SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MARIJANA GNJILAC
MJERE I POTICAJI RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI
HRVATSKOJ S OSVRTOM NA GRAD OZALJ
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, SVIBANJ 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MJERE I POTICAJI RAZVOJU PODUZETNIŠTVA U REPUBLICI
HRVATSKOJ S OSVRTOM NA GRAD OZALJ
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Ekonomika poduzetništva
Mentor: dr.sc. Crnković-Stumpf Branka
Studentica: Gnjilac Marijana
Smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081131856
RIJEKA, SVIBANJ 2015.
SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................. 1
1.1. Problem, predmet i cilj rada ................................................................................... 1
1.2. Radna hipoteza ....................................................................................................... 2
1.3. Svrha i cilj istraživanja .......................................................................................... 2
1.4. Struktura rada ......................................................................................................... 2
2. PODUZETNIŠTVO I MALO GOSPODARSTVO – ZNAČAJNE
ODREDNICE RAZVOJA................................................................................... 4
2.1. Europska unija, poduzetništvo i malo gospodarstvo ............................................. 4
2.2. Institucije za potporu i poticanje razvoja poduzetništva ........................................ 5
2.3. Poduzetništvo i malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj ................................... 7
2.3.1. Razvijenost poduzetništva i malog gospodarstva........................................... 7
2.3.2. Analiza sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj ........................................... 9
2.3.3. Novi poticaji poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanje ............................. 10
2.3.4. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske ...................................... 11
2.3.5. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje .................................................... 12
2.3.6. Fondovi Europske Unije................................................................................ 14
2.3.7. Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta za razdoblje od 2015.-2017.
................................................................................................................................. 15
2.3.8. Bespovratna sredstva za poduzetnike u 2015. godini ................................... 17
3. PROBLEMI I PITANJA S KOJIMA SE SUSREĆU PODUZETNICI
NA PUTU OD IDEJE DO NJEZINE REALIZACIJE .................................. 19
3.1. Jasno definiranje ciljeva ....................................................................................... 19
3.2. Utvrđivanje strategije ........................................................................................... 20
3.3. Provedba strategije ............................................................................................... 21
3.4. Poduzetnički proces ............................................................................................. 21
3.4.1. Transformacija poslovne ideje u realnost...................................................... 23
3.5. Prednosti i nedostaci poduzetničkog pothvata ..................................................... 23
4. PROGRAMI I POTICAJI RAZVOJA I UNAPREĐENJA
PODUZETNIŠTVA U GRADU OZLJA ........................................................ 25
4.1. Program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“ ........................ 25
4.2. Potpore za zapošljavanje u nadležnosti hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u
2015. godini ................................................................................................................ 32
4.3. Poticaji za samozapošljavanje.............................................................................. 35
4.4. Potpore za samozapošljavanje u sezonskom obrtu .............................................. 36
4.5. Potpore za samozapošljavanje u zelenom gospodarstvu ..................................... 36
4.6. Potpore na području grada Ozlja ......................................................................... 37
4.6.1. Subvencioniranje kamata poduzetnicima na području Grada Ozlja ............. 37
4.6.2. Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Ozlja za
2013.godinu ............................................................................................................. 38
4.6.3. Poduzetnička zona LUG ............................................................................... 39
4.6.4. Planirane aktivnosti za 2015. godinu ........................................................... 41
4.6.5. LAG Vallis Colapis ...................................................................................... 42
5. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 47
POPIS LITERATURE.................................................................................................... 49
POPIS TABLICA............................................................................................................. 51
POPIS GRAFIKONA..................................................................................................... 51
POPIS SHEMA................................................................................................................. 52
1
1. UVOD
Poduzetništvo predstavlja sposobnost pokretanja određene akcije, poduzimanja
aktivnosti sa svrhom postizanja željenog cilja, spremnosti na borbu protiv prepreka,
spremnost na neizvjesnost ishoda i rizik. Poduzetnička ideja je prvotna zamisao,
misaona skica ili okvirni zapis o mogućoj poduzetničkoj aktivnosti u okviru proizvodne,
trgovačke, uslužne ili neke druge gospodarske aktivnosti. Da bi se na temelju ideje
došlo do određenog pothvata, poduzetnik treba preuzeti inicijativu, odnosno pronaći
kapital i ostale resurse potrebne za njegovu provedbu.
Uspješan poduzetnik mora znati da dobra ideja nije jedini ključ poduzetničkog uspjeha,
odnosno vrlo je važno uočiti poslovnu prigodu ili poslovnu šansu. Poslovna prigoda
važna je karakteristika poduzetništva, tj. svakodnevne promjene koje uključuju pojavu
novih proizvoda i usluga, nove konkurente, nove načine rada, nove spoznaje i sl.,
omogućuju veliki broj poslovnih prigoda, a poduzetnik je osoba koja ih treba uočiti i
iskoristiti. Za prepoznavanje poslovnih prigoda potrebna su znanja i informacije o
općem i poslovnom okruženju poduzetnika, odnosno valja imati sposobnost uočavanja
tržišnih manjkova koji se pojavljuju u obliku nestašica određenih proizvoda i usluga,
sposobnosti prepoznavanja posebnih potrošaćevih potreba i sposobnosti brzog
reagiranja na novonastale promjene (Škrtić M., Mikić M., 2011).
1.1. Problem, predmet i cilj rada
Sukladno navedenom možemo definirati problem istraživanja: još uvijek nedovoljno
razvijen financijski sustav te nedostatak temeljnog kapitala koji bi potaknuo ulaganje u
poduzetništvo. Kao predmet i objekt rada želi se upoznati koje su to mjere koje se
poduzimaju kako bi se poduzetništvo unaprijedilo i kakvu ulogu programi potpore
imaju u razvoju malog i srednjeg gospodarstva.
2
1.2. Radna hipoteza
Problem, predmet i objekt istraživanja odredili su okvire za postavljanje radne
hipoteze. Kako će se malim i srednjim poduzetnicima kao jednim od glavnih nositelja
gospodarstva osigurati rast i razvoj, očuvanje radnih mjesta i novo zapošljavanje,
imajući u vidu recesiju koja je dovela do otežanog poslovanja.
1.3. Svrha i cilj istraživanja
Svrha istraživanja prikazanog u radu je primjeniti praktična saznanja o ulaganju u
poduzetništvo i poslovanju gospodarstva.
Cilj istraživanja je procjena isplativosti investiranja u poduzetnički pothvat i definirati
projekt sa svim važnim odrednicama u ključnim fazama.
1.4. Struktura rada
U šest međusobno povezanih djelova predstavljeni su rezultati teorijskog i empirijskog
istraživanja ovog rada.
Prvi dio, UVOD, sadrži problem, predmet i objekte istraživanja te radnu hipotezu. U
uvodnom djelu je još iznesena svrha i cilj istraživanja.
PODUZETNIŠTVO I MALO GOSPODARSTVO-ZNAČAJNE ODREDNICE
RAZVOJA naslov je drugog dijela. U njemu je napravljena usporedba poduzetništva
na području EU i na teritoriju Republike Hrvatske. Navedeni su prednosti i nedostaci
samog ulaganja u poduzetnički pothvat, institucije koje pružaju podršku u razvoju
poduzetništva i gospodarstva uopće te strategije i sredstva razvoja.
U trećem dijelu pod nazivom PROBLEMI I PITANJA S KOJIMA SE SUSREĆU
PODUZETNICI definiran je sam poduzetnički proces ulaganja, od ideje do njezine
realizacije, utvrđivanje i provedba strategije razvoja poduzetništva.
3
Četvrti dio ima naslov PROGRAMI I POTICAJI RAZVOJA I UNAPREĐENJA
PODUZETNIŠTVA, pa kao što i sam naslov govori istaknuti su programi potpore i
projekti koji se provode ili su se provodili, kako na razini Republike Hrvatske, tako i na
područja Grada Ozlja.
U posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, sažeta su temeljna saznanja do kojih se došlo na
osnovu izvedenog istraživanja.
4
2. PODUZETNIŠTVO I MALO GOSPODARSTVO – ZNAČAJNE
ODREDNICE RAZVOJA
2.1. Europska unija, poduzetništvo i malo gospodarstvo
Poduzetništvo i mala poduzeća predstavljaju glavni pokretač inovacija, zapošljavanja,
prilagodljivosti i konkurentnosti, kao i socijalne i lokalne integracije u Europi.
Poduzetništvo omogućava realizaciju novih, inovativnih ideja i njihovo pretvaranje u
nova i uspješna, najčešće mala poduzeća – doprinoseći oslobađanju kreativnih
potencijala europskih građana, omogućavanju njihovog zaposlenja i pronalaženju njima
povoljnijeg društvenog položaja.
Poduzetništvo u Europskoj uniji, naročito bazirano na znanju, pozitivno utječe na
performanse malih i srednjih poduzeća, a povećava konkurenciju i generiranje
raznolikosti među poduzećima, doprinose rastu potencijala europske ekonomije.
U Europi pretežno prevladavaju mikro poduzeća (99,2%), koja zapošljavaju manje od
10 radnika, omogućavajući ukupnu zaposlenost za oko 55 milijuna ljudi (Buble M.,
Kružić D., 2006.)
Izvješće SBA Fact Sheet 2012. Hrvatsku stavlja ispod prosjeka EU-27 s obzirom na
poduzetništvo, kao što je vidljivo u grafikonu 1.
5
Grafikon 1: Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU u %
Izvor: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf
2.2. Institucije za potporu i poticanje razvoja poduzetništva
Sve razvijene zemlje, uvažavajući značenje malog gospodarstva u razvoju svojih
nacionalnih ekonomija, čine značajne napore kako bi putem potpornih institucija
potaknule i pomogle poduzetništvo, ostvarile povoljnu poduzetničku klimu te osnažile i
ohrabrile poduzetnike i sektor malih i srednje velikih poduzeća. Institucije za podršku
poduzetništvu i razvoju malog gospodarstva uključuju:
Ø institucije za podršku poduzetništvu koje osniva država ili njena tijela, pa stoga
one imaju karakter državnih ili javnih službi, odnosno,
Ø institucije za podršku poduzetništvu koje osnivaju pojedinci ili grupe, pa su
stoga one karaktera privatnih profitnih ili neprofitnih institucija.
I jedne i druge institucije od iznimnog su značenja za poticanje poduzetništva u
Republici Hrvatskoj, i djeluju kako s republičke tako i regionalne i lokalne razine
(Buble M., Kružić D., 2006.)
