MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
NASTAVNA PROGRAMA ZA
MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA
ZA IV GODINA ZA SREDNITE UMETNI^KI U^ILI[TA
VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
Skopje, juli 2003 godina
2
1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI 1.1. Naziv na nastavniot predmet: MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA
1.2. Obrazoven profil, nasoka i struka, na koi pripa|a nastavniot predmet 1.2.1. Obrazoven profil: za site obrazovni profili 1.2.2. Nasoka: primeneta likovna umetnost, muzi~ko-baletska umetnost 1.2.3. Struka: umetni~ka
1.3. Diferencijacija na nastavniot predmet: predmet zaedni~ki za strukata
1.4. Godina (faza) na izu~uvawe na nastavniot predmet: I (prva), II (vtora), III (treta) i IV (~etvrta) godina
1.5. Broj na ~asovi na nastavniot predmet 1.5.1. Broj na ~asovi nedelno po 3 (tri) ~asa od I (prva) do IV (~etvrta) godina 1.5.2. Broj na ~asovi godi{no: 108 ~asa godi{no
1.6. Status na nastavniot predmet: zadol`itelen predmet
2. CELI NA NASTAVNIOT PREDMET
2. 1. Op{ti U~enicite gi pro{iruvaat i gi prodlabo~uvaat znaewata od oblasta na makedonskiot jazik i od makedonskata i svetskata literatura kako osnova na idniot intelektualec koj, opredeluvaj}i se, verojatno, za umetni~kite profesii, }e go ima optimumot znaewa i sposobnosti od oblasta na jazikot i literaturata za da bide sposoben za logi~no mislewe, korektna komunikacija vo usna i pi{uvana forma, kako i za samostojno pi{uvawe na organiziran tekst od opredelena oblast. Ovaa osnova {to ja dava predmetot ima preduslovi za solidna nadgradba vo idnite fazi od umetni~koto ili poinakvo obrazovanie na u~enicite.
3
u~enicite gi koristat normite i go usvojuvaat kodot na makedonskiot standarden jazik i negovite funkcionalni stilovi;
gi razbiraat i gi upotrebuvaat funkciite na jazikot kako najsovr{eno sredstvo za komunikacija vo literaturata, kulturata i naukata;
umeat samostojno usno i pismeno da gi izrazuvaat svoite znaewa, ~uvstva, misli, stavovi i sfa}awa;
sozdavaat navika, po pat na avtomatizam, da gi po~ituvaat normite na makedonskiot standarden jazik vo sopstvenoto izrazuvawe i da gi sogleduvaat i da gi korigiraat kaj drugite;
ja razvivaat i ja zacvrstuvaat svesta za zna~eweto na makedonskiot standarden jazik kako osnoven, klu~en beleg na nacionalniot identitet i pripadnost na makedonskata jazi~na zaednica;
usvojuvaat pozitivni znaewa od teorijata i istorijata na literaturata (termini, poimi, fakti, teorii), kako i metodolo{ki i vrednosni znaewa (analiti~ko-interpretativni), so {to }e bidat sposobni i }e umeat samostojno, tvore~ki da komuniciraat so literaturnite dela od makedonskata i od svetskata literatura;
umeat svoite jazi~no-literaturni i op{tokomunikaciski znaewa, umeewa i sposobnosti da gi koristat za do`ivuvawe, razbirawe i kriti~ki odnos kon mediumite (teatarot, filmot, pe~atenite i elektronskite mediumi);
usvojuvaat aksiolo{ki (estetski, eti~ki) sistemi kompatibilni so fundamentalnite vrednosti na demokratskoto op{testvo;
gi razvivaat svoite emocionalni i intelektualni sposobnosti i umeewa (emocionalna zrelost, intelektualna zrelost);
razvivaat i usvojuvaat op{testveno prifatlivi karakterni osobini i modeli na odnesuvawe (socijalna zrelost).
2.2. POSEBNI CELI
go razvivaat aktivnoto slu{awe vo funkcija na vistinskata komunikacija;
umeat da ja definiraat temata na slu{natiot tekst i da ja opredelat temata za sopstveniot iskaz, kako i da prepoznaat tema, struktura i funkcija na daden tekst;
4
umeat da gi prodlabo~at dobienite znaewa vo vrska so govornite sposobnosti od osnovnoto obrazovanie (nastavnikot insistira na redefinirawe i prodlabo~uvawe na prethodnite formi na rabota za zdobivawe govorni sposobnosti: ~itawe, recitirawe, ka`uvawe, raska`uvawe, preraska`uvawe, izvestuvawe, opi{uvawe);
umeat da istra`uvaat na dadena tema, da selektiraat materijal i da go organiziraat vo artikuliran tekst koj gi po~ituva pravilata na tehni~ka organizacija na korekten tekst;
umeat da go poka`at svojot kreativen potencijal vo razli~ni literaturni i neliteraturni `anrovi, pottiknati od nastavnikot.
3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA
Za uspe{no sledewe na nastavata po ovoj predmet i za realizirawe na navedenite celi neophodno e u~enicite solidno da gi usvoile nastavnite sodr`ini od osnovnoto obrazovanie od istoimeniot predmet. So ogled na toa {to predmetot gi koncipira svoite sodr`ini kako pro{iruvawe, prodlabo~uvawe i redefinirawe na
znaewata & definicii na poimite/terminite od oblasta na jazikot i na literaturata nastavnikot e dol`en da gi proveri znaewata i umeewata na svoite u~enici i da reagira na niv so ~asovi za povtoruvawe.
4. OBRAZOVEN PROCES
Obrazovniot proces e struktura vo koja ramnopravno u~estvuvaat podra~jata jazik (44 ~asa) literatura (44 ~asa) Predmetot Makedonski jazik i literatura e temelen op{toobrazoven predmet koj integrira vo sebe dve samostojni podra~ja: jazik i literatura, zastapeni so ednakov broj ~asovi, ~ii sodr`ini se realiziraat kako neraskinlivo edinstvo. Ova proizleguva od zaedni~kite funkcionalni i didakti~ko-metodi~ki celi (jazi~no-perceptivnite i literaturno-perceptivnite sposobnost i umeewa na u~enicite, izraznite sposobnost i umeewa na u~enicite povrzani so recepcijata i kreacijata na najrazli~ni vidovi tekstovi, jazikot kako osnova na literaturata i literaturata kako najslo`en jazi~en kod.
