Download - Mozak i ovisnost - centar-zdravlje.hr
Mozak i ovisnost
CEIES
Centar za evaluaciju ljudskih potencijala
mag. Renata Đonđ Perković, univ. spec. kliničke psihologije
Mozak i ovisnost
u središtu znanstvenog istraživanja ovisnosti je mozak
ovisnost je kronična, neurodegenerativna, recidivirajuća
bolest mozga
Složenost mozga osigurava preživljavanje tako što se
nagrađuju ponašanja koja omogućuju preživljavanje:
hrana
voda
seks
povezanost s drugima (privrženost)
Posljedice takvih iskustava:
prijatan osjećaj
težnja ka ponavljanju iskustva
Prirodni sustav nagrade
Prirodni sustav nagrade
kada se aktivira sustav nagrađivanja, dolazi do promjena
u rasponu od laganog povišenja raspoloženja do
intenzivne ugode ili euforije, i ta psihološka stanja pomažu
u usmjeravanju ponašanja prema prirodnim nagradama
neke kemijske tvari aktiviraju sustave nagrade u mozgu
neposredno, tako da zaobilaze osjetne receptore koji
posreduju prirodnim nagradama, istodobno mijenjajući
kemijsko funkcioniranje mozga, čime se stvara podloga
ovisnosti
Nucleus
accumbens
(N.Acc.)
Ventralna
tegmentalna
area (VTA)
Prefrontalna
kora mozga
(PFC)
Najvažnije moždane strukture
odgovorne za osjet nagrade
Ovisnost
razvoj ovisnosti može se opisati kao skupina pojava
ponašanja, mišljenja, osjećanja i fizioloških promjena koje
se razvijaju nakon (ponavljane) uporabe droge koja sadrži psihoaktivnu tvar, što gotovo redovito uključuje jaku želju za uzimanjem te tvari i poteškoće u kontroli njezina uzimanja,
pri čemu se mnogo veća važnost pridaje uporabi droge
nego ostalim aktivnostima i obvezama, često uz povećanje
tolerancije i uz povremene tjelesne znakove apstinencije
Biološka osnova ovisnosti
zadovoljenje potreba aktivira „centre za ugodu“ u mozgu i
pritom povezuje ponašanje s pozitivnim emocijama ugode i zadovoljstva
mozak pamti obrasce koji su doveli do ugode, a kako je
ponašanje motivirano ugodom, povećava se vjerojatnost
ponavljanja ovoga obrasca ponašanja u budućnosti
unosom sredstava ovisnosti u organizam se unose psihoaktivne tvari koje također aktiviraju ove centre ugode, a
mozak obrazac ovisničkog ponašanja pamti kao ugodan
doživljaj i tako se povećava vjerojatnost ponovljenog
uzimanja sredstva ovisnosti kako bi se osjećaj ugode
ponovio
Apstinencijski simptomi
skup simptoma koji se pojavljuje kada se naglo prekine
uzimanje neke kemijske tvari koja je zbog biokemijskih promjena nastalih njezinim dugotrajnijim unošenjem u
organizam postala potrebnom za njegovo funkcioniranje
(promjena metabolizma)
apstinencijski sindrom izazivaju mnogobrojne psihoaktivne tvari
npr. heroin, kokain, amfetamini, opijati, alkohol, nikotin
uobičajeni simptomi su nemir, anksioznost, depresija, teškoće
sna, drhtanje, povraćanje, proljev, ubrzano kucanje srca; u
teškim oblicima mogu se javiti halucinacije, konfuzija,
psihomotorni nemir te kolaps srca i krvožilnog sustava, što može
uzrokovati i smrt
Zlouporaba psihoaktivnih tvari
Zlouporaba psihoaktivnih tvari
Zlouporaba psihoaktivnih tvari
iluzija dobrog stanja, oponašanje zdravog, istinskog životnog zadovoljstva
tvari koje izazivaju poremećaj rada mozga
njihovi učinci su znakovi trovanja
zlouporaba psihoaktivnih tvari je svjesno izazvano otrovanje
mozga i tijela
organizam se nastoji prilagoditi kako bi preživio, te pokušava
neutralizirati otrovne tvari i zaliječiti otrovanje -> redovnim
uzimanjem psihoaktivne tvari mijenja se metabolizam ->
dugoročne posljedice: oštećenja mozga i drugih organa
organizam se počinje ponašati kompulzivno (ustrajno ponavlja uzimanje tvari)
osjet koji uzrokuje ponavljanje ponašanja je prijatan i
usmjerava prema istom tom ponašanju (pozitivno
potkrepljivanje)
gubi se kontrola ograničavanja unosa tvari o kojoj je
organizam ovisan
Zlouporaba psihoaktivnih tvari
Samopodraživanje centara za osjet nagrade
Elektroda u
nukleusu
akumbensu
(N. Acc.)
