![Page 1: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/1.jpg)
NEUROZNANOST
Prof.dr.sc.Dubravka Kocijan Hercigonja
1
![Page 2: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/2.jpg)
Neuroznanost pomaţe u razumijevanju
bioloških korelata psihiĉkog razvoja
funkcioniranja
2
![Page 3: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/3.jpg)
Ponašanje je psihiĉki proces koji nastaje u interakciji:
Neuralne aktivnosti
Genetskih ĉimbenika
Iskustva
Situacije
Okolinskih ĉimbenika: relacijskih i situacionih
3
![Page 4: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/4.jpg)
B r o j n a i s t r a ţ i v a n j a u k a z u j u n a
povezanost psiholoških procesa s
tjelesnim reagiranjem i funkcioniranjem
4
![Page 5: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/5.jpg)
ERIC R. KANDEL 1999.
(NOBELOVA NAGRADA IZ MEDICINE)
“Kada terapeut razgovara s pacijentom,
terapeut stvara ne samo kontakt
pogledom i glasom, nego pokreće
neuronsku mreţu u svom mozgu što ima
indirektni utjecaj na neuronsku mreţu
pacijenta i obrnuto”
5
![Page 6: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/6.jpg)
Temeljna osnova neuroznanosti i psihoterapije
Psihoterapija moţe utjecati na rast neurona.
Mozak je plastiĉan i zadrţava sposobnost uĉenja kroz cijeli ţivot
Psihoterapija dovodi do rekonstruiranja neuralne mreţe, posebno u subkortikalnom limbiĉkom podruĉju koje je odgovorno za nesvjesno emocionalo iskustvo
6
![Page 7: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/7.jpg)
Optimalno zdravlje i funkcioniranje povezano je s
porastom stupnja integriranosti i rasta neuronskih veza
Na neuronskoj razini komunikacija neurona povezana
je s osjećajima, kognicijom i ponašanjem
Na psihološkoj razini kao mogućnost da iskustvo
vaţnih ţivotnih situacija bude razriješeno s minimum
obrana
7
![Page 8: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/8.jpg)
Pristupi prouĉavanju ponašanja
Psihološki
Sociološki
Duhovni
Biološki
8
![Page 9: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/9.jpg)
Biološki pristup temelji se na neuroznanosti a
spoznaje o funkcioniranju dobivaju se preko
spoznavanja i interakcije razliĉitih
neuroznanstvenih disciplina.
9
![Page 10: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/10.jpg)
Neuroznanstvene discipline:
Neuroanatomija
Neurokemija
Neuroendokrinologija
Neuropatologija
Neurofarmakologija
Neurofiziologija
10
![Page 11: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/11.jpg)
Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata,
Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima
se razlikuju ţivĉani sustavi:
jaĉina ekscitatornih i inhibitornih procesa
balansiranost ekscitatornih i inhibitornih procesa
mobilnost ekscitatornih i inihibitornih procesa
11
![Page 12: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/12.jpg)
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
ŢIVĈANOG SUSTAVA
Ţivĉane stanice su sekretorne, na okonĉinama izluĉuju osebujne kemijske tvari neurotransmitore.
Izluĉuju se na sinapsi, mjestu dodira neurona ili izmeĊu neurona i drugih stanica. Uz neurotransmitor potreban je i specifiĉni receptor da bi moglo doći do prijenosa podraţaja.
Ţivĉane stanice su ekscitabilne i mogu brzo prenositi podraţaj na velike udaljenosti a što im omoguĉuju ionski kanali u njihovoj staniĉnoj membrane.
Sloţenost morfološke graĊe.
12
![Page 13: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/13.jpg)
NEURONSKA MREŢA
Je meĊusobno povezana skupina neurona koji se aktiviraju u nekom vremenskom slijedu – o “neuronskoj mreži”
13
![Page 14: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/14.jpg)
14
![Page 15: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/15.jpg)
15
![Page 16: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/16.jpg)
rana infantilna iskustva pohranjena su u sustav
implicitne memorije, ponašanje, percepcija,
emocionalno uĉenje
oslanja se na limbiĉki sustav i amigdala
limbiĉki sustav modulira nagone, motivaciju i
izraţavanje emocija - emocionalno pamćenje
frontalni korteks odgovoran je za motoriĉko
pamćenje
16
![Page 17: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/17.jpg)
17
![Page 18: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/18.jpg)
RoĊenjem mozak sadrţava neurone, a
povezanost kroz sinapse još nije
uspostavljena.