17
10
18
43
53
47
14
12
13
45
49
69
0 20 40 60 80
stopa samozapošljavanja (% ukupnezaposlenosti), 2010.
stopa poduzetništva (% osoba koje supokrenule poslovanje ili ga upravo
pokreću), 2009.
poduzetnička namjera (% osoba kojenamjeravaju pokrenuti poslovanje u
slijedeće tri godine), 2011.
sklonost samozapošljavanju (% osobakoje bi radije bile samozaposlene), 2009.
udio osoba koje smatraju kako im je
obrazovanje pomoglo urazvoju
poduzetničkog stava (%), 2009.
udio osoba koje smatraju kako uspješnipoduzetnici ostvaruju visok društveni
status (%), 2011.
prosjek EU
Hrvatska
6
Tablica 1: Institucionalni nositelji aktivnosti razvoja poduzetništva i malog
gospodarstva u Republici Hrvatskoj
Razina Republike Hrvatske Razina Općine/Grada/Županije
Sabor RH
Vlada RH
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
(u suradnji naročito s):
Ø Ministarstvom financija
Ø Ministarstvom mora, turizma, prometa i
razvitka
Ø Ministarstvom znanosti, obrazovanja i
sporta
Ø Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva
Ø Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i
vodnog gospodarstva
Ø Ministarstvom za europske integracije
Jedinice područne (regionalne) i lokalne
samouprave:
Ø Državni uredi za gospodarstvo (u
županijama)
Ø Županijski uredi za gospodarstvo
Ø Uredi/službe za razvoj poduzetništva i
malog gospodarstva (u
općinama/gradovima)
Vladine agencije, fondovi i institucije Poduzetnička infrastruktura
Ø Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
Ø Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Ø Fond za razvoj i zapošljavanje
Ø Fond za regionalni razvoj
Ø Hrvatski zavod za zapošljavanje
Ø Hrvatski fond za privatizaciju
Ø Državni ured za upravljenje imovinom
Ø Poduzetnički centri
Ø Poduzetniči inkubatori
Ø Tehnološki centri
Ø Tehnološki parkovi
Ø Inovacijski centri
Ø Zone malog gospodarstva
Ø Ostale institucije za razvoj poduzetništva
Komore, savezi i udruge Financijske institucije
Ø Hrvatska gospodarska komora
Ø Hrvatska obrtnička komora
Ø Hrvatski savez zadruga
Ø Hrvatska udruga poslodavaca
Ø Poslovne banke
Ø Štedionice
Ø Štedno-kreditne zadruge
Ø Investicijski fondovi
Ø Fondovi rizičnog kapitala
Ø Razni neinstitucionalni ulagači
Izvor: Buble M., Kružić D., Poduzetništvo , realnost sadašnjosti i izazov budućnosti
7
2.3. Poduzetništvo i malo gospodarstvo u Republici Hrvatskoj
Napredak hrvatskog malog gospodarstva ostvaren je u iznimno otežanim uvjetima, ne
samo s ekonomskog aspekta, već i općeg društvenog razvitka. Mala i srednja poduzeća
predstavljaju važan dio gospodarstva Hrvatske. U 2012. godini MSP ostvaruju udio od
51% u ukupnom prihodu, 67,04% u zaposlenosti i 43,06% u izvozu Hrvatske.
Međunarodna istraživanja ukazuju na glavne karakteristike sektora malih i srednjih
poduzeća u Hrvatskoj, kao što su: nedovoljno intenzivna aktivnost u pokretanju novih
poslovnih pothvata, malen udio rastućih poduzeća, jake administrativne prepreke za
provođenje poduzetničke aktivnosti, nerazvijenost financijskog tržišta te nedostatak
edukacije fokusirane na razvoj poduzetničkih znanja i vještina.
Vladi se još uvijek zamjera nedostatak temeljnih reformi koje se smatraju nužnim za
izlazak iz krize, te neusklađenost mjera na nacionalnoj razini s onima koje se donose na
lokalnoj razini. Hrvatska udruga poslodavaca smatra da su ključni problemi i dalje
preopterećenost rada i kapitala, loše radno zakonodavstvo, obrazovni sustav koji ne
odgovara potrebama tržišta rada, sporost pravosudnog sustava te neučinkovitost i
sporost državne i lokalne administracije (http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak
2013.pdf).
2.3.1. Razvijenost poduzetništva i malog gospodarstva
Malo poduzetništvo svoj najveći porast bilježi u početnim godinama tranzicije.
Prosječan godišnji rast malih poduzeća od 1990.-1997. godine bio je gotovo 80%
godišnje. Tako je 1990. godine poslovalo 5.000 malih poduzeća, a sedam godina kasnije
njihov broj narastao je na 62.000. Nakon sedam godina ekspanzije uslijedila je
konsolidacija sektora. Uzroci zbog kojih se broj malih poduzeća smanjio možemo
pripisati globalnoj recesiji, kao i izrazitoj nelikvidnosti hrvatskog gospodarstva. U istom
razdoblju srednja poduzeća su konstantno povećavala svoj broj te su od početnih 1.237
srednjih poduzeća 1990. godine, povećala ukupan broj na 2.203 poduzeća 2001. godine
(https://bib.irb.hr/datoteka/197275.Programi_financiranjapdf). Značaj malog
gospodarstva u hrvatskoj privredi prikazan je u slijedećoj tablici.
8
Tablica 2: Struktura ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske
Broj Udio u broju Zaposleni Udio u
zapošljavanju
Obrt 100.532 61,8 241.714 23,7
Zadruge 795 0,5 4.293 0,4
Mikro trgovačka
društva
49.534 30,4 116.431 11,4
Mala trgovačka
društva
9.561 5,8 140.602 13,8
Srednja
trgovačka društva
1.865 1,1 167.336 16,4
Ukupno MSP 162.267 99,6 670.376 65,7
Velika trgovačka
društva
720 0,4 350.617 34,3
Ukupno
gospodarstvo
162.987 100,04 1.020.993 100,00
Izvor: www.vlada.hr
Nakon razdoblja stabilna gospodarskog rasta hrvatsko gospodarstvo počelo je
usporavati 2008. godine. Ukupna zaposlenost doživjela je vrhunac od 1 635 000
zaposlenih u 2008., nakon čega gospodarstvo postojano gubi radna mjesta pa se do
siječnja 2013. zaposlenost smanjila na 1 337 000. Sektor maloga gospodarstva u
Hrvatskoj pada s obzirom na broj poduzeća u zadnjih deset godina, a najnoviji rast broja
obrtnika nije uspio nadoknaditi zatvaranja poduzeća u protekle četiri godine. Politika
maloga gospodarstva u Hrvatskoj nije se mnogo mijenjala proteklih deset godina i nije
se previše razmišljalo o pravdanju instrumenata na kojima se ta politika temelji. Nije se
provodila cjelovita procjena utjecaja instrumenata politike maloga gospodarstva niti se
vrednovala učinkovitost pojedinih političkih instrumenata
(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/9.Strategija%20razvoja%20poduzetni%C5%A1
tva%20u%20RH%202013-2020.pdf).
9
2.3.2. Analiza sektora malog gospodarstva u Hrvatskoj
Hrvatska s obzirom na ukupnu veličinu sektora maloga gospodarstva ne pokazuje
znatne razlike u odnosu na EU, bez obzira mjeri li se broj poduzeća, ukupna zaposlenost
u tim poduzećima ili njihova dodana vrijednost. U Hrvatskoj ima ukupno 168.931
subjekt maloga gospodarstva. Od ukupnog broja, 92,2% su mikropoduzeća (do devet
zaposlenika), zatim 6,3% su mala poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika
poduzeća čine 1,2%. Zbroj ovih postotaka pokazuje da u Hrvatskoj posluje 99,7%
subjekata maloga gospodarstva. Najnoviji podaci za države članice EU (prosjek EU-27)
pokazuju da je 99,8% svih subjekata malo gospodarstvo. Grafikon u nastavku prikazuje
udio subjekata maloga gospodarstva (prema veličini).
Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg gospodarstva
Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/9.Strategija%20razvoja%20poduzetni%C5
%A1tva%20u%20RH%202013-2020.pdf
Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj ne pokazuje znatne razlike u odnosu na isti
sektor u zemljama članicama EU s obzirom na sastav i važnost podsektora za ukupan
broj poduzeća, udio u ukupnoj zaposlenosti i doprinos ukupnoj dodanoj vrijednosti.
99,8
92,2
6,5
1,1
99,7
92,2
6,3
1,2
0,00 10,00 20,00 30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00 90,00 100,00
MSP ukupno
mikro
mali
srednji
EU 272
Hrvatska
10
2.3.3. Novi poticaji poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanje
Kako bi se potakla ulaganja u gospodarske aktivnosti na području Republike Hrvatske, i
time otvorila nova radna mjesta predstavljen je Zakon o poticanju investicija i
unapređenja investicijskog okruženja.
Bitne novosti koje novi zakon donosi je sniženje minimalne investicije za poticanje
(niži ulazni prag), povećanje iznosa poticajnih mjera, poseban tretman za velike
investicije te uvođenje posebnih odredbi za mikropoduzetnike.
Minimalni iznos investicije za poticanje je 150.000 eura za mala, srednja i velika
poduzeća, dok je za mikropoduzetnika taj iznos 50.000 eura.
Mikropoduzetnici već s investicijom od 50.000 eura mogu koristiti porezne poticaje
50% smanjene stope poreza na dobit u razdoblju pet godina uz uvjet otvaranja najmanje
tri nova radna mjesta.
Poticajne mjere namjenjene su proizvodno- prerađivačkim sektorima, razvojno
inovacijskim sektorima, sektor poslovne podrške i sektoru usluga visoke dodane
vrijednosti.
Za investicije do 1 milijun eura umanjuje se stopa poreza na dobit za 50% u razdoblju
do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 5 novih radnih mjesta, za investicije 1 do 3
milijuna eura umanjuje se stopa poreza na dobit za 75% na 10 godina uz uvjet otvaranja
najmanje 10 novih radnih mjesta, za investicije više od tri milijuna eura umanjuje se
stopa poreza na dobit 100% u razdoblju do 10 godina uz uvjet otvaranja najmanje 15
radnih mjesta.
Investitorima se nudi i bespovratna novčana potpora za troškove otvaranja novih radnih
mjesta, i to do 3.000 eura po novootvorenom radnom mjestu u županijama u kojima je
stopa nezaposlenosti do 10%, do 6.000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost
između 10 i 20%, te 9.000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost preko 20%.
Za kapitalne investicije u visini najmanje 5 mil eura odobrit će se bespovratna novčana
potpora u iznosu 10-20% stvarnih opravdanih troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu
(max 0,5 do 1 mil eura), uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta.
11
Za radno intenzivne investicijske projekte odobrit će se povećanje potpore za otvaranje
novih radnih mjesta za 25% uz uvjet otvaranja minimalno 100 novih radnih mjesta,
povećanje potpore za 50% uz uvjet otvaranja minimalno 300 novih radnih mjesta i za
100% uz uvjet otvaranja minimalno 500 novih radnih mjesta.
Zakonom je određeno i formiranje „Tima za podršku investicijskom projektu“. Hrvatska
agencija za malo gospodarstvo i investicije, Agencija za investicije i konkurentnost, i
županijska razvojna agencija s lokalnom samoupravom na čijem području se projekt
ostvaruje formiraju tim koji će pružati investitorima administrativnu i stručnu pomoć s
ciljem pravodobne realizacije rokova za ishođenje dozvola i infrastrukturnu pripremu.
Poduzetnici koji namjeravaju koristiti poticajne mjere na temelju ovoga Zakona
podnose prijavu nadležnom ministarstvu za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera,
i to prije početka investicijskog projekta.
Maksimalni intenzitet potpore (gornji prag) ukupnih kumulativih potpora, odnosno
zbroj potiajnih mjera iz ovog Zakona, uključujući i potpore iz drugih izvora, a sukladno
pravilima o regionalnim potporama i karti regionalnihpotpora dani u slijedećoj tablici:
Tablica 3: Maksimalni intenzitet potpore poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanja
SREDIŠNJA I
ISTOČNA
HRVATSKA
JADRANSKA
HRVATSKA
SJEVEROZAPADNA
HRVATSKA
Veliki
poduzetnik do 50% do 50% do 40%
Srednji
poduzetnik do 60% do 60% do 50%
Mali
poduzetnik do 70% do 70% do 60%
Izvor: http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/220-novi-poticaji-za-ulaganja
12
2.3.4. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) proizašla je
konzultacijskog procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Važna je za podizanje blagostanje svih hrvatskih regija sa ciljem smanjenja jaza s
prosjekom EU. Njome su utvrđeni razvojni ciljevi i definirani instrumenti usmjereni ka
izgradnji ukupnog razvojnog potencijala, smanjenju regionalnih razvojnih nejednakosti
te jačanju razvojnog potencijala onih dijela zemlje koji zaostaju u razvoju
(tzv.potpomognuta područja) kako bi postali što konkurentniji. Strategijom je također
predložena uspostava koherentnog i jedinstvenog okvira politike regionalnog razvoja
kao i potrebnog institucionalnog okvira te je osiguran koordinirani pristup održivom
društveno-gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje.
