Crkva sv

Crkva sv. Blaa graena je prema, nagraenom natjeajnom projektu arhitekta Viktora Kovaia, kao centralna dvorana u obliku grkog kria s armirano-betonskom kupolom na tamburu s pandantivima. Gradnja je zapoela 1912. godine, a zavrena je i posveena na Cvjetnu nedjelju 28.oujka 1915. godine

Neto zbog tadanjih ratnih prilika, neto zbog smjenjivanja Viktora Kovaia sa voenja gradnje, unutranjost crkve nije do danas bila dovrena. Izvedeni su tek neki dijelovi koji uglavnom slijede ideju V. Kovaia. Godine 1932. izveden je glavni oltar prema razradi Stjepana Hribara i Ive Kerdia. Tom prigodom su zazidana tri okulusa na apsidi svetita. Pokrajnji oltar Majke Boje izveden je 1942., a oltar Presvetog Srca Isusova godinu dana kasnije prema projektu Stjepana Hribara. Nacrte za mozaike napravio je Ljubo Babi a reljefe Ivo Kerdi. Jaslice je izveo Vojta Brani 1916., koji je uspio ostvariti njihov novi tip hrvatske boine jaslice. Crkvene klupe su izvedene od hrastovine 1925. godine prema nacrtima arh. Viktora Kovaia, a ispovjedaonice 1932. godine takoer od hrastovine prema nacrtu Stjepana Hribara.

I gotovo nita, osim bojenja zidova i svodova 1965. godine, do danas.

Mene je jo 1983. godine pozvao tadanji upnik Danijel Laba sa eljom da se neto napravi na dovrenju interijera. Od silnih razgovora bila je prema mojem projektu izvedena tek sanacija velikih, bonih prozora crkve.Godine 1995. bio je raspisan Natjeaj za izradu idejnog rjeenja ureenja unutranjosti crkve sv. Blaa na kojem, prema jednoglasnoj odluci irija: I., II., III. nagrada se ne dodjeljuju.

Kao i sve godine do tada, pokualo se nakon ovog neuspjelog natjeaja pronai rjeenje za ureenje sa nizom arhitekata, ali bez uspjeha i nikakve realizacije.1999. godine poziva me tadanji upnik, dananji biskup, Mijo Gorski te razraujem svoje prethodne projekte u nekoliko varijanti.Dolaskom za upnika Zvonimira Sekelja nastavljaju se dogovori i razrade koji zavravaju izvedbenim projektom po kojem se konano u lipnju ove 2014. godine i krenulo sa radovima.

Kada se govori o crkvi sv. Blaa arhitekta Viktora Kovaia spominju se uzori i paralele sa bizantskom ili starohrvatskom, romanikom arhitekturom. Krnjavi je u vrijeme diskusija o tome u kojem slogu da se gradi zazivao stil renesanse, kao vaniji i blii, jer je tek u doba renesanse cvala hrvatska umjetnost sa Jurajem Dalmatincom, Laureanom. Pogledamo li proelja crkve vidjet emo da kao kod renesansnih firentinskih palaa Medici, Strozzi intenzitet rustinosti opada sa visinom : dolje rustine bunje, iznad buka i na kraju bakreni lim na krovovima i kupolama.

Ta trodjelnost, sa naglaenim vijencima, vidljiva je i u interijeru, a prema skicama vidimo da je V. Kovai i namjeravao u tri sloja izvesti interijer: grubo kameno oploenje do prvog vijenca, izmeu prvog i drugog mozaici, trea zona znatno prozranija, sa ponekom freskom.

Osim to je eklektik V. Kovai je i modernista. Pratio je zbivanja, pa je sigurno znao i za crkvu svog profesora Otte Wagnera na Steinhofu izgraenu 1905-1907., neposredno pred natjeaj za sv. Blaa. Ima nekih slinosti u tlocrtu, oblikovanju ugaonih stubova, prozorskih luneta. I Wagner radi troslojan eksterijer i interijer, no budui da mu je kupola metalne konstrukcije koju oblae segmentnim ploama sa zlaanim fugama.