U prve dvije godine dolazi do produkcije
sinapsi.
Tijekom ţivota sinapse odumiru.
Veza izmeĊu majke i djeteta utjeĉe na
ispreplitanje neurona, njihovih smjerova i
strukture
18
![Page 19: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/19.jpg)
DIJELOVI MOZGA ODGOVORNI ZA
PONAŠANJE
Moţdana kora
Limbiĉki korteks
Paralimbiĉki korteks
Unimodalni i heteromodalni asocijacijski korteks
Idiopatski korteks
Središnje limbiĉko podruĉje povezano je dvosmjerno sa hipotalamusom
19
![Page 20: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/20.jpg)
Corpus calosum: gusti niz ţivĉanih vlakana koja dijele
desnu i lijevu hemisferu
Razvija se izmeĊu 5-16 tjedna trudnoće
Poremećaji u razvoju:
- Infekcije
- Genetiĉke
- Toksiĉnost
Prenosi motoriĉke i senzorne informacije (ravnoteţa,
emocije)
Oštećenje je trajno stanje.
20
![Page 21: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/21.jpg)
21
- U velikom mozgu je centar za inteligenciju,
odnosno pamćenje, mišljenje, učenje i
kontroliranje našeg ponašanja. On upravlja i
voljnim pokretima i važnim osjetima. Veliki mozak
ima lijevu i desnu stranu
Srednji mozak - kontrolira napetost mišića i održava
položaj tijela.
Mali mozak je središte organa za ravnotežu,
usklađuje refleksne i voljne pokrete, ali i u njemu se
zbivaju neke kognitivne funkcije kao što su
pozornost i jezik
Međumozak je dio koji zajedno s velikim mozgom
upravlja vegetativnim centrima. Upravlja disanjem,
radom srca, spavanjem i jedenjem, a odgovoran je i
za fine osjete i osjete boli, temperature i svrbeža
Centri važnih refleksa smješteni su u produženoj
moždini
![Page 22: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/22.jpg)
Bijela supstanca: glija, mijelin, aksoni
Sluţi za prijenos signala iz jedne regije u drugu. Dugo
vremena se mislilo da ima pasivnu ulogu, danas se
zna da ima vaţnu ulogu u uĉenju
Modulira distribuciju aktivnosti, prenosi informacije
unutar CNS-a
Poremećaj u bijeloj supstanci dovodi do demijelizirajućih
bolesti MR, Alzheimera, a nalazimo je kod alkoholiĉar
22
![Page 23: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/23.jpg)
Siva supstanca: u ţivĉanim stanicama i
dendritima
Nalazi se na površini moţdanih hemisfera
velikog mozga i malog moga
Kontrolira senzacije koje dolaze iz mišića,
vida, sluha
Sluţi za obradu informacija i spoznaja
23
![Page 24: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/24.jpg)
KAKO SE SNAĆI U ŠUMI NEURONA?
U ranom djetinjstvu vaţno je stvaranje sinapsi,
posebice u orbitofrontalnom dijelu koji je
ovisan o stimulaciji iz okoline
24
![Page 25: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/25.jpg)
Rana emocionalna iskustva se pohranjuju.
To su kombinacija misli i osjećaja i imaju svoju
neurološko – biološku podlogu
Za vrijeme razvoja nastaje više neuronskih
mreţa, a okruţenje odreĊuje koje će preţivjeti
ili odumrijeti.
