Ocjena integriteta zdravstvenog
sistema u Crnoj Gori
Prezentacija rezultata
Podgorica, 10. mart 2011. godine1
Ministarstvo zdravlja
Metodološka objašnjenja (1)
• Cilj projekta: sveobuhvatna analiza zdravstevnog
sistema, i to svih njegovih djelova i oblasti
funkcionisanja.
• Segmenti zdravstvene zaštite:
– Reforma zdravstvenog sistema;
– Funkcionisanje zdravstvenog sistema;
– Privatna zdravstvena zaštita;
– UtvrĎivanje nivoa neformalnih plaćanja i njihovo
kvantifikovanje.
2
Metodološka objašnjenja (2)
• Metodologija
Kvantitativno istraživanje
• Način prikupljanja podataka
Direktni strukturirani intervju, licem u lice
• Uzorak -reprezentativan
3.000 bolničkih pacijenata – sekundarni i tercijarni nivo
1.159 punoljetnih graĎana – primarni nivo
301 zdravstveni radnik – sekundarni i tercijarni nivo
3
Metodološka objašnjenja (3)
• Trajanje terenskog rada
Pilot istraživanje: 28-30. septembar 2010.
Realizacija istraživanja: novembar 2010 – januar 2011.
• Eskpertska pomoć
Svjetska zdravstvena organizacija – kancelarija u
Barseloni, u kreiranju upitnika i reprezentativnog uzorka.
4
Reforma zdravstvenog sistema –
opšti nivo zadovoljstva
5
9.0
40.6
39.3
8.6
2.5
0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0
Veoma uspješna
Uspješna
Djelimično uspješna
Neuspješna
Veoma neuspješna
3.4
8.1
30.2
50.6
7.7
0.0 20.0 40.0 60.0
Znatno se pogoršao
Pogoršao se
Nije se promijenio
Poboljšao se
Znatno se poboljšao
• Pozitivna ocjena dosadašnje reforme:
– uspješna i veoma uspješna (50%)
• Poboljšan kvalitet zdravstvenih usluga
− Poboljšao se (50,6) i znatno se poboljšao (7,7%)
• Visok stepen saglasnosti izmeĎu odgovora ispitanika o
uspješnosti reforme i poboljšanju kvaliteta zdravstvenih
usluga.
Reforma zdravstvenog sistema –
prednosti i nedostaci
NEDOSTACI REFORME PREDNOSTI REFORME
• Nedostupnost ljekara kada je potreban
zbog obaveze zakazivanja: 41,8%
• Preopterećenost ljekara: 23,0%
• Otežan pristup specijalistima: 10,0%
• Manje čekanje u redovima: 18,6%
• Bolje praćenje pacijenata : 16,0%
• Zakazivanje pregleda unaprijed: 12,1%
6
• Reforma rezultirala poboljšanjem: kvalitetniji odnos sa ljekarom (61,6%)
i vrijeme čekanja na pregled (53,5%)
Reforma zdravstvenog sistema –
Izabrani ljekar (primarni nivo)
Crna Gora
Ljubaznost ljekara 3.36
Posvećenost poslu 3.30
Stručnost ljekara 3.26
Uspješnost u postavljanju dijagnoze 3.20
Pružanje potrebnih informacija o liječenju 3.15
Dovoljno vremena za dodatna pitanja 2.92
Isti tretman prema svim pacijentima 2.87
Uključenost u donošenje odluka o liječenju 2.83
• 91,5% nije mijenjalo izabranog ljekara
• Prednosti: bolja upućenost u tok bolesti (23,6%) i veća
posvećenost pacijentima (19,0%)
• Nedostaci: nedostupnost ljekara kada je potreban zbog
obaveze zakazivanja (21,8%).
Mišljenje ispitanika-primarni nivo o izabranom ljekaru
(ocjena 1-nikad, 2-ponekad, 3-često, 4-uvijek)
7
Reforma zdravstvenog sistema –
Izabrani ljekar (primarni nivo)
• “Svakog ponedjeljka zakazujem kod izabranog doktora, jer
ne znam kada ću biti bolestan.”
• “Pregled je nemoguće zakazati telefonskim putem, pošto
se danima ne javljaju na telefon.“
• “Kada je izabrani ljekar pacijenta odsutan, niko drugi neće
da ga primi na pregled.“
• Koncept “Izabrani ljekar”: 1/3 radnog vremena za hitne
slučajeve.
• Raditi na daljoj edukaciji i upoznavanju i medicinskog
osoblja i pacijenata o osnovnoj ulozi, ciljevima i
razumijevanju ovog modela.
