošM.Zazuljak

a međunarodnom planu, prioritet u 2014. go-dini biće i sporazumi sa regijama u Poljskoj iMađarskoj gde žive pripadnici rusinske zajed-nice. Značajno je da su to države članice

Evropske unije, te sporazumi sa njihovim regionima ot-varaju mogućnost lakšeg pristupa evropskim fondovimanamenjenim međuregionalnoj saradnji. Trenutno je naprvom mestu Gimnazija u Ruskom Krsturu, jedina sred-nja škola sa nastavom na rusinskom jeziku u svetu

Najznačajniji događaj u rusinskoj zajednici ove jeseni jepotpisivanje Sporazuma o međuregionalnoj saradnjiizmeđu Autonomne Pokrajine Vojvodine i Zakarpatskeoblasti u Ukrajini, koji je, nakon što ga je 11. septembraprihvatila Vlada Vojvodine i potpisao vojvođanski premi-jer Bojan Pajtić, 30. oktobra u Užgorodu podpisaopredsednik Zakarpatske oblasne državne administracijeOleksandar Ledida.

Dokument je u Užgorodu na potpis lično predao poslaniku Skupštini Vojvodine i predsednik Nacionalnog savetaRusina Slavko Rac, a u delegaciji tim povodom bili su idrugi vodeći predstavnici rusinske zajednice u Vojvodini– predsednik Izvršnog organa Nacionalnog saveta Rusina(NSR) Jovgen Mudri, direktor Zavoda za kulturuvojvođanskih Rusina Sergej Tamaš, kao i predsednikVojvođanske akademije nauka i umetnosti i šef Odsekaza rusinistiku Filozofskog fakulteta na Univerzitetu uNovom Sadu, akademik Julijan Tamaš, dok je poreddomaćina, gubernatora Ledide, potpisivanju prisustvo-vao i rektor Užgorodskog nacionalnog univerziteta FedirVaščuk.

Kako je tom prilikom istakao predsednik NSR Slavko Rac,potpisivanje Sporazuma istorijski je događaj za AP Vo-jvodinu, gde žive obe autohtone zajednice - rusinska iukrajinska, pošto su po prvi put veze dva regionaizdignute na zvaničan nivo, dok je gubernator

N

POČETAK RUSINSKE REGIONALNE INICIJATIVE

Iz rusinske zajednice

32 Minority News

Potpisivanje Sporazuma istorijski je događaj za AP Vojvodinu, gde žive obe autohtone zajednice -rusinska i ukrajinska

SPORAZUM AP VOJVODINE I ZAKARPATSKE OBLASTI UKRAJINE

Page 33: Minority news 6

Ledida naglasio kako Sporazum predstavlja osnov zaunapređenje ne samo ekonomskih, već i kulturnih inaučnih veza. U osamnaest tačaka Sporazuma navode seoblasti i institucije čiji će rad potpisnici podržavati, prven-stveno u sferi nauke, kulture, obrazovanja, jezika i izdavaštva.

Međunarodni prioritet Nacionalnog saveta RusinaPredsednik NSR Slavko Rac ističe kako je inicijativa ovogtela, pokrenuta još 2010. godine, posle tri godinekonačno zaživela:

- Treba naglasiti da sem našeg Saveta, za tu inicijativu upočetku nije bilo većeg interesovanja među današnjimnjenim potpisnicima - AP Vojvodinom i Zakarpatskomoblasti. Nije bila među prioritetima dve vlade, već samoprioritet naše rusinske zajednice, jer smo želeli da našenezvanične veze dobiju zvaničan okvir – objašnjava Rac iponavlja zašto je Sporazum važan, prvenstveno zavojvođanske Rusine:

- Kako ne bi bila ugašena naša stečena prava, kao što jesrednjoškolsko obrazovanje na rusinskom jeziku, neopho-dan nam je ovaj, kao i slični sporazumi sa drugimdržavama u regionu gde živi rusinska zajednica. Smatramda mi, Rusini, ne treba da se oslanjamo samo isključivona države u kojima živimo, već je perspektiva umeđuregionalnom povezivanju koje je, uostalom, aktualan trend u Evropi i svetu. Drago nam je da smo

uvideli kako slično rezonuju i u Zakarpatskoj oblasti kojaje, poput AP Vojvodine, okružena državama članicamaEU i sebe vidi kao kapiju Ukrajine prema Evropi.