Kao cilj SRR RH ističe se važnost gospodarskog rasta i razvoja RH u skladu s načelima
održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje
konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Sveukupni cilj postići će se kroz ispunjenje tri specifična strateška cilja:
· bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU
razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima
namjenjenim razvoju
· osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim
poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala
kroz rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća
· smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija
(http://www.ra-kazup.hr/index.php/naslovnica/regionalni-razvoj)
2.3.5. Uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Hrvatski Zavod za zapošljavanje javna je ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske,
ustrojena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
13
nezaposlenosti sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i
nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova.
Strateški ciljevi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje:
1. Razviti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi povećanja
konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada
2. Razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje u kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada
3. Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada
uspostavljanjem partnerskih odnosa i većim utjecajem na donošenje i provedbu
javnih politika
S obzirom na povećanu upotrebu ICT tehnologija, napravljen je veliki pomak prema
uslugama samopomoći kako bi se olakšao ne samo pristup poslovima i tržištu rada, već
i informacijama o daljnjem obrazovanju te savjetovanje o karijeri.
Kroz savjetovanje o karijeri te grupna profesionalna savjetovanja, savjetnici za
profesionalno usmjeravanje mogu Vam pomoći:
· da povećate svijest o sebi, svojim znanjima, vještinama i sposobnostima – što
dovodi do većeg zadovoljstva poslom i osobnog ispunjenja
· da povećate povjerenje u vlastite kompetencije a time i motivaciju za posao
· da imate jasniju ideju o promjenjivosti prirode rada
· da dobijete prepoznavanje i procjenu postojećih sposobnosti
· da steknete uvid i razumijevanje onoga što poslodavci traže
· da steknete bolje sposobnost artikuliranja planova karijere
· da poboljšate sposobnosti pismene i usmene samo-prezentacije (životopisi,
aplikacije, intervjui, prezentacije i drugo)
Mnoge od ovih usluga usmjerene su na nezaposlene osobe, te u nešto manjem omjeru
na osobe koje žele promijeniti posao. U nekim se slučajevima usluge profesionalnog
usmjeravanja pružaju mladima koji su još u fazi obrazovanja i/ili osposobljavanja, pri
čemu zaposlenici javnih službi za zapošljavanje primaju studente u prostorijama javnih
14
službama za zapošljavanje i/ili pružaju usluge u školama. U navedene usluge ulažu se
značajna novčana sredstva u mnogim zemljama. Stoga ona imaju značajan utjecaj na
opseg i prirodu usluga profesionalnog usmjeravanja koje su dostupne građanima.
U nekim zemljama javne službe za zapošljavanje značajno doprinose pružanju usluga
profesionalnog usmjeravanja, kao i učenju vještina upravljanja karijerom u obrazovnim
institucijama – premda je visoka nezaposlenost uzrokovala smanjenje ovih usluga
javnih službi za zapošljavanje kako bi se više usmjerile na rad s tražiteljima zaposlenja
(http://burzarada.hzz.hr/pomoc.aspx#s1).
2.3.6. Fondovi Europske Unije
Fondovi Europske unije prioritet su hrvatske Vlade. Kroz nova zapošljavanja,
konkurentno gospodarstvo, čist okoliš i gospodarski rast donose korist svim krajevima
Hrvatske.
Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi
kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nikad dosad naša zemlja nije
imala toliko sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Sporazumom o partnerstvu, kojeg je
Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014., pokazali smo da smo fokusirani na
poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.
Prvenstveni cilj Vlade je osigurati tim ulaganjima posao za što više hrvatskih građana,
osnažiti gospodarstvo, smanjiti rizik od siromaštva i postići ravnomjerni razvoj svih
krajeva Hrvatske. Sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova želimo
osigurati dugoročno održivi gospodarski rast RH.
U protekle tri godine učinjeni su veliki pomaci u korištenju europskih fondova. Novo
financijsko razdoblje donosi nove izazove u korištenju fondova EU-a i znatno veće
mogućnosti za poduzetništvo.
15
EU fondovi donose nove poslove hrvatskim tvrtkama i građanima. Malo i srednje
poduzetništvo predvodnici su u otvaranju radnih mjesta, ukupno zapošljavaju preko
milijun osoba. Uz znatnu podršku nacionalnog programa Poduzetnički impuls,
poduzetništvo se sve više potiče sredstvima iz europskih fondova. Iz fondova EU-a
uloženo je više od 710 miljuna kuna dodjelom bespovratnih sredstava i pružanjem
poslovne podrške malim i srednje velikim poduzećima.
Do 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju gotovo 7 milijardi i 500 milijuna
kuna. Tim sredstvima već je započela izgradnja Regionalnog centra za razvoj
poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe (SEECEL), vrijednog 238
milijuna kuna.
Do kraja 2015. očekuje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova ukupne
procijenjene vrijednosti oko 6 milijardi kuna:
· razvoj vodno-komunalne infrastrukture procijenjene vrijednosti 2,98
milijardi kuna
· izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom procijenjene
vrijednosti oko 780 milijuna kuna (Rijeka, Valpovo, Petrinja, Rovinj,
Krka, Nova Gradiška, Virovitica, Vodice-Tribunj-Srima i Osijek)
· razvoj prometne infrastrukture procijenjene vrijednosti 1,5 miljardi kuna
(Bikarac (faza II) u Šibensko-kninskoj županiji, Biljane Donje u
Zadarskoj županiji i Babina Gora u Karlovačkoj županiji)
· splitska zaobilaznica Kaštel Stari – Kaštel Sućurac - Kaštel Gomilica,
zaobilaznica Vodica, Luka Rijeka, Ulaz u Luku Ploče
· Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak - 345 milijuna
kuna
· izgradnja studentskog doma u Rijeci, vrijednost 112 milijuna kuna, za
rekonstrukciju studentskih domova u Zagrebu na raspolaganju je 220
milijuna kuna
· Arheološki park Vučedol - 130 milijuna kuna
Ulaganje u rast gospodarstva i zapošljavanja te poboljšanje uvjeta života, strateški su
prioriteti i u narednom razdoblju Republike Hrvatske. U novom financijskom razdoblju
16
2014.-2020., Hrvatskoj je za to iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na
raspolaganju više od 80 milijarde kuna(https://vlada.gov.hr/zajedno-do-eu-fondova-za-
rast-i-nova-radna-mjesta/16597).
2.3.7. Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta za razdoblje od 2015.-2017.
U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014-2020
podupiru se aktivnosti poput:
• Unapređenje ekonomske uspješnosti i tehnološke spremnosti kroz investicije u
modernizaciju tehnologija i proizvoda
• Potpora poduzećima za dosegom normi i standarda, te certificiranju proizvoda / usluga
/ procesa zbog povećanja konkurentnosti i pristupa stranim tržištima
• Povezivanje poduzeća podrškom i razvojem lanaca nabave, vrijednosnih lanaca,
klastera i zadruga
• Unapređenje konkurentnosti i efikasnosti poduzeća IKT tehnologijama (informacijske
komunikacijske tehnologije)
• Potpora inovativnosti i malom gospodarstvu kroz olakšani pristup uslugama IRI
institucija kada su potrebne, te razvoju tehnološki naprednih proizvoda i usluga kroz
potpore za prijavu patenata
• Uspostavljanje inovacijskih kapaciteta baziranih na tehnologijama za konkurentne
proizvode / usluge visoke dodane vrijednosti
Ostvarenju ekonomske uspješnosti značajno pridonosi učinkovita provedba sustava
poticajnih mjera za investicije u Republici Hrvatskoj temeljena na provedbi Zakona o
poticanju ulaganja i Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog
okruženja, kao i praćenje postignutih rezultata s ciljem daljnjeg razvoja mogućnosti za
privlačenje novih investicijskih projekata, a time i daljnjeg razvoja ukupnih
gospodarskih aktivnosti. Postojeći sustav poticajnih mjera pridonosi regionalnom
17
razvoju te jačanju regionalne konkurentnosti u cilju uravnoteženja stupnja gospodarske
razvijenosti svih područja Hrvatske, kao i izgradnji gospodarskog modela temeljenog na
investicijama u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti.
Temeljem konkurentnog sustava poticajnih mjera za investicije planira se povećanje
broja realiziranih investicijskih projekata, kako domaćih poduzetnika, tako i inozemnih
investitora, te ostvarenje pozitivnih rezultata hrvatskog malog gospodarstva i povećanje
njihove konkurentnosti kroz povećanje proizvodnih kapaciteta, povećanje kapitalne
opremljenosti rada, povećanje kvalitete te kroz modernizaciju i unapređenje poslovanja.
(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strate%C5%A1ki%20plan%202015-
2017/Strate%C5%A1ki%20plan%20Ministarstva%20poduzetni%C5%A1tva%20i%20o
brta%20za%20razdoblje%20od%202015.%20%E2%80%93%202017..pdf)
2.3.8. Bespovratna sredstva za poduzetnike u 2015. godini
Hrvatskim poduzetnicima u 2015. godini bit će dostupno ukupno 730 milijuna eura od
čega već u prvoj polovici godine 500 milijuna eura. Natječaji su krenuli tijekom ožujka.
Sredstva su dostupna za izgradnju i opremanje novih proizvodnih kapaciteta,
savjetovanje, sudjelovanje na sajmovima i usavršavanje.
Prvi natječaji za poduzetnike, u vrijednosti 147 milijuna eura raspisani su tijekom
ožujka. Financirat će se one projekte koji doprinose strateškim i ciljevima Operativnog
programa za regionalnu konkurentnost 2014-2020, a to su, između ostalih, razvoj malog
i srednjeg poduzetništva te razvoj novih kompetencija i stvaranje radnih mjesta. Od tih
se projekata očekuje da, investicijama u proširenje kapaciteta te u materijalnu i
nematerijalnu imovinu, posebice kroz izgradnju i opremanje poslovnih jedinica,
podignu tehnološku spremnost malog i srednjeg poduzetništva, čime će osigurati i
njihovu konkurentnost i nova zapošljavanja.
Kod bespovratnih sredstava za opremanje minimalna vrijednost potpore iznose 500.000
kn, a maksimalna vrijednost je 5.000.000 kn. Za srednje poduzetnike intenzitet potpore
je u visini od 35%, a za mikro i male poduzetnike 40%.
18
Za bespovratna sredstva za izgradnju minimalna vrijednost potpore iznosi 1.500.000 kn,
dok maksimalna vrijednost iznosi 15.000.000 kn.Kao i kod sredstvava za opremanje i
ovdje je intenzitet potpore u rasponu od 35% za srednje poduzetnike, a za mikro i male
poduzetnike on iznosi 45%.
Bespovratna sredstva za savjetodavne usluge iznose maksimalno 2.000.000 kn po
poduzetniku po projektu, a intenzitet potpore je u rasponu od 50% prihvatljivih
troškova.
Bespovratna sredstva za sudjelovanje na sajmovima iznose maksimalno 1.000.000 kn
dok intenzitet potpore, kao i kod savjetodavnih usluga iznosi 50% prihvatljivih
troškova.
Bespovratna sredstva za usavršavanje kreću se u rasponu od maksimalno 2.000.000 kn,
a intenzitet potpore je izdvojen u slijedećem rasponu: 60% za srednje poduzetnike, ili
70% ako za radnike s invaliditetom ili radnike u nepovoljnom položaju, 70% za mikro i
male poduzetnike.
(http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/276-bespovratna-sredstva-za-
poduzetnike)
19
3. PROBLEMI I PITANJA S KOJIMA SE SUSREĆU PODUZETNICI NA PUTU OD IDEJE DO NJEZINE REALIZACIJE
Da nije lako biti kvalitetan i uspješan poduzetnik, potvrđuje činjenica da mnoštvo
kvalitetnih poduzetničkih ideja završava neuspjehom. Nažalost, jamstvo uspjeha nije
samo u dobroj ideji ili poduzetničkoj sreći, već je potrebno interdisciplinarno znanje i
vještina upravljanja da se izradi dobra strategija poslovanja koja vodi točno određenom
cilju. Za uspjeh, kao uostalom i za neuspjeh, u poduzetništvu nema propisanog recepta,
osobito ne u vremenu globalizacije u kojemu živimo, ali ozbiljan će poduzetnik
permanentno ulagati puno truda u pravilan izbor strategije, a po potrebi tržišnih
zahtjeva, stalno će ju korigirati, nadopunjavati, pa čak i mijenjati kako bi, zadovoljivši
nastale promjene, ipak došao do cilja.