8
Funkcionisanje zdravstvenog
sistema
• Najurgentniji problem zdravstvenog sistema
Sekundarni i tercijarni nivo Primarni nivo Zaposleni
Nemotivisani ljekari – 19% Nemotivisani ljekari – 18% Primanja – 35%
Kvalifikovanost i obučenost
ljekara – 16%
Kvalifikovanost i obučenost ljekara
– 15%
Nedovoljna opremljenost ustanova – 12%
Čekanje, redovi – 14% Nestašica ljekova u apotekama –
12%
Nemotivisani ljekari – 10%
Loši uslovi za rad – 10% Loši uslovi za rad – 12% Kvalifikovanost i obučenost ljekara – 10% i
zastarjela oprema - 10%
9
• Sekundarni i tercijarni nivo: Kvalifikovano i obučeno
ljekarsko osoblje najvažniji segment zdravstvene zaštite
(67,4%)
Funkcionisanje zdravstvenog
sistema – specijalistički pregledi
• 16% bolničkih pacijenata je bilo na listi čekanja za
specijalističke preglede
• Prosječna dužina čekanja: 2mjeseca
• Različite vrste snimanja, operacije i pregledi kod ljekara
specijaliste.
• Na listi čekanja ispitanici stariji od 40 godina, ispitanici
koji su u bolnici boravili zbog operacije i zdravstvenih
problema iz oblasti interne medicine.
10
Funkcionisanje zdravstvenog
sistema – negativne posljedice
11
Naziv bolnice Da Ne
Specijalna bolnica Brezovik 14,1 85,9
Opšta bolnica Pljevlja 10,7 89,3
Klinički c entar Crne Gore 9,1 90,9
Opšta bolnica Berane 5,8 94,2
Opšta bolnica Nikšid 5,8 94,2
Opšta bolnica Cetinje 5,6 94,4
Opšta bolnica Kotor 3,2 96,8
Opšta bolnica Bijelo Polje 2,5 97,5
Opšta bolnica Bar 2,3 97,7
Specijalna bolnica Risan 1,8 98,2
Specij alna bolnica Kotor 100,0
• 7% pacijenata imalo negativnih posljedica zbog propusta
u radu zdravstevnih radnika.
• Najčešće se radilo o pogrešno uspostavljenoj dijagnozi,
prepisanoj terapiji i dugom čekanju na pregled zbog čega
je dolazilo do pogoršanja zdravstvenog stanja.
Funkcionisanje zdravstvenog
sistema –zdravstveni radnici
4.0
35.5
41.9
14.6
4.0
0.3
11.0
29.6
34.2
24.9
U potpunosti zadovoljan/na
Zadovoljan/na
Djelimično (ne)zadovoljan/na
Nezadovoljan/na
U potpunosti nezadovoljan/na
Uslovi za rad Visina plate
Da63.3%
Ne36.7%
Da16.0%
Ne84.0%
Nivo zadovoljstva radnim
uslovima i platom
Da Vam ponude posao u privatnoj praksi sa
boljim uslovima za rad, da li biste ga
prihvatili?
Da li ste nekada radili u privatnoj
praksi?
12
Mjere unapreĎenja zdravstvenog
sistema
Pacijenti – primarni nivo i bolnice
1. Poboljšanje materijalnih i tehničkih uslova rada
zaposlenih u javnom zdravstvenom sistemu.
„Ako privatne ordinacije rade besprekorno zašto ne
rade i državne, kada isti doktori rade i u jednim i
u drugim.”
2. Poboljšati stepen stručnosti i obučenosti
zdravstvenih radnika
Zaposleni
13
Privatna zdravstvena zaštita
• Koristili privatnu zdravstvenu zaštitu:
• 27,5% pacijenti primarnog nivoa;
• 40,3% pacijenti sekundarnog i tercijarnog nivoa;
• 32,9% zaposleni.
• Spremnost pacijenta primarnog nivoa da koriste privatnu
zdravstvenu zaštitu ukoliko bi bila pokrivena zdravstvenim
osiguranjem: 23,2 uvijek i 28,8 često.
• Razlog: dobijanje zdravstvene zaštite u trenutku kada je
potrebna.
• Zdravstveni radnici: 21,0% nikada i 18,0% rijetko.
• Razlog: ne postoji razlika u kvalitetu pružene usluge između
javne i privatne zdravstvene zaštite.