navodi na
opetovano
pritiskanje
poluge
(vrćenje
kotača) kako
bi se produžilo
podraživanje i
osjećaj ugode.
Ako je onemogućen
osjećaj nagrade
(lijekovima, na
primjer), subjekt brzo
prestaje s
pritiskanjem poluge.
psihoaktivna tvar djeluje na psihičke procese i ponašanje,
osnova kojih su elektrokemijski procesi u mozgu
kemijsko djelovanje psihoaktivnih tvari stimulira nagradne
sustave u mozgu i razvija ovisnost, a psihološki i socijalni činitelji s
vremenom imaju sve slabije djelovanje na ponašanje pojedinca
kada kemijsko djelovanje psihoaktivne tvari preuzme kontrolu
nad ponašanjem, vlastito ponašanje više nije pod kontrolom
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Nucleus
accumbens
(N.Acc.)
Ventralna
tegmentalna
area (VTA)
Prefrontalna
kora mozga
(PFC)
Najvažnije moždane strukture
odgovorne za osjet nagrade
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Alkohol - C2H5OH Nikotin - C10H14N2
Kokain - C17H21NO4 Heroin - C21H23NO5
THC - C21H30O2
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Aktivnost mozga nakon uzimanja
psihoaktivne supstance
Aktivnost mozga nakon uzimanja
psihoaktivne supstance
kod hiperaktivacije neurotransmitorskih sustava psihoaktivnim
tvarima, nakon što djelovanje tvari prođe aktivnost
neurotransmitorskog sustava je na nižoj razini od one prije uzimanja psihoaktivne tvari
psihološke posljedice: osjećaj praznine, tupost, umor,
bezvoljnost, teškoće koncentracije, depresija, anksioznost,
iritabilnost, napetost, uznemirenost -> želja za ponovnim
uzimanjem
Mozak i ovisnost
mozak ovisnika se mijenja u svojoj funkcionalnosti, promjene
u mozgu dovode do promjena u ponašanju, a nove navike
potiču nove promjene u mozgu -> začarani krug
mozak trpi znatna oštećenja na fiziološkom planu, opada
broj funkcionalnih neurona, smanjuje se broj (najviše
dopaminskih i serotoninskih) receptora, gubi se transportni
kapacitet neuroprijenosnika u sinaptičkim pukotinama, što
sve rezultira značajno nižom razinom neurotransmitora
potrebnih za stabilno i dobro raspoloženje
to je začarani krug iz kojega je teško pronaći izlaz, a
psihofizička oštećenja mozga otežavaju ozdravljenje
Ovisnost je kronična recidivirajuća
bolest mozga
psihoaktivnu tvar nazivamo još i djelatna tvar jer ona djeluje
na središnji živčani sustav i tako mijenja psihofizičko
funkcioniranje čovjeka; njegove psihičke procese (osjete,
percepciju, mišljenje, govor, raspoloženje) i njegovo ponašanje, ali može dovesti i do ozbiljnog (tjelesnog i/ili
psihičkog) oštećenja zdravlja
djelovanje psihoaktivne tvari u mozgu temelji se na poticanju
ili izazivanju povećanog ili smanjenog stupnja aktivacije središnjeg živčanog sustava, a unos tvari u organizam prati
ponašanje usmjereno prema traženju i uzimanju sredstva
