![Page 1: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/1.jpg)
Od drevne republike do turističke destinacije
Prezenteri: Ante Mekinić i Zoran Mihanović
©
ožujak 2018.
![Page 2: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/2.jpg)
Poljička i Dubrovačka Republika jedine su dvije povijesne hrvatske republike na tlu Dalmacije.
Međutim, nasuprot aristokratskoj Dubrovačkoj, Poljička Republika bila je
zajednica slobodnih seljaka i kao takva možda i jedina na tlu srednjovjekovne Europe.
© Ivo Pervan© Ivo Pervan
![Page 3: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/3.jpg)
Zbog sličnosti u uređenju društvenih struktura,
ruski znanstvenik Mihail Pavlovič Aleksejev
(1896. – 1981.) ukazao je na mogućnost da je
Thomas More (1478. – 1535.) pišući čuvenu
Utopiju bio upoznat, vjerojatno posredovanjem
mletačke diplomacije u Londonu, s demokratskim
dosezima drevne Poljičke republike.
Pa ipak, priču o ovoj fascinantnoj višestoljetnoj
zajednici slobodnih seljaka plemenitog roda,
potomaka ubijenog hrvatskog kralja Miroslava koji
su, prema legendi, godine 1015. doselili u Poljica,
započet ćemo odgovorom na pitanje:
Gdje su, zapravo, Poljica?
![Page 4: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/4.jpg)
Povijesno,
Poljica su
stoljećima bila
na razmeđi
Zapada i Istoka
izložena milosti i
nemilosti velikih
i moćnih, pa je
pravo čudo što
su uopće
opstala i uz to
sačuvala svoj
nacionalni,
kulturni i vjerski
identitet.
© Rudolf Schwabe
![Page 5: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/5.jpg)
Zemljopisno, Poljica su napokon u svojoj državi Hrvatskoj, u središnjem dijelu Dalmacije
na podjednakoj udaljenosti od Zadra i od Dubrovnika, a nadomak Splitu i Omišu s kojima
su povezana neraskidivim povjesnim vezama u rasponu od burnih do skladnih.
© Rudolf Schwabe
© Rudolf Schwabe © Rudolf Schwabe
![Page 6: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/6.jpg)
Poljica su krajolik iznimne ambijentalne ljepote, duhovne i povijesno-kulturne spomeničke baštine koji zemljopisno
određuju rijeke Cetina na istoku i Žrnovnica na zapadu, Jadransko more s juga, te obronci Mosora sa sjevera.
Zbog dramatičnih reljefnih i klimatskih promjena razlikuju se Gornja, Srednja i Donja Poljica. Sveukupan poljički
prostor površine 250 km2 pravi je mali povijesno-kulturni i ekološki rezervat u srcu Dalmacije.
© Ivo Pervan© Ivo Pervan
![Page 7: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/7.jpg)
Posebnosti Poljica svojom netaknutom ljepotom i bioraznovrsnošću uveliko pridonose kanjon rijeke Cetine
i ostaci prašume Šćadin te moderna autocesta koja Poljica povezuje sa svijetom, pa su tako Zadar na
zapadu i Dubrovnik na jugu Dalmacije dostupni za manje od dva sata vožnje automobilom.
© Ivo Pervan© Ivo Pervan
![Page 8: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/8.jpg)
© Z. Alajbeg
Foto: Ante Mekinić
![Page 9: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/9.jpg)
Na prostoru Poljica punih šest stoljeća postojala je spomenuta Poljička Republika
(knežija, provincija, župa ili općina)
čije se unutrašnje ustrojstvo vlasti temeljilo
na njezinoj trodiobi:
zakonodavna vlast bila je u nadležnosti
Narodne skupštine ili zbora,
dok je izvršnu i sudsku vlast obavljao
Poljički stol na čelu s Velikim knezom
kojega je svake godine na blagdan
sv. Jure, nebeskog zaštitnika Poljica,
biralo 12 malih knezova ili katunara.
Vrhunac političkog i kulturnog dosega drevne Poljičke Republike čuveni je Poljički statut tzv. Poštovani pisan
bosančicom na hrvatskom jeziku (na štokavskom i mjestimično na čakavskom narječju), čiji najstariji sačuvani
rukopis pohranjen u arhivu HAZU u Zagrebu potječe iz godine 1440. Ovaj zakonik običajnog prava jedan je
od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika.
Prijepis Poljičkog statuta iz godine 1762.
© Borko Gunjača
![Page 10: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/10.jpg)
Duhovno i socijalno ozračje
ove male seljačke Republike
ponajbolje izražava
srednjovjekovni doživljaj
ljudskih prava u Poljicima
sažet u statutarnu premisu
„neka svak more živ biti“.
Tu veličanstvenu ideju punu
socijalnog i etičkog
senzibiliteta koja je dugo
snažila vjeru naroda u snagu
svoje zajednice, Poljičani su
ozakonili 12. 10. 1676.
povijesnom odlukom svoga
plemstva, didića i vlastele,
da će „biti vazda u sklad
siromaški“.
