Danijela KadijeviÊ, dipl. oec.Milena Kupreπak, dipl. oec.
mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.
OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE (INDIREKTNA) ZA 2004. ............................................................................. 18
»LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA ZA 2004. ...................................................................................... 20
DOPRINOS I »LANARINA ZA HGK U 2004. ...................................................................................................... 29
NAKNADE ZA ©UME ZA 2004. ........................................................................................................................... 30 NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU I IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA ISTRAÆIVANJE MINERALNIH SIROVINA ...................................................................................................................................... 32
OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA
2004. GODINU
RaËunovodstvo
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.18
1. OBVEZNICI PLA∆ANJA SPOMENI»KE RENTE
Sukladno Ël. 114.a Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (Nar. nov. 151/03 i 157/03-ispravak - u nastavku teksta: Zakon), indi-rektnu spomeniËku rentu plaÊaju fiziËke i pravne osobe (domaÊe i strane) koje ostvaruju prihode od obavljanja djelatnosti (bez obzira gdje ih obavljaju) prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (Nar. nov., br. 13/03), i to za slijedeÊe djelatnosti:
OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE (INDIREKTNA) ZA 2004.
01.41. USLUŽNE DJELATNOSTI U BILJNOJ PROIZVODNJI; (SAMO DJELATNOST SADNJE
I ODRŽAVANJA VRTOVA, PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA ZA SPORTSKE TERENE I SL.)
UREÐENJE I ODRŽAVANJE KRAJOLIKA
50.40.4. ODRŽAVANJE I POPRAVAK MOTOCIKLA
51.8. TRGOVINA NA VELIKO STROJEVIMA, OPREMOM I PRIBOROM
51.81., 51.81.0. Trgovina na veliko alatnim strojevima
51.82., 51.82.0. Trgovina na veliko strojevima za rudnike i graevinarstvo
51.83., 51.83.0. Trgovina na veliko strojevima za tekstilnu industriju, te strojevima za
šivanje i pletenje
51.84., 51.84.0. Trgovina na veliko raËunalima, perifernom i programskom opremom
(softverom)
51.85., 51.85.0. Trgovina na veliko ostalim uredskim strojevima i opremom
51.86., 51.86.0. Trgovina na veliko ostalim elektroniËkim dijelovima i opremom
51.87., 51.87.0. Trgovina na veliko ostalim strojevima za uporabu u industriji, trgovini
i plovidbi
51.88., 51.88.0. Trgovina na veliko poljoprivrednim strojevima, prikljuËcima i oruem,
ukljuËujuÊi traktor
51.9. OSTALA TRGOVINA NA VELIKO
51.90., 51.90.0. Ostala trgovina na veliko
55. HOTELI I RESTORANI
55.1., 55.10., 55.10.0. Hoteli
55.2. Kampovi i druge vrste smještaja za kraÊi boravak
55.21., 55.21.0. Omladinski hoteli i planinarski domovi
55.22., 55.22.0. Kampovi, ukljuËujuÊi i za stambene autoprikolice
55.23. Ostali smještaj za krai boravak, d. n.
55.23.1 Ostali smještaj za boravak turista
55.23.2 UËeniËki domovi i internati
55.23.3 Studentski domovi
55.23.4 Ostali smještaj
55.3., 55.30., 55.30.0. Restorani
55.4., 55.40., 55.40.0. Barovi
55.5. Kantine (menze) i opskrbljivanje pripremljenom hranom (catering)
55.51., 55.51.0. Kantine (menze)
55.52., 55.52.0. Opskrbljivanje pripremljenom hranom (catering)
60.21. OSTALI REDOVITI KOPNENI PUTNI»KI PRIJEVOZ
60.21.1. Redoviti prijevoz putnika u meugradskom cestovnom prijevozu
60.21.2. Redoviti prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prijevozu
60.22. TAKSI SLUŽBA
60.22.0. Taksi služba
60.23. OSTALI KOPNENI CESTOVNI PRIJEVOZ PUTNIKA
60.23.0. Ostali kopneni cestovni prijevoz putnika
61.10. POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ
61.10.1. Pomorski i obalni prijevoz putnika
61.10.2. Pomorski i obalni prijevoz robe
61.10.3. Taksiprijevoz na vodi
62.1. REDOVITI ZRA»NI PRIJEVOZ
62.10. Redoviti zraËni prijevoz
62.10.0. Redoviti zraËni prijevoz
62.2. IZVANREDNI ZRA»NI PRIJEVOZ
62.20. Izvanredni zraËni prijevoz
62.20.0. Izvanredni zraËni prijevoz
63.21. OSTALE PRATE∆E DJELATNOSTI U KOPNENOM PRIJEVOZU
63.21.0. Ostale prateÊe djelatnosti u kopnenom prijevozu
63.23.1. DJELATNOSTI U ZRA»NIM LUKAMA
63.30. DJELATNOST PUTNI»KIH AGENCIJA I TUROPERATORA, OSTALE USLUGE
TURISTIMA
63.30.1. Djelatnosti putniËkih agencija organizatora i turoperatora
63.30.2. Djelatnosti putniËkih agencija posrednika
63.30.3. Djelatnosti turistiËkih vodiËa i ostale usluge turistima, d. n.
64.2. TELEKOMUNIKACIJE (OSIM ODRŽAVANJA KOMUNIKACIJSKE MREŽE I PRIJENOSA
RADIJSKOG I TELEVIZIJSKOG PROGRAMA)
64.20., 64.20.0. Telekomunikacije
65.12.1. POSLOVNE BANKE
67.13. POMO∆NE DJELATNOSTI U FINANCIJSKOM POSREDOVANJU
67.13.0. PomoÊne djelatnosti u financijskom posredovanju
71.10. IZNAJMLJIVANJE AUTOMOBILA
71.10.0. Iznajmljivanje automobila
71.2. IZNAJMLJIVANJE OSTALIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA (OSIM ŽELJEZNI»KIH VOZILA,
KAMIONA, TRAKTORA I KONTEJNERA)
71.21., 71.21.0. Iznajmljivanje ostalih kopnenih prijevoznih sredstava
71.22., 71.22.0. Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava
71.23., 71.23.0. Iznajmljivanje zraËnih prijevoznih sredstava
71.4. IZNAJMLJIVANJE PREDMETA ZA OSOBNU UPORABU I KU∆ANSTVO (SAMO
IZNAJMLJIVANJE PREDMETA ZA ZABAVU, BICIKLA I SPORTSKE OPREME)
71.40. Iznajmljivanje predmeta za osobnu uporabu i kuÊanstvo, d. n.
71.40.1. Iznajmljivanje sportske opreme
71.40.2. Iznajmljivanje ostalih predmeta za osobnu uporabu i kuÊanstvo, d. n.
92.33. DJELATNOSTI SAJMOVA I ZABAVNIH PARKOVA
92.33.0. Djelatnosti sajmova i zabavnih parkova
92.34. OSTALE ZABAVNE DJELATNOSTI
92.34.0. Ostale zabavne djelatnosti
92.61. DJELATNOST SPORTSKIH ARENA I STADIONA (SAMO IGRALIŠTA ZA GOLF)
92.61.0. Djelatnost sportskih arena i stadiona (samo igrališta za golf)
92.62.1. DJELATNOSTI MARINA
92.62.2. OSTALE SPORTSKE DJELATNOSTI (SAMO SPORTSKO REKREATIVNI LOV)
92.7. OSTALE REKREACIJSKE DJELATNOSTI (OSIM DRESURE KU∆NIH LJUBIMACA, TE
OSTALIH FILMSKIH, TELEVIZIJSKIH I KAZALIŠNIH DJELATNOSTI)
92.71. DJELATNOSTI KOCKANJA I KLAÐENJA
92.71.0. Djelatnosti kockanja i klaenja
93.01. PRANJE I KEMIJSKO »IŠ∆ENJE TEKSTILA I KRZNENIH PROIZVODA
93.01.0. Pranje i kemijsko ËišÊenje tekstila i krznenih proizvoda
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 19
2. STOPA ZA OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE
SpomeniËka renta plaÊa se po stopi od 0,05%.
3. OSNOVICA ZA OBRA»UN SPOMENI»KE RENTE
Osnovica za obraËun indirektne spomeniËke rente pravnoj osobi je ukupan prihod, odnosno fiziËkoj osobi primitak ostvaren obavljanjem djelatnosti za koju je Zakonom propisano plaÊanje spomeniËke rente.
Svaka pravna i fiziËka osoba koja ostvari prihode, odnosno prim-itke od prije navedenih djelatnosti, bez obzira da li joj je to osnovna djelatnost ili nije, obveznik je plaÊanja spomeniËke rente na pri-hod ostvaren samo od prije navedenih djelatnosti, te bez obzira na to gdje je ostvarila prihode od obavljanja navedenih djelatnosti podnosi jedan Obrazac SR prema svom sjediπtu ili uobiËajenom boraviπtu.
4. UPLATNI RA»UNI ZA SPOMENI»KU RENTU
Naredbom o naËinu uplaÊivanja prihoda proraËuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2005. godini (Nar. nov., br. 186/04) propisani su raËuni za uplatu spomeniËke rente na razini gradova, odnosno opÊina:
Pravne i fiziËke osobe uplaÊuju indirektnu spomeniËku rentu u korist raËuna grada, odnosno opÊine na podruËju za koje je renta ubrana (Napomena: Pregled uplatnih raËuna za plaÊanje indirektne spomeniËke rente (na ukupni prihod) objavili smo u RiPup-u br. 1/05 u izdvojenom prilogu) Primjerice, uplatni raËuni za indirektnu spomeniËku rentu za:
• Osijek - 1001005-1731228701,• Rijeka - 1001005-1737328704,• Pula - 1001005-1735928703,• Split - 1001005-1740928700,• Zagreb - 1001005-1713328708.