ovisnosti, gubitak kontrole u uzimanju tvari i pojava
negativnog emocionalnog stanja kada se pristup tvari
onemogući
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Neurokemija osjeta nagrade
Neurokemija osjeta nagrade
(NOREPINEFRIN)
Neurokemija osjeta nagrade
Dopamin
dopamin prenosi informacije u dio mozga zadužen za
kratkoročno pamćenje te emocije (hipokampus), ali
informaciju o ugodi prenosi i u svjesni dio mozga; u centar za
mišljenje, dugoročno pamćenje i asocijacije
ovisnik tako „utiskuje“ spoznaju o ugodi (pamti ugodu), dok
podatke i spoznaju o opasnostima i posljedicama ponašanja
zanemaruje
Psihoaktivne supstance i dopamin
nikotin je stimulans koji podiže razinu dopamina u mozgu
za 25 % do 40%
alkohol je depresor koji povećava razinu dopamina u
mozgu za 40 % pa do čak 360%,
a razina dopamina raste srazmjerno s povećanjem unosa
alkohola
heroin je opijat koji podiže razinu dopamina u mozgu za
200%
kokain je stimulans koji podiže nivo dopamina u mozgu na
razinu 300% veću od normalne
Neurokemija osjeta nagrade
Dopaminski sustav: kokain, amfetamini, opioidi, ectasy, marihuana, nikotin, alkohol
Serotoninski sustav: kokain, ectasy, alkohol
Norepinefrinski sustav: kokain, amfetamini, ectasy
Endorfinski sustav: kokain, amfetamini, alkohol, opioidi
Opioidni sustav: heroin, opioidi, nikotin, alkohol
GABA sustav: alkohol
Adrenalinski sustav: kava
Mozak i ovisnost
mozak ovisnika se mijenja u svojoj funkcionalnosti,
promjene u mozgu dovode do promjena u ponašanju, a
nove navike potiču nove promjene u mozgu -> začarani
krug
mozak trpi znatna oštećenja na fiziološkom planu, opada
broj funkcionalnih neurona, smanjuje se broj (najviše
dopaminskih i serotoninskih) receptora, gubi se transportni
kapacitet neuroprijenosnika u sinaptičkim pukotinama, što
sve rezultira značajno nižom razinom neurotransmitora
potrebnih za stabilno i dobro raspoloženje
to je začarani krug iz kojega je teško pronaći izlaz, a
psihofizička oštećenja mozga otežavaju ozdravljenje
Istraživanje: alkohol i duhan globalno
su štetnije droge od ilegalnih
U izvješću iz 2018., "Globalni statistički podaci o konzumiranju
alkohola, duhana i ilegalnih droga", u kojem su korišteni podaci Svjetske zdravstvene organizacije, UN-ova ureda za zloupotrebu
droga i Instituta za procjenu podataka o zdravlju, sabrane su
relevantne informacije iz gotovo cijeloga svijeta.
Podaci su pokazali da je globalno oko 18 % ljudi tijekom prošle
godine svakodnevno konzumiralo čak 60 grama alkohola (1,5 l
piva ili 6 dl vina ili 1,8 dl žestokog), a 15 % ih je svakodnevno
uživalo u duhanskim proizvodima.
Tijekom prošle godine marihuanu je koristilo 3,8 % ispitanih, 0,77 %
ih je uzimalo amfetamine, 0,37 % opijate, a 0,35 % kokain.