Sada kada je posle trogodišnjih priprema Sporazumkonačno potpisan, predsednik Nacionalnog saveta Rusinapodvlači kako na prvo mesto izbija Gimnazija u RuskomKrsturu, gde će ubuduće đaci iz Zakarpatske oblasti moćiredovno da produže svoje školovanje i obećava kako ćeSavet bar za petoro inostranih učenika obezbeditistipendije. Da će Sporazum rešiti mnoge dosadašnjeprobleme, nada se i Janko Homa, direktor Osnovne isrednje škole “Petro Kuzmjak” u Ruskom Krsturu, u čijemsklopu deluje i jedina Gimnazija na rusinskom jeziku usvetu.

- Do sada smo imali izvesnih problema sa osiguranjem idrugim administrativno-pravnim pitanjima, kada je reč ogimnazijalcima koji su u našu Školu dolazili iz Ukrajine.Recimo, ukoliko se neko od njih razboleo, kod lekara jeišao na tuđu zdravstvenu knjižicu.

Nismo imali zakonskog osnova da ih zvanično uvedemou internatsku evidenciju, te su u Domu učenika boravilikao “privremeni gosti” – objašnjava direktor Homa inaglašava kako će Gimnazija od Sporazuma imati i većukorist od čisto administrativne:

- Poslednjih godina beležimo sve manji broj učenika koji

33 Minority News

Iz rusinske zajednice

U osamnaest tačaka Sporazuma navode se oblasti i institucije čiji će rad potpisnici podržavati, prvenstveno u sferi nauke, kulture, obrazovanja, jezika i izdavaštva

Oleksandr Ledida i Slavko Rac

Page 34: Minority news 6

upisuju rusinsko odeljenje naše Gimnazije. Ove godineupisali smo samo 11 prvaka, što je razlog da svake godineod Pokrajine moramo tražiti saglasnost kako bi otvoriliodeljenje sa manje učenika nego što zakon propisuje. Akobi sve proradilo kako je zamišljeno, ako bi svake godinebar dvoje– troje učenika iz Zakarpatske oblastii došlo kodnas na školovanje, to će biti veoma, veoma dobro za našuškolu – nada se direktor. Dodajmo kako krsturska školatrenutno ima troje učenika iz Zakarpatske oblasti, najvišeih je bilo petoro, a jedan učenik je prošle školske godineuspešno maturirao u Gimnaziji.

Slede predstavljanja Gimnazije novim učenicimaNaši sagovornici najavljuju kako će početkom sledeće godine krsturska Gimnazija “Petro Kuzmjak” biti promovisana u Mukačevu, Užgorodu i drugim mestimaZakarpatske oblasti, zbog predstavljanja visokih obrazovnih standarda i kvalitetnih uslova rada i života uovoj srednjoj školi potencijalnim učenicima i njihovimroditeljima.

I predsednik NSR Slavko Rac i predsednik Matice rusinskei Svetskog veća Rusina Đura Papuga, takođe i član Nacionalnog saveta Rusina, podsećaju kako će u tim promotivnim aktivnostima, kao i do sada, veliku pomoći podršku pružiti načelnik za omladinu i sportMukačevskog regiona Mikola Bobinec, takođe član Svetskog veća Rusna, koji je najzaslužniji što su đaci sapomenutog područja več i ranije dolazili u Ruski Krstur.

Zamišljeno je da sa delegacijom iz Vojvodine i lokalnompodrškom, upravo sadašnji i nekadašnji učenici krsturskeGimnazije iz mesta Zakarpatske oblasti učestvuju u promocijama pred svojim vršnjacima i komšijama, kaonajbolji promoteri škole. Đura Papuga podseća da je Matica rusinska već pre pet godina prepoznala potrebu iperspektivu motivisanja mladih da dolaze na školovanjeu Ruski Krstur, te su tada, u saradnji sa rukovodstvomŠkole “Petro Kuzmjak”, napravljeni prvi koraci.

- Dosadašnji kontakti u tom pogledu ostvarivani su prekoudruženja građana i uz podršku Svetskog veća Rusina.Svakako da podržavamo podizanje tih veza na viši nivo,preko organa naše Pokrajine. Takođe je veoma bitnoistaći da Sporazum ne samo što doprinosi očuvanju našeGimnazije sa dovoljnim brojem učenika, već će ti srednjoškolci iz inostranstva posle mature u Krsturu i sticanja diplome na studijama rusinistike, bilo u NovomSadu, Prešovu, Krakovu ili Njiređhazi, jednoga dana usvom zavičaju na Podkarpatju biti nastavnici materinjegrusinskog jezika, što je takođe jedan od važnih ciljeva ove

inicijative – objašnjava Papuga i podseća da je rusinskijezik odskora zvanično priznat u Ukrajini, a očekuje se ipriznavanje Rusina kao posebne nacionalne zajednice utoj državi.

Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina mr SergejTamaš lično je među najzaslužnijima što je Sporazum APVojvodine i Zakarpatske oblasti potpisan. Kao naj-značajnije u njemu, Tamaš ističe činjenicu da dokumentpo prvi put zaista formira institucionalni okvir za saradnjui inicijative u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i sporta.Kako kaže, odrednice iz okvirnog dokumenta bićekonkretizovane tokom 2014. godine, kako bi pre početkanove školske godine blo poznato na koji će se način odvi-jati razmena srednjoškolaca i studenata koji planiraju daškolovanje nastave u Vojvodini, ili Užgorodu u Ukrajini.Direktor Zavoda kaže da bi po planu, posle predstavljanjakrsturske Gimnazije u Zakarpatskoj oblasti, na proleće uPokrajinu trebalo da dođe privredno-kulturna delegacijaZakarpatske oblasti. U istom periodu, u Užgorodu seodržava veliki međunarodni skup o tarasu Ševčenku, štoće biti prilika da tamošnji i novosadski Univerzitet potpišu

Odrednice iz okvirnog dokumenta biće konkretizovane tokom 2014. godine, kako bi pre početkanove školske godine blo poznato na koji će se način odvijati razmena srednjoškolaca i studenata

Dokument po prvi put zaista formira institucionalni okvir za saradnju i inicijative u oblasti kulture,obrazovanja, nauke i sporta

34 Minority News

Iz rusinske zajednice

I pre Sporazuma sa Zakarpatskom oblasti, brojni studenti iz Vojvodine su u Ukrajini uspešno završilistudije, ali studiranje u toj zemlji nije se oduvek odvijalo jednostavno.

Doktorant na Odseku za rusinistiku Filozofskog fakulteta na Univerzitetu u Novom Sadu AleksandarMudri 2008. godine planirao je da upiše master-studijeu Užgorodu.

Međutim, kada je stigao na Univerzitet, ispostavilo seda može da studira jedino u statusu stranog studenta,odnosno uz plaćenu punu školarinu, jer njegov matičniUNS i Užgorodski nisu imali poseban sporazum o razmeni studenata.

“Rečeno mi je da problem može da se prevaziđe, alitek za sledeću akademsku godinu. Nisam imao voljeni mogućnosti da čekam, pa sa se vratio u Noi Sad,”objašnjava Aleksandar.

Istina, kaže kako je u Ukrajinu otišao pomalo improvi-zovano, ali se nada da, ukoliko se Sporazum izrodi i uugovor između univerziteta, budući studenti nećeimati potrebe za sličnim “avanturama”

OLAKŠANJE I STUDENTIMA

Page 35: Minority news 6

Pismo o namerama o budućoj zvaničnoj saradnji. Takođe,Zavod za kulturu vojvođanskih Rusina će u predstojećemperiodu potpisati određeni oblik ugovora o saradnji saprofesionalnim Zakarpatskim narodnim horom izUžhoroda, jednom od vodećih i vrhunskih kulturnih institucija te oblasti, čiji stručnjaci bi pomagali i u kvalitativnom uzdizanju rada rusinskih kulturno-umetničkih društava u Vojvodini. Slična partnerstva planiraju se i sa vodećim muzejima, pozorištima i sličniminstitucijama iz Zakarpatske oblast, sve u cilju razmeneznanja i iskustava sa ovdašnjim akterima kulturnog životarusinske zajednice.

Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina SergejTamaš kaže kako ta institucija, u saradnji sa Pokrajinskimsekretarijatom za lokalnu samoupravu i međuregionalnusaradnju, trenutno priprema i sporazum sa Prešovskimsamoupravnim krajem u Slovačkoj, koji bi mogao da budepotpisan već krajem tekuće godine. Po sadržaju, opsegu,rangu i pravnoj snazi će biti sličan kao i Sporazum sa Za-karpatskom oblasti, ali će najverovatnije biti naslovljenkao Izjava o namerama, zbog korigovanog pravilnika osklapanju međuregionalnih sporazuma, koje je umeđuvremenu usvojila Vlada Vojvodine.