U ostvarenju postavljenog cilja svaki se poduzetnik svakodnevno susreće s mnoštvom
pitanja i problema koje treba riješiti. Činjenica je da se mnoga mlada poduzeća izgube u
kaosu teškoća, skrenu sa svoga puta i nestaju iz gospodarske strukture (M.Škrtić,
M.Mikić, 2011).
3.1. Jasno definiranje ciljeva
Pri jasnom definiranju cilja poduzetnik si postavlja pitanje: „Kamo želim stići?“
Poduzetnik ulazi u određeni posao kako bi ispunio neki svoj osobni cij. Stoga je vrlo
bitno da prije nego što poduzetnik odredi svoj poslovni cilj, ima jasno utvrđene vlastite
želje i ciljeve. Kad je poduzetnik siguran što osobno želi od svog posla treba se zapitati:
· Koja vrsta poduzeća je meni potrebna?
· Koje rizike i žrtve zahtjeva takvo poduzeće?
· Jesam li spreman prihvatiti sve potrebne rizike i žrtve?
Uspješno poslovanje ne ovisi samo o znanju i vještinama pojedinca već i o stupnju
rizika koji je on spreman preuzeti. U poduzetničkom poslu rizici su raznovrsni, pa su
tako, npr. mala poduzeća često suočena s pomanjkanjem kapitalnih i drugih resursa te
su prisiljena posuđivati od drugih poduzeća ili banaka. U tom poslu rizik je hoće li se
ostvariti planirano poslovanje i planirana dobit što, naravno, nikada ne možemo sa
20
sigurnošću predvidjeti. Rizik, također, postoji ako se posluje s „potpunom
odgovornošću“, što znači da za obveze poduzeća odgovaramo svom svojom imovinom,
a ne samo onom koju smo uložili u poduzeće. Takvo poslovanje daje veću dozu
ozbiljnosti poduzeću, ali istodobno je i znatan rizik. Također je rizik i suradnja s
neiskusnim ili nekvalificiranim osobljem, što je još gore.
Još jedan bitan faktor je vrijeme, tj.često je potrebno određeno vrijeme da bi se naše
investicije povratile. Uz velike prednosti koje donosi poduzetništvo, ono zahtjeva i
određene žrtve, neizvjesnost, permenentni razvoj, financijske probleme... Stoga, prije
nego se pušta u takve podvige, pojedinac mora dobro razmisliti o svim prednostima i
manama koje takav posao donosi i je li zaista spreman prihvatiti sve prednosti i žrtve
(Škrtić M., Mikić M., 2011).
Kad se usklade poslovni i osobni ciljevi, treba postaviti ispravnu strategiju kojom bi se
oni realizirali.
3.2. Utvrđivanje strategije
U tom koraku postavlja se pitanje: „Kako da dođem do onoga što želim?“ Poslovi
bazirani na dobro razrađenoj strategiji mogu nadvladati lošiju infrastrukturu, ali
sofisticirani sistemi kontrole i organizacijska struktura ne mogu nadomjestiti
konstruktivnu strategiju. Poduzetnici bi češće trebali gledati dugoročno, a ne
kratkoročno, i trebali bi se zapitati:
· Je li strategija dobro definirana?
· Može li utvrđena strategija uroditi dostatnim profitom?
· Je li strategija održiva?
Kad se poduzetnici odluče za točno određenu strategiju, moraju odrediti osigurava li
ona dovoljno profitabilne poslove i željeni napredak. Dobra strategija zahtjeva stalnu
kontrolu, korekciju, usavršavanje i prilagodbu promjenama. Poduzetnik mora
razlikovati normalne teškoće koje se pojavljuju u poslu od onih kriza koje moramo
shvatiti ozbiljno i potražiti nešto novo (Škrtić M., Mikić M., 2011).
21
Pitanje održivosti posebno je važno za one koji intezivno prate nove tehnologije i
promjene na tržištu. Što znači da strategija mora biti održiva? To znači da mora biti u
skladu s tehničkim i kapacitetnim mogućnostima samog poduzeća. Naime, strategija
može biti izvrsna, ali ako ju poduzeće nije sposobno provesti, ona ništa ne koristi.
3.3. Provedba strategije
Postavlja se pitanje: „Mogu li ja to?“ Savršena ideja nije jamstvo za savršen rezultat.
Tako su mnoga mlada poduzeća propala baš zbog toga što vlasnik nije mogao provesti
svoje planove. Na primjer, poduzeće može ostati bez novčanih resursa jer se vlasnik nija
na vrijeme pobrinuo za izvor financiranja ili je možda nesposoban ostvariti prodaju. U
pogledu tog pitanja poduzetnik bi trebao provjeriti:
· Ima li dobre izvore i sredstva?
· Koliko je jako poduzeće?
· Kakve su njegove vlastite mogućnosti i afiniteti?
Na početku poduzeće ne mora imati sva raspoloživa sredstva i izvore ( rad, kapital,
kupci ), ali poželjno je s vremenom uposliti i kvalificirano osoblje s potrebnim znanjem
i iskustvom i kapitalna sredstva, a, naravno, sve se to vrti oko kupca koji će kupiti naš
proizvod, što znači da bi poduzeće trebalo privući stalne klijente (Škrtić M., Mikić M.,
2011).
U procjeni vlastite uloge poduzetnici bi se trebali zapitati usavršavaju li kontinuirano
svoja znanja i sposobnosti koje posao zahtjeva. Ljudi koji uživaju u novim izazovima i
vape za novim znanjima imaju predispoziciju da dobro vode poduzeće.
3.4. Poduzetnički proces
Proces pokretanja novog pothvata utjelovljen je u poduzetničkom pothvatu, koji
uključuje izvršenje mnogobrojnih aktivnosti, donošenje brojnih procjena, odluka i sl.,
koje izlaze van okvira rješavanja problema na tipično managerskim razinama.
Poduzetnički proces predstavlja, u svojoj biti, iskorištavanje prigode i daljnji rad na
22
njenoj izgradnji i razvoju, bez obzira na resurse koji se trenutačno kontroliraju, pa
poduzetnik tijekom poduzetničkog procesa mora uočiti, procijeniti, izgraditi i razviti
povoljnu prigodu nadvladavajući snage koje se opiru ostvarenju nečeg novog-
proizvoda, usluge, tehnologije, inovacije, tržišnih potreba itd.
Shema 1: tipologija temeljnih faza poduzetničkog procesa
Izvor: Škrtić M., Mikić M., 2011)
IDEJA
-Generiranje ideja
-istraživanje tržišnih prilika
-istraživanje dostupnosti resursa
PODUZETNIČKO ODLUČIVANJE
-proizvod/usluga na
tržište
-ocjena rizičnosti
-odluka o korištenju prigode
-strategija ulaska na
tržište
PODUZEĆE
-pothvat
-djelatnost
-ugovaranje
-poslovne promjene
-konkurentske prednosti
Poduzetnički proces u užem smislu (faza start-up)
Poduzetnički proces u širem smislu
(faza start-up i faza novog proizvoda)
23
3.4.1. Transformacija poslovne ideje u realnost
Poduzetnički proces transformira ideje u realnost nazvanu poduzeće sa svim
aktivnostima izvršenjem kojih se zadovoljava potreba kupca. Najznačajniju pokretačku
snagu bilo kojeg poslovnog pothvata predstavlja poduzetnik koji mora najprije
prepoznati, a zatim i iskoristiti povoljnost prigode, korištenjem ograničenih resursa i
stvaranjem organizacije koja će povoljnost prigode pretvoriti u poduzetničku prednost.
Sama po sebi, poslovna ideja predstavlja samo nužan uvjet u poduzetničkom procesu,
koji nije dostatan za njegov uspjeh. Povoljne poslovne prilike su bazirane na
komparativnim prednostima koje pruža poduzetnik putem svojeg poduzetničkog
pothvata, i svoju potvrdu nalaze na tržištu. Za realizirati poslovnu prigodu, osim
poduzetničkog talenta, imaginacije i hrabrosti potrebni su još i resursi-financijski,
materijalni i ljudski, koji su najčešće ograničeni ili nedovoljno dostupni.
Da bi poduzetnici realizirali prethodno prikazani poduzetnički proces- da bi
minimalizirali rizike i maksimizirali potencijalne mogućnosti odnosno prilike, potrebna
je organizacija- okvir u kojem će se poduzetnička ideja materijalizirati iz virtualne i, po
poduzetniku, željene u dimenziju stvarnosti (Buble M., Kružić D., 2006.)
3.5. Prednosti i nedostaci poduzetničkog pothvata
Pod prednosti poduzetničkog pothvata možemo navesti:
· Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom
· Mogućnost mjenjanja stvari
· Mogućost iskorištavanja svojih potencijala
· Ostvarivanje neograničenih profita
· Priznatost u društvu
· Raditi stvari koje volite
No, isto tako uz prednosti se uvijek vežu i nedostaci koje sa sobom donosi ulaganje u
pokretanje vlastitog poslovanja, a ono podrazumijeva:
· Nesigurnost dohotka
24
· Rizik gubitka uloženog kapitala
· Nedefinirano radno vrijeme i naporan rad
· Niska kvaliteta života za vrijeme uspostavljanja poslovanja
· Visoka razina stresa
· Neograničena odgovornost
· Obeshrabrenje
Položaj gospodarstvenika i poduzetnika, prepreke i prilike za uspješno poslovanje na
lokalnoj i regionalnoj razini samo su neke od tema o kojima je potrebno raspravljati.
Kao što je za pretpostaviti, problemi koji su zasigurno najčešće spominju jesu
parafiskalni nameti, a oni su ti koji najviše opterećuju poduzetnike. To su pitanja
zaposlenosti, prihoda, pitanje poslova, efikasnosti državne administracije, tržišta su se
smanjila, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem svijeta i konkurencija je velika. Kad
poduzetnici imaju dodatne troškove i kad moraju plaćati puno poreza državi, onda jako
teško mogu biti konkurentni na neim drugim izlaznim tržištima
(http://www.evarazdin.hr/index.php/2014-11-10-00-07-24/gospodarstvo-2/item/6682-
pravna-nesigurnost-parafiskalni-nameti-i-preopterecenost-problemi-malih-i-srednjih-
poduzetnika)
25
4. PROGRAMI I POTICAJI RAZVOJA I UNAPREĐENJA
PODUZETNIŠTVA U GRADU OZLJA
U okviru primarnih ciljeva razvoj gospodarstva posebno mjesto zauzimaju investicije
koje imaju veliku važnost za budući razvitak i daljnje restruktuiranje i modernizaciju
hrvatskog gospodarstva. Vlada RH, svjesna važnosti privlačenja izravnih stranih
investicija za gospodarski napredak zemlje, provodi politiku povećanja konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva sa snažnim naglaskom na poboljšanju investicijske klime. U
nastavku se navode neki od programa poticanja i razvoja poduzetništva.
4.1. Program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“
Poduzetnički impuls je program poticanja malog i srednjeg poduzetništva i obrta kojeg
od 2012. provodi Vlada RH s ciljem razvoja i podizanja konkurentnosti. Vrijednost
ulaganja poduzetničkog impulsa prikazat ćemo temeljem idućeg grafikona:
Grafikon 3: Ulaganja poduzetničkog impulsa
Izvor: (https://vlada.gov.hr/istaknute-teme/poduzetnicima-i-obrtnicima-poticaji-
vrijednosti-4-37-milijardi-kuna/16457)
26
Ukupna vrijednost programa namjenjenog razvoju i povećanju konkurentskih malih i
srednjih poduzetnika za 2015. godinu iznosi 4,37 mlrd kn. Poduzetničk impuls, u
najvećoj će se mjeri, ukupno 88%, financirati sredstvima iz proračuna Europske unije,
dok će ostatak sredstava biti raspoloživ iz državnog proračuna.
