Modeli vrednovanja znanja, sposobnosti i procesa u nastavi
Kristina Rismondo
Warren, McManus i Nnazor (1993)
Osiguranje kvalitete je kontinuiran, aktivan i integrativan proces održavanja i unapređivanja kvalitete, a ne samo sustav evaluacije i traženja pogrešaka
Aktualno stanje
Aktualno stanje – likovna umjetnost u gimnaziji
Vrednovanje je definirano Pravilnikom o ocjenjivanju kojim se regulira ritam, kvantitet i opseg ocjenjivanja (čl 6, 7). Likovna umjetnost u gimnaziji prema planu i programu ima 35 sati godišnje, pa kolege ocjenjuju 2 ili 3 elementa, koje bi trebali ocijeniti dva puta tijekom polugodišta. Elementi mogu biti neujednačeni jer nastavnici imaju mogućnost vlastitog definiranja elemenata ocjenjivanja (čl.9;). Vrednovanje znanja temelji se na činjeničnom znanju.
Likovna umjetnost u godišnjem planu i programuŠkola Razredi Broj sati
tjednoBroj sati godišnje
Gimnazija (opća, jezična) I, II, III, IV 1 35 (32 – IV)
Giimnazija prirodoslovna I,II 1 35
Srednja škola - ŠPUD I, II, III, IV 2? 70?
Imenik – izgled rubrika (obzirom na obavezu ocjenjivanja 2x tijekom
polugodišta po elementu, ovako to može izgledati u nekim imenicima):
IX X XI XII I II III IV V VI
Analiza (pismeno…)
Projekt (usmeno….)
Zalaganje
Pravilnik o ocjenjivanju http://www.moravek.net/skola/pravilnik-o-ocjenjivanju.html
Članak 6. Učenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje
dva puta u pojedinom polugodištu. Ocjenjivanje ne smije vremenski biti raspoređeno samo na kraj ocjenjivačkog razdoblja.
Članak 7. Osnovni elementi ocjenjivanja učenika u postupcima provjeravanja jesu:
poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja, usmeno i pismeno izražavanje, praktična i kreativna primjena naučenog gradiva, razvijenost vještina, načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja te napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti.
Uspjeh učenika u ocjenjivanju njegova uratka, odnosno praktičnoga rada, pokusa ili izvođenja laboratorijske i druge vježbe, ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vještina, korištenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu.
Najčešći elementi vrednovanja u nastavi likovne umjetnosti: Analiza
Pismena (s primjerima iz povijesti umjetnosti) Usmena (s primjerima iz povijesti umjetnosti)
Ispitivanje znanja činjenično znanje – provjera sa i bez primjera
Test činjenično znanje – provjera sa i bez primjera
Projekti Rad na terenu sa pisanom, računalnom ili praktičnom prezentacijom Referat na zadanu temu Praktičan rad s pisanim obrazloženjem, vezan uz nastavni plan i
program Zalaganje
Bilježnica, aktivnost na satu, posjet izložbama
Probna državna matura
Probna državna matura
Uvođenjem probne mature nužno se ujednačio sistem vrednovanja. Definirali su se obrazovni ishodi na temelju četverogodišnjeg plana i programa za gimnazije. Model vrednovanja ujednačio se s ostalim predmetima, a unificirani su i tipovi pitanja. Kako unutar struke nisu jasno definirani elementi vrednovanja, tako su shvatljivi i prigovori na račun Probne mature koja je uvela jedinstven sistem vrednovanja. Vrednuje se činjenično i konceptualno znanje, a testovi kombiniraju pitanja zatvorenog i otvorenog tipa.
Likovna umjetnost je izborni predmet na nacionalnim ispitima.
Sam ispit prati četverogodišnji program likovne umjetnosti u gimnazijama, a prilagođen je učenicima trećih razreda, te realiziranom planu i programu do svibnja tekuće godine. Ispitom je obuhvaćeno gradivo koje se kronološki može smjestiti između XX st prije Krista i XVI st. nakon Krista, tj. razdoblja između drevnih civilizacija Mezopotamije i Egipta, te renesanse i manirizma.