Neka od ovih iskustava pokuao sam primijeniti u projektu interijera sv. Blaa. Svi arhitekti i umjetnici koji su do danas neto izveli u interijeru sv. Blaa, kako pie u monografiji povodom 50 godinjice crkve, slijedili su intenciju Viktora Kovaia. Stoga sam i ja mislio da je ispravno slijediti ideje Viktora Kovaia, u onom dijelu u kojem postoje podatci, pa sam iitavao dostupne njegove nacrte, skice kojih ba i nema puno sauvanih. U prvoj fazi obnove ureuje se samo svetite crkve.

UREENJE SVETITAZadnji zid svetita Ve kod prvih dogovora, u obilasku crkve, pronaao sam na tavanu, kolorirani nacrt glavnog oltara V. Kovaia, na kojem su iznad prvog vijenca u parovima po dva apostola u okviru sa polukrunom lunetom, razdvojeni vazama iz kojih izlaze palme sa grozdovima plodova.

Prema toj shemi V. Kovaia izvode se dvanaestorica apostola, ali bez okvira, samo parovi likova, oslikani na drvenoj ploi, izrezani po silueti, oslonjeni na kameni vijenac, malo odmaknuti od zida, sa svjetlom iza koje prosvjetljava oko outlinea likove. Izvedbu toga povjerili smo prof. Zlatku Kauzlariu- Atau.Palme izmeu apostola bile bi trodimenzionalne, s liem od mjedenog lima sa plodovima datulja od epoxy-a, stabljikom od keramike i vazom od mjedi u kojoj bi bila sakrivena dodatna rasvjeta za osvjetljavanje prednje plohe apostola. Te raznorodne stavke izvodi doc. Alen Novoselec. U monografiji Viktora Kovaia , u izdanju Ede ena iz 1927. godine nalaze se i dvije fotografije unutranjosti crkve sv. Blaa. Na onoj, na kojoj je pogled prema svetitu vide se tri otvora u apsidi (dva kruna i jedan osmerokutni u sredini) koji su vjerojatno tridesetih godina prolog stoljea bili zazidani.Otvori sam ponovno te zazidane otvora i naruili smo nacrte vitraja od akademika Zlatka Kesera, sa prikazima iz ivota sv. Blaa: -spaavanje djeteta znakom kria od guenja ribljom kosti.

-sveti Bla sa biskupskim tapom-sv. Bla u peini, propovijeda ivotinjama

Vitraje je izveo Vitraji Stab.Iznad otvora upisane su rijei sv. Blaa koje je izrekao rimskom namjesniku Agricolosu kada ga je traio da se odrekne kranske vjere:"KAKO MOE OKO, KOJE JE UGLEDALO SVIJETLO, OPET UZLJUBITI TMINU?"Tip slova je u pismu kao to je Viktor Kovai opisivao naslove na svom glavnom projektu crkve.

U konhi apside, iznad drugog vijenca, kao to je i V. Kovai predvidio u glavnom projektu, izveo bi se KRIST PANTOKRATOR, u mozaiku sa srebrnim i zlatnim smaltima prema nacrtima prof. Tomislava Buntaka. Bone trifore su dobile nove okvire od paljenog inox-a koji su u gornjem dijelu fiksno ostakljeni izo staklom, a dolje lamelni prozori sa daljinskim otvaranjem za provjetravanje.

Na zidovima se predlau obloge koje osim oblikovanja interijera imaju za cilj i poboljanje akustinih karakteristika. Na temelju skica i nacrta iz natjeajnog projekta V. Kovaia, do prvog vijenca (na visini 340 cm od poda crkve) na bonim zidovima svetita izvela bi se kamena obloga od ploa Travertina noce u kombinaciji poliranih traka i ploa u antiko obradi.

Vijenac na koti +3,40m ima sada obojeni uzorak meandra u irini 15,5 centimetara, koji se zamjenjuje sa meandrom od viebojnih i zlatnih smalta veliine, stilski, duktusom povrine trebao bi sliiti mozaicima na pomonim oltarima koje je radio mozaiar Ivan Marinkovi (1909.-1962.), prema nacrtima Ljube Babia. Na suradnik na svim mozaicima je prof. Milun Garevi.Izmeu prvog i drugog vijenca izveo bi se raster dijagonalno postavljenih kvadrata (rombova) od zlatnih smalta debljine 2cm. U sredini je sunani kri, kao to je na glavnim projektima V. Kovaia nacrtano. Polja izmeu su obukana akustinom bukom kao STO Akustik Spritzputz 50/1 u debljini 15 mm. Akustika buka ima grubu strukturu koja odgovara vremenu kada je crkva graena, a dijagonale su reminiscencija na predviene velike mozaike plohe, izmeu prvog i drugog vijenca, u idejnom projektu V. Kovaia i na O. Wagnerove mesingane trake na svodovima i kupoli Steinhoffa.Na drugom vijencu visine 50 cm, na visini 850 cm od poda crkve, Josip Jerkovi je izveo svjetliju i topliju varijantu meandra i jajanice.