Usporedbe radi, tek 272
godine poslije, organizacija
UN u New Yorku usvaja
Povelju o pravima čovjeka!Foto: Duje Nazor
![Page 11: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/11.jpg)
Poljica su među prvima u Dalmaciji imala visoko učilište za popove glagoljaše koji su skrbili o duhovnosti zajednice
i opismenjavanju puka. Riječ je o Poljičkom glagoljaškom sjemeništu utemeljenom godine 1750. na Priku
u neposrednoj blizini arhitektonski iznimno vrijedne ranokršćanske crkve sv. Petra iz 10. ili 11. stoljeća.
Foto: Ante Mekinić
![Page 12: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/12.jpg)
Pa ipak, povijesne okolnosti uvjetovale su da se pravo na vlastiti način života i krvlju brani. Zato u svijesti puka
i danas živi legenda o Mili Gojsalić iz doba osmanskih osvajanja – poljičkoj Ivani Orleanskoj koja personificira
sva poljička junaštva, ali i žrtve poljičke opstojnosti. Uz mnoge druge, isto doba proslavilo je i Žarka Dražojevića,
junaka kojemu je grad Split 1508. iskazao čast da kao prvi svjetovni velikaš bude sahranjen u katedrali sv. Dujma.
Foto: Ante Mekinić
![Page 13: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/13.jpg)
Iako su upravo Francuzi godine 1807. vojno dokinuli Poljičku Republiku (a samo godinu poslije i Dubrovačku), zadivljen
ljepotom Poljica Napoleonov maršal Marmont u svojim je memoarima zapisao: „(...) Sve u ovoj državi na njezinu
korist govori, i pogled na nju i način njihove uprave. Ništa pravilnijeg i marljivijeg od njihova poljotežanja, ništa pristojnije
od njihovih sela i ništa pravičnije od njihovih uredaba“.
© Ivo Pervan
![Page 14: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/14.jpg)
Nakon prastanovnika nepoznatog imena te potom drevnih ilirskih plemena (Delmata, Onestina, Narestina,
Pituntina i mnogih drugih), prostor Poljica naseljavali su Grci, a potom i Rimljani, što svjedoče nebrojeni tragovi
njihova boravka od gomila i grobišta s nalazima keramike, nakita, oruđa i oružja do ladanjskih vila.
Svoj ribnjak u Poljicima imao je i rimski car Dioklecijan, a velebni posjed i vječno počivalište u poljičkome primorju
i zapovijednik rimskih legija te prefekt rimske flote Lucius Artorius Castus kojega znanstvenici dovode u vezu
s nastankom povijesne legende o Kralju Arturu.
![Page 15: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/15.jpg)
Poljica podjednako obiluju
materijalnim i nematerijalnim
dokazima o ranom dolasku Slavena,
a potom i Hrvata na ove prostore.
I dok mnogi toponimi kao Perun,
Veles i Mokošica čujno svjedoče o
imenima drevnih slavenskih
božanstava, ranu pojavu kršćanstva
svjedoče ostaci velebne bazilike iz
6. stoljeća u Gatima, te napose crkva
i benediktinski samostan sv. Petra
iz 11. stoljeća u Selu (Sumpetar)
iz kojega potječe Sumpetarski
kartular, jedan od najstarijih
i najvažnijih sačuvanih izvora
poljičke i hrvatske povijesti.
Boj slavenskih poganskih božanstava, Peruna i Velesa,
reljef iz 8. st. u zidu crkve u Žrnovnici
Foto: Ante Mekinić
![Page 16: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/16.jpg)
Zbog baštine koja se u Poljicima i danas intenzivno živi, turiste, a napose pustolove duha, oduševit će poljički
kulturološki vremeplovi od tradicionalnog godišnjeg Jurjevdanskog zborovanja na prapovijesnoj gradini
Gradac nad ušćem rijeke Cetine do živopisnog biranja Velikog poljičkog kneza kao i brojne druge
kulturno-zabavne priredbe i koncerti tradicijske glazbe u mjestima diljem Poljica.
Foto: Ante Mekinić
![Page 17: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/17.jpg)
Uz tradicionalno poljičko gostoprimstvo te autohtonu i autentičnu eno-gastro ponudu plodova poljičke zemlje
i poljičkoga mora, pravi izazov za gurmane svakako je poljički soparnik (uljenak ili zeljenik), autohtoni
specijalitet podneblja zaštićen oznakom zemljopisnog podrijekla na razini Europske unije godine 2016.,
a koji uz to svjedoči o bogatstvu poljičkog leksika i slojevitosti poljičkih govora.
Foto: Ante Mekinić Foto: Ante Mekinić
![Page 18: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/18.jpg)
Sukladno semantičkom značenju svoga naziva, Poljica obiluju malim poljima idealnim za uzgoj i proizvodnju svih
vrsta zdrave hrane čemu pogoduje plodna i nezagađena zemlja, blaga mediteranska klima s velikim brojem
sunčanih dana, mineralima bogata izvorska voda i čisti zrak, ali i višestoljetna tradicija poljodjelstva u Poljicima.