Pozivu na broj - pravne osobe: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)
Pozivu na broj - fiziËke osobe: 12 MBG (13 znamenki)
5. IZRA»UN PREDUJMA ZA SPOMENI»KU RENTU
FiziËka i pravna osoba plaÊa mjeseËni predujam spomeniËke rente u visini jedne dvanaestine osnovice po obraËunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.
FiziËke i pravne osobe obveznici spomeniËke rente uplaÊuju mje-seËni predujam spomeniËke rente, u rokovima za plaÊanje predu-jmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit (mjeseËno, do kraja tekuÊeg mjeseca za prethodni mjesec), dok razliku po Obrascu SR uplaÊuju u propisanom roku za podnoπenje Obrasca SR.
6. ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE OBRASCA SR
FiziËke i pravne osobe dostavljaju podatke za obraËun spo-meniËke rente na Obrascu SR.
FiziËke osobe obveznici plaÊanja spomeniËke rente podnose Obrazac SR nadleænoj ispostavi Porezne uprave, nadleænoj prema svom prebivaliπtu, odnosno uobiËajenom boraviπtu, zajedno s Prijavom poreza na dohodak i to najkasnije do kraja veljaËe, nakon godine za koju se sastavlja konaËni obraËun.
Pravne osobe obveznici plaÊanja spomeniËke rente podnose Obrazac SR nadleænoj ispostavi Porezne uprave, nadleænoj prema svom sjediπtu, zajedno s Prijavom poreza na dobit i to najkasnije do kraja travnja, nakon godine za koju se sastavlja konaËni obraËun.
Dakle, Obrazac SR obveznici plaÊanja indirektne spo-meniËke rente za razdoblje 1.1. do 31.12.2004. podnose u sljedeÊim rokovima:- pravne osobe, zajedno s prijavom poreza na dobit, do
kraja 30.4.2005.,- fiziËke osobe, zajedno s prijavom porezom na doho-
dak, najkasnije do kraja 28.2.2005.
Podaci se dostavljaju ukupno za sve djelatnosti za koje postoji obveza plaÊanja spomeniËke rente i za sve poslovne jedinice bez obzira na to gdje su ostvareni navedeni prihodi, odnosno primici, na jednom Obrascu SR.
Uz Obrazac SR obveznici plaÊanja spomeniËke rente duæni su priloæiti i dokaz o uplati spomeniËke rente po konaËnom obraËunu, ako je u obliku predujma uplaÊeno manje nego πto je obraËunano.
7. POPUNJAVANJA OBRASCA SR
PrimjerPravna osoba sa sjediπtem u Puli, obavlja djelatnost 51.85.
(trgovina na veliko ostalim uredskim strojevima i opremom) za koju je obveznik plaÊanja spomeniËke rente i djelatnost 52.48.1. (trgovina na malo uredskom opremom i raËunalima) za koju nije obveznik spomeniËke rente.
Ukupan prihod od obavljanja navedenih djelatnosti u 2004. godi-ni iznosi 10.000.000,00 kn. Od toga, na prvu djelatnost (za koju je obveznik spomeniËke rente) odnosi se 1.500.000,00 kn, a na drugu djelatnost 8.500.000,00 kn prihoda.
ObraËun spomeniËke rente na Obrascu SR za 2004. godinu je sljedeÊi:
Obrazac SR
OBRA»UN SPOMENI»KE RENTEOd ____1.1.___ do ___31.12._____ 2004._ godine
Ako je obveznik plaÊanja spomeniËke rente u obliku predujmova plaÊenih tijekom godine platio veÊi iznos od konaËno obraËunane svote spomeniËke rente, moæe preplaÊeni iznos spomeniËke rente ostaviti kao predujam za sljedeÊe razdoblje ili moæe traæiti da mu se izvrπi povrat preplaÊenog iznosa spomeniËke rente.
Ako je obveznik uplatio spomeniËku rentu u obliku predujmova u iznosu veÊem od konaËno obraËunane svote spomeniËke rente, a nije podnio zahtjev za povrat viπe plaÊene spomeniËke rente, smatrat Êe se da je viπe plaÊeni iznos predujmova akontacija za iduÊe razdoblje.
Red.br. OPIS AOP SVOTA
1 2 3 4
1. OSNOVICA - UKUPNI PRIHOD 01 1.500.000,00
2. STOPA % 02 0,05
3. OBRA»UNANA SVOTA 03 750,00
4. PLA∆ENI PREDUJAM 04 625,00
5. RAZLIKA ZA UPLATU (red. br. 3 - 4) 05 125,00
6. RAZLIKA ZA POVRAT (red. br. 4 - 3) 06 -
7.MJESE»NI PREDUJAM ZA SLJEDE∆E
RAZDOBLJE (red. br. 3/br. mjeseci) 07 62,50
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.20
1. UVOD
Zakonom o Ëlanarinama u turistiËkim zajednicama (Nar. nov., br. 35/95-proËiπÊeni tekst i 52/95-ispravak; u nastavku teksta: Zakon), Pravilnikom o proglaπenju i razvrstavanju turistiËkih mjesta u razrede (Nar. nov., br. 75/94, 69/97, 60/98 i 78/99; u na-stavku teksta: Pravilnik) i Uputom u svezi plaÊanja Ëlanarine turi-stiËkim zajednicama (Nar. nov., br. 69/96; u nastavku teksta: Uputa) propisana je obveza plaÊanja Ëlanarine turistiËkim zajednicama, a sve s ciljem promicanja turizma Republike Hrvatske.
Obveznici su tijekom 2004. godine podmirivali navedenu obvezu kroz mjeseËne predujmove koju su utvrdili po konaËnom godiπnjem obraËunu za 2003. godinu i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec u korist grada/opÊine, odnosno turistiËkog mjesta u kojemu je sjediπte turistiËke zajednice.
Za obveznike plaÊanja ove Ëlanarine uplaÊeni iznosi predstavljaju porezno priznate troπkove. Po konaËnom obraËunu Ëlanarine, ako je doπlo do preplate, dobiveni iznos treba stornirati s troπkova i evidentirati na potraæivanjima, a ukoliko je plaÊeno premalo, razliku treba proknjiæiti na raËun predvien za navedene troπkove i uplatiti razliku. KonaËni obraËun Ëlanarine za 2004. godinu podnosi se na Obrascu TZ i to u roku propisanom za konaËni obraËun poreza na dobit (najkasnije do 30. travnja 2005.), odnosno poreza na doho-dak (najkasnije do 28. veljaËe 2005.).
2. OBRA»UN »LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA ZA 2004. GODINU
2.1. Tko su obveznici plaÊanja Ëlanarine turistiËkim zajednicama
»lankom 10. Zakona, propisano je da pravne i fiziËke osobe koje u turistiËkom mjestu imaju svoje sjediπte ili podruænicu, pogon, filijalu i sliËno (u nastavku teksta: poslovna jedinica), a koje trajno ili sezonski ostvaruju prihod obavljanjem ugostiteljskih, turistiËkih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti, duæne su plaÊati Ëlanarinu turistiËkoj zajednici.
Pravna osoba koja se s viπe od 50% financira iz opÊinskog, gradskog, æupanijskog ili dræavnog proraËuna ne plaÊa Ëlanarinu turistiËkoj zajednici.
Visina Ëlanarine koju plaÊa pravna i fiziËka osoba kao obvezni Ëlan turistiËke zajednice opÊine ili grada, TuristiËke zajednice Grada Zagreba ili turistiËke zajednice mjesta, ovisi o razredu turistiËkog mjesta gdje je sjediπte ili poslovna jedinica osobe, o skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fiziËka osoba bavi, te o stopi na ukupni prihod utvrenoj Zakonom. propisane su djelat-nosti pravnih osoba koje su obvezne plaÊati Ëlanarinu turistiËkoj zajednici.
2.2. Pregled djelatnosti za koje je propisano plaÊanje turistiËke Ëlanarine
»lankom 12. i 13. Zakona i toËkom D Upute, propisan je pregled djelatnosti za koje su pravne i fiziËke osobe duæne plaÊati turistiËku Ëlanarinu. Djelatnosti koje obavljaju pravne osobe propisane su Odlukom o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Nar. nov., br. 3/97, 7/97 i 13/03).
Svaki poduzetnik koji ostvari prihode od u nastavku navedenih djelatnosti, bez obzira je li mu to osnovna djelatnost ili nije, jest obveznik plaÊanja turistiËke Ëlanarine na prihod ostvaren od te djelatnosti.
1. DJELATNOST UGOSTITELJSTVA (Ël. 12. Zakona)
A) PRVA SKUPINA Pravne osobe
FiziËke osobeUgostiteljska djelatnost, turistiËka djelatnost, ukljuËujuÊi: usluge
smjeπtaja u djeËjim vrtiÊima za djecu turista, usluge Ëuvanja domaÊih æivotinja turista, usluge πkola skijanja na snijegu, usluge πkola skijanja na vodi, usluge πkola jedrenja, usluge πkola ro-njenja, te usluge ostalih πportskih πkola i πportskih uËitelja koje su u sluæbi turistiËke ponude, usluge sezonskog iznajmljivanja svih vrsta πportske i rekreativne opreme i ureaja, te ostale sliËne usluge, osim usluga iznajmljivanja vozila, djelatnost luka nautiËkog turizma; djelatnost pruæanja usluga u prometu; djelatnost izrade i prodaje suvenira; djelatnost sezonskih trgovaËkih radnji, te sezonskog zanatstva; usluge mjenjaËnica; usluge graana u domaÊinstvima ili usluge graana na plovnim objektima; djelatnost ureivanja i odræavanja odnosno koriπtenja plaæa, kupaliπta, πportskih terena i sl.
