Download - Moderno društvo
Moderno društvoAutor: Jovana Savić
Predmoderna epoha
• U najdužem periodu svog postojanja ljudi su živeli u malim lovačkim i sakupljačkim društvima.
• Predstavu o životu ovih zajednica pružaju plemena Latinske Amerike i Afrike.
• Značajno mesto u njihovim životima zauzimaju religijski rituali.
• Prirodna podela rada:
1) polu
2) starosti
• Materijalno bogatstvo nema poseban značaj tako da nema izražene društvene nejednakosti.
• Tokom istorije, ove zajednice su se lagano transformisale u
1)stocarska
2)ratarska drustva
• Reč je o društvima koja su pripitomljavala životinje i obradjivali zemlju.To su uglavno bila nomadska plemena.
• Stočarstvo je dominiralo u predelima koji nisu bili pogodni za obradu zemlje. To su uglavnom bila nomadska plemena.
• Zbog stalne selidbe nisu mogli da gomilaju materijalno bogatstvo.
• Ratari imaju mogucnost da stvore višak proizvoda što im omogućava da se posvete i drugim poslovima .Istovremeno, viškovi su vremenom pretvoreni u privatnu svojinu.
• Akumulirano bogatstvo privlačilo je druga plemena, posebno nomadska, što dovodi do ratnih sukoba.
• Upravo zbog ovih potreba odbrane od drugih plemena i zaštite od elementarnih nepogoda koje ugrozavaju ova plemena, pojaviće se prva politicki organizovana drustva, u kojima mesta poglavice preuzimaju vladari.
• Ova društva stvaraju prve gradove.
• U njima se koncentrisala
• trgovina,
• bogatstvo i
• moć.
• Ove stare civilizacije se izdvajaju od predhodnih oblika drustvene organizacije po tome sto su stvorile pisma, kovani novac, sto su se sistematski bavile stvaranjem kulturnih dela.
Najstarije poznate civilizacije stvorene u dolini Tigra i Eufrata
Vavilon
Rimska imperija – Zapadno i istocno Rimsko carstvo
Civilizacija koja se najduže zadržala na evropskom tlu – Otomanska imperija
Moderno društvo
• Reč – moderno označava nešto novo, sadašnje, nešto što karakteriše posojeću epohu.
• Danas se koriste termini kao što su informatičko, postindustrijsko, postmoderno, umreženo itd. društvo.
• Moderno društvo nastaje kao posledica tri revolucije
• naučne,
• političke i
• industrijske.
Oblici društvenog života
nacija
narod
pleme
rod
horda
• Moderno društvo neki smeštaju u 16.vek i povezuju ga sa širenjem trgovine na veliko i rastom gradova (urbano društvo).
• Drugi ga pomeraju u 18. vek na uspostavu prevlasti racionalnog mišljenja u pokretu prosvetiteljstva (društvo zasnovano na racionalnom, naučnom mišljenju) .
• A treci naglašavaju presudan značaj industrijskoj revoluciji (industrijsko društvo), zajedno sa buržoaziskom politickom revolucijom (demokratskim društvom) krajem 18. početkom 19. veka.
15. i 16. vek
Industrijska revolucija 18. vek
1752. Bendzamin Frenklin pronalaz gromobran
1807. Prvi parobrod, Fobert Fulton
1825. Prva železnička pruga, Stokton - Darlington
1829. Brajovo pismo
1837. Prvi telegraf i Morzeova azbuka
1839. Prvi fotografski aparat
Oblast Predmoderna društva
Moderna društva
Proizvodnja Za sopstvene potrebe
Za tržiste
Politika Licna vlast Birokratska vlast
Spoznaja sveta
Zasnovana na religiji
Zasnovana na nauci
• Ključne promene koje je moderna epoha donela prisutna je u svim oblastima života:
• u ekonomiji,
• u političkoj sveri,
• u oblasti kulture.
• Transformacija društvenih odnosa za organizaciju rada u pojavi novih društvenih klasa, transormacija porodice, urbanizaciji koja dovodi do dominacije gradova.
• Osobine modernog društva medjusobno su povezane i jedna drugu podržavaju.
• Gradovi:
• rast trgovine
• rast vojne moci
• Ekonomska sfera:
• Moderno društvo postepeno uspostavlja se kao kapitalističko, koji počiva na industrijskoj proizvodnji
• Politička sfera:
• nacionalne drzave zasnovane na univerzalizujucim pravnim principima
• Deo ukupnih promena čine i promene u nacinu svakodnevnog života:
• demografski procesi (ubrzan rast broja stanovnika)
• organizacija porodicnog zivota (prelaz iz patrijarhalne porodice)
• širokog radnog angazovanja zena
• povecanje slobodnog vremena itd.