5
4.1. OBLASTI I SODR@INI Jazik: Leksikologija kako del od naukata za jazikot; leksikografija (nauka za principite za sostavuvawe re~nici); frazeologija (nauka z0a postojanite zborovni sostavi - frazeologizmite); stilistika (literaturna stilistika, lingvostilistika i funkcionalna stilistika; osnovni funkcionalni stilovi (nau~en, administrativen, publicisti~ki, umetni~koliterturen, razgovoren); dijalektologija( zapadno, jugoisto~no i severno makedonsko nare~je); onomastika (nauka za imiwata). Literatura: Realizam - naturalizam (19 vek); realizmot vo ruskata literatura (20 vek): Kontinuitetot na realaizmot vo svetskata literatura (20 vek). Neoromantizam (simbolizam); modernizmot vo svetskata literatura: teatarot na apsurodt i noviot roman vo literaturata (pregled); evropska, severnoamerikanska, ju`noamerikanska literatura (pregled); poim za stmoderna; sovremena makedonska literatura; makedonskiot roman; lirika; drama; literatura za deca;makedonskata nauka za literaturata.
6
STRUKTURA NA SODR@INITE ZA U^EWE
PODRA^JE: JAZIK (44 ~asa)
Oblasti i sodr`ini Konkretni celi Didakti~ki nasoki Korelacija
LEKSIKOLOGIJAfRAZEOLOGIJA LEKSIKOGRAFIJA
Leksikologija kako del od naukata za jazikot {to go prou~uva sostavot na zborovite i
nejzinite poddisciplini: frazeologijata, leksikofrafijata,
etimologijata i semasiologijata (predmet i zada~i)
U~enikot :
& da pravi razlika me|u leksikologijata i drugite oddelni lingvisti~ki disciplini;
& da znae da gi razlikuva predmetot i zada~ite na poddisciplinite na leksikologijata: semantika/ semasiologija (nauka za smislovnata strana na zborovite), etimologija (nauka za nastanuvaweto i razvitokot na nekoi zborovi), leksikografija (nauka za principite za sostavuvawe re~nici), frazeologija (nauka za postojanite zborovni sostavi)
Analiza na tekstovi so primeri na zborovi, po~nuvaj}i od zna~enskata strana na zborot, negovoto poteklo, povrzuvawe na predmetite i pojavite so konkretni zborovi, mo`nostite na zborovite da vleguvaat vo zborovni sostavi i pozicijata na zborovite vo opredeleni re~nici, potoa opredelenosta na re~ni~kiot sostav na jazikot i mo`nite promenite vo nego, vrz primeri od sekojdnevnata praktika i op{tite dvi`ewa vo razvitokot na op{testvoto.
& so site predmeti
LEKSIKOLOGIJA Poim za zborot
& da ima pretstava za zborot kako osnovna jazi~na edinica;
& da gi povrzuva poimite so zborovite kako eden vid
& Primeri od tekstovi so zborovi koi }e se razgleduvaat od aspekt na zna~eweto (leksi~koto i gramati~koto). Ve`bi so
& so site predmeti (osobeno primeri od stru~nite predmeti za polesno povrzuvawe na
7
nivna maetrijalna realizacija;
& da go razlikuva leksi~koto od gramati~koto zna~ewe na zborovite, a so toa da napravi razlika me|u postavenosta na zborot vo leksikologijata i vo gramatikata (vo morfologijata i vo sintaksata);
& da ja prepoznava smislovnata strana na zborovite, negovite vrski i odnosi so drugite zborovi, sferata na upotreba, potekloto i sl.;
soodvetni primeri za da se razgrani~i formata (nadvore{nata zvu~nata strana na zborot) i sodr`inata (vnatre{nata, zna~enskata strana).
& Se potencira va`nosta od pravilnoto oformuvawe na zborovite kako uslov za soodvetno povrzuvawe so soodvetnite poimi.
&Ve`bi za da se ilustrira pozicijata na zborovite vo govornata niza i da se pretstavat zborovite kako najmali jazi~ni edinici {to pretstavuvaat posebna celost. .
poimite so soodvetnite zborovi i za prakti~no primenuvawe na znaeweto za vidovite zborovi spored tipovite leksi~ko zna~ewe)
Osnovni tipovi
leksi~ki zna~ewa na zborovite
- da gi razlikuva osnovnite tipovi na leksi~koto zna~ewe na zborovite (direktnoto i prenosnoto zna~ewe), (konkretnoto i apstraktnoto); - da gi razlikuva ~etirite tipovi leksi~ki zna~ewa; - da gi razlikuva : sinonimite (zborovi razli~ni po forma so
Preku ve`bi se potencira razlikata me|u ~etirite tipovi leksi~ki zna~ewa i preku konkretni primeri se istaknuva razlikata me|u: sinonimite, homonimite, antonimite i paronimite.
& so site predmeti (osobeno primeri od stru~nite predmeti za polesno povrzuvawe na poimite so soodvetnite zborovi i za prakti~no primenuvawe na znaeweto za vidovite zborovi
8
priibli`no isto zna~ewe), homonimite (zborovi so ista forma, a razli~no zna~ewe), antonimite (zborovi so sprotivno zna~ewe), paronimite (zborovi bliski po izgovor, a razli~ni po zna~ewe)
spored tipovite leksi~ko zna~ewe)
Re~ni~kiot
(zboroven) sostav na makedonskiot jazik
& da ima pretstava za bogatstvoto na zborovniot sostav na makedonskiot jazik;
& da ima pretstava za postojaniot proces na obnovuvawe na zborovniot fond na makedonskiot jazik;
& da go razlikuva potrebniot od nepotrebniot vlez na novite zborovi vo re~nikot na makedonskiot jazik
Sporedba na re~nikot na makedonskiot jazik so drugi jazici.
& so nastavata po stranski jazik
Leksikata spored procesot na obnovuvawe
& da go razlikuva grupiraweto na zborovniot sostav spored procesot na obnovuvaweto;
& da ima pretstava za
Primeri na zborovi {to se pojavuvaat vo re~ni~kiot fond spored procesot na obnovuvawe. Tekstovi od razli~ni
& so literatura & so nastavata po stranski jazik
& so stru~nite predmeti
9
podelbata na zborovite spored procesot na obnovuvaweto : stari (arhai~ni) i novi zborovi (neologizmi);
& da gi razlikuva arhaizmite i istorizmite;
& da gi razlikuva neologizmite od drugite zborovi {to se vo osnovniot re~ni~ki fond, (potrebnite od nepotrebnite)
funkciomnalni stilovi kade {to se javuvaat arhaizmi, istoricizmi i neologizmi. Stru~ni tekstovi so novi zborovi vo umetnosta i tekstovi od razli~ni funkcionalni stilovi.