B) DRUGA SKUPINA Pravne osobe
FiziËke osobeUsluge iznajmljivanja vozila, usluge taksi prijevoza, usluge
cjelogodiπnjeg iznajmljivanja svih vrsta πportske i rekreativne opreme i ureaja, glazbenici, draguljari, zlatari, filigranisti, usluge
»LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA ZA 2004.
55 Ugostiteljstvo63.30 Djelatnost turistiËkih agencija i turoperatora i ostale usluge turistima91.62.1 Djelatnost marina61.10 Prijevoz morem i priobaljem62.10 ZraËni prijevoz, redovni62.20 Izvanredni zraËni prijevoz60.21.1 Prijevoz putnika u cestovnom prometu, redovni (linijski)60.21.2 Prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu (linijski)60.23 Ostali prijevoz putnika cestom67.13 PomoÊne djelatnosti u financijskom posredovanju (mjenjaËnice), d.n.01.41 Usluæne djelatnosti u biljnoj proizvodnji (samo djelatnosti sadnje i odræavanje vrtova, parkova i zelenih povrπina za πportske terene i sl.)65.12.1 Banke (djelatnost mjenjaËkih usluga)
63.23.1 Usluge u zraËnim lukama Ostale prateÊe djelatnosti u (cestovnom) kopnenom prometu (autobusni kolodvori, tekuÊe odræavanje i manji popravci voznog parka, 63.21 usluge na cestama, mostovima, tunelima, parkiraliπtima ili javnim
garaæama, parkiraliπtima za bicikle, zimsko Ëuvanje stambenih auto prikolica)71.10 Iznajmljivanje automobila60.22 Taksi sluæba92.71 Djelatnost kockarnica i kladionica92.33 Djelatnost sajmova i zabavnih parkova92.34 Ostale zabavne djelatnosti
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 21
javnih garaæa, te prostora za parkiranje i Ëuvanje vozila, usluge organiziranja zabavnih igara i igara na sreÊu.
C) TRE∆A SKUPINA Pravne osobe
FiziËke osobeDjelatnost organiziranja πportskih, kulturnih, zabavnih i drugih
priredbi, djelatnost glazbenih agencija, djelatnost izrade i popravka πportsko-turistiËkih rekvizita, usluge odræavanja vozila i odræa-vanja plovila, usluge fotografa, usluge pedikera, manikira, masera, kozmetiËke usluge, usluge frizerskih salona, usluge optiËara, proizvoaËa πeπira za plaæu, proizvoaËa obuÊe od drveta ili konopa, proizvoaËa koæne i druge galanterije, keramiËara, izrade Ëipki i vezova, kujundæija, korpara, cvjeÊara, proizvoaËa narodnih noπnji, lonËara, svjeÊara, usluge pranja rublja i kemijskog ËiπÊenja; intelektualne usluge u turizmu: savjetnici za marketing, propagan-disti, posrednici u prometu nekretnina, arhitekti hortikulture, usluge opremanja turistiËkih objekata.
2. DJELATNOST TRGOVINE (Ël. 13. Zakona)
A) PRVA SKUPINA Pravne osobe
FiziËke osobeTrgovina na malo neprehrambenim proizvodima.
B) DRUGA SKUPINAPravne osobe
FiziËke osobeTrgovina na malo prehrambenim proizvodimaTrgovina na malo mjeπovitom robom
C) TRE∆A SKUPINAPravne osobe
FiziËke osobeTrgovina na veliko svim proizvodima
D) »ETVRTA SKUPINAPravne osobeSve djelatnosti iz treÊe skupine koje se bave i vanjskom trgovi-
nom
FiziËke osobeVanjska trgovina svim proizvodima
2.3. NaËin obraËuna i plaÊanje Ëlanarine turistiËkim zajednicama
Ako pravna i fiziËka osoba obavlja viπe djelatnosti na kojima se utemeljuje obveza plaÊanja Ëlanarine turistiËkoj zajednici, za svaku od tih djelatnosti treba platiti Ëlanarinu zasebno, u srazmjerno ukupnim prihodima svake djelatnosti i primjenom propisanih stopa za svaku od djelatnosti.
U praksi, Ëesto se postavljaju pitanja o πifri djelatnosti i visi-ni Ëlanarine koja se treba plaÊati. Primjerice, prema rjeπenju Hrvatskog zavoda za statistiku poduzetnik je razvrstan u djelatnost koja nosi πifru koja obiljeæava njegovu glavnu djelatnost, a za koju nije obvezan plaÊati turistiËku Ëlanarinu. Navedeni poduzetnik bavi se i drugom djelatnoπÊu, koja nije glavna, ali je za nju obvezan plaÊati turistiËku Ëlanarinu. U sluËaju ovog poduzetnika, on nije obvezan platiti Ëlanarinu na prihod ostvaren od njegove glavne djelatnosti, ali je obvezan platiti Ëlanarinu na prihode ostvarene od sporedne djelatnosti. Obveznici su duæni Poreznoj upravi dostaviti podatke o osnovici za obraËun Ëlanarine i to posebno za sjediπte tvrtke i za poslovne jedinice za svako turistiËko mjesto, za svaku od djelatnosti za koju je propisana obveza plaÊanja ili za ukupni prihod, ovisno od toga πto je za obveznika povoljnije.
Ako je poduzetnik razvrstan, prema statistici, u djelatnost od koje uopÊe ne ostvaruje prihode, a za koju je obvezan plaÊati Ëlanarinu, veÊ ostvaruje prihode od djelatnosti za koju nije obvezan plaÊati Ëlanarinu, u tom sluËaju poduzetnik nije obvezan plaÊati turistiËku Ëlanarinu.
Obveznici plaÊanja Ëlanarine su duæni pisano izvijestiti Poreznu upra-vu o izboru naËina i obraËuna plaÊanja do 10. sijeËnja tekuÊe godine.
2.4. Razvrstavanje turistiËkih mjesta u razredePravilnikom o proglaπenju i razvrstavanju turistiËkih mjesta
u razrede (Nar. nov., br. 75/94, 69/97, 60/98 i 78/99) propisano je razvrstavanje mjesta u razrede. TuristiËkim mjestom smatra se podruËje opÊine i grada sa svim naseljima u sastavu prema podruËju jedinice lokalne samouprave, a i pojedino naselje ako je to utvreno Pravilnikom.
50.20 Odræavanje i popravak motornih vozila50.40.4 Odræavanje i popravak motocikla i njihovih dijelova i pribora93.02 Frizerski saloni i saloni za uljepπavanje43.01 Pranje, kemijsko ËiπÊenje tekstila i krznenih proizvoda74.70 »iπÊenje svih vrsta objekata36.40 Proizvodnja πportske opreme36.50 Proizvodnja igara i igraËaka
52.12 Ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama52.25 Trgovina na malo alkoholnim i drugim piÊima52.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima52.3 Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetiËkim i toaletnim
proizvodima (ukljuËuje πifre: 52.31, 52.32 i 52.33)52.4 Ostala trgovina na malo novom robom (nerabljenom) u specijaliziranim prodavaonicama (ukljuËuje πifre: 52.41, 52.42, 52.43, 52.44, 52.45, 52.46,
52.47, 52.48)52.50 Trgovina na malo rabljenom robom, u prodavaonicama52.6 Trgovina na malo izvan prodavaonica (ukljuËuje πifre: 52.61, 52.62 i 52.63)50.10.2 Trgovina na malo motornim vozilima50.30.2 Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila50.40.2 Trgovina na malo motociklima i njihovim dijelovima i priborom50.50 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima
52.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama preteæno hranom, piÊima i duhanskim proizvodima
52.2 Trgovina na malo hranom, piÊima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama (ukljuËuje πifre: 52.21, 52.22, 52.23, 52.24 i 52.27)
50.10.1 Trgovina na veliko motornim vozilima50.30.1 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila50.40.1 Trgovina na veliko motociklima i njihovim dijelovima51.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i æivom stokom (ukljuËuje