• Sve navedene karakteristike modernih drustava oznacavaju pojam modernist. Duh modernosti zahvatio je najpre zemlje zapadne Evrope, a otuda se na razlicite nacine sirio svuda po svetu. Sirenje modernosti na tradicionalna drustva naziva se modernizacija.
Savremeno društvo
• Savremeno doba je deo istorije od Oktobarske revolucije 1917. do danas i ono još traje.
• Početkom 20, veka, tehnološki napredak industrijske proizvodnje doveo je do masovne proizvodnje robe – fordizam, odnosno do masovne potrošnje – potrošačko društvo.
• U poslednjoj trećini veka informatička revolucija omogućila novi skok u fleksibilnu proizvodnju, manje serije prilagođene različitim zahtevima potrošača – postfordizam.
• Ono po čemu će ovaj period biti upamćen jesu dva svetska rata i velika otkrića u nauci i tehnici.
• Dolazi do:
• razvoja modernih društava, novih država kao i snažnog razvoja velikih kompanija.
• stvaranja internacionalnog tržišta i velikog razvoja industrije i trgovine.Vodeću ulogu u kreiranju svetske politike imaju ekonomski najrazvijenije zemlje (SAD, Njemačka, V.Britanija , Francuska, Rusija, Japan i Kina)
• Informatička revolucija je oznaka za širenje informacionih tehnologija:
• mikroelektronike
• računarstva
• telekomunikacije idt.
koje je počelo sedamdesetih godina 20. veka.
• Razvoj ovih tehnologija omogućio je rekonstrukciju kapitalistickog sistema.
• Ona se ogleda u
• premeštanju industrijske proizvodnje u područja sa jeftinom radnom snagom
• promeni načina organizacije proizvodnje
• Savremeno društvo se vremenom pomalo socijalizuje. U zemljama savremenog razvijenog kapitalizma teče razvoj proizvodnih snaga, sredstava za proizvodnju.
• Javlja se novi sloj ljudi
• birokratija
• tehnokratija.
• U nerazvijenim zemljama se uglavnom javljaju prokomunistički militaristički režimi, pa te zemlje i dalje ostaju nerazvijene.
• Socijalističke zemlje su se uglavnom raspale i prešle u kapitalizam.
Tehnička i naučna otkrića
Razvoj tehnologije i savremenog društva
• Informatičko društvo je izraz koji se koristi za savremeno društvo u kome dominiraju nove informacione i telekomunikacione tehnologije.
• Zahvaljujući internetu i drugim inovacijama sada je moguć trenutni prenos audio i vizuelnih informacija.
Masovna upotreba ovih tehologija bitno je promenila oblasti života:
• organiyacija rada i poslovanja
• način ratovanja
• mogućnost obrazovanja na daljinu
• pristup informacijama
• korisćenje slobodnog vremena
Internet
• Internet je svetski sistem umreženih računarskih mreža koji je transformisao način na koji funkcionišu komunikacioni sistemi.
• Danas, internet povezuje milijarde računara širom sveta na jedan nehijerarhijski način.
• Internet je proizvod spoja medija, računara i telekomunikacija. Međutim, internet nije samo proizvod tehnološkog napretka, nego takođe društvenih i političkih procesa, uključujući naučnu zajednicu, politiku i vojsku. Od svojih korena kao jedno neindustrijsko i neposlovno okruženje vezano za naučnu zajednicu, internet se vrlo brzo proširio na svet trgovine i poslovanja.
• Danas preko 900.000 ljudi u Srbiji koristi internet. Pristup je načešće iz kuće – 63 %, sa posla – 23 % dok internet kafići čine samo 1%.
• Samo oko 2.5% korisnika ima brzu ADSL vezu sa internetom. Korišćenje računara i interneta značajno je povezano sa starošću i obrazovanjem. Uprkos očekivanjima, najaktivniji korisnici u Srbiji nisu najmlađi (18-29 god.), već oni između 30 i 50 godina sa višim i visokim obrazovanjem.
• Uporedo sa prednostima, javili su se i novi rizici vezani za korišćenje informacionih tehnologija:
• sajber kriminal
• zavisnost od informacionih tehnologija
• nekontrolisana upotreba tehnologije
• Globalizacija, koja predstavlja osnovnu karatkerisktiku savremenog drustva, predstavlja nadu, ali donosi i nove rizike u različitim oblastima života.
• Sve više raste raste uverenje da je život u savremenom svetu povezan sa nezavisnošću, ali da upravo zbog toga traži aktivnije učešće ljudi u njegovom oblikovanju.