Obnovljivi izvori energije 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 1
ENERGIJA VETRA
ENERGIJA VODE
GEOTERMALNA ENERGIJA
BIO ENERGIJA
ENERGIJA SUNCA
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 2
Obnovljivi izvori
energije
Izborni predmet – V semestar – 2+2+1 – 5 kredita (2OEU5C03)
Modul US - 2018/19. Izborni predmet – V semestar – 2+2+1 – 5 kredita (2OEE5A05)
Modul E - 2018/19. Izborni predmet – V semestar – 2+2+1 – 5 kredita (2OEM5A04)
Modul EKM - 2018/19.
Prof.dr Dragan Pantić, kabinet 337, [email protected] Prof. dr Dragan Mančić, M2-4, [email protected]
Solarna termalna energija 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 4
2018/19.
11/7/2018 SKIS - 2018/19 5
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 6
11/7/2018 SKIS - 2018/19 7
11/7/2018 SKIS - 2018/19 8
Solarno zračenje u svemiru
Planeta Rastojanje (×109m)
Srednja solarna insolacija (W/m2)
Merkur 57 9116,4
Venera 108 2611,0
Zemlja 150 1366,1
Mars 227 588,6
Jupiter 778 50,5
Saturn 1426 15,04
Uran 2868 3,72
Neptun 4497 1,51
Pluton 5806 0,878
11/7/2018 SKIS - 2018/19 9
11/7/2018 SKIS - 2018/19 10
11/7/2018 SKIS - 2018/19 11
11/7/2018 SKIS - 2018/19 12
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 13
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 14
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 15
Svetski rekord u termalnoj konverziji!
Avgust 2016. god.
Naučnici ANU (Australian National University) su postavili novi svetski rekord kada se radi o efikasnosti konverzije sunčevog zračenja u paru.
97%!!!
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 16
Osnovne činjenice
Trenutni instalirani kapacitet solarnih kolektora za dobijanje tople vode i zagrevanje prostora je 3500GW, a očekuje se da on bude 8.9EJ (1018) 2050. godine, što će biti 14% od ukupne energije.
Solarni kolektori za niskotemperaturne industrijske procese (<120oC) – 7.2EJ 2050. godine (20% ukupne energije).
Solarna energija za hladjenje će sa sadšnjih 1000GW porasti na 1.5EJ 2050. godine (17% od ukupne energije).
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 17
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 18
Ukupni instalirani kapacitet u vodećim zemaljama
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 19
Predvidjanja u vezi solarnog grejanja i hladjenja
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 20
Procesi prenošenja toplote u solarnom kolektoru
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 21
Načini prenošenja toplote
Radijacija ◦ qsun – solarna iradijacija
◦ qemit – emitovana energija zračenja od panela
Konvekcija ◦ qconv,air – toplotni gubici zbog vetra
◦ qconv,medium – prenos toplote ka medijumu
Kondukcija ◦ qcond,panel – prenos toplote ka metalnim delovima panela
◦ qcond,insulator – toplotni gubici ka izolatoru panela
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 22
Kondukcija – provođenje
Kodukcija je proces provođenja toplote (transfera energije) direktno kroz materijal, od viših ka nižim energijama.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 23
Konvekcija - strujanje
Prenos toplote između fluida koji se kreće i granične površine.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 24
Proučavanje konvekcije zahteva znanje dinamike fluida i transfera toplote.
Konvekcija - strujanje
𝑇𝑆 – temperatura čvrste ploče uz koju struju fluid 𝑇∞ - temperatura fluida dalje od granične ploče ℎ - koeficijent konvekcije [W/K], zavisi od razlike
temperatura, oblika i položaja ploče, brzine i načina strujanja fluida (laminarno i turbulrntno), vrste fluida, itd.
𝐴 - površina
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 25
Radijacija - zračenje
Energija se emituje u vidu elektromagnetnih talasa koji imaju talasne dužine od 10-1 do 103𝜇𝑚
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 26
Radijacija - zračenje
Zračenje je rezultat unutaratomskih promena tokom kojih se unutrašnja energija tela pretvara u energiju koja se putem elektromagnetnih talasa prostire na druga tela. Ukupna energija se delimično apsorbuje, delimično reflektuje, a delimično prođe kroz njega.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 27
Kako koristiti solarnu termalnu energiju?
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 28
Koje su prednosti korišćenja solarnog zračenja za zagrevanje vode?
Dobijamo toplu vodu tokom cele godine – dogrevanje na neki drugi način je potrebno sam tokom zimskih meseci, i to ne uvek!
Značajno smanjenje računa za utrošenu električnu energiju.