πifre: 51.21, 51.22, 51.23, 51.24 i 51.25)51.3 Trgovina na veliko hranom, piÊima i duhanskim proizvodima (ukljuËuje
πifre: 51.31, 51.32, 51.33, 51.34, 51.35, 51.36, 51.37, 51.38 i 51.39)51.4 Trgovina na veliko proizvodima za kuÊanstvo (ukljuËuje πifre: 51.41, 51.42,
51.43, 51.44, 51.45, 51.46 i 51.47)51.5 Trgovina na veliko nepoljoprivrednim proizvodima, ostacima i otpacima
(ukljuËuje πifre: 51.51, 51.52, 51.53, 51.54, 51.55, 51.56 i 51.57)51.6 Trgovina na veliko strojevima, opremom i priborom (ukljuËuje πifre: 51.61,
51.62, 51.63, 51.64, 51.65 i 51.66)51.7 Ostala trgovina na veliko
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.22
Sukladno Ël. 3. Pravilnika, u nastavku dajemo pregled turistiËkih mjesta po razredima:
I. ZAGREBA»KA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Dugo Selo D
IvaniÊ Grad D
Jastrebarsko D
Jastrebarsko C
Samobor D
Samobor A
Sveti Ivan Zelina D
Velika Gorica D
Velika Gorica B
Vrbovec D
ZapreπiÊ D
ZapreπiÊ C
Kloπtar IvaniÊ D
Kloπtar IvaniÊ C
KraπiÊ D
KraπiÊ C
Kriæ D
Kriæ C
Pisarovina D
Rugvica D
Sveta Nedjelja D
II. KRAPINSKO-ZAGORSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Donja Stubica D
Donja Stubica B
Klanjec D
Klanjec B
Krapina D
Krapina B
Oroslavje D
Pregrada D
Zabok D
Zlatar D
Zlatar C
DesiniÊ D
Gornja Stubica D
Gornja Stubica C
Hum na Sutli D
Krapinske Toplice D
Krapinske Toplice A
Kumrovec D
Kumrovec B
Lobor D
MaÊe D
Mrija Bistrica D
Marija Bistrica A
Mihovljan D
StubiËke Toplice D
StubiËke Toplice A
Tuhelj D
Tuheljske Toplice A
Zagorska Sela D
Miljana B
III. SISA»KO-MOSLAVA»KA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Glina D
Hrvatska Kostajnica D
Kutina D
Kutina C
Novska D
Novska C
Petrinja D
Petrinja C
Sisak D
Sisak B
Dvor D
Gvozd D
Hrvatska Dubica D
Jasenovac D
Jasenovac C
Lekenik D
Lipovljani D
Martinska Ves D
PopovaËa D
Sunja D
Topusko D
Topusko B
IV. KARLOVA»KA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Duga Resa D
Karlovac D
Karlovac C
Ogulin D
Ozalj D
Slunj D
BariloviÊi D
Bosiljevo D
Cetingrad D
DraganiÊ D
Generalski Stol D
Josipdol D
Krnjak D
Lasinja D
NetretiÊ D
Plaπki D
Rakovica C
Saborsko D
VojniÊ D
Æakanje D
V. VARAÆDINSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Ivance D
Lepoglava D
Ludbreg D
Varaædin D
Varaædin B
Varaædinske Toplice D
Varaædinske Toplice A
Bednja D
TrakoπÊan A
Gornji Kneginec D
Maruπevec D
Vinica D
VI. KOPRIVNI»KO-KRIÆEVA»KA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
–urevac D
–urevac B
Koprivnica C
Kriæevci D
Kriæevci C
Drnje D
Ferdinandovac D
Ferdinandovac C
Gola D
Hlebine C
Kloπtar Podravski D
Legrad C
Molve D
Rasinja D
Sveti Petar Orehovac D
VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Bjelovar D
Bjelovar C
»azma D
Daruvar D
Daruvar B
Gareπnica D
Grubiπno Polje D
Berek D
Kapela D
SiraË D
Veliki GrËevac D
Veliko Trojstvo D
VIII. PRIMORSKO-GORANSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Bakar D
Bakar C
Cres D
Beli B
Cres A
MartinπÊica A
MiholaπÊica C
Sutivan C
Valun A
Crikvenica D
Crikvenica A
Dramalj A
Jadranovo A
Selce A
»abar D
Delnice D
Delnice C
Kastav D
Kraljevica D
Bakarac C
Kraljevica B
Krk D
KorniÊ C
Krk A
Mali Loπinj D
Æunski B
Ilovik C
Mali Loπinj A
Nerezine A
Osor A
Punta Kriæa A
Susak C
Unije C
Veli Loπinj A
Novi Vinodolski D
Klenovica B
Novi Vinodolski A
Povile B
Opatija D
IÊiÊi A
Ika B
Opatija A
Vela UËka A
Rab A
Rijeka B
Vrbovsko D
Baπka D
Baπka A
Jurandvor C
Brod Moravice D
»avle D
Dobrinj D
Klimno B
»ilo B
Fuæine D
Fuæine C
Jelenje D
PREGLED TURISTI»KIH MJESTA PO RAZREDIMA
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 23
Kostrena D
Kostrena Sveta Lucija C
Lokve D
Lokve C
Lovran D
Lovran A
Medveja A
Malinska-Dubaπnica D
Malinska A
Porat B
Matulji D
Matulji B
MoπÊeniËka Draga D
MoπÊeniËka Draga A
Mrkopalj D
Omiπalj A
Punat B
Punat A
Ravna Gora D
Skrad D
Vinodolska opÊina D
Vrbnik D
Vrbnik B
IX. LI»KO-SENJSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
GospiÊ D
Novalja D
Lun C
Metajna C
Novalja A
Stara Novalja C
OtoËac D
LiËko LeπÊe C
Senj D
Jablanovac C
Lukovo C
Senj B
Sveti Juraj C
Brinje D
Donji Lapac D
Karlobag D
Baπke Oπtarije C
Karlobag B
PeruπiÊ D
PlitviËka Jezera D
Jezerce B
Korenica C
PlitviËka Jezera A
Udbina D
Vrhovine D
X. VIROVITI»KO-PODRAVSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Orahovica D
Orahovica C
Orahovica D
Slatina D
Virovitica D
Gradina D
PitomaËa D
Suhopolje D
©piπiÊ Bukovica D
VoËin D
XI. POÆE©KO-SLAVONSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Lipik D
Lipik B
Pakrac D
Pleternica D
Poæega D
Poæega C
Brestovac D
Novo ZveËevo B
»aglin D
JakπiÊ D
Kutjevo D
Velika D
Velika C
XII. BRODSKO-POSAVSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Nova Gradiπka D
Nova Gradiπka C
Slavonski Brod D
Slavonski Brod C
Cernik D
Cernik C
Oprisavci D
Stara Gradiπka D
Stara Gradiπka C
Staro Petrovo Selo D
Staro Petrovo Selo C
XIII. ZADARSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Benkovac D
Benkovac C
Biograd na Moru D
Biograd na Moru A
Nin D
Grbe C
Nin A
Vrsi C
Zaton A
Obrovac C
Pag D
Kolan C
Pag A
VlaπiÊi C
Zadar D
Ist C
KoËino C
Olib B
PetrËane A
Silba A
Veli Iæ C
Zadar A
Bibinje D
GraËac D
Jasenice D
Jasenice C
Kali C
Kukljica A
Novigrad D
Novigrad C
Pakoπtane D
Pakoπtane A
Paπman D
Paπman B
Ædrelac C
PolaËa D
Posedarje D
Posedarje C
Povljana C
Preko C
Preko B
Privlaka C
Raπanac D
Sali D
Boæava A
Sali B
Starigrad C
Seline B
Starigrad A
Tribanj B
Sukoπan D
Sukoπan A
Sveti Filip i Jakov D
Sveti Filip i Jakov A
Turanj B
Tkon B
Vir D
Vir C
XIV. OSJE»KO-BARANJSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Beli Manastir D
BeliπÊe D
Donji Miholjac D
–akovo B
Naπice D
Naπice C
Osijek D
Osijek B
Valpovo D
Bilje D
Bizovac D
Bizovac B
DraË D
Erdut D
Levanjska Varoπ D
Breznica –akovaËka C
XV. ©IBENSKO-KNINSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Drniπ D
Knin D
Knin C
Skradin D
Skradin B
©ibenik D
Grebaπtica C
Kaprije C
Krapanj C
©ibenik B
Zlarin B
Æirje C
Vodice D
PrviÊ Luka B
Srima B
Tribunj B
Vodice A
Pirovac B
Pirovac A
Primoπten D
Primoπten A
Rogoznica D
Rogoznica B
Tisno B
Betina A
Jezera A
Murter A
Tisno A
XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Ilok D
Ilok B
Vinkovci B
Vukovar D
Æupanja C
Babina Greda D
Borovo D
Boπnjaci D
Gunja D
Nijemci D
Otok D
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.24
2.5. Stope za obraËun turistiËke ËlanarineKao prvo potrebno je utvrditi u koji razred i u koju skupinu turi-
stiËkog mjesta pravna ili fiziËka osoba pripada, πto smo opisali u toËkama 2.2. i 2.4. ovog Ëlanka.