Najniža potpora poduzetnicima i obrtnicima unutar programa Poduzetnički impuls je
10.000 kn, a najveća 15 milijuna kn. Očekuje se da će biti podijeljeno 1.300 potpora.
Ovim programom potpore potiče se poduzetništvo i obrt kroz dodjelu bespovratnih
sredstava EU, kao i lakši pristup financiranju, internacionalizacija poslovanja, odnosno
nastupi poduzetnika na sajmovima i obrazovanje koje je ključ kvalitetnog poduzetništva
i obrta. Od 2012. do 2014. godine dodijeljeno je 7123 potpore i više od 5,7 milijardi kn
ukupne vrijednosti financiranih projekata te je otvoreno gotovo 12 tisuća novih radnih
mjesta.
U slijedećoj tablici prikazan je prosječni pokazatelj dodjeljenih potpora u 2014. Godini.
Tablica 4: Prosječni pokazatelj dodijeljenih potpora u 2014. godini
BESPOVRATNE POTPORE U 2014. GODINI
Broj zaprimljenih prijava
Broj odobrenih prijava
4.840
1.532
Udio dodijeljenih potpora u zaprimljenim
prijavama
32%
Ukupna vrijednost svih dodijeljenih potpora 344.955.792,00 kn
Prosječni iznos potpore u kunama
Prosječni iznos potpore (Mjera A + Mjera B + EU
projekti)
225.167,00 kn
1.306.651,00kn
Prosječan intenzitet potpore 42%
Ukupna vrijednost financiranih poduzetničkih
projekata
822.728.478,00 kn
Izvor:(http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz
etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf)
27
Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva bio je glavni cilj niza mjera sadržanih u
prvom prioritetu programa „Poduzetnički impuls“ za 2014. godinu. Prioritet je bio
usmjeren na jačanje poduzetničkog kapaciteta Republike Hrvatske i poticanje njegovog
rasta i razvoja. Mjere unutar ovog Prioriteta bile su sljedeće:
· MJERA A1 – Mikro poduzetništvo i obrt
· MJERA A2 – Zadružno poduzetništvo
· MJERA A3 – Poduzetništvo klastera
· MJERA B1 – Malo i srednje poduzetništvo i obrt
· MJERA B2 – Inovacije u poduzetništvu
· EU projekti
MJERA A1: MIKRO PODUZETNIŠTVO I OBRT
Ciljevi mjere A1: Mikro poduzetništvo i obrt bili su povećanje učinkovitosti poslovanja
mikro subjekata, jačanje tehnološke baze mikro gospodarskih subjekata, poboljšanje
pružanja usluga kroz modernizaciju poslovnog procesa, poticanje razvoja mikro
gospodarskih subjekta i njihov rast u male gospodarske subjekte, poticanje
poduzetništva ciljnih skupina te otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih.
Tablica 5: Ostvareni rezultati mjere A1
MJERA A1: MIKRO PODUZETNIŠTVO I OBRT
OSTVARENI REZULTATI
101 dodijeljena potpora
41 dodijeljena potpora izvoznicima
10 dodijeljenih potpora poduzetnicima početnicima
Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz
etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf
28
U okviru Mjere A1: mikro poduzetništvo i obrt zaprimljene su ukupno 1.383 prijave od
kojih je 101 odobrena , ukupnog iznosa 19.275.803,59 kn. Udio dodijeljenih potpora u
ukupnom broju prijava iznosio je 7,3%. Prosječan iznos dodijeljene potpore bio je
190.850,00 kn. Od ukupnog iznosa dodijeljenih potpora u okviru Mjere A1, 75%
raspoloživih sredstava uloženo je u prerađivačku industriju, što iznosi gotovo 14,5
milijuna kuna.
MJERA A2: ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
Ciljevi Mjere A2: Zadružno poduzetništvo bili su poticati snažnije udruživanje i
umrežavanje zadruga, povećati konkurentnost proizvoda i usluga zadruga, njihovu
prepoznatljivost, produktivnost i inovativnost uz primjenu novih tehnologija,
pozicioniranje zadruga na tržištu radi postizanja boljih poslovnih rezultata, otvaranje
novih radnih mjesta u zadrugama te zadržavanje postojećih.
Tablica 6: Ostvareni rezultati Mjere A2
MJERA A2: ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
OSTVARENI REZULTATI
10 dodijeljenih potpora
2 dodijeljene potpore socijalnim zadrugama
Prosječna dodijeljena potpora iznosi 161.430,71 kn
Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz
etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf
U okviru Mjere A2: Zadružno poduzetništvo zaprimljeno je ukupno 58 prijava od kojih
je 10 odobreno, ukupnog iznosa 2.422.037,42 kn. Udio dodijeljenih potpora u ukupnom
broju prijava iznosio 17,24%. Prosječan iznos dodijeljene potpore je bio 242.204,00 kn.
Ukupan iznos proračunskih sredstava namijenjen poticanju zadružnog poduzetništva
udvostručen je u odnosu na 2013. godinu.
29
MJERA A3: PODUZETNIŠTVO KLASTERA
Ciljevi Mjere A3: Poduzetništvo klastera bili su unaprijediti učinkovitost proizvodnje i
proizvodnih procesa na tržištu malih i srednjih gospodarskih subjekata umreženih u
klastere, te daljnim povezivanjem omogučiti jačanje njihovih proizvodnih kapaciteta i
širenje proizvodnog asortimana, povećati konkurentnot proizvoda i usluga klastera,
njihovu prepoznatljivost i inovativnost.
Tablica 7: Ostvareni rezultati Mjere A3
MJERA A3: PODUZETNIŠTVO KLASTERA
OSTVARENI REZULTATI
7 dodijeljenih potpora
4 dodijeljene potpore u prerađivačkoj industriji
Prosječna dodijeljena potpora iznosi 382.188,65 kn
Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz
etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf
U okviru Mjere A3: Poduzetništvo klastera zaprimljeno je ukupno 19 prijava od kojih je
7 odobreno, ukupnog iznosa 3.570.052,03 kn. Udio dodijeljenih potpora u ukupnom
broju prijava iznosio je 36,84%. Prosječan iznos dodijeljene potpore bio je 510.007,00
kuna. Prosječan iznos dodijeljene potpore u okviru Mjere A3 za 70% je veći nego u
2013. godini, odnosno za 209.714,00 kn.
MJERA B1: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO I OBRT
Ciljevi Mjere B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt bili su unaprjeđenje učinkovitosti
proizvodnje i proizvodnih procesa putem jačanja i modernizacije tehnološke baze,
jačanje konkurentnosti ulaganjem u nove tehnologije i razvoj novih ili značajno
unaprijeđenih postojećih proizvoda, usluga ili procesa, pozicioniranje na tržištu radi
postizanja boljih poslovnih rezultata, poticanje poduzetništva ciljnih skupina te
otvaranje novih radnih mjesta i zadržavanje postojećih.
30
Tablica 8: Ostvareni rezultati Mjere B1
MJERA B1: MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO I OBRT
OSTVARENI REZULTATI
67 dodijeljenih potpora
52 dodijeljene potpore izvoznicima
66 dodijeljenih potpora u prerađivačkoj industriji
Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz
etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf
U okviru Mjere B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt zaprimljene su ukupno 542
prijave od kojih je 67 odobreno, ukupnog iznosa 47.816.544,56 kuna. Udio dodijeljenih
potpora u ukupnom broju prijava iznosio je 12,36%. Prosječan iznos dodijeljene potpore
bio je 713.680,00 kuna. Ukupan proračun predviđen za navedenu Mjeru iznosio je
65.000.000,00 kuna, međutim Odlukom Vlade o mjerama privremene obustave
izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu proračun je
smanjen na 47.816.544,56 kuna.
MJERA B2: INOVACIJE U PODUZETNIŠTVU
Mjera B2: Inovacije u poduzetništvu sastojala se od sljedećih aktivnosti:
1. B2.1: Inovacije u poduzetništvu - Fizičke osobe zaprimljeno je ukupno 35 prijava od
kojih su 3 odobrene, ukupnog iznosa 138.126,39 kuna. Udio dodijeljenih potpora u
ukupnom broju prijava iznosio je 8,57%. Prosječan iznos dodijeljene potpore bio je
46.042,13 kuna.
2. B2.2: Inovacije u poduzetništvu - Gospodarski subjekti zaprimljene su ukupno 174
prijave od kojih je 14 odobreno, ukupnog iznosa 6.057.611,81 kuna. Udio dodijeljenih
potpora u ukupnom broju prijava iznosio je 8,05%. Prosječan iznos dodijeljene potpore
bio je 432.686,56 kn kuna.
31
Tablica 9: Ostvareni rezultati Mjere B2
MJERA B2: INOVACIJE U PODUZETNIŠTVU
OSTVARENI REZULTATI
14 dodijeljenih potpora inovativnim gospodarskim subjektima
3 dodijeljene potpore novoosnovanim poduzećima
4 dodijeljene potpore poduzetnicima početnicima
Izvor:http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduz
etnicki%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf
U okviru Mjere B2: Inovacije u poduzetništvu zaprimljeno je ukupno 209 prijava od
kojih je 17 odobreno, ukupnog iznosa 6.195.738,20 kuna. Udio dodijeljenih potpora u
ukupnom broju prijava iznosio je 8,13%. Prosječan iznos dodijeljene potpore bio je
364.455,00 kuna. Učinak mjere poticanja upravo inovativnog poduzetništva očituje se u
očekivanom visokom povratu na investiciju. Očekivani učinci već u prvoj godini nakon
završetka projekta su povećanje neto dobiti za 285,77% i povećanje izvoza za 97,19%.
Od ugovorenih 17 projekata do kraja 2016. godine očekuje se otvaranje 116 novih
radnih mjesta.
EU PROJEKTI
Kroz shemu dodjele bespovratnih potpora „Povećanje gospodarske aktivnosti i
konkurentnosti malih i srednjih poduzeća“ realizirat će se gotovo 700 milijuna kuna
poduzetničkih investicija i otvoriti 650 novih radnih mjesta. Ugovori su sklopljeni s 28
poduzetnika s projektima ukupno vrijednim 641.513.136,15 kn, koji su financirani
bespovratnim sredstvima u iznosu od 249.430.113,88 kn. Visina pojedinačne potpore
kreće se od 4,34 milijuna kuna do 26 milijuna kuna.
Shema dodjele bespovratnih potpora „Primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije (IKT) za poboljšanje poslovnih procesa“- ukupan iznos raspoloživih
bespovratnih sredstava je 34.679.375,00 kn osiguran u Europskom fondu za regionalni
razvoj.
32
Osvrt na grad Ozalj
Pomoći koje planira ostvariti grad Ozalj u 2015. godini iznose 7.869.000 kn. U odnosu
na tekući plan za 2014. godinu planirane pomoći su veće 71,85%, odnosno za 6.849.500
kn. Pomoći se planiraju za:
- pročistač otpadnih voda (refundacija prihvatljivih troškova): 4.400.000,00
- nabavu ogrijeva za socijalno ugrožene kategorije stanovnika 76.000,00
- poticaje u poljoprivredi 10.000,00
- izgradnju nerazvrstanih cesta 900.000,00
- javne radove (HZZ) 202.000,00
- reciklažno dvorište 2.176.000,00
- obnovu fasada i stolarije na zgradama u vlasništvu grada Ozlja 80.000,00
- uređenje parka oko Staroga grada Ozlja 25.000,00
(Grad Ozalj, 2015.)