Smanjenje emisije CO2.
Niska cena održavanja sistema.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 29
Solarni kolektori
Predstavljaju elemente solarnog sistema koji direktno pretvaraju sunčevu energiju u toplotnu energiju vode ili nekog drugog fluida koji se koristi u sistemu.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 30
Vrste solarnih kolektora 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 31
Kolektori i radna temperatura
Ravni (flat-plate) kolektori
Koriste direktno i difuziono zračenje, ne zahtevaju praćenje Sunca, jednostavno održavanje, jeftini i mehanički jednostavni.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 32
Ravni (flat-plate) kolektori
Najveći gubici nastaju kada su pod nekim uglom u odnosu na solarno zračenje
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 33
Ravni (flat-plate) kolektori 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 34
Ravni (flat-plate) kolektori 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 35
Ravni (flat-plate) kolektori 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 36
Kolektori sa vakuumski cevima (evacuated tube collector)
Kolektor se sastoji od niza paralelnih staklenih cevi. Vakuum u staklenoj cevi smanjuje kondukcione
gubitke i eliminiše gubitke usled konvekcije.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 37
Kolektori sa vakuumski cevima (evacuated tube collector)
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 38
Evacuated tube kolektor 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 39
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 40
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 41
Efikasnost stacionarnih kolektora
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 42
Compound parabolic collector 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 43
Compound parabolic collector 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 44
Compound parabolic collector 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 45
Parabolični kolektori
Sastoji se od paralelnih nizova ogledala (reflektora) zakrivljenih po jednoj dimenziji sa ciljem da fokusiraju sunčeve zrake.
Kao fluid se koristi sintetičko ulje koje prenosi toplotu ka izmenjivačima.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 46
Linearni Fresnel-ov reflektor
Sistem dugih, ravnih ili blago zakrivljenih ogledlakoja reflektuju sučeve zrake ka fiksiranom prijemniku.
Jednostavan dizajn ogledala i prijemnika zahteva niske investicione troškove.
Lako se koristi za direktno generisanje vodene pare.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 47
Linearni Fresnel-ov reflektor 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 48
Linearni Fresnel-ov reflektor 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 49
Parabolic through reflektor 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 50
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 51
Parabolic – cylindrical through reflektor
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 52
Parabolični reflektor (prabolic dish reflector)
Koncentriše sunčeve zrake u fokus paraboličnog reflektora. Sistem prati poziciju Sunca. Najčešće sistem ima generator (Stirling mašinu ili micro-
turbinu) u tački fokusa.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 53
Parabolični reflektor (prabolic dish reflector)
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 54
Parabolični reflektor (prabolic dish reflector)
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 55
Heliostatski kolektor
Heliostat je uređaj koji se sastoji od velikog broja ogledala koja se pomeraju i relektuju sunčev zrak prema definisanom cilju ka vrhu tornja.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 56
Heliostatski kolektor 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 57
Zagrevanje vode
Najpopularniji vod korišćenja solarne termalne energije.
Niskotemperaturna aplikacija. Najčešće se koriste ravni kolektori i kolektori sa
vakuumskim cevima.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 58
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 59
Zagrevanje vode
Potrebna ulaganja: ◦ 900 do 1.500 EUR po domaćinstvu
◦ Manje vrednosti se odnose na jeftinije solarne kolektore i instalacije.
Efekti: ◦ Grejanje sanitarne vode u periodu od aprila do oktobra pokriva više od 80% potreba za energijom. U periou od novembra do marta ova pokrivenost je oko 30%.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 60
Zagrevanje vode 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 61
Vrste solarnih toplotnih sistema
OTVORENI – voda koja se zagrejava prolazi direktno kroz kolektor koji se nalazi na krovu. Problem koji se ovde pojavljuje je mogućnost smrzavanja vode u toku zimskih meseci.
ZATVORENI – kroz kolektore prolazi tečnost koja se ne smrzava (glikol ili antifriz) i mogu se koristiti i kada je temperatura ispod nule.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 62
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 63
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 64
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 65
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 66
Vrste solarnih toplotnih sistema
Toplotni sistemi sa prirodnom cirkulacijom
Toplotni sistemi sa pumpom
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 67
Toplotni sistemi sa prirodnom cirkulacijom
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 68
Sistem sa prirodnom cirkulacijom
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 69
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 70
Toplotni sistemi sa pumpom 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 71
Sistem sa pumpom 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 72
Zagrevanje vode
Instalacija – pravac jug (severna hemisfera), pravac sever (južna hemisfera).