Leksikata spored potekloto na zborovite. Doma{na i -stranska leksika
& da gi razlikuva zborovite spored nivnoto poteklo;
& da go sfa}a zna~eweto na upotrebata na zborovite od doma{no poteklo;
& da gi razlikuva zborovi-te od doma{no poteklo nasledeni od staroslven-skiot, crkovnoslovenskiot i narodniot makedonski jazik kako izvor za bogatewe na jazikot;
& da gi razlikuva tu|ite zaemki (internacionalizmite, turcizmite,varvarizmite itn.);
Tekstovi od razni funkcionalni stilovi za ilustracija na primerite so doma{na i stranska leksika.
&so literatura &so nastavata po stranski jazik
& so stru~nite predmeti
10
Leksikata spored formata i spored sferata na upotreba. Leksikata spored stepenot na upotreba
& da ja sporeduva razgovornata, kni`nata i ekspresivnata leksika spored na~inot na op{tewe;
& da ja sporeduva usnata i pismenata forma i karakteristikite na leksikata vo ovie dve formi;
& da ja otkriva i da ja identifikuva neutralnata leksika vo sporedba so leksikata karakteristi~na za opredeleni stru~ni oblasti;
& da gi prepoznava: dijalektnata leksika (dijalektizmite), profesionalizmite i `argonizmite;
& da razlikuva aktiven od pasiven re~ni~ki fond;
Tekstovi so primeri na zborovi od razli~ni funkcionalni stilovi, osobeno od stru~nata oblast za polesna primena vo praktikata na idnata profesija. Primeri od razgovorniot funkcionalen stil, od `argonot na mladite.
& so literatura & so stru~nite predmeti
FRAZEOLOGIJA Klasifikacija na
frazeologizmite
& da pravi razlika me|u frazeologijata i drugite poddisciplini na leksikologijata;
& da znae da gi razlikuva predmetot i zada~ite na frazeologija (nauka za postojanite zborovni
Primeri na re~enici so frazeolo{ki izrazi od razli~ni funkcionalni stilovi, od pismenata i od usnata komunikacija; primeri od literaturni dela vgradeni vo programata.
& so literatura
11
sostavi);
& da gi sporeduva i da gi razlikuva postojanite (neslobodni) vrski me|u zborovite i slobodnata vrska;
& da gi razlikuva frazelo{kite izrazi (frazeologizmite) spored zna~enskata nedelivost (sleanosta) i spored gramati~kiot sostav;
& da gi sporeduva i da gi razlikuva: frazeolo{kite strastuvawa, frazeolo{kite spojki i frazeolo{kite edinstva;
& da gi razlikuva frazelo{kite izrazi i spored gramati~kiot sostav: so struktura na re~enica i so struktura na zborovna grupa;
So stru~nite
Predmeti
LEKSIKOGRAFIJAPoim i predmet na leksikografijata Osnovni tipovi re~nici
& da znae da gi razlikuva predmetot i zada~ite na leksikografijata (nauka za principite za sostavuvawe re~nici) kako poddisciplina na
Zapoznavawe na u~enikot so raznite tipovi re~nici, poseta na biblioteka i na kni`arnica za poblizok kontakt so razli~nite tipovi re~nici.
& so literatura
& so nastavata po stranski jazik
12
Lingvisti~ki re~nici
leksikologijata ;
& da ja sogleda razlikata me|u razli~nite tipovi re~nici: sovremeni i istoriski, polni i nepolni, op{ti i specijalni;
& da gi razlikuva lingvisti~kite re~nici: ednojazi~ni i pove}ejazi~ni;
& da pravi razlika me|u tolkoven re~nik, dijalekten re~nik, etimolo{ki re~nik, pravopisen re~nik, ortoepski re~nik itn.
Re~nikot na makedonskiot jazik
& da se zapoznae so re~nikot na makedonskiot jazik, so vidovite lingvisti~ki re~nici napi{ani za makedonskiot jazik ;
& da se zapoznae so metodologijata pri izrabotka na re~nikot na makedonskiot jazik pove}ejazi~ni;
Pretstavuvawe na Tritomniot re~nik na makedonskiot jazik, na re~nicite izraboteni vo Institutot za makedonski jazik. Najprakti~no e poseta na Institutot za makedonski jazik "Krste Misirkov"- Skopje i zapoznavawe so rabotata vrz makedonskite re~nici.
& so literatura
13
Pravopis i pra vogovor
& da ja razlikuva ortoepskata od ortografskata norma; - da gi znae pravilata i na~inot za pravilno pi{uvawe i pravilno zboruvawe;
& da ima pretstava za principite na oddelnite vidovi pravopis: fonolo{ki , morfolo{ki i etimolo{ki
Pretstavuvawe na trite vida pravopis preku sporedba na makedonskiot jazik so drugi jazici. Ve`bi vrz tekstovi za pravilen izgovor i ve`bi za pravilno pi{. Analiza i sporedba na tekstovi od umetni~kata literatura, od razgovorniot jazik i od sredstvata za javna komunikacija.
& so literatura & so nastavata po stranski jazik
Pravopis na makedonskiot literaturen (standarden) jazik
& da gi znae istoriskite podatoci za prviot Makedonski pravopis; - da gi znae pravilata i na~inot za pravilno pi{uvawe na makedonskiot jazi; - da ima pretstava za Pravopisniot re~nik na makedonskiot jazik i da znae kako da go upotrebuva
Pretstavuvawe na Makedonskiot pravopis i sporedba so pravopisite na drugi jazici.
& so nastavata po stranski jazik
STILISTIKA Funkcionalna stilistika
& da pravi razlika me|u stilistikata i drugite oddelni lingvisti~ki disciplini;
& da znae da gi razlikuva predmetot i zada~ite na lingvostilistikata i
Ve`bi vrz tekstovi od razni funkcionalni stilovi.
– so literatura – so stru~nite
predmeti
14
literaturnata stilistika;
& da pravi sporedba me|u funkcionalnite stilovi i da ja razlikuva funkcionalnata stilistika kako eden pristap kon stilistikata
Nau~en stil
& da go razlikuva nau~niot funkcionalen stil od drugite stilovi;
& da pravi sporedba na leksikata upotrebena vo nau~niot stil i drugite stilovi;
& da ja sogleda potrebata od soodvetno upotrebena leksika vo nau~niot stil
Ve`bi za otkrivawe i razlikuvawe na nau~niot funkcionalen stil vo sporedba so srugite stilovi, preku tekstovi od site funkcionalni stilovi.