14
Neformalna plaćanja
• Definicija:
“. . .davanja individualnom ili institucionalnom pružaocu
usluga, u naturi ili gotovini, van službenih kanala plaćanja ili
kupovine čiji je trošak trebao da pokrije zdravstveni sistem.
Ovo obuhvata plaćanja ljekarima u „koverti‟ i svaku
„donaciju‟ bolnicama, kao i vrijednost medicinskih sredstava
koje kupi pacijent i vrijednost ljekova kupljenih u privatnoj
apoteci, a koja je trebala da bude pokrivena iz
zdravstvenog osiguranja”.
15
Neformalna plaćanja – pacijenti (1)
44.3
35.7
14.0
6.0
Nijesam poklonio/platio ništa sem što je propisano zvaničnim
Mislio/la sam da će iznos biti približmo isti ovom
Mislio/la sam da će iznos biti manji
Mislio/la sam da će iznos biti veći
Prosječna vrijednost poklona/iznos novca
55,7%Da
49.4%
Ne50.6%
Davanje poklona/novca medicinskom osoblju
Hirurg (ukoliko nije isti ljekar koji Vas liječi) 112€
Ljekar koji Vas liječi 88€
Anesteziolog 73€
Laboranti i radiolozi 45€
Babice 40€
Sestre 30€ 16
Prosječan iznos neformalnih
plaćanja
• Pacijenti sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u
prosjeku su platili 60€ na ime poklona/novca medicinskom
osoblju, odnosno neformalnih plaćanja.
• Detaljnija analiza prema tipu bolnice pokazuje da bolnički pacijenti
najviši iznos novca/poklona daju u Opštoj bolnici Cetinje, u prosjeku
90€, a potom u Specijalnoj bolnici u Risnu 80€.
• UporeĎujući navedeni prosječan iznos sa prosječnom platom tokom
2010. godine dobija se podatak da neformalna plaćanja čine 12,5%
prosječne neto i 8,3% bruto plate u Crnoj Gori.
• Od ukupnog prosječnog iznosa koji se izdavaja za zdravstvenu zaštitu
po stanovniku u godini dana i koja iznosi 330 EUR, 18% ide na
neformalna plaćanja.
17
Neformalna plaćanja – karakteristike
18
• Karakteristike ispitanika koji su najčešće dali poklon/novac
medicinskom osoblju:
(i) centralni region;
(ii) žene;
(iii) više i visoko obrazovanje;
(iv) bave se privatnim biznisom, nezaposleni i zaposleni;
(v) mjesečni prihod domaćinstva veći od 500€.
• Kod navedenih karakteristika zastupljenost davanja poklona je
veća od nacionalnog prosjeka, tj. od 49,4%.
Neformalna plaćanja - bolnice
• Najveći procenat bolničkih
pacijenata je dalo poklon/novac
zaposlenima u OB na
Cetinju, Kliničkom centru Crne
Gore i OB u Beranama.
• Najmanje u SB Brezovik
• Davanje poklona ili novca
zdravstvenim radnicima prema
razlogu boravka u zdravstvenoj
ustanovi - poroĎaj.
19
57.5
41.2
47.7
69.7
29.6
44.6
40.6
57.4
6.5
31.5
44.4
49.4
42.5
58.8
52.3
30.3
70.4
55.4
59.4
42.6
93.5
68.5
55.6
50.6
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Klinički centar Crne Gore
Opšta bolnica Kotor
Opšta bolnica Nikšić
Opšta bolnica Cetinje
Opšta bolnica Bar
Opšta bolnica Pljevlja
Opšta bolnica Bijelo Polje
Opšta bolnica Berane
SB Brezovik
SB Risan
SB Dobrota
UKUPNO
Da Ne56.6
50.6
65.2
56.5
48.7
42.0
30.8
58.1
36.8
27.7
21.3
26.5
22.6
27.6
38.0
32.3
23.0
42.9
31.7
14.4
18.0
5.3
21.0
18.4
12.0
24.6
8.8
33.3
14.3
20.0
1.2
10.1
3.0
5.3
8.0
12.3
10.1
66.7
42.9
100.0
11.6
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Klinički centar Crne Gore
Opšta bolnica Kotor
Opšta bolnica Nikšić
Opšta bolnica Cetinje
Opšta bolnica Bar
Opšta bolnica Pljevlja
Opšta bolnica Bijelo Polje
Opšta bolnica Berane
SB Brezovik
SB Risan
SB Dobrota
UKUPNO
Porođaj Operacija Interna medicina Nešto drugo
Neformalna plaćanja – razlog
dolaska
• Davanje poklona/novca kod operacija: ginekološkog
tipa, operacija oka, dojke, krajnika, žuči itd.