4.2. Potpore za zapošljavanje u nadležnosti hrvatskog Zavoda za zapošljavanje u
2015. godini
Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti:
1. poslodavcima ukoliko će zapošljavanje uz potporu dovesti do neto povećanja broja
zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci. Prosječan
broj zaposlenih predstavlja izračun kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu
unazad 12 mjeseci,
2. poslodavcima koji nemaju povećano zapošljavanje unazad 12 mjeseci već opravdano
upražnjena radna mjesta koja nadoknađuju zapošljavanjem uz potporu. Opravdano
upražnjena radna mjesta trebaju biti rezultat dobrovoljnog odlaska, invalidnosti,
33
umirovljenja, dobrovoljnog smanjenja radnog vremena ili zakonskog odlaska zbog
povrede radne obveze, a ne kao posljedica viška radne snage,
3. poslodavcima koji nemaju zaposlenih ili koji djeluju kraće od 12 mjeseci za jednog
radnika uz uvjet da su unazad 6 mjeseci imali zaposlenu jednu osobu.
Mjere koje će se provoditi u 2015. godini su:
· paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“
· paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“
· paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“
· paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“
· paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“
· paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine
· paket mjera „Važno je očuvati radno mjesto“
Potpora male vrijednosti za samozapošljavanje:
· „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje
· "Tvoja inicijativa – tvoje sezonsko radno mjesto" - Potpora za
samozapošljavanje u sezonskom obrtu
· "Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu" - Potpora za
samozapošljavanje
(http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11915).
U slijedećim tablicama prikazuju se ukupni korisnici potpora za zapošljavanje u 2015. i
prethodnoj 2014. godini.
34
Tablica 10: Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini do
02.04.2015. godine
Mjera Aktivni korisnici
na početku 2015.
Novouključeni
do 02.04.2015.
Ukupni korisnici
tijekom 2015.
Aktivni korisnici
02.04.2015.
UKUPNO 23.178 5.416 28.594 24.719
Potpore za zapošljavanje i
usavršavanje 4.697 867 5.564 5.079
Potpore za
samozapošljavanje 2.109 463 2.572 2.348
Obrazovanje nezaposlenih 54 0 54 0
Javni radovi 1.771 273 2.044 913
Stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog
odnosa
13.910 3.361 17.271 15.645
Potpora za očuvanje radnih
mjesta 637 452 1.089 734
Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10023
Tablica 11: Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini do
31.12.2014. godine
Mjera Aktivni korisnici
na početku 2014.
Novouključeni
do 31.12.2014.
Ukupni korisnici
tijekom 2014.
Aktivni korisnici
31.12.2014.
UKUPNO 28.293 28.339 56.632 23.178
Potpore za zapošljavanje i
usavršavanje 5.973 5.022 10.995 4.697
Potpore za
samozapošljavanje 4.800 2.277 7.077 2.109
Obrazovanje nezaposlenih 327 1.822 2.149 54
Javni radovi 2.821 3.956 6.777 1.784
Stručno osposobljavanje za
rad bez zasnivanja radnog
odnosa
13.776 14.263 28.039 13.897
Potpora za očuvanje radnih
mjesta 596 999 1.595 637
Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=21360
35
Iz navedenog možemo vidjeti da se u 2015. godini ukupan broj korisnika potpora za
zapošljavanje povećao u odnosu na prethodnu 2014., što je pokazatelj smanjenja
nezaposlenosti i povećanja konkurentnosti radne snage.
4.3. Poticaji za samozapošljavanje
Hrvatski zavod za zapošljavanje preko potpora za samozapošljavanje omogućuje
osobama koja iskažu interes za korištenje ove mjere mogućnost dobivanja financijskih
sredstava, kao i stručnu pomoć i dobivanje informacija, te edukaciju i pomoć u razradi
poduzetničke ideje, izradi Poslovnog plana, načinu registracije, potporama i
subvencijama drugih davatelja i ostalim pitanjima vezanima uz otvaranje vlastitog
obrta, trgovačkog društva ili slobodnih profesija (npr. odvjetnički ured, javnobilježnički
ured …).
Osobe moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
· Da su prijavljene u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
· Da imaju potpisan Profesionalni plan zapošljavanja uz evidentiranu mjeru
samozapošljavanja, te izrađen Poslovni plan
(http://www.iscemposel.hr/vodic/samozaposljavanje/potpore_samozaposljavanje)
Cilj ove mjere je pružiti stručnu i financijsku podršku realizaciji poduzetničkih ideja
nezaposlenih osoba sa svrhom pokretanja i registriranja poslovnog subjekta.
Ciljane skupine su nezaposlene osobe bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju
prijavljene u evidenciji Zavoda, izrađenim profesionalnim planom zapošljavanja te koje
su obavile aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje u skladu s
dinamikom razrade poduzetničke ideje.
Trajanje potrpore za samozapošljavanje je 12 mjeseci, a visina subvencije iznosi
25.000,00 kn.
36
4.4. Potpore za samozapošljavanje u sezonskom obrtu
Cilj ove mjere je pružanje stručne i financijske podrške ženama koje su zainteresirane
za otvaranje sezonskih obrta.
Mjera je namijenjena nezaposlenim ženama bez obzira na radni staž, zanimanje i
kvalifikaciju. Ova potpora izdaje se u trajanju od 24 mjeseci, također u iznosu od 25
000 kuna. Podnositeljice zahtjeva moraju ispuniti jednake zahtjeve kao što je slučaj kod
standardne mjere za samozapošljavanje ( izraditi poslovni plan, proći aktivnosti
savjetovanja za samozapošljavanje i dr.) , a dodijeljenom subvencijom moći će
financirati troškove otvaranja i rada poslovnog subjekta, što se određuje prema
troškovniku dostavljenom uz poslovni plan.
4.5. Potpore za samozapošljavanje u zelenom gospodarstvu
Temeljna obilježja zelenog gospodarstva jesu:
§ energetske infrastrukutre koje imaju nultu emisiju ugljikova dioksida
§ voda, otpad i otpadna infrastruktura koje se temelje na dugoročnoj održivosti
§ zaštita ekosustava, biološke raznolikosti i šuma stvaranjem održivih poslovnih
modela i metoda upravljanja te uspješno privikavanje na klimatske promjene na
lokalnoj i globalnoj razini.
Cilj mjere je pružiti stručnu i finanacijsku podršku realizaciji poduzetničkih ideja
mladim nezaposlenim osobama koji se žele samozaposliti u zelenom gospodarstvu.
Ciljane skupine su mlade nezaposlene osobe do 29 godina života prijavljene u
evidenciju nezaposlenih koje imaju izrađenim Profesionalnim planom zapošljavanja te
koje su obavile aktivnosti u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje u skladu s
dinamikom razrade poduzetničke ideje.
Trajanje se odvija u periodu od 12 mjeseci, visina subvencije je 27.000,00 kn, od čega
25.000 kn za pokretanje posla i 2.000 kn za obrazovanje, savjetovanje, konzultantske
usluge te usluge mentora.
37
U daljnjem radu bit će predstavljeni neki od projekata Grada Ozlja, neovisno o tome da
li su već provedeni ili su tek u procesu realizacije.
4.6. Potpore na području grada Ozlja
Danas na području grada Ozlja djeluje 61 trgovačko društvo i 179 obrtničkih radionica
sa vrlo raznolikom ponudom proizvoda i usluga. Nositelji industrijske proizvodnje
ozaljskog kraja danas su ILSAD d.o.o. (proizvodnja PVC stolarije), AQUAESTIL d.o.o.
(kupaonski proizvodi, akrilne kade, namještaj, masažne kade i kabine od akrila), KGK
d.o.o. (proizvodnja fasadnih materijala), KORDUN do.o. (proizvodnja pribora za jelo i
posuđa), IM METAL d.o.o. (proizvodnja specijalnih strojeva, uređaja, alata i oružja).
Radi kontinuiranog dinamičnog rasta proizvodnje i prometa trgovačka društva ILSAD
d.o.o. i AQUAESTIL d.o.o. možemo nazvati predvodnicima razvoja industrijske
proizvodnje ozljskog kraja.
Ostala trgovačka društva trpe dugogodišnju stagnaciju izazvanu problemima nastalim u
pretvorbi i privatizaciji s blagim naznakama ozdravljenja.
Nositelji razvoja graditeljstva je AB GRADNJA d.o.o., mješovita hrvatsko-slovenska
renomirana tvrtka za građevinarstvo, projektiranje zgrada, nadzor nad gradnjom,
inženjering, projektni menadžment i dr.
4.6.1. Subvencioniranje kamata poduzetnicima na području Grada Ozlja
2010. godine donesena je odluka o sufinanciranju kamata na kredite poduzetnicima sa
sjedištem i prebivalištem na području grada Ozlja. Tom odlukom definirali su se uvjeti
za subvencioniranje kamata na kratkoročne i dugoročne kredite poduzetnika od strane
Grada Ozlja, u cilju poticanja razvoja gospodarstva, očuvanja radnih mjesta, povećanja
broja zaposlenih te stvaranja uvjeta za redovno i normalno odvijanje gospodarskih
aktivnosti na području Grada Ozlja (poboljšanje solventnosti, održavanje tekuće
likvidnosti, povećanje izvoza i uvođenje novih tehnologija).
Dio redovne kamate na dugoročne i kratkoročne kredite Grad Ozalj subvencionirat će u
visini od 3 postotna poena fiksno od ugovorene kamatne stope, za čitavo vrijeme
38
korištenja, počeka i otplate kredita. Grad Ozalj će subvencionirati kamate za kredite
odobrene:
- u iznosu od 40.000,00 kn do 200.000,00 kn za kratkoročne kredite
- u iznosu od 40.000,00 kn do 500.000,00 kn za dugoročne kredite, i to na rok
otplate kredita najduže do 4 godine.
Pravo na subvenciju kamata po ovoj Odluci ostvaruju poduzetnici temeljem uvjetne
odluke poslovne banke a po konačnoj odluci Povjerenstva (Grad Ozalj, 2010.).
4.6.2. Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Ozlja za
2013.godinu
2013. godine utvrđen je program potpore poljorivredi i ruralnom razvoju Grada Ozlja,
kojim se utvrđuju mjere za unapređivanje poljoprivrede i ruralnog razvoja temeljem
kojih će se dodjeljivati bespovratne gradske novčane potpore.
Ciljevi Programa su:
- opstanak poljoprivrednih gospodarstava na području grada
- unapređenje i modernizacija poljoprivredne proizvodnje
- očuvanje i razvoj ruralnih područja i ruralnih vrijednosti
- poticanje gospodarskog razvoja na cjelokupnom području grada
Potporu za osiguranje višegodišnjih nasada te stoke od mogućih šteta, u ukupnom iznosu od
30% plaćene premije po pojedinačnoj polici osiguranja, korisnik može ostvariti na slijedeći
način: 15% premije osiguranja sufinancira Grad Ozalj, a 15% sufinancira Karlovačka
županija.