Instalacija – ugao bi grubo trebalo da odgovara geografskoj širini lokacije na kojo se instalira sistem.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 73
Zagrevanje vode
Sistemi za zagrevanje vode u stambenim objektima: ◦ Dobijanje tople vode
◦ Zagrevanje prostora
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 74
Zagrevanje vode
Veliki sistemi za zagrevanje vode: ◦ Topla voda za hotele, bolnice, ...
◦ Bazeni
◦ Industrijski procesi koji zahtevaju toplu vodu
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 75
Zagrevanje vode
Industrijski procesi koji zahtevaju toplu vodu ◦ U EU se samo za 1-3 potreba koristi struja
◦ Oko 50% procesa zahteva toplu vodu čija je temperatura do 250oC
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 76
Zagrevanje vode 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 77
Grejanje prostora
Potrebna ulaganja: ◦ 3.000 do 6.000 EUR po domaćinstvu. Niže cene se odnose na loksacije sa boljom orijentacijom i boljim termičkim karakteristikama zidova, manjim toplotnim gubicima i boljim rasporedom prostorija i prozora.
Efekti: ◦ Pokrivenost troškova grejanja se kreće između 50 i 60% tokom godine.
◦ Kod novih objekata sa predviđenim solarnim grejanjem dobjaju se najbolji rezultati uz minimalnu cenu.
◦ Adaptacija je složeniji i skuplji postupak.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 78
Solarni sistemi za zagrevanje vazduha
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 79
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 80
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 81
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 82
Solarni kolektor od limenki 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 83
http://www.ekokuce.com/vesti/energija/uradi-sam-solarni-kolektor-od-limenki
Potreban materijal 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 84
Karakteristike
15 x 15 limenki
Pri spoljnoj temperaturi -3oC imamo protok od 3m3/min zagrejanog vazduha.
Temperatura vazduha ide i do +72oC.
Proračunata snaga koju daje projektovani kolektor je približno 1950W.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 85
Osnovne činjenice
Zagrevanje bazena koje je dostiglo instalirani kapacitet od 200GW će da poraste na 400PJ (1015) do 2050. godine.
Sve ovo će smanjiti emisiju CO2 za 800Mt godišnje.
Ostvarenje ovih ciljeva zahteva ekspanziju u oblasti solarnog zagrevanja vode, pre svega u gradjevinarstvu.
Potrebno je pre svega rušiti barijere vezane za neobaveštenost, ulaganja, itd.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 86
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 87
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 88
Snažni solarni termalni sistemi
Konverzija solarnog zračenja u električnu energiju: ◦ Direktna konverzija – PV
◦ Indirektna konverzija – CSP (concentrate solar power)
Aplikacije kod kojih je potebna visoka temperatura
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 89
Snažni solarni termalni sistemi
Električna energija se generiše kada se koncentrisano zračenje konveruje u toplotu, zatim se pogoni toplotna mašina (najčešće parna turbina) koja je povezana sa generatorom.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 90
Snažni solarni termalni sistemi
Kombinacija hibridnih sistema i sistema koji imaju opremu za skladištenje energije.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 91
Montiranje toplotnih kolektora na krovu
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 92
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 93
Montiranje toplotnih kolektora pored objekta
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 94
Montiranje toplotnih kolektora na ravnom krovu
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 95
Sistemi integrisani u fasadu - krov
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 96
Sistemi integrisani u fasadu - balkon
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 97
Ograničenja u korišćenju solarne energije
Geografski aspekt ◦ Solarno zračenje ima malu gustinu energije.
◦ Solarna energija je dostupna u kraktim vremenskim intervalima.
◦ Nestabilni vremenski uslovi.
Finansijski aspekt ◦ Visoka cena u odnosu na tradicionalne izvore energije.
◦ Dostupnost mnogo ekonomičnijih tehnologija.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 98
Pravna regulativa
Postrojenja za grejanje koja koriste energiju zračenja sunca grade se kao postrojenja relativno male snage, a ne malih dimenzija.
Dva razloga: ◦ potreba da se toplotni gubici koji nastaju pri
transportu zagrejanog fluida svedu na minimum, pa je potrebno da solarni grejni sistem bude što bliže objektu
◦ relativno mala količina energije koju Sunce dozrači na jedinicu površine prijemnika energije, zbog čega je potrebna relativno velika površina.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 99
Pravna regulativa 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 100
Pravna regulativa
Izvođenje radova kada se ne pribavljaju nikakva akta nadležnih organa za gradnju ◦ Posebna vrsta objekata, odnosno radova za koje
nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju, odnosno akt za izvođenje radova jesu jednostavni objekti. Jednostavnim objektima se smatraju objekti koji se grade na istoj katastarskoj parceli na kojoj je sagrađen glavni objekat, a koji se izvode na način da ne ometaju redovno korišćenje susednih objekata. Zakon posebno navodi solarne kolektore koji se ne priključuju na elektrodistributivnu mrežu, kao ovakve objekte
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 101
Pravna regulativa
Građenje objekata na osnovu rešenja kojim se odobrava izvršenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole ◦ Građenje pomoćnih objekata8 i ekonomskih objekata9 u
koje spada građenje (postavljanje) elektrana koje koriste obnovljive izvore energije instalirane snage 50 kW, vrši se na osnovu rešenja kojim se odobrava izvođenje tih radova, koje izdaje organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole.