Vrbanja C
XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Hvar D
Hvar A
Sveta Nedjelja C
Imotski D
Kaπtela D
Kaπtel LukπiÊ C
Kaπtel Stari C
Kaπtel ©tafiliÊ B
Komiæa D
Komiæa B
Makarsk D
Makarska A
Omiπ D
Lokva Rogoznica B
Mimice B
Omiπ B
Pisak C
Sinj D
Sinj C
Solin D
Split D
Split B
StobreË C
Stari Grad D
Stari Grad A
Supetear D
Supetar A
Trilj D
Trilj C
Trogir D
Trogir B
Vis D
Vis B
Vrgorac D
Vrlika D
Baπka Voda D
Baπka Voda A
BratuËa B
Krvavica B
Promajna B
Bol D
Bol A
Brela A
Dugi Rat D
Jesenice C
Gradac B
Jelsa D
Jelsa A
Pitve B
Vrboska A
Klis D
Marina D
Marina B
ViniπÊe B
Milna D
Milna B
NereæiπÊa D
Okrug D
Okrug Donji C
Okrug Gornji B
Otok D
Podgora D
Draπnice B
Igrane A
ÆivogoπÊe B
Podgora A
Podstrana B
Postira B
Proloæac D
PuËiπÊa D
PuËiπÊa C
Seget D
Seget Donji B
Seget Vranjica B
Selca D
Povlja B
Selca C
Sumartin C
SuÊuraj D
SuÊuraj B
Sutivan B
©olta D
Grohote B
Maslinica B
Stomorska B
TuËepi A
XVIII. ISTARSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Buje B
Buzet D
Buzet C
Sveti Ivan C
Labin D
Rabac A
Novigrad A
Pazin D
Pazin C
PoreË A
Pula D
Pula A
Rovinj A
Umag A
Bale D
Bale C
Brtonigla B
Cerovlje D
Gradinje C
Groænjan D
Groænjan C
Kanfanar D
Kaπtelir-Labinci D
Krπan D
Liænjan D
Liænjan C
Maræana D
Krnica B
Medulin A
Motovun D
Motovun C
Oprtalj D
Oprtalj C
Piæan D
Raæa D
Sveta Marina C
Sveta Nedjelja D
SvetivinËenat C
Viænjan D
Viæinada D
Vodnjan D
Faæana B
Vodnjan C
Vrsar D
Funtana A
Vrsar A
Æminj D
XIX. DUBROVA»KO-NERETVANSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Dubrovnik D
Dubrovnik A
KoloËep B
Lopud A
Oraπac B
©ipanska Luka B
Trsteno C
Zaton B
KorËula D
KorËula A
MetkoviÊ D
Opuzen D
PloËe D
BaËina C
PloËe C
Blato C
DubrovaËko primorje D
Slano A
Janjina D
DraËe C
Janjina C
Sreser C
Konavle D
Cavtat A
Molunat C
Lastovo D
Lastovo C
Lumbarda B
Mljet D
Goveπari A
Pomena A
Saplunara B
OrebiÊ D
Loviπte B
OrebiÊ A
Trstenik C
Viganj C
Slivno D
Blace C
Duboka C
Klek B
Komarna C
Smokvica C
Ston D
Brijesta C
Broce C
Luka C
Metohija C
PutnikoviÊ C
Ston C
©uljana C
Trpanj D
Trpanj A
Vela Luka A
Æupa DubrovaËka D
Mlini A
XX. ME–IMURSKA ÆUPANIJA
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
»akovec D
»akovec C
Mursko SrediπÊe D
Prelog D
Kotoriba D
NedeliπÊe D
Sveti Martin na Muri D
©trigova D
XXI. GRAD ZAGREB
TURISTI»KO MJESTO
GRAD OP∆INA NASELJE RAZRED
Grad Zagreb C
Zagreb A
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 25
Kada se ustanovi razred i skupina u koju pravna ili fiziËka osoba pripada, tada se oËitava stopa iz sljedeÊih tablica:
STOPE ZA DJELATNOST UGOSTITELJSTVA I OSTALO (Ël. 12. Zakona)
Razred turistiËkog mjesta
STOPE ZA DJELATNOST TRGOVINE (Ël. 13. Zakona)Razred turistiËkog mjesta
2.6. Kako izraËunati osnovicu za obraËun turistiËke ËlanarineOsnovica za obraËun Ëlanarine pravne osobe jest ukupni prihod
ostvaren djelatnostima odreenim Zakonom. Ukupni prihod Ëine svi prihodi koje je pravna i fiziËka osoba duæna iskazati u raËunu dobiti i gubitka, prema Ël. 18. Zakona o raËunovodstvu. Navedena se osnovica umanjuje za onaj dio ukupnog prihoda koji je ostvaren u poslovnim jedinicama koje se nalaze izvan turistiËkog mjesta u kojem je sjediπte pravne i fiziËke osobe. Osnovica za obraËun Ëlanarine za fiziËke osobe-obrtnike, su ukupni primici iskazani u Knjizi primitaka i izdataka umanjeni za naplaÊeni porez na dodanu vrijednost sadræan u prodanim proizvodima i uslugama. Za obraËun Ëlanarine pravne i fiziËke osobe koja obavljaju viπe djelatnosti za koje su duæne plaÊati Ëlanarinu, osnovica je ukupan prihod za svaku od tih djelatnosti.
Prema Ël. 10., st. 5. Zakona, pravna i fiziËka osoba moæe Ëlanarinu platiti i primjenom stope propisane za djelatnost koju obavlja u veÊem obujmu u odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u upisnik trgovaËkog suda ili nadleænog æupanijskog ureda, na ukupno ostvareni prihod, ako je za nju to povoljnije. O tome je duæna, prema Ël. 19., st. 4. Zakona, obavijestiti Poreznu upravu do 10. sijeËnja 2005. godine.
Skupina A B C DPrva 0,25 0,23 0,20 0,18Druga 0,20 0,18 0,15 0,13TreÊa 0,15 0,13 0,10 0,08
Skupina A B C D
Prva 0,05 0,048 0,043 0,040
Druga 0,04 0,038 0,035 0,033
TreÊa 0,03 0,028 0,025 0,023
»etvrta 0,02 0,013 0,010 0,010
SLU»AJOBVEZNIK PLA∆ANJA »LANARINE
OBAVLJA VIŠE DJELATNOSTI U JEDNOM MJESTU
OBVEZNIK OBAVLJA VIŠE DJELATNOST I U DRUGIM MJESTIMA
ZA NEKE DJELATNOSTI JE PROPISANO PLA∆ANJE TURISTI»KE »LANARINE, A
ZA NEKE NIJE
TuristiËku Ëlanarinu je potrebno plaÊati samo na prihod ostvaren od djelatnosti za koju je obveznik plaÊanja Ëlanarine
»lanarinu je potrebno plaÊati samo na prihod ostvaren od djelatnosti za koju je obveznik plaÊanja Ëlanarine i to na pri-hod ostvaren u svakom mjestu, te po stopi koja se odnosi na pojedinu djelatnost utvrËenu za razred u koju je mjesto gdje se obavlja djelatnost razvrstano
ZA SVAKU DJELATNOST JE PROPISANO PLA∆ANJE »LANARINE
Potrebno je utvrditi prihode ostvarene od svake djelatnosti zasebno i za svaku djelat-nost zasebno obraËunati Ëlanarinu
Potrebno je utvrditi prihode ostvarene od svake djelatnosti zasebno i za svaku djelatnost zasebno obraËunati Ëlanarinu i to na prihod ostvaren u svakom mjestu, te po stopi koja se odnosi na pojedinu djelatnost utvrenu za razred u koju je mjesto gdje se obavlja djelatnost razvrstano. Meutim, ako mu se više isplati, obveznik može odluËiti plaÊati Ëlanarinu na ukupni prihod od svih djelatnosti po stopi propisanoj za pretežitu djelatnost, ali o tome mora obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 10. sijeËnja.
OBVEZNIKKOME SE PODNOSI I KOJE JE DOKUMENTACIJA POTREBNA
ROK PODNOŠENJA
Pravne osobe i podružnice stranih pravnih osoba
Podnosi se:• Ispostavi Porezne uprave
nadležnoj prema svom sjedištu Potrebni dokumenti:• Prijava poreza na dobit • Dokaz o uplati razlike Ëlanarine• Razradu obraËuna za svaku
djelatnost, sjedište i poslovnu jedinicu za svako turistiËko mjes-to u kojem obavljaju djelatnost
Najkasnije do 30. travnja 2005. godine
FiziËke osobe
Podnosi se:• Ispostavi Porezne uprave
nadležnoj prema svom prebivalištu
Potrebni dokumenti:• Prijava poreza na dohodak • Dokaz o uplati razlike Ëlanarine• Razradu obraËuna za svaku
djelatnost, sjedište i poslovnu jedinicu za svako turistiËko mjes-to u kojem obavljaju djelatnost
Najkasnije do 28. veljaËe 2005. godine
2.7. KonaËni obraËun turistiËke ËlanarineKonaËni obraËun Ëlanarine podnosi se na obrascu TZ, a u Tablici 2 dajemo pregled rokova i potrebnih dokumenata za njegovu
dostavu.
Tablica 2.PREGLED ROKOVA ZA DOSTAVU OBRASCA TZ I POTREBNE DOKUMENTACIJE
Tablica 1.PRIMJERI MOGU∆IH SLU»AJEVA U PRAKSI
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.26
KAKO ISPUNITI OBRAZAC TZ ?
Uputom je propisano popunjavanje obrasca TZ. U obrazac TZ treba unijeti sve podatke koji se obrascem traæe, a to su:
I. OP∆I PODACI1. Naziv ispostave PodruËnog ureda Porezne uprave nadleæne prema sjediπtu pravne odnosno prebivaliπtu fiziËke osobe. Za podruænice
(poslovne jedinice) stranih pravnih osoba nadleæna je ispostava prema sjediπtu podruænice (poslovne jedinice);2. Naziv pravne osobe te matiËni broj dodijeljen od Dræavnog zavoda za statistiku (7 znamenaka), odnosno ime i prezime fiziËke osobe,
te jedinstveni matiËni broj graana (13 znamenaka). Podruænice stranih pravnih osoba upisuju naziv i sistemski broj (13 znamenaka) koji im dodjeljuje Porezna uprava;
3. Adresa sjediπta pravne osobe odnosno prebivaliπta fiziËke osobe ili adresa sjediπta podruænice strane pravne osobe (mjesto, ulica i k. br.) te πifra opÊine sjediπta/prebivaliπta;
4. Naziv djelatnosti koju pravna ili fiziËka osoba obavlja u veÊem opsegu u odnosu na ostale djelatnosti za koje je upisana u registar trgovaËkog suda ili nadleænog æupanijskog ureda, te πifra djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
II. PODACI ZA KONA»NI OBRA»UN »LANARINE ZA 2004. GODINU I UTVR–IVANJE PREDUJMA »LANARINE ZA 2005. GODINU
Tablica 3.
2.7.1. Primjeri konaËnog obraËuna Ëlanarine turistiËkim zajednicama
1. Primjer konaËnog obraËuna turistiËke Ëlanarine ako je obveznik tijekom 2004. godine plaÊao predujmove po propisanim stopama za svaku djelatnost posebno
Obveznik-pravna osoba plaÊanja turistiËke Ëlanarine ima sjediπte u gradu Rijeci, ima viπe poslovnih jedinica u kojima je ostvaren ukupni prihod od obavljanja sljedeÊih djelatnosti:
61.10. Prijevoz morem i priobaljem (prva skupina-Ël. 12. Zakona)50.50. Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima (prva skupina-Ël. 13. Zakona)63.30. Djelatnost turistiËkih agencija i turoperatora i ostale usluge turistima (prva skupina-Ël. 12. Zakona)ObraËun bi izgledao ovako:
Tablica 4.