25
![Page 26: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/26.jpg)
Hipotalamus svojim neuralnim i humoralnim
mehanizmima(hormone hipofize) nadzire:
Endokrini i reproduktivni sustav Elektrolite Razinu glukoze Bazalnu temperaturu Razinu metabolizma Tonus autonomnog ţivĉanog sustava Bioritmove Imunološki status Modelira instinktivne i nagonske oblike
ponašanja Usmjerene prema preţivljavanju i
razmnoţavanju (glad, agresija, strah, bijeg, ţeĊ, libido)
26
![Page 27: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/27.jpg)
27
![Page 28: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/28.jpg)
HIPOTALAMUS
HIPOFIZA
ŠTITNA ŽLJEZDA
NADBUBREŽNA ŽLJEZDA
SPOLNEŽLJEZDE
OTPUŠTAJUĆI HORMONI
HORMONI HIPOFIZE
28
![Page 29: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/29.jpg)
HIPOTALAMUS
HIPOFIZA
ŠTITNA ŽLJEZDA
TRH
TSH
T3 T4
29
![Page 30: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/30.jpg)
HIPOTALAMUS
HIPOFIZA
NADBUBREŽNA ŽLJEZDA
CRF
ACTH I BETA ENDORFIN
KORTIKOSTERON
KORTIZOL
ANDROGENI ESTROGENI
ADRENALIN , NORADRENALIN
Glavna funkcija je regulacija stresnog odgovora putem sinteze kortikosteroida i kateholamina uključujući kortizol
i adrenalin30
![Page 31: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/31.jpg)
HIPOTALAMUS
HIPOFIZA
TESTOSTERON ESTROGENI
GmRH
LUTEINIZIRAJUĆI HORMON LH
FOLIKULSTIMULIRAJUĆI HORMON FSH
31
![Page 32: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/32.jpg)
Allen Schor
UCLA istraţivaĉ, 1994. objavio u knjizi „Affect
Regulation and the Origin of the Self”
objašnjava kako dvosmjerna interakcija
izmeĊu roditelja i djeteta, usklaĊeni roditelj,
pomaţe bebi da poĉne razvijati neurološku
sposobnost kontrole svojih osjećaja
32
![Page 33: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/33.jpg)
HIPOKAMPUS
Povezan je a asocijativnim podruĉjem moţdane kore te limbiĉkimsubkortikalnim strukturama
Igra vaţnu ulogu u spajanju informacija kratkoroĉnog pamćenja u dugoroĉno pamćenje.
Dio limbiĉkog sustava je, sustava povezanog s emocijama i dugoroĉnim pamćenjem
Hipokampus se nalazi u obje hemisfere
Hipokampusa moţe omesti sposobnost formiranja novih sjećanja, što je poznato kao anteriorna amnezija
(pokus str.33)
33
![Page 34: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/34.jpg)
34
![Page 35: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/35.jpg)
OŠTEĆENJE HIPOKAMPUSA
Oštećenje hipokampusa dovodi do globalne
afazije
Oštećenje lijevog hipokampusa dovodi do
teškoća zapamćivanja verbalnih sadrţaja
Oštećenje desnog hipokampusa dovodi do
teškoća zapamćivanja vidnih sadrţaja (de ja
vu)
35
![Page 36: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/36.jpg)
36
![Page 37: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/37.jpg)
AMIGDALA
Povezuje se s procesuiranjem strana i
neugodnim emocionalnih stimulusa, ali i
pozitivnih ekspresija.
37
![Page 38: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/38.jpg)
Vaţno je naglasiti da osim dominantne lijeve hemisfere koja ovladava informacijama, konceptima, idejama i pojmovima desna hemisfera donosi asocijacije, omogućava cirkularnost u interpersonalnim odnosima.
Korištenje desne hemisfere bazira se na pretpostavci da slika ili priĉa moţe prezentirati unutarnju stvarnost osobe i fokusiranje ovom slikom moţe dovesti do promjena unutarnje stvarnosti i do promjena opaţanja vanjskog svijeta.
38
![Page 39: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/39.jpg)
NEUROTRANSMITORI
Podraţaji izmeĊu stanica, prenose se kemijskim putem
Kateholamini: dopamine,noradrenalin, adrenalin
Primarni amini:serotonin,histamine,tiramin
Aminokiseline: GABA, glicin, glutamate, taurin
Dopamin kontrolira pokrete, oblikovanje motoriĉkog ponašanja, osjećaji gladi – uzimanja hrane
39
![Page 40: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/40.jpg)
Neurotransmitori se sintentiziraju u sinapsi, izluĉivanje se moţe pojaĉati i blokirati (primjena lijekova)
Depresija: serotonin, noradrenalin
Strah i anksioznost: GABA, serotonin, kolecistokinin
Kognitivne funkcije
Inhibitori kolinesteraza (Aljhevljeva)
Povećanje funkcije neurotransmitora
40
![Page 41: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/41.jpg)
GENETIĈKA ISTRAŢIVANJA
DA LI JE OPSERVIRANI OBLIK PONAŠANJA NASLJEĐEN ILI NAUĈEN?