& so site predmeti
Administrativen stil
& da go razlikuva administrativniot funkcionalen stil od drugite stilovi;
& da pravi sporedba na leksikata upotrebena vo administrativniot stil i drugite stilovi;
& da ja sogleda potrebata od soodvetno upotrebena leksika vo administrativniot stil
Ve`bi za otkrivawe i razlikuvawe na adminidtrativniot funkcionalen stil vo sporedba so srugite stilovi, preku tekstovi od site funkcionalni stilovi. Pi{uvawe molbi. `albi i sl. za da se primeni administrativniot stil vo praktika.
& so site predmeti
15
Publicisti~ki Stil
& da go razlikuva publicisti~kiot funkcionalen stil od drugite stilovi;
& da pravi sporedba na leksikata upotrebena vo publicisti~kiot stil i drugite stilovi;
& da ja sogleda potrebata od soodvetno upotrebena leksika vo publicisti~kiot stil
Ve`bi za otkrivawe i razlikuvawe na publicisti~kiot funkcionalen stil vo sporedba so srugite stilovi, preku tekstovi od site funkcionalni stilovi.
& so site predmeti
Umetni~koliteraturen stil
& da go razlikuva umetni~koliteraturniot funkcionalen stil od drugite stilovi;
& da pravi sporedba na leksikata upotrebena vo umetni~koliteraturniot stil i drugite stilovi;
& da ja sogleda potrebata od soodvetno upotrebena leksika vo umetni~koliteraturniot stil
Ve`bi za otkrivawe i razlikuvawe na umetni~koliteraturniot funkcionalen stil vo sporedba so srugite stilovi, preku tekstovi od site funkcionalni stilovi. Analiza na jazikot na avtori predvideni po programata.
& so site predmeti (so literatura)
16
Razgovoren stil
& da go razlikuva razgovorniot funkcionalen stil od drugite stilovi;
& da pravi sporedba na leksikata upotrebena vo razgovorniot stil i drugite stilovi;
& da ja sogleda potrebata od po~ituvawe na . literaturnojazi~nata norma i vo razgovorniot stil
Ve`bi za otkrivawe i razlikuvawe na razgovorniot funkcionalen stil vo sporedba so srugite stilovi. Ve`bi na sloboden jazi~en izraz vo razli~ni situacii.
& so literatura & so psihologija i so logika
DIJALEKTOLOGIJA
& da pravi razlika me|u dijalektologijata i drugite oddelni lingvisti~ki disciplini;
& da gi razlikuva terminite dijalekt, govor i nare~je;
& da ima pretstava za osnovnata podelba na makedonskite dijalekti i za postavenosta na dijalektnata teritorija vo ramkite na etni~ka Makedonija
Ve`bi za otkrivawe i za razlikuvawe na makedonskite dijalekti preku soodvetni tekstovi od oblasta na makedonskata dijalektologija.
& so literatura
Zapadno makedonsko
nare~je
& da go razlikuva zapadnoto makedonsko nare~je od drugite nare~ja;
& da ja znae geografskata
Ve`bi za otkrivawe i za razlikuvawe na zapadnoto makedonsko nare~je preku soodvetni tekstovi od
& so literatura
17
rasprostranetost na zapadnoto makedonsko nare~je;
& da gi znae glavnite karakteristiki na zapadnoto makedonsko nare~je vo sporedba so literaturniot jazik i so drugite nare~ja
oblasta na makedonskata dijalektologija i narodni umotvorbi (proza i poezija)
Jugoisto~no makedonsko nare~je
& da go razlikuva jugoisto~noto makedonsko nare~je od drugite nare~ja;
& da ja znae geografskata rasprostranetost na jugoisto~noto makedonsko nare~je;
& da gi znae glavnite karakteristiki na jugoisto~noto makedonsko nare~je vo sporedba so literaturniot jazik i so drugite nare~ja
Ve`bi za otkrivawe i za razlikuvawe na jugoisto~noto makedonsko nare~je preku soodvetni tekstovi od oblasta na makedonskata dijalektologija i narodni umotvorbi (proza i poezija)
& so literatura
Severno makedonsko nare~je
& da go razlikuva severnoto makedonsko nare~je od drugite nare~ja;
& da ja znae geografskata rasprostranetost na severnoto makedonsko
Ve`bi za otkrivawe i za razlikuvawe na severnoto makedonsko nare~je preku soodvetni tekstovi od oblasta na makedonskata dijalektologija i narodni
& so literatura
18
/][nare~je;
& da gi znae glavnite karakteristiki na severnoto makedonsko nare~je vo sporedba so literaturniot jazik i so drugite nare~ja
umotvorbi (proza i poezija)
ONOMASTIKA
& da ja razlikuva onomastikata od drugite lingvisti~ki disciplini;
& da gi znae razdelite vo onomastikata: toponomastika (imiwata na mestata i nivnoto nastanuvawe), antroponomastika (sopstvenite imiwa, prezimiwata i prekarite)
Tekstovi preku koi mo`e da se vidi imenuvaweto vo Makedonija. Ve`bi za upotrebenite li~ni i mesni imiwa spored tekstovite predvideni vo programata
& so literatura
19
LITERATURA – (44 ~asa)
Oblasti i sodr`ini Celi Didakti~ki nasoki Korelacija
REALIZAM
– NATURALIZAM (19 vek)
Anton Pavlovi~ ^ehov
(izbor od raskazite)
REALIZMOT VO RUSKATA
LITERATURA (20 vek)
U~enikot ja sfa}a nivnata povrza-
nost; gi sogleduva op{testveno-eko-
nomskite promeni koi se povrzani
so promenite vo umetnosta; da gi us-
voi belezite na naturalizmot vo li-
teraturata preku primeri na Emil
Zola i Henrik Ibzen (izvadoci).
– gi usvojuva osnovnite bio-bib-
liografski podatoci za ^ehov; da
ja zabele`i speciikata na
raska`uva~kata rabotilnica na
^ehov; da gi iskoristi
prethodnite znaewa za ^ehov
(„Vujko Vawa“) vo komentarot na
negovoto tvore{tvo.