Iznad drugog vijenca, zidovi i svodovi su u akustikoj buci. NOVA OLTARSKA GRUPA

Prema obnovljenoj liturgiji izvodi se nova oltarska grupa koja je postavljena na podest. Podest je za dvije stepenice podignut u odnosu na stari pod svetita. Na podestu su oltar, dva ambona i sedes. Novi su elementi slino oblikovani tako da ine cjelinu naspram postojeim starom oltaru i njegovoj pozadini.Novi oltar je smjeten je centralno, u osi postojeeg, dimenzije 275100x95 cm. od kamena Opera Fantastica. Masivna ploa stola debljine 25 centimetara postavljena je na dvanaest nogu i simbolizira jedinstvo Krista i dvanaest apostola na Posljednjoj veeri - prvoj misi.

Oltar je poloen na okruglu plou promjera 5 metara od inox lima, debljine 10 mm, koja konzolno izlazi u prostor vjernika, crkve, kao plitica. U tom vanjskom dijelu ploa je oslonjena na rebra. Krug te ploe replicira, u malom, tlocrtni oblik kupole. Ploa e biti runo bruene od centra prema rubu krunice. Oltar "ulazi" prema vjernicima i ima "posveenu" aureolu oko sebe. U inox ploi je uputeno dvanaest krugova od mesing lima.Zapadni ambon, kao nekadanja propovjedaonica ulazi meu puk te je, kao to su one bile, oblikovan kao zatvoreni istak. Izvodi se od 10 centimetara debele ploe kamena Giallo Dalmatia.Istoni ambon, uz sedes, je manje reprezentativan, on je pokretan i izveden je od masiva hrastovine.Sedes se izvode se od masivne hrastovine d = 10 cm kao jedna jednostavna klupa, s naglaenom, izdvojenom rukonaslonom i povienim leima, sjedalicom u sredini za predvoditelja misnog slavlja. Sjedalo je tapecirano u koi.

Dodatno e se izvesti osam taburea za ministrante.Dvije nove stepenice izvode se, kao postojee, od kamena Repentabor.

Novo oploenje poda e biti sa kamenim ploama dimenzije 40x40x2cm. Bordura je od crnog kamena, kao ve ugraeni sokl oltara. Unutar bordure dolazi oploenje ahovski poloenih ploa Portoro Extra Vene Larga i Alpenina Clara .

Na podestu e biti ugraeno podno grijanje.

Novim stepenicama se sputa na nivo sakristije i oratorija. Ove stepenice e biti u kamenu kao postojee za stari oltar, Kanfanar.

Za glavno osvjetljenje crkve predviena je adaptacija postojeih lustera sa ugradnjom LED traka. Intenzitet svakog lustera ponaosob je mogue regulirati. Oekivana srednja rasvijetljenost e biti via od potrebnih 150 lx.Projekt elektroinstalacija je napravio biro Projekting 1970. i Erol ii, ozvuenja Dicroic i Slaven Tahirbegovi, grijanja i ventilacije prof. Ivan Cetini, statike Branislav koro.

Mnogi obrtnici sudjeluju u radovima ureenja crkve sv. Blaa. Graevinske radove izvodi tvrtka Brig bau Marijana Kalaice, akustiku buku Graevinarstvo Puhek, kamenarske radove Klesarstvo Stipe Luci, bravarske radove Bravarija Siketi, staklarske radove Staklo Pileti, stolarske radove Senar metal i Dado i Ivica ivko Elektoinstalacije je izvela tvrtka Catela, i Martin Duilo, a strojarske instalacije kalac instalacije.Radovi su izvedeni prema projektu na koji su dobivene suglasnosti Nadbiskupskog odbora za sakralnu umjetnost i Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode.

eljko Kovai