Darwin
Mendel
Galfon
41
![Page 42: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/42.jpg)
ANALIZE PONAŠANJA TEMELJE SE NA:
analiza obiteljskog stable/Kreaplin, Hailman Szasz/
analize blizanaca/ DZ ,MZ/
analiza bioloških i adoptivnih roditelja
analiza ponašanja kod jasno determiniranih genskih bolesti
Poremećaj u metabolizmu aminokiselina: fenilketonurija,
neurobiromatoza
42
![Page 43: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/43.jpg)
ZAKLJUĈAK
Ponašanje je odreĊeno neuralnom aktivnošću
i percepcijom aktualne situacije.Neuralna je
aktivnost rezultat evolucije koja utjeĉe na gene
što sve upuĉuje na vaţnost meĊusobne
interakcije i kumulativnih utjecaja.
Nasljedne karakteristike
Psihološki i sociološki ĉimbenici
43
![Page 44: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/44.jpg)
PSIHOIMUNOLOGIJA
Prouĉava imunoregulacijske procese koji se odvijaju pod kontrolom mozga kao i utjecaj imunosustava na ţivĉane i hormonalne funkcije te na ponašanje.
Osnovni mehanizmi funkcioniranja imunosustava.
Leukociti neprekidnom recirkulacijom osiguravaju stalni imunosni nadzor organizma.
Stanice imunosustava nastaju u primarnim limfnim organima /koštana srţ, timus/ u kojima rastu i dozrijevaju a zatim sele u periferne limfne organe /limfni ĉvorovi, slezena, limfno tkivo sluznice/. Iz perifern i limfnih organa stanice mogu uĉi u opticaj, cirkulirati organizmom te se ponovno vraĉati u limfne organe.
44
![Page 45: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/45.jpg)
Prva prepreka na koju nailazi mikroorganizam je koţa i
sluznica
Druga prepreka imunosustav (makrofagi i granulociti)
Citokinin – hipotalamus
Hipofiza, nadbubreţna ţlijezda mijenjaju ponašanje
45
![Page 46: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/46.jpg)
BOLESNO PONAŠANJE
Nespecifiĉni simptomi koji prate upalu: porast temperature i promjene u ponašanju: slabost, pospanost, umor, nezainteresiranost, depresivnost,gubitak apetita
Molekule odgovorne za nadzor lokalnih upalnih procesa odgovorne su i za sinhronost metaboliĉkih, fizioloških i ponašajnih elemenata i komponenata
Opći adaptacijski sindrom-Hans Selye govori za meĊusobno djelolvanje ţivĉanog, hormonskog iimunološkog sustava
46
![Page 47: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/47.jpg)
NEUROFIZIOLOGIJA;
Prouĉava kako neuroni primaju i prenose
informacije
Svojim metodama diferencira razliĉite
neurološke poremećaje središnjeg, perifernog
i autonomnog ţivĉanog sistema
47
![Page 48: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/48.jpg)
ELEKTROENCEFALOGRAFIJA /EEG/;
Evaluacija moţdanih funkcija ili poremećaja
1929 orktio Hans Berger
Evocirani potencijali: analizira odgovor mozga na vanjske podraţaje preko evociranog odgovora; vidnog VEP,slušnog AEP i somatosenzornog SEP
Ukazuje na lokalizaciju i vrstu disfunkcije, a u relaciji su sa neurokemijskim procesima što ukljuĉuje i procjenu involviranosti neurotrensmitora
48
![Page 49: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/49.jpg)
ELEKTRODERMALNA AKTIVNOST;
/GALVANSKI KOŢNI ODGOVOR/
Reflektira aktivnosti ţlijezda znojnica koje su modificirane kolinergiĉnom aktivnošću i pod kontrolom su simpatiĉkog autonomnog sustava;
- premotorni i senzomotorni korteks,
- limbiĉke strukture,
- amigdala,
- hipokampus,
- hipotalamus
- retikularna formacija
OdreĊuje indeks emocionalne pobuĊenosti
49
![Page 50: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/50.jpg)
ELEKTROKARDIOGRAFIJA /EKG/;
RR,puls i EKG indikatori su emocionalnog
stanja ni stresa
Ukazuje na fiziĉko funkcioniranje, ali i
funkcioniranje autonomnog ţivĉanog sustava
50
![Page 51: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/51.jpg)
STRES
Stresna je reakcija alarmni odgovor na bilo koje stanje narušene homeostaze organizma.Cilj reakcije je izvući organizam iz stanja stresa i ponovno ga dovesti u stanje ravnoteţe. Ukljuĉuje aktivaciju autonomnog ţivĉanog sustava. Endokrinog i imunog,mijenja biokemiju mozga i pokreĉe sve metaboliĉke resurse.