Potporu za kapitalna ulaganja korisnici potpora mogu ostvariti na slijedeći način:
a) ulaganja u izgradnju i /ili rekonstrukciju kapaciteta za sakupljanje, preradu,
pakiranje, skladištenje i odlaganje stajskog gnoja i gnojnice sukladno „nitratnoj
direktivi“ – potpora iznosi 20% dokumentirane vrijednosti ulaganja bez PDV-a,
a najviše do 4.000,00kn
39
b) uređenje novih smještajnih kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima u cilju
razvoja seoskog turizma – potpora se dodjeljuje u iznosu od 1.000,00 kn po
ležaju (postelji)
c) opremanje objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na
poljoprivrednom gospodarstvu – potpora se može ostvariti u iznosu od 20%
dokumentiranih troškova bez PDV-a, a najviše do 5.000,00 kn po
poljoprivrednom gospodarstvu
d) nabavu opreme za navodnjavanje – potpora iznosi do 20% vrijednosti
nabavljene opreme (bez PDV-a), odnosno najviše do 4.000,00 kn po
poljoprivrednom gospodarstvu
e) Potporu za projektnu dokumentaciju korisnici potpore mogu ostvariti za:
- legalizaciju objekata za smještaj stoke (potpora može iznositi najviše do
5.000,00 kn po poljoprivrednom gospodarstvu)
- za izradu projektne dokumentacije za izgradnju bioplinskog kogeneracijskog
postrojenja (potpora može iznositi najviše do 10.000,00 kn)
Potporom za organizaciju manifestacija se podmiruje dio troškova za organiziranje
manifestacija koje promiču poljoprivrednu proizvodnju, za održavanje izložbi, sajmova,
stručnih seminara, okruglih stolova i sl.. Najviši iznos koji se može ostvariti iznosi
5.000,00 kn po korisniku potpore.
Pojedini korisnik potpore može u 2013. godini ostvariti najviše 20.000,00 kn
bespovratnih potpora po svim osnovama ovog Programa. Pravo na potporu ostvaruju
samo oni korisnici koji nemaju nepodmirena dugovanja prema Gradu Ozlju,
trgovačkim društvima u vlasništvu Grada, javnim ustanovama na području Grada te
dugovanja na ime javnih davanja (Grad Ozalj, 2013.).
4.6.3. Poduzetnička zona LUG
Na području grada Ozlja prostornim planom definirana je radna zona LUG u Ozlju
ukupne površine 40 ha. Dio zone u površini od 10 ha odnosi se na već izgrađeno
građevinsko zemljište gdje je smješteno ukupno 6 privrednih subjekata koji rade već
40
nekoliko godina. Trenutno je u fazi izgradnje 10 poduzetnika, a očekuje se do kraja
godine da će izgradnju započeti još 5 poduzetnika. Završetkom tih pogona na području
cijele poduzetničke zone LUG bit će smješteno ukupno 21 subjekt koji sada zapošljava
ukupno 476 radnika sa tendencijom novog zapošljavanja (Grad Ozalj, 2015.)
Tablica 12: Poduzetničke zone - djelatnosti
Naziv zone Naziv gospodarskog subjekta
(poduzetnika)
Djelatnost gospodarskog subjekta po nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (NKD)
Puni naziv i šifra
Broj
zaposlenih
4 5 6 7
Poduzetnička zona "Lug" HAUŠIĆ AMIR 45.21.0 - Izgradnja svih vrsta zgrada 15
Poduzetnička zona "Lug" GOLOVRŠKI IVAN 28.52.0 - Opći mehanički radovi 3
Poduzetnička zona "Lug" ZORETIĆ ZDENKO
20.30.0 - Proizvodnja građevinske stolarije
36.12.0 - Proizvodnja ostalog namještaja 2
Poduzetnička zona "Lug" "METAPLAST" d.o.o. 25.24 - Proizvodnja ostalih proizvoda od plastičnih masa 11
Poduzetnička zona "Lug" ZDRAVKO GRGIĆ 50.20.0 - Održavanje i popravak motornih vozila 2
Poduzetnička zona "Lug" MIRKO FERENAC 36.14.0 - Proizvodnja namještaja 2
Poduzetnička zona "Lug" ZORETIĆ MIROSLAV
28.75.0 - Proizvodnja proizvoda od metala
45.45.0 - Limarski radovi 7
Poduzetnička zona "Lug" CUKINA STJEPAN 28.70.0 - Proizvodnja ostalih proizvoda od metala 4
Poduzetnička zona "Lug" "C PRODUKT" d.o.o. 28.75 - Proizvodnja ostalih proizvoda od metala 7
Poduzetnička zona "Lug" VRBOS LOVRO 45.31.0 -Uvođenje električnih vodova u zgrade i dr. građevine 4
Poduzetnička zona "Lug" KADAK JOSIP 45.44.0 - Postavljanje stakla, ogledala 7
Poduzetnička zona "Lug" "DELTA DESIGN" d.o.o.
20.23 - Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa
za građevinarstvo 5
Poduzetnička zona "Lug" STJEPAN GALEZ
20.30.0 - Proizvodnja građevinske stolarije
45.42.0 - Ugradnja stolarije 3
Poduzetnička zona "Lug" "GRASA" d.o.o. 28.11. - Proizvodnja metalnih konstrukcija 15
Poduzetnička zona "Lug" KADAK DRAGUTIN 45.21.2 – Niskogradnja 4
Poduzetnička zona "Lug" "Aquastil plus" d.o.o. 25.2 - Proizvodnja proizvoda od plastike 143
Poduzetnička zona "Lug" "AB GRADNJA" d.o.o. 45 – Građevinarstvo 85
Poduzetnička zona "Lug" "IM - METAL" d.o.o. 34.1 - Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 45
Poduzetnička zona "Lug" "ILSAD" d.o.o. 25.23. - Proizvodnja proizvoda od plastičnih masa za 52
Poduzetnička zona "Lug" "KOMUNALNO OZALJ" d.o.o. 41.0 - Sakupljanje, pročišćavanje i distribucija vode 30
Poduzetnička zona "Lug" HEP 40.1 - Proizvodnja i distribucija električne energije 30
476
Izvor: grad Ozalj
41
Tablica 13: Sredstva za poduzetničku zonu LUG – dinamika ulaganja
2002.-2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno
Ministarstvo
gospodarstva
600.000,00 1.000.000,0 200.000,00 107.284,65 792.715,35 100.000,00 250.000,00 3.050.000,00
Ministarstvo
poduzetništva
737.000,00 737.000,00
Fond za
regionalni
razvoj
200.000,00 300.000,00 300.000,00 800.000,00
Fond za
zapošljavanje
400.000,00 400.000,00
Karlovačka
županija
350.000,00 100.000,00 50.000,00 100.000,00 200.000,00 200.000,00 50.000,00 100.000,00 1.150.000,00
Grad Ozalj 211.434,46 142.598,11 21.980,00 469.727,49 166.571,40 465.126.27 146.000,00 323.483,55 363.551,46 23.750,00 2.334.222,74
Komunalno
Ozalj
139.25715 139.257,15
Hrvatske
vode
506.389,60 506.389,60
UKUPNO: 1.561.434,46 1.242.598,1 71.980,00 969.727,49 1.419.502,80 1.757.841,62 246.000,00 623.483,55 1.200.551,46 23.750,00 9.116.869,49
2002.-
2004.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Ukupno
Otkup
zemljišta 936.047,00 0,00 462.707,90 0,00 0,00 0,00 0,00 1.398.754,90
Projektna
dok. 227.286,00 0 71.980,00 96.990,00 239.974,00 0,00 0,00 0,00 636.230,00
Prometnice 178.202,74 0,00 0,00 0,00 407.284,65 1.688.592,62 184.422,39 623.483,55 1.200.551,46 23.750,00 4.306.287,41
Vodovod 140.601,72 723.848,18 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 864.449,90
Kanalizacija 79.297,00 389.481,40 0,00 401.051,61 772.244,15 0,00 0,00 0,00 1.642.074,16
Odvodnja 0 129.268,53 0,00 8.977,98 0,00 0,00 0,00 0,00 138246,51
Javna
rasvjeta 936.047,00 0,00 0,00 0,00 0,00 69.249,00 61.577,61 0,00 130.826,61
Ukupno 227.286,00 0,00 462.707,90 0,00 0,00 0,00 0,00 1.398.754,90
UKUPNO: 178.202,74 1.242.598,11 71.980,00 969.727,49 1.419.502,80 1.757.841,62 246.000,00 623.483,55 1.200.551,46 23.750,00 9.116.869,49
Izvor: grad Ozalj
4.6.4. Planirane aktivnosti za 2015. godinu
Planiranim aktivnostima za 2015. godinu želi se intenzivnije raditi na:
- poticanju razvoja novih proizvoda kao temelj konkurentnosti destinacije
- definiranju ciljeva i politike razvoja turizma, te stvaranju uvjeta za efikasnu
koordinaciju javnog i privatnog sektora,
42
- koordinaciji djelovanja svih subjekata koji su neposredno ili posredno uključeni
u turistički promet radi zajedničkog dogovaranja, utvrđivanja i provedbe politike
razvoja turizma i obogaćivanja turističke ponude,
- identifikacija novih subjekata koji imaju interes i mogućnosti uključivanja u
turističke tokove
- poticanju, unapređivanju i promicanju specifičnih prirodnih i društvenih
vrijednosti koje naše područje čine turistički prepoznatljivim, te stvaranju uvjeta
za njihovo gospodarsko korištenje, vodeći računa o očuvanju svih elemenata
turističkog proizvoda, a osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine
sukladno održivom razvoju
- poticanju i sudjelovanju u aktivnostima obrazovanja stanovništva o zaštiti
okoliša, očuvanju i unapređenju prirodnih i društvenih vrijednosti prostora u
cilju razvijanja svijesti stanovništva o važnosti i učincima turizma ( Grad Ozalj,
2015.)
4.6.5. LAG Vallis Colapis
LAG Vallis Colapis je osnovan kao udruga građana čiji su osnivači jedinice lokalne
samouprave, lokalne javne ustanove poput škola, turističke zajednice, poduzeća,
obiteljska poljoprivredna gospodarstva te udruge građana iz ruralnih sredina. Većina
programa i aktivnosti LAG-ova je financirana od strane programa za ruralni razvoj.
Poseban naglasak u radu stavlja se na djelatnost mladih.
Djeluje od 2009. kao nastojanje ruralnih zajednica Karlovačke i Zagrebačke županije
primjeniti procedure EU LEADER programa za ruralni razvoj. Pokriva područje 11
gradova i općina, među kojima je i grad Ozalj.
Projekti koje je Lag provodio u 2014. su slijedeći:
IPARD mjera 202:
Potpora je počela 07.07.2013. na rok od dvije godine u iznosu od ukupno 900.000 kn. U
prvoj godini provođenja je iskorišteno 444.457,79 kn, što je LAG Ozalj smjestilo među
43
one koji su imali najveću iskoristivost ove potpore na državnoj razini. U kalendarskoj
godini 2014. je ukupno iz IPARD-a iskorišteno 693.944,24 kn. Za predfinanciranje
troškova IPARD-a koristili su beskamatnu pozajmicu Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva (iz programa Europa Plus za udruge koje provode EU projekte) u
iznosu od 200.000 kn, a ponekad su koristili i dozvoljeni minus kod Kaba d.d.
Tablica 14: Potpore IPARD-a u 2014. godini
Studija gospodarenja otpadom za Ozalj, Kamanje,
Žakanje i Ribnik
69.900,00 kn
Studija gospodarenja otpadom za Dugu Resu i Netretić 74.000,00 kn
Pretplata članstva na časopise (Le Mond Diplomatique i
Udruga.hr)
13.914,18 kn
Edukacije za zaposlene, članove i volontere LAG-a 82.836,91 kn
Izrada promidžbenih materijala 71.374,50 kn
Odlasci na seminare, radionice, studijska putovanja 58.705,76 kn
Plaće zaposlenika LAG-a 191.025,01 kn
Najam ureda i režijski troškovi 55.810,80 kn
Nabava računalne opreme za ured 28.910,00 kn
Knjigovodstvo, pravnik, IT usluge 47.467,08 kn
Ukupno 693.944,24 kn
Izvor: LAG Vallis Colapis Ozalj
Projekt „OKRENI DRUŠTVO VOLONTERIZMU“
Projekt je pokrenut u okviru programa „Mladi na djelu“, za aktivnost podakcije
„Transnacionalne inicijative mladih“. Mladi sudionici ovim projektom žele potaknuti
suradnju hrvatske i slovenske mladeži u pograničnom hrvatsko-slovenskom ruralnom
području na temu promicanja društvenog aktivizma kroz poticanje volonterizma.
