stranica 1
MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
Histološka građa pulpe
Naziv vježbe:
Histološka građa pulpe
Sadržaj vježbe:TEORETSKI DIO• Histološka građa pulpe
PRAKTIČNI DIO• Mikroskopiranje i precrtavanje histoloških preparata pulpe
1. Pulpa krune zuba – slabo povećanje2. Pulpa krune zuba – jako povećanje3. Pulpa korijena zuba – slabo povećanje4. Pulpa korijena zuba – jako povećanjeo odontoblastički slojo predentino sloj siromašan stanicama o sloj bogat stanicama o srž pulpe
o pleksus Raschkowo krvne žile pulpeo živci pulpeo stanice pulpe
ZUBNA PULPA
• Zubna pulpa rahlo je vezivno tkivoporijeklom iz zubne papile, koje zauzima središnji položaj unutar zuba.
• Zubna pulpa je tkivo koje je odgovorno za produkciju dentina.
• Smještena je u pulpnoj komori i korijenskom kanalu.
• Pulpa je u kontinuitetu s vezivnim tkivom parodontne sveze preko vrška (apeksa) svakoga korijena i eventualno bočnim ili dodatnim (akcesornim) korijenskim kanalima
• Starenjem, trajnim stvaranjem dentina suzuje se pulpni kavitet i vršci korijena.
pulpa
PULPO-DENTINSKI KOMPLEKS
• Pulpa i dentin potječu iz zubne papile. Zbog tijesne veze u njihovom podrijetlu često se upotrebljava izraz pulpo-dentinski kompleks.
dentin
pulpa
FUNKCIJE ZUBNE PULPE
• Funkcija zubne pulpe ne završava razvojem zuba i njegovim nicanjem, već se nastavlja tijekom života produkcijom sekundarnog i tercijarnog dentina, što predstavlja njezinu zaštitnu funkciju.
• Osim zaštitne, zubna pulpa ima:– hranidbenu – opskrba krvlju i hranjivim tvarima – senzoričku – registracija temperature, mehaničkih i kemijskih čimbenika koji djeluju na dentin i pulpu
– formativnu – kontinuirano održavanje i stvaranje dentina – obrambenu funkciju – pokretanje upalnog odgovora.
MORFOLOŠKE ZONE PULPE
• Postoje četiri zone pulpe; Gledajući od izvana prema unutra, to su: – odontoblastički sloj, – sloj siromašan stanicama (zona bez stanica ili Weilova zona), – sloj bogat stanicama i – srž pulpe.
sloj odontoblasta
zona bez stanica(Weilova zona)
zona bogata stanicama
predentin
odontoblasti
zona siromašna stanicama
zona bogata stanicama
tijeloodontoblasta
odontoblastičninastavci
MORFOLOŠKE ZONE PULPE
stranica 2
MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
Histološka građa pulpe
ODONTOBLASTIČKI SLOJ
• Odontoblastički sloj je najperiferniji sloj zubne pulpe.
• Nalazi se odmah ispod predentina.• Sastoji se prvenstveno od odontoblasta,
ali tu se mogu naći kapilare, živčana vlakna i dendritične stanice.
• Odontoblasti u pulpnoj komori su više izdužene stanice, dok su u radikularnom dijelu pulpe više kuboidni, a u apikalnom dijelu su to spljoštene stranice.
• Odontoblasti su međusobno povezani različitim vrstama međustaničnih veza, kao što su dezmosomi, pukotinaste i uske sveze.
odontoblasti
ZONA SIROMAŠNA STANICAMA
• Zona siromašna stanicamanastavlja se na odontoblastički sloj prema središtu pulpe.
• To je uzak sloj debljine oko 40 nm koji ne sadrži stanice.
• Premrežen je kapilarima, nemijeliniziranim živčanim vlaknima i tankim fibroblastičnim nastavcima.
• Zona siromašna stanicama je ovisna o funkcionalnom statusu pulpe.
ZONA BOGATA STANICAMA
• Zona bogata stanicama sadrži veliki broj stanica i to:– fibroblasta, – makrofaga, – dendritičnih stanica i – limfocita.
• Smatra se da zona bogata stanicama nastaje kao rezultat periferne migracijestanica iz pulpne srži u vrijeme nicanja zuba.
• Iako je mitotička aktivnost relativno rijetka, takva aktivnost se najčešće događa uništenjem odontoblasta, koji se nadomještaju migracijom stanica iz ove zone.