Problemi tijekom oblikovanja ispita(stare primjedbe): različiti pristupi u nastavi likovne
umjetnosti, neujednačeni pojmovnici i neujednačena literatura korištena u
svakodnevnoj nastavnoj praksi.
Struktura ispita
dva dijela - dvije ispitne knjižice tijekom ispita. Sadrži: zadatke zatvorenog tipa u prvom djelu i zadatak otvorenog tipa u drugom dijelu,
Predviđeno trajanje ispita je 90 minuta, a učenici sami raspoređuju vrijeme u oba dijela ispita.
Vrednovanje ispita realizira se putem ocjenjivača i elektronskog čitača
Zadaci zatvorenog tipa
Jednostavna provjera točnosti. Pitanja za evaluaciju testa:
1. Da li pitanje jasno ispituje traženo znanje?2. Da li je razina izražavanja u tekstu u skladu sa mogućnostima razumijevanja
učenika?3. Da li je pitanje maksimalno pojednostavljeno?4. Da li su pridjevi ili prilozi jasno istaknuti u slučajevima kada značajno mjenjaju
smisao pitanja?5. Da li su pogrešni odgovori naizgled prihvatljivi? 6. Da li postavljeno pitanje jasno prezentira problem?7. Da li su svi ponuđeni odgovori u okviru istog konteksta? 8. Da li se u ponuđenim odgovorima izbjegava ponavljanje riječi? 9. Da li je gramatika u svakom odgovoru konzistentna sa postavkom pitanja? 10. Da li pitanje isključuje odgovore tipa sve navedeno i ništa od navedenog? 11. Ako nema boljeg redoslijeda, da li su odgovori abecedno poredani?
Zadaci otvorenog tipa
Teško je uspostaviti ujednačene kriterije vrednovanja Načini vrednovanja:
bodovna skala (progresija - gradacija od slabijeg k boljem) pojmovnici (pregled testa po ključnim riječima) više paralelnih bodovnih skala (svaka po principu progresije)
Primjer više paralelnih bodovnih skala iz kojih se izvlači ocjena:
Nacionalni ispit iz likovne umjetnosti otvara pitanja kao što su:
problem vrednovanja znanja struktura i vrednovanje likovne analize ujednačavanje kataloga znanja
Ključno pitanje: Da li je ovakav ispit počeo utjecati na
oblikovanje standarda?
Međunarodne mature / proces i projektni pristup
Vrednovanje u programu Međunarodnih matura Program Visual arts u IB programu razlikuje se od
programa likovne umjetnosti zbog spajanja praktične i teoretske nastave, te inzistiranja na konceptualnoj, proceduralnoj i metakognitivnoj dimenziji znanja. Kod vrednovanja, inzistira se na procesu i istraživačkom radu učenika. Učenici rade individualno, a uloga nastavnika je sličnija mentoriranju. Oblikovanje zadataka nalikuje oblikovanju projekata zbog definiranja ciljeva, sadržaja, faza, te elemenata evaluacije i samoevaluacije. Vrednovanje prati opisnu skalu po kojoj se boduju zadaci i projekti.
IB / Ocjena istraživanja, početni stupanj
Br. Opis kriterija
1.1 Presents art from different cultures and/or times, and rarely considers it for its function and/or significance.
1.2 Demonstrates the development of few skills, techniques and
processes when making and describing images and artifacts.
1.3 Demonstrates few investigative strategies into visual qualities,
ideas and their contexts, and these lack organization and focus.
1.4 Demonstrates little depth and/or breadth through a very poor
development of ideas.