Uz zahtev za izdavanje rešenja podnosi se: ◦ dokaz o pravu svojine; ◦ idejni projekat prema klasi objekta; ◦ dokaz o uređenju odnosa sa jedinicom lokalne
samouprave u pogledu doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta i
◦ dokaz o plaćenoj propisanoj administrativnoj taksi.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 102
Pravna regulativa
Priključenje termosolarnog postrojenja na mrežu za distribuciju toplotne energije ◦ Priključenje termosolarnog postrojenja na mrežu za distribuciju
toplotne energije vrši se u skladu sa odredbama Zakona o energetici i posebnim propisima ukoliko su doneti17. Kada se radi o postrojenju za proizvodnju toplotne energije za sopstvene potrebe koje je direktno priključeno na objekat koji se snabdeva toplotnom energijom, nije potrebno priključenje na distributivnu mrežu za toplotnu energiju.
◦ Ukoliko energetski subjekt obavlja delatnosti proizvodnje toplotne i/ili električne energije u jednom objektu, on treba da bude priključen na toplovod i na elektroenergetski sistem i operativno upravljan na način kako se upravlja objektom za proizvodnju energije.
◦ Priključenje objekta na distributivni sistem za toplotnu energiju vrši se na osnovu odobrenja energetskog subjekta za distribuciju toplotnom energijom, na čiji sistem se priključuje objekat, pod uslovom da uređaji i instalacije objekta koji se priključuje ispunjavaju uslove propisane zakonom, tehničkim i drugim propisima kojima se uređuju uslovi i način obavljanja delatnosti distribucije toplotne energije.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 103
Pravna regulativa
Sticanje statusa povlašćenog proizvođača toplotne energije ◦ Zakonom o energetici definisano je da su
povlašćeni proizvođači toplotne energije oni proizvođači koji u procesu proizvodnje toplotne energije koriste obnovljive izvore energije i pri tome ispunjavaju uslove u pogledu energetske efikasnosti.
◦ Zakonom o energetici utvrđena je mogućnost za ostvarivanje podsticaja za proizvođače toplotne energije. Jedinica lokalne samouprave propisuje podsticajne mere i uslove za sticanje statusa povlašćenog proizvođača toplotne energije, kriterijume za sticanje ispunjenosti tih uslova i utvrđuje način i postupak sticanja tog statusa.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 104
PRIMER 1
Petočlana porodica planira da instalira sistem za grejanje vode koji bi se dominantno koristio za zagrevanje vode za kupanje. Potrebna temperatura vode je 50oC, pri čemu je prosečna godišnja temperatura hladne vode 23oC. Pretpostavimo da je svakoj osobi potrebno 60 litara tople vode za tuširanje u toku jednog dana. Koliku toplotu je potrebno da obezbedi sistem za zagrevanje vode da bi zadovoljio potrebe ove porodice?
Specifična toplota vode je 𝐶𝑝 = 1kcal/kg-oC, a gustina vode je 1kg/l.
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 105
REŠENJE 1 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 106
PRIMER 2
Solarni sistem za zagrevanje vode ima površinu od 1m2. Dnevna insolacija na kolektoru u februaru mesecu je 4kWh/m2-day. Ako je prosečna efikasnost sistema za zagrevanje vode 0.5, koliko kcal toplote sakupi ovaj kolektor za jedan dan?
1 kcal =4.186 J = 4.186 Ws
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 107
REŠENJE 2 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 108
PRIMER 3
Minimalna potrebna toplota je 8100 kcal/day. Raspoloživi solarni panel daje 1720 kcal/m2 dnevno. U slučaju da nemamo nikakav dodatan izvor toplotne energije, odrediti potrebnu površinu solarnih panela.
Ako je efektivna površina solarnog panela 0.8m2/komadu koliko sje solarnih panela potrebno da bi se dobila potrebna toplota?
11/7/2018 SKIS - 2018/19. 109
REŠENJE 3 11/7/2018 SKIS - 2018/19. 110