JEZGRA PULPE
• Jezgra (srž) pulpe ispunjava središnji dio komore.• Sastoji se od:
– temeljne tvari– pulpnih stanica– krvnih žila – živaca
TEMELJNA TVAR PULPE
• Rahlo vezivo sastavljeno je od kombinacije stanica uronjenih u ekstracelularni matriks sastavljen od vlakana i polutekućeg gela.
• 75% pulpe čini voda, a 25 % organski materijal. • Matriks u kojem su uronjene stanice zubne pulpe ima višestruku
ulogu u razvoju, migraciji, dijeljenju, obliku i funkciji tih stanica. • Najveći dio vlakana čini kolagen tipa I (60%), a ostatak čini kolagen
tipa III, te manje količine tipa V i VI. • Ostatak čini nevlakanasta ekstracelularna masa koju dijelimo na:
– glikozaminoglikane (glikozaminoglikani su polisaharidni lanci sasatvljeni od ponavljajućih disaharidnih molekula koje su kovalentno vezane za proteine) i
– druge molekule (fibronektin i laminin).• Glikozaminoglikani zrele pulpe nakon tvorbe primarnoga dentina se
sastoje od hijaluronana (60%), dermatan-sulfata (28%), hondroitin-sulfata (12%).
DENTINSKI MATRIKS
dentinski matriks
šupljine dentinskih tubulusa
stranica 3
MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
Histološka građa pulpe
KOLAGENA VLAKNA PULPE
• Najveći dio je kolagen tip I
• To su nepravilna vlakanca promjera 100 nm sa karakterističnim prugama svakih 64 nm
• Vlakanca variraju u gustoći i raspodjeli, a starenjem se povećavaju
• Kolagen tip III se susreće kao fini razgranjeni filament promjera 15 nm
• Fibroblasti pulpe tvore obje vrste kolagena
STANICE ZUBNE PULPE
• Stanice zubne pulpe su:– odontoblasti– fibroblasti– nediferencirane mezenhimne stanice– makrofagi– limfociti– dendritičke stanice
ODONTOBLASTI
• Odontoblasti su najprepoznatljivije stanice zubne pulpe.
• U formiranoj kruni zuba odontoblasti izgledaju kao slojevi od 3 do 5 stanica.
• Broj odontoblasta u području krune kreće se od 59000 do 76000. Taj broj se u području korijena smanjuje.
• Odontoblasti su izdužene stanice, duljine od oko 50 µm, koje su u području korijena skraćene.
• Odontoblastički nastavak zajedno sa svojim sadržajem omogućuje pulpo – dentinski odgovor na različite podražaje iz okoline.
ODONTOBLASTI
• Morfološki se odontoblasti razlikuju ovisno o funkcionalnoj aktivnosti.
• Funkcionalno aktivni odontoblast ima bazalno smještenu jezgru, bazofilnu citoplazmu i izražen Golgijev aparat. Dok je neaktivni odontoblast skraćen, s malo citoplazme.
• Odontoblastički nastavak započinje u području vrata stanice poslije međustaničnih veza, gdje se zapravo stanica sužava i ulazi u predentin.
• Stanični nastavci ne sadrže organele nego veliki broj mikrotubula i vlakanaca.
• Sveze između odontoblasta mogu biti:– pukotinaste sveze, – uske sveze, – adhezijski pojasevi i – dezmosomi.
• Odontoblastički nastavak zajedno sa svojim sadržajem omogućuje pulpo–dentinski odgovor na različite podražaje iz okoline.
ODONTOBLASTI I ODONTOBLASTIČNI NASTAVCI
odontoblastiodontoblastični nastavci
dentin pulpa
FIBROBLASTI
• Fibroblasti su najbrojnije stanice zubne pulpe koje su posebno brojne u kruni zuba i ispunjavaju zonu bogatu stanicama.
• Funkcija fibroblasta jest produkcija i održavanje pulpnog matriksa, koji se sastoji od kolagena i osnovne tvari.
• Često su povezani dezmosomima te mogu pod određenim stimulusima razgrađivati i resorbirati kolagen.
• Nisko aktivna stanica zove se fibrocit.
stranica 4
MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
Histološka građa pulpe
NEDIFERENCIRANE MEZENHIMNE STANICE
• Nediferencirane mezenhimne stanice predstavljaju rezervoar iz kojeg se razvijaju stanice vezivnog tkiva pulpe.
• Ovisno o podražaju ove stanice se mogu razviti u sve vrste stanica, od fibroblasta do odontoblasta.
• Nalaze se u središnjem dijelu pulpe i često su vezane za krvne žile.