Poduzetnik iz ovog primjera odluËio se na plaÊanje obveze po stopama propisanim za svaku djelatnost posebno, bez obzira na to πto obavlja djelatnost na viπe mjesta i plaÊa Ëlanarinu prema mjestu obavljanja djelatnosti, on je obvezan podnijeti godiπnji obraËun u Poreznu
OBVEZNIKRed. br. 1 obrasca
TZOSNOVICA
Red. br. 2 obrasca TZ
STOPA
Red. br. 3 obrasca TZ
OBRA»UNATA SVOTA
Red. br. 4 obrasca TZUPLA∆ENI
PREDUJAM
Red. br. 5 obrasca TZ
RAZLIKA ZA UPLATU
Red. br. 6 obrasca TZRAZLIKA ZA POVRAT
Red. br. 7 obrasca TZMJESE»NI PREDUJAM ZA
NAREDNO RAZDOBLJE
Pravne osobe i podružnice stranih pravnih osoba
Ukupni prihod ostvaren djelatnos-tima odreenim Zakonom
ProsjeËna stopa ili stopa za djelatnost koju obavlja u veÊem opsegu
ObraËunata svota (red.br. 1 x red. br. 2)
Unosi se predu-jam uplaÊen u razdoblju od 1.1. do 31.12.2004.
Ako je red. br. 3 veÊi od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red. br. 3 - red. br. 4)
Ako je red. br. 3 manji od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red br. 4 - red. br. 3)
U visini 1/12 od red. br. 3, ako se obraËun sastavlja za cijelu godinu. Ako se obraËun sastavlja za kraÊe razdoblje onda se red. br. 3 podijeli s br. mjeseci za koji se sastav-lja obraËun
FiziËke osobe
Ukupni primici iz Knjige primitaka i izdataka umanjeni za naplaÊeni PDV sadržan u prodanim proizvodima i uslu-gama
ProsjeËna stopa ili stopa za djelatnost koju obavlja u veÊem opsegu
ObraËunata svota (red. br. 1 x red. br. 2)
Unosi se predu-jam uplaÊen u razdoblju od 1.1. do 31.12.2004.
Ako je red. br. 3 veÊi od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red. br. 3 - red. br. 4)
Ako je red. br. 3 manji od red. br. 4, tada se ovdje upisuje dobiveni iznos (red. br. 4 - red. br. 3)
U visini 1/12 od red. br. 3, ako se obraËun sastavlja za cijelu godinu. Ako se obraËun sastavlja za kraÊe razdoblje onda se red. br. 3 podijeli s br. mjeseci za koji se sastav-lja obraËun
Oznaka djelatnosti
Naziv djelatnosti Mjesto SkupinaTuristiËki
razredStopa Ukupni prihod
Obveza po obraËunu
UplaÊeni predujam u 2004.
Obveza za uplatu/povrat
1 2 3 4 5 6 7 8 (7x6) 9 10 (8-9)
61.10Prijevoz morem i priobaljem
• Rijeka (grad)• Cres (naselje)• Zadar (naselje)
Prva (Ël.12)BAA
0,230,250,25
850.000,00100.000,00250.000,00
1.955,00250,00625,00
1.200,0080,00
750,00
755,00170,00
-125,00
50.50Trg.na malo motornim gorivima i mazivima
• Rijeka (grad)• Crikvenica(naselje)
Prva (Ël. 13)
BA
0,0480,05
400.000,00250.000,00
192,00125,00
88,00160,00
104,00-35,00
63.30
Djelatnost turistiËkih agencija i turoperatora i ostale usluge turistima
• Opatija (grad)• Lovran (naselje)
Prva (Ël.12)
DA
0,180,25
1.900.000,00552.000,00
3.420,001.380,00
3.800,001.100,00
-380,00280,00
UKUPNO 4.302.000,00 7.947,00 7.178,00 769,00
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 27
upravu gdje podnosi i prijavu poreza na dobit zakljuËno do 30. travnja 2005. godine. Uz prijavu i obraËun TZ, duæan je priloæiti i dokaz o uplati razlike Ëlanarine po konaËnom obraËunu. Ovaj obveznik moæe zatraæiti povrat Ëlanarine ili eventualnu preplatu moæe uraËunati u sljedeÊe razdoblje plaÊanja Ëlanarine.
Takoer, obveznik je duæan pravilno obraËunati i u redni broj 2 obrasca TZ unijeti prosjeËnu stopu prema sljedeÊoj formuli:
ProsjeËna stopa = (iznos obraËunane Ëlanarine/iznos ukupnog prihoda) x 100
= (7.947,00/4.302.000,00) x 100 = 0,18472803347
Podatke u obrascu TZ treba iskazati kako slijedi:
2. Primjer obraËuna turistiËke Ëlanarine ako je obveznik tijekom 2004. godine plaÊao predujmove po propisanim sto-pama za djelatnost od koje ostvaruje najviπe prihoda
Ovu problematiku pokazat Êemo takoer na prethodnom pri-mjeru.
Kao πto je vidljivo u prethodnom primjeru poduzetnik je najviπe prihoda ostvario od djelatnosti turistiËkih agencija i turoperatora i ostalih usluga turistima i to na podruËju grada Opatije. Za navedenu djelatnost i mjesto plaÊao bi doprinos po propisanoj stopi D od 0,18%.
ObraËun bi izgledao ovako:
4.302.000,00 x 0,18% = 7.743,60 kn
Obrazac TZ izgledao bi ovako:
Dakle obveznik moæe odabrati ovaj naËin plaÊanja Ëlanarine, jer je za njega povoljniji.
2.8. MjeseËni predujmovi u 2005. godini
»lankom 20. Zakona propisano je da pravne i fiziËke osobe plaÊaju mjeseËni predujam u visini jedne dvanaestine osno-vice po obraËunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Predujam tako dobivenog iznosa, poveÊava se za eskontnu stopu HNB, propisanu za mjesec za koji je plaÊa Ëlanarina. Godiπnja stopa HNB iznosi 4,50% (Nar. nov. br. 120/02.).
Obveznicima koji poËinju obavljati djelatnost, plaÊanje predujma turistiËke Ëlanarine do prvog podnoπenja obraËu-na poslovnog rezultata utvruje Porezna uprava na temelju procjene ostvarenja ukupnog prihoda. Prema Ël. 20. Zakona, procijenjeni ukupni prihod Porezna uprava utvruje prema ostvarenom financijskom rezultatu po isteku tri mjeseca poslovanja.
Prema Ël. 17. Zakona, pravna i fiziËka osoba Ëlanarinu plaÊa na podruËju opÊine, grada ili Grada Zagreba, u kojem ima sjediπte, a za poslovne jedinice na podruËju opÊine ili grada gdje je sjediπte poslovne jedinice.
Obveznici koji djelatnost obavljaju bez poslovne prostorije, Ëlanarinu plaÊaju na podruËju opÊine, grada ili Grada Zagreba, gdje obavljaju djelatnost.
2.9. Uplatni raËuni za Ëlanarinu turistiËkim zajednicamaPrema Naredbi o naËinu uplaÊivanja prihoda proraËuna,
obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2005. godini (Nar. nov., br. 203/03), obveznici uplaÊuju Ëlanarinu do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec u korist raËuna grada/opÊine, odnosno turistiËkog mjesta u kojemu je sjediπte turistiËke zajednice.
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.28
1001005-brojËana oznaka grada/opÊine, odnosno turistiËkog mjesta u kojem je sjediπte turistiËke zajednice
Napomena: popis svih gradova/opÊina sa pripadajuÊim uplat-nim raËunima za plaÊanje Ëlanarine turistiËkim zajednicama, objavili smo u RiPup-u br. 1/05 u zasebnom prilogu.
Naziv raËuna: »lanarina turistiËkim zajednicama Poziv na broj - pravne osobe: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)
Poziv na broj - fiziËke osobe: 05 MBG (13 znamenki)
3. KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE »LANARINE TURISTI»KIM ZAJEDNICAMA
Knjiæenje uplate doprinosa za turistiËku Ëlanarinu za 2004. godini:
Knjiæenje uplate razlike u 2005. godini:
U sluËaju da je tijekom godine uplaÊeno viπe predujmova (prim-jerice 9.000,00 kn) nego πto je obveza, tada bi knjiæenje izgledalo ovako:
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) UplaÊeni predujmovi u 2004. god. doprinosa za turistiËku Ëlanarinu Æiro-raËun 1000 7.178,00Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 7.178,00 2) Obveza uplate razlike doprinosa za turistiËku Ëlanarinu za 2004. god. Obveza za turistiËku Ëlanarinu 2641 769,00Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 769,00
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) UplaÊeni predujmovi u 2004. god. doprinosa za turistiËku Ëlanarinu Æiro-raËun 1000 9.000,00Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 9.000,00 2) Potraæivanje za preplaÊeni iznos doprinosa za turistiËku Ëlanarinu Potraæivanje za turistiËku Ëlanarinu 1633 1.053,00 Doprinos za turistiËku Ëlanarinu 4464 -1.053,00
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) UplaÊena razlika za 2004. god. Æiro-raËun 1000 769,00Obveza za turistiËku Ëlanarinu 2641 769,00
RiPup I U 2005. GODINI
S VAMA
OBNOVITE SVOJU PRETPLATU I PREPORU»ITE
NAS SVOJIM KOLEGAMA
Godiπnjom pretplatom dobivate i 3 knjige gratis te pravo na neograniËen broj telefonskih savjeta
www.ripup.hrKnjige izlaze
iz tiskakrajem
veljaËe 2005.
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 29
1. OBVEZNICI PLA∆ANJA DOPRINOSA I »LANARINE HGK
Obveznici plaÊanja doprinosa i Ëlanarine Hrvatskoj gospodar-skoj komori (u nastavku teksta: HGK), sukladno Ël. 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Nar. nov., br. 66/91 i 73/93), su sve pravne osobe i fiziËke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjediπtem na podruËju Republike Hrvatske. Pravne osobe pos-taju Ëlanice HGK upisom u sudski registar, a fiziËke osobe preko svojih udruæenja odnosno saveza.
Visina doprinosa i Ëlanarine za 2004. godinu propisana je Odlukom o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2004. godini (Nar. nov., br. 203/03).