Pored redovne nastave na rusinskom jeziku, u osnovnoj i u srednjoj školi, se nastava odvija i na srpskom jeziku

Trenutno se priprema i sporazum sa Prešovskim samoupravnim krajem u Slovačkoj, koji bi mogaoda bude potpisan već krajem tekuće godine

35 Minority News

Iz rusinske zajednice

Postoje i zamerke na tekst Sporazuma podpisanog uUžhorodu, koje je prvi izneo predsednik Maticerusinske i član Nacionalnog saveta Rusina ĐuraPapuga.

Po njegovim rečima, sporno je što se u dokumentunavodi fakultativno uzučavanje ukrajinskog jezika,dok se rusinski ne pominje, te da će potpisnici po-magati izdavačku delatnost na srpskom i na ukrajin-skom jeziku, dok je rusinski ponovo izostavljen.Predsednik Nacionalnog saveta Rusina Slavko Rac,uz opasku kako je konačan tekst dokumenta maksi-mum koji je posle tri godine priprema ukrajinskastrana bila spremna da prihvati, smatra kako dvesporne rečenice ne mogu gurnuti u drugi plan sveprednosti i korist koju će rusinska zajednica imati odSporazuma.

Takođe, treba imati u vidu da je do sada u Ukrajinipriznat samo rusinski jezik, a vode se aktivnosti i napriznavanju Rusina kao posebne nacionalne manjineu toj zemlji gde ih ima i brojčano najviše.

ZAMERKE

Page 36: Minority news 6

- Na međunarodnom planu,prioritet Zavoda u 2014. go-dini biće i sporazumi sa regijama u Poljskoj i Mađarskojgde žive pripadnici rusinske zajednice, kao i operacional-izacija dosadašnjih ugovora – kaže Tamaš i ukazuje namoguće efekte regionalne inicijative:

- Sporazumi sa regionima svih država u kojima žive Rusiniotvaraju mogućnost lakšeg pristupa evropskim fon-dovima namenjenim međuregionalnoj saradnji kao štoje, na primer Dunavska inicijativa – kaže direktor Zavodaza kulturu vojvođanskih Rusina, i naglašava kako je i Za-karpatska oblast Ukrajine krenula tim putem, poštopored aktuelnog sporazuma sa AP Vojvodinom, od ranijeima sliučan dokument i sa Prešovskim krajem u susednojSlovačkoj.

36 Minority News

Iz rusinske zajednice

- Poseban je osećaj kada odete negde gde domaćinikao da vas oduvek poznaju, gde osećate kako stejedno, bez obzira na granice između vas. Posebno mije drago što smo posetili Červenjov, mesto u Za-karpatskoj oblasti odakle je Mihajlo Munkači okupioprve rusinske porodice koje su pre 270 godinadoselile u današnji Ruski Krstur. Veliko je simboličkoznačenje te posete, naročito u svetlu našeg današn-jeg povezivanja – prenosi lične utiske o boravku u Za-karpatskoj oblasti predsednik Nacionalnog savetaSlavko Rac. Napominje da je Sporazum prvimeđunarodni dokument u kome se izričito pominjuvojvođanski Rusini, što takođe vidi kao istorijskitrenutak za zajednicu.

SIMBOLIKA

Sporazum AP Vojvodine i Zakarpatske oblasti, učijem je središtu Gimnazija u Ruskom Krsturu, pod-setio je na priču o prvom pokušaju formiranja“sverusinske” gimnazije početkom 90-ih prošlogveka, koja je umalo uspela.

Tadašnje rukovodstvo Škole “Petro Kuzmjak” je usaradnji sa krsturskom parohijom Svetog Nikole i uzsimpatije šire zajednice, nameravalo da u obnov-ljenoj Gimnaziji formira “konfesionalno” odeljenje,gde bi se, između ostalog, učenici pripremali za kas-nije studije teologije i služenje u Grkokatoličkoj crkvi,na istoku Evrope oslobođenoj posle pada Berlinskogzida. Osnivačka dokumentacija je bila spremna, čaksu u Krstur stigli i prvi đaci, međutim zbog raspadaSFR Jugoslavije i kasnijih ratnih zbivanja, te raspadai krize na prostoru bivšeg Sovjetskog saveza, ple-menita i, reklo bi se - vizionarska ideja je propala.

MNOGI SU UTIRALI PUT

Page 37: Minority news 6

Publikaciju finansijski podržava Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda i misija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove Vlada i organizacija

koje finansiraju ovaj projekat.


Top Related