– ja komentira rasloenosta na rea-
lizmot vo ramkite na svetskata
literatura so osoben akcent vrz
ruskata literatura vo koja
osobeno zakoraveno egzistira t.n.
socrealizam; da pravi razlika
me|u realisti~kata poetika na
pisatelite od 19 vek i na nivnite
naslednici do dene{ni vremiwa
koi imaat realisti~no pismo.
Vizuelen materijal –
fotografii za
ilustracija; reproduk-
cii od najpoznatite
naturalisti.
Tekstovi od ^ehov; foto-
grafii, faksimili i drug
vizuelen materijal.
Tekstovi od Maksim Gorki,
Ivan Buwin, Mihail [o-
lohov, Boris Pasternak,
Aleksandar Sol`enicin;
Leonid Andreev, Isak
Babeq, Mihail Bulgakov
So istorijata, likovnite
umetnosti.
Vnatre{na korelacija –
so lektirnoto podra~je.
So istorijata na
teatarot.
So istorijata.
20
Mihail [olohov:
Raskazi
KONTINUITETOT NA
REALIZMOT VO SVET-
SKATA LITERATURA (20
vek)
Tomas Man: „Smrtta vo Venecija“
NEOROMANTIZAM
(SIMBOLIZAM)
– da gi reproducira osnovnite
bio-bibliografski informa-
cii [olohov; da gi prepoznae i
komentira belezite na
realisti~nata postapka vo
deloto na [olohov; da
interpretira raskazi .
– go komentira kontinuitetot na
realisti~noto pismo do dene{ni
dni.
– gi znae osnovnite podatoci za
`ivotot i deloto na Man; gi
prepoznava belezite na
realisti~noto pismo; go
interpretira romanot prona-
o|aj}i gi specifikite na
stilot na Man – odnosot kon
umetnosta/ubavinata; go
zabele`uva filosofskiot dis-
kurs so koj se potkrepuva
idejata na romanot.
– da ja registrira cikli~nosta na
umetnosta – da gi komentira
vrskite na romantizmot so
poetikata na simbolizmot kako
neoromantizam.
„Sudbinata na ~ovekot“ i
izvadoci od drugi raskazi
na [olohov; ve`bi za
prepoznavawe na belezite
na realizmot; vizuelen
materijal
Izvadoci za sporedba.
Govorni i pismeni ve`bi.
Izvadoci od
„Dnevnicite“ na Man,
izvadoci od tekstovite
na Platon, izvadoci od
romanot.
Tekstovi od Bodler, Oskar
Vajld, Pol Verlen, Artur
Rembo, Stefan Malarme,
Andrej Beli i dr. kako
ilustracija na novoto vo
So istorijata, so
likovnite umetnosti.
So filosofijata.
So likovnite umetnosti,
So istorija, istorija na
umetnostite. So muzikata
Vnatre{na korelacija.
21
[arl Bodler
(izbor od lirikata i od
pesnite vo proza)
MODERNIZMOT VO
SVETSKATA
LITERATURA
Franc Kafka: „Proces“
– da ja definira ulogata na
[arl Bodler vo evropskiot
modernizam; da gi registrira
belezite na negovata lirika
vo sporedba so pretkodnata
lirska tradicija; da gi repro-
ducira osnovnite bio-
bibliografski podatoci za
Bodler; da ja komentira
estetikata na grdoto na
Bodler preku primeri od
pozijata.
– da gi prepoznava osnovnite
belezi na modernizmot; da ja
komentira rasloenosta na
modernizmot na razli~ni izmi i
da gi komentira razlikite vo
nivnite specifi~nosti.
– da gi reproducira
osnovnite bio-bibli-
ografski informacii
Kafka; da gi prepoznae i
komentira belezite na eks-
presionizmot vo deloto na
Kafka.
poezijata; ve`bi so sporedu-
vawe na tekstovi od Igo,
Pu{kin, Lermontov i dr.
romanti~ari za sogleduvawe
na sli~nostite i razlikite;
tekstovi od „Cve}e na
zloto“ i od „Splinot na Pa-
riz“.
Tekstovi od Rilke, Georg
Trakl, Bertold Breht
(poetski i dramski), Herman
Hese, Xejms Xojs, Tomas S.
Eliot, Velimir Hlebnikov,
Vladimir Majakovski, Blez
Sandrar, Gijom Apoliner,
Paund, Andre Breton, Luj
Aragon, Filip Supo,
Tristan Cara.
Tekstovi (avtorski) i
metatekstovi za `ivotot
i tvore{tvoto na Kafka;
vizuelen materijal.
Vnatre{na korelacija so
modernizmot, voop{to.
So istorijata i vnatre{-
na korelacija – so istori-
jata na literaturata i so
teorijata na literatura-
ta.
22
EGZISTENCIJALIZAM
Alber Kami: „Stranec“
TEATAROT NA APSURDOT
I NOVIOT ROMAN VO LI-
TERATUARATA (pregled)
– gi naveduva filosofskite
izvori za egzistencijalizmot vo
literaturata; gi nabrojuva
pretstavnicite na
egzistencijalizmot vo
svetskata literatura; gi
komentira belezite na
egzistenzijalisti~kata litera-
tura.
– gi reproducira najva`nite poda-
toci za `ivotot i za deloto na
Kami; go interpretira tekstot na
romanot; gi sporeduva belizite na
apsurdot vo deloto na Kafka i na
Kami.
– gi reproducira kni`evno-isto-
riskite podatoci za belezite na
apsurdniot teatar i za noviot
roman; gi komentira zaedni~kite
belezi (vreme i mesto na pojava);
gi naveduva pretstavnicite na
noviot roman kako naslednici na
dramskite theniki na re-
alizmot/naturalizmot i na simbo-
lizmot od 19 vek i na modernis-
ti~kiot roman na Prust, Xojs,
Kafka, Virxinija Vulf.
Izvadoci od filosofskite
tekstovi na Hajdeger, Jas-
persen, Sartr, Kami.
Izvadoci od literaturnite
tekstovi na Sartr, Malro,
Selin.
Tekstovi – izvadoci od
romanot na Kami;
izvadoci od romanot na
Kafka; govorni i pisme-
ni ve`bi vo koi }e se spo-
redat tekstovite na
Kafka i na Kami.
Izvadoci od tekstovite na
E`en Jonesko, Bertold
Breht; Semjuel Beket, Alen
Rob-Grije, Klod Simon i dr.
So filosofijata, so isto-
rija na umetnosta.
Vnatre{na korelacija.
Istorija na teatarot.