© Ivo Pervan
![Page 19: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/19.jpg)
Poljičani su, tradicionalno, i vrsni ribari, brodari i pomorci, pa su zato i dvije poljičke luke, Krilo i Bajnice, sidrište
trenutno najveće turističke flote na hrvatskoj obali Jadrani koja broji više od 200 plovnih jedinica, a svake
godine se uvećava za desetak novih suvremenih turističkih plovila najviše klase koji plove po cijelome Jadranu.
Foto: Ante Mekinić
![Page 20: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/20.jpg)
Poljica na relativno
malom prostoru nude
doista brojne mogućnosti
za raznovrstan
višednevni boravak u rasponu od idiličnog
opuštanja u miru i tišini
slikovitih i gotovo
opustjelih sela i
zaseoka do
adrenalinskih sportsko-
rekreativnih aktivnosti
i avantura koje pružaju
rijeka Cetina i gotovo
netaknuta priroda
iznimne pejzažne
vrijednosti koja je mnoge
svjetske pustolove u
prošlosti (spomenutog
Marmonta ili Alberta
Fortisa primjerice)
ostavila bez daha pa će,
vjerujemo, i Vas.© Ivo Pervan© Zoran Alajbeg
![Page 21: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/21.jpg)
© Ivo Pervan
![Page 22: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/22.jpg)
Uz smještaj i boravak u obnovljenim kamenim kućama i ladanjskim vilama pučke ruralne arhitekture od kojih su
mnoge i sa bazenima, Poljica, a naročito pojas uz more između ušća dviju rijeka, Cetine i Žrnovnice, nude mogućnost
smještaja i u suvremenim, moderno opremljenim objektima od luksuznih apartmana do hotela najviše razine.
![Page 23: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/23.jpg)
Za Poljica bi se, zapravo, moglo reći da je to veliki muzej na otvorenome čiji 'eksponati' su još uvijek široj javnosti
nepoznata brojna materijalna i nematerijalna kulturna dobra, a 'kustosi' Poljičani koji žive svoje tradicijsko naslijeđe.
Zbog toga su Poljica danas nebrušeni dragulj prirode i kulturno-povijesnog naslijeđa koji upućeni sve više prepoznaju
kao posebnu i jedinstvenu turističku destinaciju čiji glavni turistički proizvod je – višestoljetni poljički stil i način života!
© Zoran AlajbegFoto: Ante Mekinić
Foto: Ante Mekinić Foto: Ante Mekinić Foto: Ante Mekinić
![Page 24: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/24.jpg)
No da bi Poljica uspješno okončala svoj put od drevne seljačke Republike do turističke destinacije,
potrebno je da i formalno budu priznata kao suvremena hrvatska povijesna regija,
što je i jedan od glavnih ciljeva ove prezentacije.
Međutim,
Poljica su danas administrativno podijeljena
između čak 7 jedinica lokalne samouprave,
pa ih na okupu drži tek snažna identifikacija
Poljičana sa zavičajem koju najbolje izražava
uzrečica – „Di ko nika, tu i obika!“Foto: Ante MekinićFoto: Ante Mekinić
![Page 25: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/25.jpg)
Kako Poljica danas formalno NE postoje,
ona žive tek u srcima sve malobrojnijih Poljičana što u budućnosti
dovodi u pitanje i samu opstojnost poljičkog identiteta.
Poljicima je stoga potrebna demografska obnova ali i gospodarski razvoj
jer jedno bez drugoga nije moguće niti bi imalo smisla.
Upravo iz tog razloga i s tim ciljem osnovan je Savez za Poljica
kao udruga onih koje povezuje ljubav prema Poljicima,
čija misija je drevnoj Poljičkoj Republici vratiti stari sjaj,
a Poljičanima i svim ostalim žiteljima Poljica pružiti
novu životnu i radnu perspektivu.
![Page 26: Od drevne republike do turističke destinacijehupgconference.com/wp-content/uploads/2018/04/... · Poljički stol na čelu s Velikim knezom kojega je svake godine na blagdan sv. Jure,](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022050221/5f66c5be711684327b628347/html5/thumbnails/26.jpg)
Poljica imaju sve preduvjete, ali i sva prava da budu prepoznata i priznata
kao suvremena hrvatska povijesna regija i jedinstvena turistička destinacija
koja će svojim žiteljima omogućiti sretno i ugodno življenje,
a potomstvu perspektivu kako bi i sama opstala.
I zato, u ime brojnih članova i simpatizera naše udruge zahvaljujemo
Hrvatskoj udruzi povijesnih gradova što nam je omogućila da upravo
u europskoj godini kulturne baštine 2018. i baš ovdje u Dubrovniku
koji je naš povijesni pandan, sadašnji turistički uzor i budući (nadamo se)
partner, skrenemo pozornost hrvatske i međunarodne javnosti na nebrušeni
dragulj zvan Poljica s nadom u ostvarenje našega sna –
Poljica kao novi turistički brend!