1.5 Demonstrates little use of the specialist vocabulary of visual arts.
1.6 Uses a limited range of sources and acknowledges them inadequately.
1.7 Presents little of the work effectively and/or creatively and demonstrates little critical observation.
1.8 Presents little relationship between investigation and studio
Primjer IB zadatka(način kako se može postaviti zadatak za učenike)
Stranice iz istraživačkih bilježnica (program Međunarodnih matura):
Stranice iz istraživačkih bilježnica (program Međunarodnih matura):
Projekt
Projekt je organizirani skup aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva unutar određenog vremenskog perioda i s određenom količinom resursa.
Radi se na temelju projektnog plana koji daje odgovore na pitanja što treba napraviti, do kada to treba napraviti, tko će to napraviti, te na koji način.
Uspjeh projekta se mjeri na dva načina: u kojoj mjeri je ispunjen tako postavljen projektni plan u kojoj mjeri su ga prihvatili oni kojima je projekt namijenjen.
Projekt / vrednovanje
Kod projekata primjenjuju se tri oblika vrednovanja: dijagnosticiranje (provjera prije realizacije), formativno vrednovanje (provjera tijekom faza projekta) i sumativno vrednovanje (konačna ocjena projekta).
Image Placeholder
Planiranje – primjer tablice za oblikovanje projekta
Planiranje Definiranje teme Definiranje ciljeva Razrada sadržaja Metode rada Tehnologija
Kontrolna točka - PlaniranjeNedostaci:
• neujednačeni zadaci• teško odredivo vrijeme trajanja• puno nepoznanica
Prednost:• vremenski pozicionirano značajno
prije početka projekta
On line provjere znanja
On line provjere znanja On-line provjere se prilagođavaju tehnologiji. Postoje u
različitim programskim okruženjima kao samostalni programi za ispitivanje ili ugrađeni u složenije sustave za upravljanje učenjem (LMS).
Na internetu postoji mnoštvo besplatnih softvera ili freeshare programa dostupnih svima. Razni alati omogućuju modele provjere od anketa do testova sa zatvorenim i otvorenim pitanjima. Može se istaknuti alate s trenutačnom povratnom informacijom poput Hot potatoes.
Mogu imati prednosti i nedostatke iz pozicija nastavnika i učenika/studenata (Bota 2005.):
On line provjere znanja / studenti
Prednosti Nedostacimogućnost testiranja u bilo koje vrijeme, na bilo kojoj lokaciji
(ne)raspoloživost informatičke opreme
podrška studentima s posebnim potrebama
nedovoljne računalne vještine
štednja vremena, vrijeme predavanja se ne troši na ispitivanja
odgovaranje u posljednji trenutak
mogućnost provedbe automatskog ocjenjivanja zadataka
nemogućnost korištenja standardnih iskustava u polaganju ispita
provođenje ispitivanja u dobro poznatom programskom okruženju
On line provjere znanja / nastavnici
Prednosti Nedostacismanjeno vrijeme za administrativno praćenje ispita
problemi s opremom
mogućnost ponavljanja pitanja neočekivani odgovori obzirom na
format postavljenih pitanja bolja čitljivost nego kod rukom pisanih testova
poteškoće s administracijom i rješavanjem problema
više vremena za predavanja sigurnosni problemi prilagođavanje testiranja pojedinačnim potrebama mogućnost češćih provjera znanja
bolja statistička obrada rezultata
Izvori
Ally, M.: Osnovne obrazovne teorije on-line učenja; 2005. Časopis Edupoint; http://edupoint.carnet.hr/casopis/38/clanci/3
Bota, F. (2005). A Framework for Student Knowledge Evaluation in Internet Environments
Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi; http://www.moravek.net/skola/pravilnik-o-ocjenjivanju.html
Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju CARNet; http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pismena
http://www.moravek.net/skola/pravilnik-o-ocjenjivanju.html
Web stranice: Bloom's revised taxonomy; Encyclopedia of educational technology;
http://coe.sdsu.edu/eet/Articles/bloomrev/index.htm Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja; probne mature
2009.: http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/probnamatura International Baccelaureate Organization: http://www.ibo.org/