Vnatre{na korelacija
23
Semjuel Beket: „^ekaj}i go
Godo“
EVROPSKA,
SEVERNOAMERIKANSKA,
JU@NOAMERIKANSKA
LITERATURA (pregled)
POIM ZA POSTMODERNA
– gi naveduva osnovnite bio-bib-
liografski podatoci za Beket;
go interpretira dramskiot
tekst od spekt na teatarot na
apsurdot; go sporeduva tekstot
so klasi~nata dramska postapka;
go komentira odnosot kon dej-
stvoto na teatarot na apsurdot.
– gi komentira osnovnite
podatoci za pretstavnicite na
evropskata literatura
(retrospektiva), na amerikan-
skata (Edgar Alan Po, Mark
Tven, Xek London, Ernest He-
mingvej, Teodor Drajzer, Xon
Dos Pasos, Vilijam Fokner) i
na latinskoamerikanskata lite-
ratura (Horhe Luis Borhes,
Ernesto Sabato, Hulio Korta-
sar, Mario Vargas Qosa,
Gabriel Garsija Markes, Migel
asturias, Karlos Fuentes).
– ja definira postmodernata so
seta nejzina kompleksnost i kon-
troverznost vo sovremenata nauka
za literaturata; ja argumentira
vrskata na Borhes so
Tekstovi. Vizuelen mate-
rijal.
Izvadoci od tekstovite i
vizuelen materijal.
Izvadoci od tekstovi za
sporedba.(anti~ki, renesa-
nsni, klasicisti~ki, sovre-
meni – os Borhes i od ma-
kedonski avtori, po izbor.)
So filosofijata. Vnat-
re{na korelacija.
So geografijata. Vnatre-
{na korelacija so teo-
rijata na literaturata.
So istorijata, so istori-
jata na umetnostite,
vnatre{na korelacija.
24
SOVREMENA MAKEDON-
SKA LITERATURA
Pregled na `anrovite
MAKEDONSKIOT ROMAN
\or|i Abaxiev: „Pustina“
Dimitar Solev: „Zora zad
agolot“
postmoderisti~kata poetika i gi
pronao|a postmodernisti~kite
postapki i vo prethodnite (najsta-
ri) literaturni periodi.
– gi naveduva sumarno pretstavni-
cite na opredeleni `anrovi vo
makedonskata literatura (hrono-
lo{ki);
– gi naveduva pretstavnicite na
`anrot roman vo makedonskata
literatura po~nuvaj}i od A.
Janevski i S. Popov; gi selektira
temite vo makedonskiot roman; gi
komentira raska`uva~kite
postapki.
– gi naveduva osnovnite bio-bib-
liografski podatoci za Abaxiev;
ja komentira negovata uloga vo
istorijata na makedonskata liter-
atura; ja interpretira „Pustina“;
ja komentira ulogata na Vlado
Maleski, na Simon Drakul,
Ta{ko Georgievski i dr. vo
istorijata na makedonskiot roman
(pregled).
– gi naveduva osnovnite bio-bib-
liografski podatoci za Solev;
ja komentira negovata uloga vo
istorijata na makedonskata
Ve`bi, debati, proekti za
obrabotka na opredelen
`anr, tema/motiv,
avtor/delo od makedonskata
sovremena literatura.
Tekstovi. Vizuelen mate-
rijal. Video i audio
zapisi. Avtopoeti~ki
tekstovi. Po mo`nost,
sredbi so `ivite avtori.
Tekstovi, vizuelen mate-
rijal–fotografii,
faksimili; videolenti so
filmovi snimeni po
tekstovite od opredelen
avtor i dr.
Tekstovi – beletristi~ki
i delovi od polemikite na
Solev (Quo vadis,
scriptor?); diskusii za
So istorijata. Vnatre{na
korelacija.
So istorijata. Vnatre{na
korelacija so istorijata
na literaturata.
So istorijata. Vnatre{na
korelacija.
So istorijata. Vnatre{na
25
Petre M. Andreevski: „Pirej“
@ivko ^ingo: „Golemata voda“
LIRIKA
Slavko Janevski (izbor)
Bla`e Koneski (izbor)
Aco [opov (izbor)
Mateja Matevski
Gane Todorovski
Ante Popovski
Petre M. Andreevski
Jovan Koteski
Radovan Pavlovski (izbor)
Bogomil \uzel
Vlada Uro{evi}
Mihail Renxov
literatura; go interpretira
romanot „Zora zad agolot“.
– gi naveduva osnovnite bio-bib-
liografski podatoci za
Andreevski; ja komentira
negovata uloga vo istorijata na
makedonskata literatura; go in-
terpretira romanot „Pirej“ so
akcent vrz jazikot na Andreevski.
– gi naveduva osnovnite bio-bib-
liografski podatoci za ^ingo; gi
komentira belezite na negovoto
specifi~no raska`uva~ko pismo;
ja interpretira „Golemata voda“.
– ja definira lirikata vo
ramkite na literaturata;
sumarno ja opi{uva nejzinata
„transformacija“ od anti~ki
vremiwa do denes; selektivno
gi nabrojuva klu~nite to~ki vo
istorijata na rodot lirika vo
mak. literatura, klu~nite av-
tori i dela (od prethodnite
etapi na obrazovanieto); gi ko-
mentira lirskite formi,
inovaciite vo makedonskata li-
rika; interpretira oddelni pes-
ni i gi komentira opusite i be-
lezite na lirikata na Koneski,
polemikata na Solev i
Mitrev.
Tekstovi, izvadoci od
romanot i od kritikata za
romanot. Vizuelen
materijal.
Tekstovi, vizuelen materi-
jal.
Oddelni poetski zbirki,
antologiski izbori; inter-
pretacii na globalnite
opusi i na oddelnite pesni;
avtopoeti~ki tekstovi,
intervjua na avtorite
(„Razgovri so Koneski“ –
Cane Andreevski i sl.); vi-
zuelen materijal. Diskusii
i debati za sovremenite,
tekovni pojavi vo
lirikata. (Po izbor,
vklu~uvawe i dr. poeti,
nadvor od ovoj spisok.)
korelacija (jazik).
So istorijata i vnatre-
{na korelacija (teorija i
istorija na
literaturata).
Vnatre{na korelacija
(jazik, istorija na litera-
turata i teorija na lite-
raturata)
26
DRAMA
Kole ^a{ule: „Crnila“
Tome Arsovski: „Paradoksot
na Diogen“
Goran Stefanovski:
„Let vo mesto“
LITERATURA ZA DECA
MAKEDONSKATA NAUKA
ZA LITERATURATA
(Kni`evna istorija, teorija
na literaturata)
[opov, Pavlovski so nivniot
specifi~en vlog vo istorijata
na ovoj literaturen rod.