• Starenjem im se smanjuje broj što reducira regenerativni potencijal pulpe.
MAKROFAGI
• Makrofagi se također nalaze u središnjem dijelu pulpe.
• To su velike stanice sa tamno obojenim jezgrama i velikim lizosomima.
• Funkcija im je fagocitoza odumrlih stanica.
LIMFOCITI
• Limfociti su u normalnoj pulpi prisutni samo kao T - limfociti, dok su B - limfociti rijetko prisutni.
DENDRITIČKE STANICE
• Dendritičke stanice koje nastaju u koštanoj srži nalaze se u subodontoblastičkoj zoni bogatoj stanicama.
• Usko su povezane sa vaskularnim i neuralnim strukturama i imaju sličnu funkciju kao Langerhansove stanice u epitelnom tkivu -prezentaciju antigena T-limfocitima i sudjelovanje u imunološkom odgovoru pulpe.
• Broj im se povećava u karioznim zubima.
KRVNE ŽILE PULPE
• Neurovaskularni snopovi ulaze u pulpu na njihovim apikalnim otvorima.
• Arteriole su najveće žile u pulpi (promjer 150 µm), usmjerene k griznoj površini duž dulje osi pulpe uz mnoge ogranke.
• Arteriole završavaju u bogatom subodontoblastičnom spletu s kojega male kapilare odlaze u sloj odontoblasta.
• Male vene dreniraju sloj odontoblasta i koso teku kroz pulpnu komoricu, spajaju se s nekoliko malih vena u neurovaskularni snop.
• Vene su bez zalistaka i maloga broja i promjera uz vršak korijena.
• Postoje mnoge anastomoze između venula i arteriola.
Krvne žile pulpe VENSKO-VENSKA ANASTOMOZA
• Ovi oblici krvnih žila reguliraju tijek krvi u pulpi tijekom dentinogeneze ali i tijekom upalnih poremećaja
stranica 5
MORFOLOGIJA ZUBI S DENTALNOM ANTROPOLOGIJOM
Histološka građa pulpe
PROZORASTE KAPILARE
• Prozoraste kapilare se nalaze u subodontoblastičnom području• Čine 4 – 5% svih pulpnih kapilara• Osobito su obilne između i ispod odontoblasta
ŽIVCI PULPE• Zubna pulpa bogato je inervirana.
• Živčana vlakanca (mijelinizirana i nemijelinizirana) ulaze u pulpu kroz apikalne otvore i bočne kanale.
• Brojni živci u zubu variraju u odnosu na sam zub i stupanj njegovoga razvoja (potpuno razvijen pretkutnjak čovjeka ima približno 2500 aksona na vršku korijena).
• Nemijelinizirani živci tvore 70 – 80 % od ukupnog broja živaca
• Živčana vlakanca unutar korijenskog kanala i pulpne komore prate krvne žile.
• Živčani aksoni granaju se u krunskom dijelu zuba, te ih ima četiri puta više nego u vršku.
• Samo 10% vlakanca završava u korijenskoj pulpi, ostatak nastavlja prema krunskoj pulpi.
Subodontoblastični pleksus Raschkow
• Vlakanca ispod odontoblasta u sloju siromašnom stanicama tvore pleksus Raschkow• Neka vlakanca završe u predentinu, a neka mogu ući i u dentinske kanaliće do 200 µm uz nastavak odontoblasta
• Ispod odontoblasta pleksus nije uočjliv do nicanja zuba.
• Vlakanca su nemijelinska i skoro potpuno su senzorna.
• Ogranci pleksusa ulaze u sloj odontoblasta.
STARENJE I PROMJENE U ZUBNOJ PULPI
• Starenjem pulpe se smanjuje broj stanica i povećava se fibrozno tkivo.
• Sloj odontoblasta se sužava.
• Krvne žile i živci se starenjem smanjuju.
• Dolazi do mineralizacije pulpe i nastanka pulpnih kamenaca.
STARENJE I PROMJENE U ZUBNOJ PULPI- dentikli -
• Dentikli (kamenci) mogu biti:– pravi - sadrže tubularni dentin
okružen slojem odontoblasta ili – lažni - koncentrični slojevi
mineraliziranog materijala bez sloja odontoblasta
• Lažni dentikli javljaju se daleko češće. Iako početno leže slobodno unutar pulpe, mogu postati dodani sekundarnom dentinu, pa postaju pričvršćeni kamenci.
pravi dentikl lažni dentikl
KRAJ