Odvija se u fazama a razumijevanje omoguĉuje praĉenje i razaznavanje veza izmeĊu stresora i psihofiziološkog odgovora.
51
![Page 52: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/52.jpg)
Kroniĉni i akutni stres mijenja
imunoreaktivnost. Akutni djeluje stimulacijski a
kroniĉni ga oslabljuje
Distres nastaje kada su stresne reakcije
uĉestale ili dugotrajne, predstavljaju
optereĉenja za organizam, organizam se ne
uspjeva oporaviti i uspostaviti homeostazu
52
![Page 53: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/53.jpg)
STRES UTJEĈE NA 3 SUSTAVA
Konfuzija, poremećaj paţnje i koncentracije,
mentalne blokade, zaboravljivost
Ljutnja, strah, tjeskoba, ţalovanje, depresija
Tahikardija, povišeni mišićni tonus, crvenilo,
bljedilo
53
![Page 54: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/54.jpg)
Vrsta traume
Intenzitet
Jednokratna ili
ponavljajuća
Rana
iskustva
Specifiĉnost razvoja
i slika o sebi,
hereditet
Faza
razvoja
Djeca razliĉite dobi vezano
uz psihobiološke
karakteristike, ukljuĉujući
samostalnost i sl. razliĉito
reagiraju
Aktualni znaĉaj
traume
Vrsta traume u
odnosu na potrebe i
specifiĉnosti djeteta
odnosno adolescenta
TRAUMATSKI
DOGAĐAJ
PSTP DEPRESIVNE REAKCIJE
DISOCIJACIJA
SOMATSKE SMETNJE
PSIHOTIĈNE REAKCIJE
SUICID
ADHD SIMPTOMI
POREM.
U PONAŠANJU
54
![Page 55: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/55.jpg)
RANO TRAUMATSKO ISKUSTVO I
POSLJEDICE
KORE
55
![Page 56: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/56.jpg)
NEURORAZVOJNI POREMEĆAJI
Grupa poremećaja s poĉetkom u razvojnom periodu
Karakterizira ih razvojni deficit koji uzrokuje oštećenje
u osobnom, socijalnom i akademskom i radnom
funkcioniranju
56
![Page 57: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/57.jpg)
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
Kliniĉka slika posebice u odnosu na
intenzitet varira od vrlo specifiĉnih
ograniĉenja u uĉenju i kontroli izvršnih
funkcija do globalnih oštećenja socijalnih
vještina i inteligencije
57
![Page 58: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/58.jpg)
NEURORAZVOJNI POREMEĆAJI
Poĉetak u ranom periodu
Intelektualna onesposobljenost
Komunikacijski poremećaji
Poremećaji iz spektra autizma
ADHD
Specifiĉni poremećaji u uĉenju
Motoriĉki poremećaji
58
![Page 59: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/59.jpg)
Navedeni neurorazvojni poremećaji
ĉesto se pojavljuju zajedno
Autizam - intelektualne
onesposobljenosti
ADHD - poremećaji uĉenja
59
![Page 60: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/60.jpg)
KOMUNIKACIJSKI
POREMEĆAJI
Jeziĉni poremećaj
Poremećaj govornih glasova
Socijalni komunikacijski poremećaj
Poremećaj fluentnosti govora
60
![Page 61: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/61.jpg)
Prva tri karakterizira deficit u razvoju govora i komunikacije
Poremećaj fluentnosti govora karakteriziraju smetnje u normalnoj fluentnosti i motoriĉkoj produkciji govora (ponavljanje glasova, produljivanje zvukova, razlomljene rijeĉi,blokiranje)
61
![Page 62: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/62.jpg)
POREMEĆAJI IZ SPEKTRA AUTIZMA
Perzistentni deficit u socijalnoj
komunikaciji i interakciji, a ukljuĉuje
deficit u socijalnoj uzajamnosti,
neverbalno komunikacijsko ponašanje
odrţavanje i razumijevanje odnosa
Prisutnost ograniĉenih repetitivnih
obrazaca ponašanja interesa i aktivnosti
62
![Page 63: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/63.jpg)
Promjene percepcije (prihvaćanje
podraţaja iz okoline razliĉito)
Promjena intenziteta i kvalitete osjeta
(hipo i hiperaktivnosti osjetila),
abnormalni odgovor na