Aktivnosti u sklopu projekta:
- promocija i mobilizacija
- edukacija mladih o aktivizmu u ruralnim zajednicama
44
- kreativno stvaralačke radionice za mlade (izrada čestitaka i lutaka, oslikavanje
platnenih torbi, bedževa i majica)
- završni javni događaj (izložba proizvoda, prikazivanje dokumentarnog filma o
projektu, koncert slovanskih i hrvatskih bendova)
Ciljevi projekta:
- poboljšati informiranost mladih o postojećim organizacijama i aktivnostima
- potaknuti mlade na uključivanje u rad postojećih volonterskih udruga
- razvijati samostalnost, odgovornost, toleranciju te poduzetničke i kreativne
vještine mladih
- povećati ponudu društvenih, edukacijskih i zabavnih sadržaja
- poticati europske vrijednosti i europsko građanstvo među mladima
Ovaj projekt financira se uz podršku sredstava Europske komisije.
Potpore iz programa ERASMUS+
Tijekom 2014. Organizirana je međunarodna razmjena mladih u Ozlju pod nazivom
„Povuci-potegni“- sport za zajednicu za koju su dobili potporu od 100.650,00 kn.
Razmjena je održana u vrijeme kada je SD Vrhovac kod Ozlja održavalo tradicionalnu
priredbu „Stare seoske igre u Vrhovcu“, pa su mladi iz 5 zemalja sudjelovali, učili
hrvatske narodne igre i sportove te pokazivali našim sudionicima tradicionalne narodne
igre svojih zemalja.
Osim što su bili domaćini jednoj razmjeni mladih na području Ozlja, tijekom godine su
poslali ukupno 22 mladih uglavnom s područja Ozlja, Duga Rese i Karlovca na 5
razmjene mladih u inozemstvo (na dvije razmjene u Sloveniju, na po jednu u Kosovo,
Španjolsku i Estoniju).
U 2014. Proveli su jednu međunarodnu inicijativu mladih u partnerstvu s Mladinskim
centrom BIT iz Črnomlja s područja susjednog slovenskog LAG-a Dolenjska in Bela
Krajina, za što su dobili potporu 65.860,30 kn. Tom prilikom su mladi volonteri iz
Črnomlja, Ozlja i Duga Rese ocrtavali zidne murale u Ozlju, Kamanju i Črnomlju,
organizirali javne tribine i kreativne radionice izrade rukotvorina za mlade u Ozlju i
Črnomlju te održali završni koncert na kupalištu u Ozlju.
45
Povrh projekata koje je LAG izvodio izravno, pružana je i stalna pomoć udrugama,
gradovima, općinama i poduzećima u prijavi njihovih projekata na natječaje. Ostvarene
su manje potpore za slijedeće projekte:
Grad Ozalj: Projekt uređenja pješačkih staza u MO Vivodina, potpora od 50.000,00 kn
na natječaju Heineken Hrvatska. Potpora od 20.000,00 kn na natječaju Nacionalne
zaklade za razvoj civilnog društva.
Društvo Naša djeca Ozalj: projekt Obnova dječjeg igrališta u MO Podbrežje, potpora
od 26.000,00 kn na natječaju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Projekt KOORINACIJA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA Karlovačke i
Sisačko-moslavačke županije
Projekt je prijavljen u sklopu natječaja „Jačanje sposobnosti organizacija civilnog
društva za pružanje socijalnih usluga“.
Projekt je sufinanciran u 100%-tnom iznosu bespovratnih sredstava, a iznosi 736.517,97
kn. Posrednička tijela čine Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge koje čine
Posredničko tijelo 1. razine te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva koja čini
Posredničko tijelo 2. razine. Projekt traje 12 mjeseci, a datum početka je 29. prosinca
2015.
Ciljevi projekta su:
- doprinjeti razvoju OCD za pružanje socijalnih usluga na području Karlovačke i
Sisačko-moslavačke županije
- uspostava stalnog sustava mentorstva i pružanja savjetodavnih usluga
- uspostava partnerstva i razvojne suradnje OCD za pružanje socijalnih usluga s
dugim razvojnim dionicama
Na temelju navedenih aktivnosti na području grada Ozlja možemo zaključiti da je grad
na dobrom putu za nastojanjem da dostigne razvoj i napredak, a iz godine u godinu
uvođenjem novih sadržaja i ulaganjem u projekte ovakvoga karaktera stvaraju se
preduvjeti za stvaranje ekonomskog razvoja grada. Ozalj ima nekoliko turističkih
46
atrakcija kojima privlači brojne posjetitelje, pri čemu treba naglasiti Stari grad Ozalj, a
dodatnim ulaganjem i pokušajem da se iskoriste tradicijske i kulturne ljepote moguće je
postići ekonomski isplativo područje.
Pružanjem mogućnosti za otvaranjem novih radnih mjesta, grad je stvorio okruženje
napretka i razvoja, ostvario je pomak u pružanju financijske podrške investicijskog
ulaganja i stvaranjem novih sadržaja. Veliki iskorak je učinjen za pomoć mladima
putem hrvatskog Zavoda za zapošljavanje kojima se pruža stručno osposobljavanje i
potpore u daljnjem zapošljavanju i samozapošljavanju. Na taj način stvara se put za
otvaranje novih obrta, poduzeća i razvitak poduzetništva kako na području grada Ozlja,
tako i širom zemlje.
47
5. ZAKLJUČAK
Poduzetništvo i mala poduzeća predstavljaju glavni pokretač inovacija, zapošljavanja,
prilagodljivosti i konkurentnosti, kao i socijalne i lokalne integracije u Europi.
Hrvatska ima poduzetničke potporne institucije za pružanje potpore poduzetnicima koje
nisu ravnomjerno geografski rasprostranjene, a istodobno su neravnomjerno
raspoređene djelatnosti malog gospodarstva. Mala i srednja poduzeća predstavljaju
važan dio gospodarstva Hrvatske. Malo i srednje poduzetništvo predvodnici su u
otvaranju radnih mjesta. Uz znatnu podršku nacionalnog programa Poduzetnički impuls,
poduzetništvo se sve više potiče sredstvima iz europskih fondova. Iz fondova EU-27
uloženo je više od 710 milijuna kn dodjelom bespovratnih sredstava i pružanjem
poslovne podrške malim i srednje velikim poduzećima.
Poduzetništvo i gospodarstvo, kako Republike Hrvatske, tako i Europske unije će
dugoročno napredovati samo ako veliki broj hrvatskih građana prepozna poduzetništvo
kao atraktivnu opciju. Sektor malog gospodarstva u Hrvatskoj je usklađen s onim u EU-
27, međutim gustoća malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj iznosi samo 70% gustoće u
EU.
Kao cilj SRR RH ističe se važnost gospodarskog rasta i razvoja RH u skladu s načelima
održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućiti jačanje
konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
Uloga hrvatskog zavoda za zapošljavanje jest rješavanje problematike pitanja
zapošljavanja i nezaposlenosti, razvijanje konkurentnosti radne snage i kreativnosti te
pružanje podrške raznim savjetovanjem i usmjeravanjem. Mjere koje provodi HZZ jesu
potpore za samozapošljavanje, potpore za samozapošljavanje u sezonskom obrtu te
potpore u zelenom gospodarstvu.
Na području Grada Ozlja trenutno djeluje 61 trgovačko društvo i 179 obrtničkih
radionica, a kao najznačajnije predstavnike razvoja industrijske proizvodnje možemo
navesti poduzeća ILSAD d.o.o. i AQUAESTIL d.o.o. te graditeljstva AB GRADNJA
d.o.o.
48
U posljednjih nekoliko godina Ozalj se može pohvaliti značajnijim iskorakom, što zbog
brojnih programa potpore koje su uspjeli provesti i unaprijediti gospodarstvo na tom
području, a s druge strane LAG Vallis Colapis, udruga koja aktivno djeluje na tom
području, u suradnji s općinom i samim gradom, uspjeli su postići rezultate putem
provedenih projekata i širenjem raznolikosti ponude grada.
49
LITERATURA
a) KNJIGE:
1. Buble M., Kružić D.(2006) Poduzetništvo: realnost sadašnjosti i izazov budućnosti.
Zagreb: RriF plus
2. Buble M.(2011) Poslovno vođenje. Zagreb: M.E.P
3. Lončar,J.(2007) Razvoj i značenje slobodnih ekonomskih zona. Geografija.hr[online].
Zagreb.
4. Škrtić M., Mikić M.(2011) Poduzetništvo. Zagreb: Sinergija-nakladništvo
5. Škrtić M., Vouk R.(2006) Osnove poduzetništva i menadžmenta. Zagreb: Katma
b) WEB STRANICE:
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf
https://bib.irb.hr/datoteka/197275.Programi_financiranjapdf
http://www.cepor.hr/SME%20godisnjak 2013.pdf
www.vlada.hr
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/9.Strategija%20razvoja%20poduzetni%C5%A1t
va%20u%20RH%202013-2020.pdf
http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/220-novi-poticaji-za-ulaganja
http://www.ra-kazup.hr/index.php/naslovnica/regionalni-razvoj
http://burzarada.hzz.hr/pomoc.aspx#s1
https://vlada.gov.hr/zajedno-do-eu-fondova-za-rast-i-nova-radna-mjesta/16597
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strate%C5%A1ki%20plan%202015-
2017/Strate%C5%A1ki%20plan%20Ministarstva%20poduzetni%C5%A1tva%20i%20o
brta%20za%20razdoblje%20od%202015.%20%E2%80%93%202017..pdf
http://www.eurokonzalting.com/financijske-usluge/276-bespovratna-sredstva-za-
poduzetnike
http://www.evarazdin.hr/index.php/2014-11-10-00-07-24/gospodarstvo-2/item/6682-
pravna-nesigurnost-parafiskalni-nameti-i-preopterecenost-problemi-malih-i-srednjih-
poduzetnika
50
https://vlada.gov.hr/istaknute-teme/poduzetnicima-i-obrtnicima-poticaji-vrijednosti-4-
37-milijardi-kuna/16457
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/PRESS%20Ministar/19022015%20Poduzetnicki
%20Impuls/PODUZETNI%C4%8CKI%20IMPULS%20-%202015.pdf
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11915
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10023
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=21360
http://www.iscemposel.hr/vodic/samozaposljavanje/potpore_samozaposljavanje
51
POPIS TABLICA
Tablica 1: Institucionalni nositelji aktivnosti razvoja poduzetništva i malog
gospodarstva u Republici Hrvatskoj................................................................................. 6
Tablica 2: Struktura ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske................................... 8
Tablica 3: Maksimalni intenzitet potpore poduzetnicima za ulaganja i zapošljavanja. 11
Tablica 4: Prosječni pokazatelj dodijeljenih potpora u 2014. Godini........................... 26
Tablica 5: Ostvareni rezultati Mjere A1........................................................................ 27
Tablica 6: Ostvareni rezultati Mjere A2........................................................................ 28
Tablica 7: Ostvareni rezultati Mjere A3........................................................................ 29
Tablica 8: Ostvareni rezultati Mjere B1........................................................................ 30
Tablica 9: Ostvareni rezultati Mjere B2........................................................................ 31
Tablica 10: Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini do
02.04.2015. godine......................................................................................................... 34
Tablica 11: Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini do
31.12.2014. godine......................................................................................................... 34
Tablica 12: Poduzetničke zone – djelatnosti................................................................. 40
Tablica 13: Sredstva za poduzetničku zonu LUG – dinamika ulaganja........................ 41
Tablica 14: Potpore IPARD-a u 2014. Godini............................................................... 43
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Udaljenost elemenata RH sektora poduzetništva od prosjeka EU u %....... 5
52
Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg gospodarstva......................................................... 9
Grafikon 3: Ulaganja poduzetničkog impulsa............................................................... 25
POPIS SHEMA
Shema 1: tipologija temeljnih faza poduzetničkog procesa........................................... 22
53