2. DOPRINOS ZA HGK U 2004.
Godiπnja obveza doprinosa za HGK za 2004. godinu Ëini UKUPAN PRIHOD iskazan u RaËunu dobiti i gubitka za 2002. godinu po-mnoæen sa stopom 0,01%. Tijekom 2004. godine obveznici su bili duæni 1/12 od utvrene godiπnje obveze doprinosa uplaÊivati mjeseËno.
Primjerice, druπtvo je u 2002. iskazalo prihode u iznosu 1.000.000,00 kn. Godiπnja obveza doprinosa za HGK u 2004. iznosila je 100,00 kn (1.000.000,00 x 0,01%), a mjeseËna obveza 8,33 kn (100,00/12).
Doprinos za HGK u 2004. god. uplaÊivao se je do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec, na sljedeÊi raËun:
Naziv raËuna: Doprinos za obavljanje javnih ovlasti HGKUplatni raËun: 1001005-1700052783Poziv na broj:
05 MB (8 znamenki s vodeÊom nulom) - 001- mj. i god. (4 znamenke)
Primjer knjiæenja u 2004:
3. »LANARINA ZA HGK U 2004.
»lanarina za HGK plaÊa se mjeseËno u pauπalnom iznosu, ovisno o veliËini poduzetnika. VeliËina poduzetnika odreuje se na temelju klasifikacije iz Zakona o raËunovodstvu (Nar. nov., br. 90/92).
Visina mjeseËne Ëlanarine u 2004. godini, s obzirom na veliËinu poduzetnika, iznosila je za:
• male poduzetnike 55,00 kuna,
• srednje poduzetnike 1.500,00 kuna,
• velike poduzetnike 5.500,00 kuna.
»lanarina za HGK u 2004. uplaÊivala se je do posljednjeg dana u mjesecu za tekuÊi mjesec, na sljedeÊi raËun:
Naziv raËuna: »lanarina HGKUplatni raËun: 1001005-1700052620 Poziv na broj:
05 MB (8 znamenki s vodeÊom nulom) - posebna oznaka - mj. i god. (4 znamenke)
Posebna oznaka: 002 - mali poduzetnici, 003 - srednji poduzetni-ci, 004 - veliki poduzetnici.
Primjer knjiæenja u 2004. (mali poduzetnik):
4. PLA∆ANJE »LANARINE I DOPRINOSA HGK KOD NOVOOSNOVANIH PODUZETNIKA I PODUZETNIKA U LIKVIDACIJI I STE»AJU, TE KOD STATUSNIH PROMJENA
Poduzetnici koji su osnovani i upisani u sudski registar u 2003. i 2004. godini bili su duæni plaÊati samo pauπalni iznos Ëlanarine za HGK, i to u iznosu 55,00 kn mjeseËno.
Poduzetnici za koje je pokrenut likvidacijski steËajni postupak, likvidacija, koji su u mirovanju ili koji su pripojeni drugom pravnom subjektu, duæni su platiti svoja dospjela dugovanja po osnovi Ëlanarine i doprinosa za financiranje HGK, do trenutka otvaranja navedenog steËajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije, donoπenja rjeπenja o pripajanju druπtva ili odluke o mirovanju.
5. JE LI POTREBNO RADITI GODI©NJI OBRA»UN »LANARINE I DOPRINOSA ZA HGK ZA 2004.?
S obzirom da je veÊ na poËetku 2004. godine bila poznata godiπnja obveza za plaÊanje Ëlanarine i doprinosa za HGK, nije potrebno raditi godiπnji obraËun.
DOPRINOS I »LANARINA ZA HGK U 2004.
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Obveza za doprinos HGK u 2004.Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 100,00Doprinos i Ëlanarina HGK 4461 100,00 2) Uplata mjeseËne obveze za doprinos HGK u 2004. Æiro raËun 1000 8,33Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 8,33
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Obveza za doprinos HGK u 2004.Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 660,00Doprinos i Ëlanarina HGK 4461 660,00 2) Uplata mjeseËne obveze za doprinos HGK u 2004. Æiro raËun 1000 55,00Obveza za doprinos i Ëlanarinu HGK 2640 55,00
Centar za raËunovodstvo i financije za svog klijenta objavljuje:
VLASNICI (»LANOVI) TRGOVA»KIH DRU©TAVA ZA PRUÆANJE RA»UNOVODSTVENIH USLUGA!
UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI ZA PRODAJU UDJELA U SVOM TRGOVA»KOM DRU©TVU UZ MOGU∆NOST NASTAVLJANJA RADNOG ODNOSA U ISTOM, MOLIMO DA NAM SE JAVITE.
VA©E CIJENJENE PONUDE S OSVRTOM NA SADA©NJE POSLOVNE AKTIVNOSTI, KOMERCIJALNE UVJETE POSLOVANJA,
REZULTATE RADA KAO I OSTALO ©TO SMATRATE VAÆNIM, MOLIMO PO©ALJITE NA ADRESU:
CENTAR ZA RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE Pierottijeva 1, 10000 Zagreb
s naznakom “PONUDA ZA PRODAJU”
ROK ZA PODNO©ENJE PONUDA JEDO 28. VELJA»E 2005. GODINE.
ZAJAM»ENA JE PROFESIONALNA I OSOBNA ETIKA. PONUDE NA ZAHTJEV VRA∆AMO.
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.30
Obveza plaÊanja naknada za πume propisana je Zakonom o πumama (Nar. nov., br. 52/90 - proËiπÊeni tekst do 160/04 - u na-stavku teksta: Zakon).
Razlikujemo Ëetiri vrste naknada za πume, ovisno o obveznicima obraËuna, i to:
• Naknada za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma,• Naknada za jednostavnu bioloπku reprodukciju πuma,• Naknada za proπirenu bioloπku reprodukciju πuma i• ©umski doprinos.
1. NAKNADA ZA KORI©TENJE OP∆EKORISNIH FUNKCIJA ©UMA
»lankom 70. Zakona propisano je da SVE PRAVNE OSOBE koje na teritoriju Republike Hrvatske obavljaju privrednu djelat-nost, osim poduzeÊa za πume i pravnih osoba koje gospodare πumama, plaÊaju ovu naknadu. FiziËke osobe koji su obveznici poreza na dobit, ne plaÊaju naknadu za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma s obzirom da nisu pravne osobe.
Naknada se plaÊa u visini od 0,07% od ostvarenog UKUPNOG PRIHODA za razdoblje od 1. sijeËnja do 31. prosinca 2004. godine. Iznimno, u osnovicu za izraËun naknade za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma ne ulaze prihodi od ukinutih rezerviranja te prihodi od naplaÊenih otpisanih potraæivanja, i to prema stajaliπtu Ministarstva financija od 11.5.2004. (Klasa: 410-01/04-01/459, Ur. broj: 513-07/01-04-5) u kojem se navodi:
"… prihodi nastaju i iskazuju se u raËunovodstvu poslovnog subjekta kao rezultat prodaje proizvoda, robe, usluga te ustu-panje imovine drugima na uporabu uz naknadu, odnosno rezultiraju poveÊanjem gospodarstvene koristi poduzetnika. Ukidanje rezer-viranja evidentira se kao prihod, ali to nije prihod koji dovodi do stvarnih poveÊanja gospodarstvenih koristi, veÊ je ispravak rashoda koji su bili iskazani u razdoblju prije nego πto su stvarno nastali, odnosno prihodi su, u tom sluËaju, obraËunska kategorija kojom se ispravljaju rashodi prethodnog obraËunskog razdoblja. Zato sma-tramo da prihodi od ukidanja rezerviranja ne ulaze u osnovicu za obraËun komorskog doprinosa te obraËun naknada za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma.
Druga grupa prihoda jesu naplaÊena otpisana potraæivanja. Radi se prihodima koji su u nekom poreznom razdoblju bili evidentirani kao prihodi od prodaje, a zbog nemoguÊnosti naplate potraæivanja bili su otpisani, tj. evidentirani kao rashod. Ako ih se naknadno naplati, evidentira ih se ponovo kao prihod. Prema tome, ako ih se ne bi iskljuËilo iz osnovice za obraËun komorskog doprinosa i naknade za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma, na istu osnovicu plaÊala bi se davanja dva puta.
Slijedom navedenog, u osnovicu za obraËun i plaÊanje doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori te naknade za koriπtenje opÊekoris-nih funkcija πuma, ne ulaze prihodi od ukinutih rezerviranja te pri-hodi od naplaÊenih otpisanih potraæivanja; sa kojim stajaliπtem su suglasni Hrvatske πume i Hrvatska gospodarska komora."
Navedena naknada uplaÊuje se tromjeseËno i po zavrπnom raËunu.
Rok za plaÊanje razlike utvrene obraËunom jednak je roku za predaju financijskih izvjeπtaja (najkasnije do 30. travnja 2005. godine).
Naziv raËuna: Naknada za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma
Uplatni raËun: 1001005-1700055099
Poziv na broj: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom nulom) - godina na koju se odnosi uplata (4 znamenke)
U nastavku dajemo primjer izraËuna i knjiæenja naknade za koriπtenje opÊekorisnih funkcija πuma.
OBRA»UN NAKNADE ZA KORI©TENJEOP∆EKORISNIH FUNKCIJA ©UMA
Knjiæenje u 2004:
Knjiæenje u 2005:
2. NAKNADA ZA JEDNOSTAVNU BIOLO©KU REPRODUKCIJU ©UMA
Prema Ël. 68. Zakona, PODUZE∆A ZA ©UME I PRAVNE OSOBE KOJE GOSPODARE ©UMAMA izdvajaju sredstva za jednostavnu bioloπku reprodukciju πuma iz ukupnog prihoda.
Osnovica za izdvajanje sredstava je prihod ostvaren od prodaje drveta i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe i to najmanje:
• u jednodobnim πumama 20%• u raznodobnim πumama 15%• u πumama na podruËju krπa 15%.