osjete,nedostatak odgovor ana bol ili
pretjerano reagiranje na nevaţno
63
![Page 64: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/64.jpg)
Prateći poremećaj
40-80% intelektualno oštećenje
50-60% Poremećaj govora
60% ADHD
20% oštećenje motorike
64
![Page 65: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/65.jpg)
NEURORAZVOJNI MOTORIĈKI POREMĆAJ
Razvojni koordinacijski poremećaj
Poremećaj sa stereotipnim pokretima
Poremećaj s tikovima / Touretov
poremećaj, poremećaj s kroniĉnim
tikovima, poremećaj s prolaznim tikovima
65
![Page 66: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/66.jpg)
SPECIFIĈNI POREMEĆAJI UĈENJA
Specifiĉni deficit u sposobnosti
uĉinkovitog i toĉnog percipiranja i
obraĊivanja informacija
Karakterizira ga trajno i oštećujuće
teškoće uĉenja
(ĉitanje,pisanje,raĉunanje)
66
![Page 67: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/67.jpg)
ZA POSTAVLJANJE DIJAGNOZE
Dob javljanja
Kliniĉka slika
Povezanost s poznatim zdravstvenim ili
genetskim ĉimbenicima (X fragilni kromosom,
tuberozna skleroza, Rettov poremećaj,
epilepsija,alkohol fetal sindrom
67
![Page 68: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/68.jpg)
NEUROBIOLOGIJA AGRESIJE
Istraţivanja Dougdale 1977.g. utjecaj
okruţenja i genetiĉkih ĉimbenika
Christiansen analize blizanaca:
konkordantnost kod jednojajĉanih blizanaca
35%, kod dvojajĉanih 13%
Medenick: konkordantnost kod kriminalaca s
biološkim roditeljima 70%, kod adaptivnih 33%
Analiza XYY kromosoma i utjecaj odbaĉena
68
![Page 69: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/69.jpg)
Postoji li centar agresije?
Hipotalamus se povezuje s agresivnim
ponašanjem, amigdala i limbiĉki sistem,
ali ukljuĉuju se i drugi dijelovi mozga u
zavisnosti od uzroka, n.pr. strah
69
![Page 70: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/70.jpg)
Proces:
Primanje informacije od situacije, prorada i ukljuĉivanje razliĉitih dijelova mozga koji donose odluku o reakciji
Postoje dva glavna neurološka sustava odgovorna za agresiju koji korespondiraju s okolinskim utjecajima
Sustav za aktivaciju i sustav za prekid agresije
Smanjenje agresije nalazi se kod lezije amigdala
70
![Page 71: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/71.jpg)
ANKSIOZNOST
Vaţan je genetski ĉimbenik koji je odgovoran za
uroĊenu anksioznost
Socijalna fobija: percipiraju ugroţenosti od
socijalne situacije aktivira hipotalamiĉko –
hipofizno adrenalnu os na što slijedi kortizolski
odgovor i odgovor autonomnog sustava
71
![Page 72: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/72.jpg)
Povijesni razvoj
Freud 1894 – anxiety neurosis
Kroniĉno tjeskobno išĉekivanje
Anksiozne atake
Miješana neuroza
72
![Page 73: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/73.jpg)
Anksiozni poremećaji specifiĉni za
djeĉju dob
ANKSIOZNI POREMEĆAJI ZBOG
SEPARACIJE
SPECIFIĈNI ANKSIOZNI
POREMEĆANI VEZANI UZ DOB
73
![Page 74: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/74.jpg)
SEPARACIJSKA ANKSIOZNOST – (strah osmog
mjeseca)
Djeca doživljavaju separacijsku anksioznost
kada su u situaciji koja aktivira i želju za bijegom
i potrebu za privrženošću, ali figura privrženosti
nije dostupna.
Freud je smatrao da je ponašanje
majke koje ukljuĉuje
pretjerano iskazivanje
ljubavi opasno tokom dojenaĉke
dobi.
Bowlby smatra da nepovoljna
obiteljska iskustva (npr.
prijetnje napuštanjem)
rezultiraju pretjeranom
separacijskom anksioznošću.
Moguće je i odsustvo
separacijske anksioznosti pri
ĉemu dijete djeluje neprirodno zrelo. Ta pseudo-
neovisnost je ustvari obrambeni mehanizam djece koja nisu razvila
privrţenost.