(46,4%), kardiovaskularnih operacija (44,4%) i operacija
abdomena (44,2%).
20
71.5
43.1
44.4
37.1
44.2
46.8
35.1
22.1
49.4
28.5
56.9
55.6
62.9
55.8
53.2
64.9
77.9
50.5
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0
Porođaj
Operacija (ukupno)
Kardiovaskularna operacija
Ortopedska operacija
Operacija abdomena
Druge vrste operacija
Interna medicina
Nešto drugo
UKUPNO
Da Ne
Razlog davanja poklona/novca -
pacijenti
0.5 1.7
7.0
0.4 0.2 1.3
10.9
19.9
12.38.0
16.7
5.611.8
24.927.7
43.9
21.9
50.0
16.313.2
57.9
49.4
36.8
68.4
33.3
75.9 73.7
0.0
10.0
20.0
30.0
40.0
50.0
60.0
70.0
80.0
Ljekar koji Vas liječi
Hirurg Anesteziolog Sestre Laboranti i radiolozi
Babice UKUPNO
To je tražilo medicinsko osoblje Predloženo Mislio sam da se to očekuje Dao sam to kao poklon21
• Najčešći motiv za neformalna plaćanja je osjećaj zahvalnosti.
• “dali kao poklon” (42,2%) i nijesu imali nikakva očekivanja.
Neformalna plaćanja – zdravstveni
radnici (1)
Prihvatanje poklona/novca od
pacijenata
Ljekar koji liječi
pacijenta
Anesteziolog
Medicinska sestra i
Babica
Hirurg
26%
24%
po
21%
1%
Kome pacijenti najčešće daju poklon /
novac
Da49.0%
Ne51.0%
22
Neformalna plaćanja – zdravstveni
radnici (2)
19.4
18.1
6.3
15.0
6.9
12.5
14.4
7.5
0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0
Do 5€
10 €
Od 11 do 19€
20 €
Od 21 do 49€
50 €
Od 51 do 100 €
Vise od 100 €
Vrijednost poklona/novca
23
• „Sestre do 40€, hirurzi 300 do 500€, pa
i do 1.000€, ginekolozi 250 do 300€“.
• “Kod nekih doktora se očekuje poklon
u kovertama“.
• “Iz ponašanja zaposlenih se vidi da
očekuju poklon“.
Neformalna plaćanja – zdravstveni
radnici (3)
• „Kao znak zahvalnosti zbog
ljubaznosti i brige za pacijenta.“
• „Pacijenti se nađu uvrijeđeni ako
odbiješ poklon, „ovu sitnicu‟.”
76.0
15.3
4.0
0.4
4.3
Pacijent je to dao kao poklon
Pacijent misli da se to očekuje i da bi dobio goru njegu da nije platio
To je predloženo
To je tražilo medicinsko osoblje
Nešto drugo
Najčešći razlog davanja
poklona/novca
Najčešći razlog prihvatanja
poklona/novca
24
• “Mentalitet našeg naroda u svojoj
tradiciji ima potrebu da se zahvali
za učinjenu uslugu u bilo kojoj sferi
života.“
Preporuke (1)
• Unaprijediti transparentnost pružanja zdravstvenih
usluga i kvalitet zdravstvene zaštite.
• Unaprijediti upravljanje ljudskim resursima
(obučenost, specijalizacije, ocjena kvaliteta radnog
učinka, rad u privatnom i javnom sektoru).
• Promjena sistema plaćanja medicinskog osoblja.
• Uvodjenje kontrole i obezbjedjivanje kvaliteta
zdravstvenih usluga
• Jačanje odgovornosti: nadgledanje i odgovornost svih
pružalaca zdravstvenih usluga i sankcionisanje onih
koji krše uobičajenu i očekivanu praksu
25
Preporuke (2)
• Učešće medicinske i lokalne zajednice u ocjenjivanju
ostvarenog učinka.
• Unaprijediti integraciju između javnog i privatnog
sektora.
• Pokretanje kampanje sa ciljem promjene postojeće
kulture/tradicije o potrebi da se zahvalnost za pruženu
medicinsku njegu iskazuje davanjem poklona.
• Pokretanje informativnih kampanja o pozitivnim
promjenama koje se dešavaju usljed sprovođenja
reforme na bolničkom nivou, kako bi se doprinijelo
jačanju svijesti pacijenata o njihovim pravima i
izgradilo povjerenje u sistem zdravstvene zaštite.
26
HVALA NA PAŽNJI!
27