Navedena naknada uplaÊuje se na sljedeÊi naËin:Naziv raËuna: Sredstva za jednostavnu bioloπku reprodukciju
πumaUplatni raËun: 1001005-1700055146
Poziv na broj: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)
Bitno je napomenuti da obrazac godiπnjeg obraËuna izdvajanja ovih sredstava nije propisan, no obveznici ga mogu izraditi na isti naËin kao i u prethodnom primjeru.
NAKNADE ZA ©UME ZA 2004.
R.b. OPIS IZ NOS1. Ukup ni pri hod 2.500.000,00 kn2. Sto pa (0,07%) 0,00073. Iz nos obra Ëu na te nak na de (r.b.1 x r.b.2) 1.750,00 kn4. Upla Êe no ti je kom 2004. 1.650,00 kn5. Raz li ka za upla tu (r.b. 3. - r.b. 4.) 100,00 kn
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Upla Êe ni pre duj mo vi nak na de u 2004. god. za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma Æi ro-raËun 1000 1.650,00Nak na da za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 4466 1.650,00 2) Ob ve za upla te raz li ke nak na de za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma za 2004. god. Ob ve za za nak na du za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 2643 100,00Nak na da za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 4466 100,00
OPIS KON TO DU GU JE PO TRA ÆU JE1) Upla Êe na raz li ka za 2004. Æi ro-raËun 1000 100,00Ob ve za za nak na du za op Êe ko ris ne funk ci je πu ma 2641 100,00
RaËunovodstvo
02/2005 OBRA»UN »LANARINA, DOPRINOSA, NAKNADA I SPOMENI»KE RENTE ZA 2004. GODINU 31
3. IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA PRO©IRENU BIOLO©KU REPRODUKCIJU ©UMA
Temeljem Ël. 68. Zakona, PODUZE∆A ZA ©UME izdvajaju na svoj poseban raËun sredstva za ostvarivanje program proπirene bioloπke reprodukcije πuma u visini od 3% od vrijednosti prodanog drveta.
Osnovica za obraËun je prihod ostvaren od prodaje drvetaNavedena sredstva uplaÊuju se na sljedeÊi naËin:
Naziv raËuna: Sredstva za proπirenu bioloπku reprodukciju πuma
Uplatni raËun: 1001005-1700055355
Poziv na broj: 05 MB (8 znamenki s vodeÊom 0)
U nastavku dajemo primjer izraËuna naknade za proπirenu bioloπku reprodukciju πuma:
4. ©UMSKI DOPRINOS
Sukladno Ël. 70a. Zakona, GRA–ANIMA I PRAVNIM OSOBAMA KOJE PRODAJU PROIZVODE ISKORI©TAVANJA ©UMA propi-sano je plaÊanje πumskog doprinosa po stopi od 2,5% od prodajne cijene proizvoda.
©umski doprinos uplaÊuje se na sljedeÊi naËin.RaËun: u korist æiro-raËuna grada/opÊine na Ëijem je podruËju
obavljena sjeËa πume
Poziv na broj - pravne osobe: 21 7714 - MB (8 znamenki s vodeÊom nulom)
Poziv na broj - fiziËke osobe: 22 7714 - MBG (13 znamenki)
U nastavku dajemo primjer izraËuna πumskog doprinosa:
R.b. OPIS IZ NOS1. Ukup ni pri hod od pro da je drve ta 500.000,00 kn2. Sto pa (3%) 0,033. Iz nos obra Ëu na te nak na de (r.b. 1 x r.b. 2) 15.000,00 kn4. Upla Êe no ti je kom 2004. 12.500,00 kn5. Raz li ka za upla tu (r.b. 3. - r.b. 4.) 2.500,00 kn
R.b. OPIS IZ NOS1. Ne to pro daj na ci je na bez PDV-a 400.000,00 kn2. PDV (22 %) 88.000,00 kn3. Ukup na pro daj na ci je na sa PDV-om 488.000,00 kn4. Sto pa (2,5 %) 0,0255. Iz nos obra Ëu na te nak na de (r.b. 3 x r.b. 4) 12.200,00 kn
RaËunovodstvo
02/2005Danijela KadijeviÊ, dipl. oec., Milena Kupreπak, dipl. oec., mr. Sandra MihelËiÊ, dipl. oec.32
1. ©TO SE SMATRA MINERALNIM SIROVINAMA
Sukladno odredbama Zakona o rudarstvu (Nar. nov., br. 190/03 - proËiπÊeni tekst; u nastavku teksta: Zakon) i sukladno Odluci o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina (Nar. nov., br. 104/96, 127/99, 31/02 i 101/04; u nastavku teksta: Odluka) odreena je obveza obraËuna i plaÊanja naknade za eksploataciju, te sredstva za istraæivanje mineralnih sirovina.
Prema navedenom Zakonu, mineralnim sirovinama smatraju se:
1. energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnog uglje-na, ugljikovodici u Ëvrstom, tekuÊem ili plinovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali plinovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine,
2. mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi,
3. nemetalne mineralne sirovine - grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda, ben-tonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, keramiËka i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za proizvod-nju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne sirovine za industrijsku preradu,
4. arhitektonsko-graevni kamen,5. sve vrste soli i solnih voda,6. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobi-
vati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneoloπke i rekreativne svrhe ili kao vode za piÊe,
7. tehniËko-graevni kamen, graevni pijesak i πljunak te ciglarska glina.
2. OBVEZNICI PLA∆ANJA NAKNADE
Obveznici plaÊanja i obveznici izdvajanja sredstava za istraæivanje mineralnih sirovina su trgovaËka druπtva i obrtnici koji su stekli pravo (koncesiju) na istraæivanje ili na eksploa-taciju mineralnih sirovina na odreenom podruËju na osnovi odobrenja organa uprave nadleænog za poslove rudarstva.
Eksploatacija mineralnih sirovina dopuπtena je samo unutar eksploatacijskog polja na temelju rjeπenja koje izdaje Ministarstvo gospodarstva, osim za naftu i plin.
3. OSNOVICA ZA NAKNADU
Prema Ël. 11. Zakona, osnovica za naknadu je ukupan prihod ostvaren prodajom mineralnih sirovina. Ako obveznik sirovine ne prodaje veÊ ih koristi kao oplemenjene, preraene ili na drugi naËin upotrijebljene u vlastitom procesu proizvodnje (primje-rice πljunËara, cementara, naftna industrija i sl.), kao osnovica za obraËun uzet Êe se knjigovodstvena vrijednost iskoriπtenih sirovina u vlastitom proizvodnom procesu.
Visina naknade za eksploataciju mineralnih sirovina iznosi 2,6% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom.
Sukladno toËki II. Odluke za mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu dobivati mineralne sirovine ili koris-titi akumulirana toplina u energetske svrhe visina naknade za navedene sirovine se od 21. srpnja 2004. utvruje primjenom stope od 2,6% (do 20. srpnja 2004. iznosila je 1,0%).
TrgovaËka druπtva i obrtnici koji obavljaju djelatnost rudarstva a ukupni prihod ostvaruju prodajom oplemenjene, preraene ili na drugi naËin upotrijebljene mineralne sirovine plaÊaju naknadu u iznosu od 2,6% na knjigovodstvenu vrijednost izvaenih koliËina mineralnih sirovina iz leæiπta.
Naknada za eksploataciju svih mineralnih sirovina obraËu-nava se najmanje kvartalno i tada dospijeva 15. dana narednog kvartala u korist raËuna grada/opÊine za redovno poslovanje na Ëijem se podruËju ostvaruje pravo eksploatacije. U pozivu na broj odobrenja pravne osobe upisuju u pretpolje broj modela 21, a u polje oznaku 5827 i matiËni broj (8 znamenki). U pozivu na broj odobrenja fiziËke osobe upisuju u pretpolje broj modela 22, a u polje oznaku 5827 i MBG (13 znamenki).
PodruËja posebne dræavne skrbiSukladno toËki III. Odluke, na podruËjima posebne dræavne
skrbi naknada za eksploataciju nafte i plina te ostalih mineralnih sirovina iznosi 1%, dok naknada za eksploataciju mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se pridobivaju mineralne sirovine ili koristi akumulirana toplina u u energetske svrhe iznosi 0,5%.
Zakon o posebnim podruËjima dræavne skrbi (Nar. nov., br. 26/03.-proËiπÊeni tekst) u Ël.16. propisuje da se na podruËjima posebne dræavne skrbi naknada za iskoriπtavanje nafte i plina plaÊa po stopi od 5%, a za ostale mineralne sirovine u rasponu do 5% ukupnog prihoda ostvarenog njihovom prodajom.
Za podruËja prve, druge i treÊe skupine podruËja posebne dræavne skrbi stopa iznosi 2,6% od ukupnog prihoda ostva-renog prodajom mineralnih sirovina.
Naknada se uplaÊuje u korist raËuna grada/opÊine prema Zakonu o podruËjima posebne dræavne skrbi. U pozivu na broj odobrenja pravne osobe upisuju u pretpolje broj modela 05, a u polje matiËni broj (8 znamenki). U pozivu na broj odobrenja fiziËke osobe upisuju u pretpolje broj modela 12, a u polje MBG (12 znamenki).
4. SREDSTVA ZA ISTRAÆIVANJE MINERALNIH SIROVINA
Prema Ël. 13. Zakona, radi obnavljanja i odræavanja rezervi mineralnih sirovina trgovaËko druπtvo i obrtnik moraju istodobno s eksploatacijom obavljati i istraæivanje mineralnih sirovina.
Za navedeno istraæivanje obveznici izdvajaju najmanje 3% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom mineralne sirovine. Obveznici mogu odluËiti izdvajati ova sredstva i po veÊoj stopi.
NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU I IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA
ISTRAÆIVANJE MINERALNIH SIROVINA