74
![Page 75: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/75.jpg)
Postavljanje dijagnoze
Anksioznost je jaĉa od oĉekivane za
razvojni stupanj djeteta
Uzrokuje kliniĉki znaĉajan distres ili
oštećenje socijalnog, akademskog,
radnog ili drugih vaţnih podruĉja
funkcioniranja
Spoznavanje kulturoloških karakteristika
75
![Page 76: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/76.jpg)
Uzroci anksioznosti najĉešće se dijele na:
1. PSIHOLOŠKI ĈIMBENICI – od kojih se kao
najodgovorniji smatra poremećaj u radnim odnosima,
posebice odnosi s majkom
2. SOCIOLOŠKI ĈIMBENICI – pod utjecajem su
socijalne sredine i izostanka socijalnog suporta
3. BIOLOŠKI ĈIMBENICI – promjene na mozgu, uloga
neurotransmitera/porast dopamina, histamina i
sniţenje GABA-e
76
![Page 77: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/77.jpg)
Karakteristike djece
Perfekcionizam
Nesigurnost
Sklonost ponavljanju aktivnosti jer su
nezadovoljni uĉinkom
Revnost
Traţe pohvalu
Zahtijevaju sigurnost
77
![Page 78: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/78.jpg)
Popratna obiljeţja
Povlaĉenje od društva
Apatija, tuga
Teškoće koncentracije
Razliĉiti strahovi (ĉudovišta, lopovi, nesreće)
Ĉeste misli o smrti i umiranju
Djeca se ĉesto ţale da ih nitko ne voli i da bi htjela
umrijeti
Povremena agresija u ugroţavajućim situacijama
Ĉesto su nametljiva i zahtjevna
78
![Page 79: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/79.jpg)
RIZIĈNI I PROGNOSTIĈKI ĈIMBENICI
Temperament, anksioznost,
umor,uzbuĊenje,stres
Okolinski; ponašanje ĉesto s osobama
od autoriteta
Genetski i fiziološki (Tourett)
79
![Page 80: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/80.jpg)
KOMORBIDITET
OKP
ADHD
BAP
Poremećaj ophoĊenja
80
![Page 81: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/81.jpg)
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Motoriĉke stereotipije: zadubljivanje u
aktivnosti i sl.
Korea
Distonia
81
![Page 82: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/82.jpg)
SOCIJALNA FOBIJA
Genetski ĉimbenici
Hipotalamo-hipofizno –adrenalna os
Hiperkortizolski odgovor
Specijalni odgovori autonomnog ţivĉanog sustava
Specifiĉna kliniĉka slika
82
![Page 83: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/83.jpg)
PANIĈNI POREMEĆAJ
Genetski 50%
Razlike u cirkulaciji lijeve i desne hipokampalne regije
Porast metabolizma glukoze u lijevom hipokampusu
Vazokonstriktorni uĉinak
Disfunkcija respiratornog sustava
NaĊene i promjene u dopaminergiĉnom i serotonskom sustavu
83
![Page 84: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/84.jpg)
OKP
SY Frontalnog reţnja uz smetnje u
motorici, orjentaciji, paţnji i rigidnosti
84
![Page 85: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/85.jpg)
Tourettov Sy
Disfunkcija Bil ili lijevog frontalnog reţnja
Skraćena REM faza
50 % genetika
Povezano s OKP
85
![Page 86: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/86.jpg)
PTSP
86
![Page 87: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/87.jpg)
Smanjenje lijevog hipokampusa kod
zlostavljane djece
Obostrano kod veterana
Smanjenje metabol u tempo parijetalnom i
prefrontalnom korteksu
Deficit u senzornim procesima, paţnja,
spavanje
Por.hipofiza – hipotalamus
Porast glukokortikoida
87
![Page 88: NEUROZNANOST...Neurofiziologija 10 Prirodoznanstveni pristup nalazimo već kod Hipokrata, Galena i Pavlova koji govori o tri dimenzije po kojima se razlikuju ţivĉani sustavi: jaĉina](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042613/5fa8b3fe18a93b0cc27c3635/html5/thumbnails/88.jpg)
GABA – disocijacija
Noradrenalin – paţnja, koncentracija
Acetilkolin – emocionalne promjene
(impulzivnost, iritabilnost)
88