– ja definira dramata kako rod;
go komentira istorijatot na
makedonskata drama; gi naveduva
najva`nite pojavi vo dramskata
literatura od 19 vek do denes,
relevantni za vostanovuvawe na
`anrot; gi interpretira trite
dramski teksta kako
paradigmati~ni za istorijata na
makedonskata dramska li-
teratura; naveduva osnovni
podatoci za teatrskiot `ivot
vo Makedonija (prethodni
znaewa )
– go komentira kontinuitetot na
makedonskata literatura za deca;
zastapenosta na `anrovite,
belezite i vrednostite na
makedonskata literatura za deca
sumiraj}i gi predznaewata od os-
novnoto obrazovanie.
– gi naveduva najrelevantnite
pretstavnici na oddelnite granki
na makedonskata nauka za
literaturata (K. Penu{liski, H.
Tekstovi, vizuelen mate-
rijal; teatarski kritiki i
tekstovi koi go opi{uvaat
dramskiot tekst; intervjua.
Diskusii za dramskite
tekstovi, po mo`nost –
sporedba na tekstot so
videnata pretstava.
Pro{iruvawe na ovoj
spisok so dr. dramski
avtori (Mile Nedelkovski,
Jordan Plevne{, Dejan
Dukovski, Venko Ando-
novski, Bla`e Minevski i
dr.)
Tekstovi; diskusii i debati
za tretmanot literaturata
za deca – detskiot aspekt,
estetskoto i didakti~noto
vo lit. za deca; is-
klu~itelnite vrednosti i
inovaciite vo lit. za deca.
Tekstovi, vizuelen mate-
rijal. Debati i diskusii za
teoriskite stavovi na
So istorijata, so istori-
jata na teatarot. Vna-
tre{na korelacija (teo-
rija na literaturata,
istorija na literaturata,
jazik).
Vnatre{na korelacija (ja
zik, teorija na litera-
tura, istorija na litera-
tura); so psihologijata.
So istorijata. Vnatre{na
korelacija.
27
Polenakovi}, D. Mitrev, B.
Koneski i dr. ); go komentira kon-
tinuitetot na nau~nata misla (M.
\ur~inov, G. Stardelov, G. Todo-
rovski, A. Vangelov, K. ]ulavkova
i dr.).
opredelen nau~nik od
opredelan oblast, „prove-
ruvawe“ na stavovite vo
svetlina na novite
soznanija na naukata za
literaturata.
LEKTIRA:
1. Herman Hese: „Demijan“
2. Xerom D. Selinxer: „Igra vo 'r`ta “
3. Ta{ko Georgievski: „Crno seme“
4. Ismail Kadare: „Generalot na mrtvata vojska“
5. Izbor od makedonskiot raskaz i od najnovata makedonska lirika
4.2. NASTAVNI METODI I AKTIVNOSTI NA U^EWE
Nastavnikot mo`e da gi primenuva site verificirani metodi vo soglasnost so definiranite celi. Mu se pre-
pora~uva zasiluvawe na problemsko-tvore~kiot metodi~ki sistem, analiti~ko-interpretativniot i, po mo`nost,
korelacisko-integrativniot. Nastavnikot treba da inicira kompletno samostojna aktivnost na u~enicite, da gi
vodi kon smislovno-receptivno i smislovno-aktivno u~ewe i postojano treba da gi korigira mehani~ko-
receptivnoto i mehani~ko-aktivnoto u~ewe kako recidivi na prethodnite edukativni sistemi i
tradicionalisti~kite nastavi, voop{to.
AKTIVNOSTI NA NASTAVNIKOT
Nastavnikot e odgovoren za organizacijata i realizacijata na nastavniot proces. Toj e zadol`en da ja isplanira
nastavata globalno, tematski i operativno (fondot na ~asovite i nivnata raspredelba dozvoluva kreativnost i
elasti~nost na nastavnikot vo realizacijata na celite). Nastavnikot e dol`en kontinuirano da se nadgraduva i da
28
gi sledi novinite od sopstvenata stru~na oblast (lingvistika, nauka za literaturata, metodika), kako i da izgotvi
instrumenti za vrednuvawe, pred s`, na sopstvenata rabota, po {to }e bide podgotven za ocenuvawe na znaewata na
svoite u~enici.
AKTIVNOSTI NA U^ENIKOT
U~enikot treba da bide pottiknat na kontinuirano aktivno sledewe na nastavata so aktivno slu{awe koe
podrazbira negova reakcija so soodvetno postaveni pra{awa, odgovori i komentari vo vrska so nastavnite
sodr`ini. U~enikot treba so prethodna podgotovka da ja sledi nastavata. Nastavnikot go pottiknuva ~itaweto
kako osnovna aktivnost za usvojuvawe novi sodr`ini, no i kako kriti~ko ~itawe pri koe u~enikot se obiduva
svojot li~en stav da go izrazi, da go argumentira i da go brani so pomo{ na usvoenite alatki za deskripcija na
tekst. U~enikot preku aktivnosta pi{uvawe usvojuva opredeleni znaewa, umeewa i sposobnosti, temelni za
negoviot iden `ivot.
4.3. ORGANIZACIJA I REALIZACIJA NA NASTAVATA
vo ~etvrta godina se rabotat tri zadol`itelni pismeni raboti za koi se isplanirani po 12 nastavni ~asovi (za
tehni~ka podgotovka, izvedba i popravka);
predmetot makedonski jazik i literatura podrazbira podelba na ~asovite za usvojuvawe novi nastavni
sodr`ini od oblasta na jazikot i literaturata, kako i edna tretina od ~asovite (20+20) za realizirawe na
funcionalnite celi na obete podra~ja, so akcent vrz samostojnata rabota na u~enicite (koi gi podrazbiraat
znaewata, umeewata i sposobnostite, definirani vo op{tite, funkcionalnite i vo oddelnite celi na
podra~jata).
29
4.4. NASTAVNI SREDSTVA I POMAGALA
Realizacijata na Programata podrazbira solidna biblioteka, medioteka, grafi~ki pomagala, kompjuterska
tehnika i sl.