Istraživanje: alkohol i duhan globalno
su štetnije droge od ilegalnih
Najžešći konzumenti velike količine alkohola evidentirani su u
središnjoj, istočnoj i zapadnoj Europi, gdje se po glavi stanovnika godišnje pije između 11 i 12 litara čistog alkohola, u odnosu na šest
litara koliko ih se po glavi stanovnika konzumira drugdje u svijetu.
U istim je područjima zabilježena i najveća stopa svakodnevnog
uživanja u duhanu. Riječ je o oko 21 do 24 posto ukupne populacije.
U izvješću se navodi da je 2015. godine oko 63 milijuna ljudi diljem
svijeta bilo ovisno o alkoholu, a za usporedbu, oko 20 milijuna ljudi
bilo je ovisno o marihuani te 17 milijuna o opijatima.
Istraživanje: alkohol i duhan globalno
su štetnije droge od ilegalnih
Najveća stopa smrtnosti povezuje se s pušenjem. Na svakih
100.000 smrtnih slučajeva u 2015. godini, 110 ih je bilo
povezano s pušenjem, s konzumacijom alkohola 33, te s
uzimanjem ilegalnih droga 7.
Zloupotreba duhana ljudsku populaciju stoji 171 milijuna DALY-
ja (broj izgubljenih godina uslijed raznih bolesti, invaliditeta ili
prijevremene smrti), u odnosu na 85 milijuna DALY-ja koliko ih
otpada na zloupotrebu alkohola te 28 milijuna DALY-ja za
korištenje ilegalnih droga i opijata.
Istraživanje: alkohol i duhan globalno
su štetnije droge od ilegalnih
Ovisnost o duhanu kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Ovisnost o duhanu kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Ovisnost o duhanu kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Istraživanje: alkohol i duhan globalno
su štetnije droge od ilegalnih
Ovisnost o alkoholu kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Ovisnost o alkoholu kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
Istraživanje: alkohol i duhan globalno
su štetnije droge od ilegalnih
Mozak i ovisnost
mozak ovisnika se mijenja u svojoj funkcionalnosti, promjene
u mozgu dovode do promjena u ponašanju, a nove navike
potiču nove promjene u mozgu -> začarani krug
mozak trpi znatna oštećenja na fiziološkom planu, opada
broj funkcionalnih neurona, smanjuje se broj (najviše
dopaminskih i serotoninskih) receptora, gubi se transportni
kapacitet neuroprijenosnika u sinaptičkim pukotinama, što
sve rezultira značajno nižom razinom neurotransmitora
potrebnih za stabilno i dobro raspoloženje
to je začarani krug iz kojega je teško pronaći izlaz, a
psihofizička oštećenja mozga otežavaju ozdravljenje
SPECT
SPECT = single photon emission computed tomography
pokazuje tri stvari: područja mozga koja rade dobro,
područja mozga koja su preaktivna i područja mozga
koja nisu dovoljno aktivna
SPECT daje slike u boji koje prikazuju protok krvi ili
kemijske reakcije u različitim dijelovima mozga;
područja sa smanjenim protokom krvi na slici se prikazuju kao vidljive „rupe”, stvarajući dojam
„izjedenosti” dijelova mozga
SPECT - zdravi mozak
SPECT - nezdravi mozak
SPECT - heroin, metadon
39-godišnjak, 25 godina česte upotrebe heroina
SPECT - kokain, metamfetamin
godinu dana zlouporabe vikendom
SPECT - marihuana
16-godišnjak, 2 godine svakodnevne teške zlouporabe
SPECT - nikotin
godine svakodnevne teške zlouporabe
SPECT - alkohol, ranija faza
nekoliko godina teške zlouporabe vikendom
SPECT - alkohol, kasnija faza
38-godišnjak, 17 godina teške zlouporabe vikendom
Ovisnost kao rezultat aktivacije
sustava nagrade psihoaktivnom tvari
SPECT- zdravi mozak
Hvala na pažnji!
CEIESCentar za evaluaciju ljudskih potencijala
mag. Renata Đonđ Perković, univ. spec. kliničke psihologije
www.ceies.hr