4.4.1 Nastavni sredstva: spored „Standardot za prostor, oprema i nastavni sredstva“
4.4.2 U~ebnici i u~ebni pomagala za u~enicite:
u~ebnik po makedonski jazik
u~ebnik po literatura
prira~nik za literaturno-teoriskite poimi
izbor so zadol`itelni tekstovi
4.4.3 Dopolnitelna literatura za nastavnikot
1. Vidoevski B., Dimitrovski T., Koneski K., To{ev K., Ugrinova-Skalovska R., Pravopis na makedonskiot
jazik 2. Re~nik na makedonskiot jazik (so srpskohrvatski tolkuvawa), Skopje 1986
3. Koneski, Kiril, Pravopisen re~nik, Skopje 1999
4. Minova-\urkova, Liljana, Sintaksa na makedonskiot standarden jazik, Skopje 2000
5. Minova-\urkova, Liljana, Stilistika na sovremeniot makedonski jazik, Skopje 2003
6. Re~nik na prezimiwata kaj Makedoncite, tom 1 i 2, Institut za makedonski jazik, Skopje, 2001
7. Vidoeski, Bo`idar, Dijalektna diferencijacija na makedonskiot literaturen jazik, Skopje 1984.
8. Panoska Ru`a, Sovremen makedonski jazik, Skopje 1994.
9. Stamatoski, Trajko, Na onomasti~ki temi, Skopje 2002.
10. Velkovska, Sne`ana, Bele{ki za makedonskata frazeologija, Skopje 2002.
30
1. Aristotel, Poetika. Skopje 1979
2. Giro, Pjer, Semiologija, Beograd 1983
3. Dikro, Osvald; Todorov, Cvetan: Enciklopediski re~nik na naukite za jazikot, Skopje 1994
4. Todorov, Cvetan, Poetika, Skopje 1998
5. Iglton, Teri, Literaturni teorii, Skopje 2000
6. ]ulavkova, Katica, Teorija na kni`evnosta, Skopje 1999
7. ]ulavkova Katica, Figurativniot govor i makedonskata poezija, Skopje 1984
8. Beker, Miroslav, Suvremene knji`evne teorije, Zagreb 1986
9. (Grupa avtori) Re~nik knji`evnih termina, Beograd 1986
6. OCENUVAWE NA POSTIGNUVAWATA NA U^ENICITE
Vrednuvaweto na rezultatite e zadol`itelno i se odviva spored pozitivnite zakonski normi.
Napreduvaweto i ocenuvaweto na u~enicite postojano se sledi i se vr{i kontinuirano vo tekot na nastavata, so
obid na u~enicite ocenuvaweto da im ja poka`e realnata sostojba vo nivnite znaewa so {to }e se stimuliraat za
nivnoi permanentno prodlabo~uvawe.
Usniot instrumentarium se sostoi od odgovori na pra{awa, postavuvawe (u~eni~ki) pra{awa, samostojno
izlo`uvawe na do`ivealici i sfa}awa, stavovi i sudovi.
Pi{uvaniot instrumentarium }e pretpo~ita pismeni raboti, objektivni testovi na znaewa, testovi na
sposobnosti, osobeno na samostojni u~eni~ki tekstovi (esej) vo koi u~enicite }e gi apliciraat nau~enite ne{ta
niz soptveniot, indivudualen izraz.
Ocenuvaweto se vr{i po opredelena tema, vo tekot na trimese~ieto, polugodieto i krajot na godinata.
Za u~enicite koi poka`uvaat vonreden interes i uspeh zadol`itelno se organizira dodatna nastava.
Za u~enicite koi ne gi usvojuvaat vo zadovolitelna mera znaewata, zadol`itelno se organizira dopolnitelna
nastava.
31
6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVATA
6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite
Pokraj uslovite propi{ani vo „Zakonot za sredno obrazovanie“ nastavnikot kako
& predava~: soop{tuva informacii, formulira problemi, definira, soop{tuva, objasnuva,
demonstrira, pravi vrski me|u poimite, go potencira va`noto i univerzalnoto;
& organizator na nastavata: planira aktivnosti, postapki, formulira pra{awa, go opredeluva
vremetraeweto na aktivnostite i dr.;
& partner vo pedago{kata komunikacija: dava mislewe, inicira dijalog, motivira, pottiknuva,
pofaluva, naso~uva diskusija, pravi korelacija so znaewata od oblasta na drugite predmeti;
& ocenuva~: objektivno gi evaluira aktivnostite na u~enikot vo oblasta na znaeweto, kako i na
odnesuvaweto na u~enikot.
6.2. STANDARDI ZA NASTAVNIOT KADAR
Studiski grupi na Filolo{kiot, odnosno Filozofskiot fakultet:
– Makedonski jazik i kni`evnost nastavna nasoka.
– Makedonski jazik i makedonska kni`evnost nastavna nasoka.
– Makedonski jazik, sprski jazik i kni`evnost nastavna nasoka.
– Makedonska kni`evnost i ju`noslovenski kni`evnosti so makedonski jazik kako vtor glaven predmet
(porane{nata grupa Istorija na kni`evnostite na narodite na SFRJ & nastavna nasoka).
– Op{ta i komparativna kni`evnost nastavna nasoka (spored programata do 1993 godina).
32
6.3. STANDARD ZA PROSTOR I OPREMA
Nastavata se organizira vo u~ilnica ili vo kabinet, a po isklu~ok se prosleduva so pridru`ni aktivnosti koi
go menuvaat mestoto na realizacijata (institucii na kulturata, nau~ni institucii, priroden ambient i dr.)
7. DATA NA IZRABOTKA I NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNTA PROGRAM
7.1. Data na izrabotka: juni 2003 godina
7.2. Sostav na rabotnata grupa:
1. Nada Nikolovska, samostoen pedago{ki sovetnik vo Biroto za razvoj na obrazovanieto na Republika
Makedonija, rakovoditel.
2. d-r Sne`ana Venovska- Antevska, nau~en sorabotnik vo Institutot za makedonski jazik -Skopje.
3. d-r Jadranka Vladova, docent na Filolo{kiot fakultet.
4.Lalka Fidanska, profesor po makedonski jazik vo MBUC „Ilija Nikolovski Luj“, Skopje
5. Liljana Eftimova, profesor vo gimnazijata „Zef Qu{ Markru“, Skopje
8. PO^ETOK NA PRIMENATA NA NASTAVNATA PROGRAMA
Data na zapo~nuvawe: 1.06.2003 godina
9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA PO MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA
Nastavnata programa po predmetot Makedonski jazik i literatura ja odobri (donese):
_____________________________________________ so re{enie br. ________________ od
_______________ godina.