*Odgojne vrijednosti u romanima Ivane Brlić-Mažuranić: udžbenička
analiza1
Sažetak: Hrvatska spisateljica za djecu i mlade, Ivana Brlić-Maţuranić (1874.-1938.),
čitateljima uglavnom poznata po romanu “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, autorica je i
čitateljima manje poznatoga, nedovršenoga romana “Jaša Dalmatin, potkralj Gudţerataˮ.
Imajući u vidu autoričine interiorizirane vrijednosti u njezinu knjiţevnu djelu, kada je riječ o
romanima, ne smije se zanemariti i njezin drugi i ujedno i posljednji roman. Vodeći se
razinama divergencija izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj knjiţevnosti, koje predlaţe
Hranjec (2004), u obama autoričinim romanima daju se tipologizirati i hijerarhizirati brojne
odgojne vrijednosti koje zastupa. S obzirom na uokvirene odgojne vrijednosti, u radu se
analizira i tekstološka zastupljenost romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapićaˮ i “Jaša
Dalmtin, potkralj Gudţerataˮ u osnovnoškolskim udţbenicima za hrvatski jezik i knjiţevnost.
Rezultati analize ukazuju na zastupljenost i prevladavanje pojedinih vrsta pitanja u nastavi i
prema tome mogućnosti vrijednosnoga propitivanja knjiţevnoga djela i razvijanja kritičkoga
mišljenja, tako vaţnoga u budućim projekcijama visokoga obrazovanja i pripremanja
pojedinca za svijet cjeloţivotnoga obrazovanja.
Ključne riječi: Ivana Brlić-Maţuranić, “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, “Jaša Dalmatin,
potkralj Gudţerata”, knjiţevnost, odgoj, pitanje u nastavi
Educational Values in the Novels by Ivana Brlić-Mažuranić: A Textbook
Analysis
Abstract: Croatian children’s and youth authoress Ivana Brlić-Maţuranić (1874 – 1938),
mostly known to the readership after its novel The Marvelous Adventures and Misadventures
of Hlapić the Apprentice, has also authored the less known, incomplete novel Jaša Dalmatin,
Viceroy of Gujarati, less known to the readership. Bearing in mind the authoress’ interiorized
values in her literary work, one should not neglect her second and simultaneously her last
novel. Being lead by the levels of divergence between modernity and moral in children’s
literature suggested by Hranjec (2004), numerous educational values advocated are to be
typologized and hierarchized in both authoress’ novels. With regard to the framed educational
values, the paper also analyzed a textological representation of The Marvelous Adventures
and Misadventures of Hlapić the Apprentice and Jaša Dalmatin, Viceroy of Gujarati novels in
the elementary-school Croatian language and literature textbooks. The analysis results
pinpoint a representation and predominance of certain types of questions in lecturing and
Antonija Huljev, mag. educ. philol. croat. et mag. paed.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Trg Sv. Trojstva 3,
HR–31000 Osijek, Hrvatska
elektronička pošta: [email protected]
------------------------
Antonija Huljev, mag. educ. philol. croat. et mag. paed.
Department of Cultural Studies
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Trg Sv. Trojstva 3,
HR–31000 Osijek, Croatia
e-mail: [email protected] 1 Istraţivanje i rad oslonjeni su na neobjavljenju doktorsku disertaciju autorice.
consequently the capacities of a value-based examination of a literary work while developing
critical thinking, so significant in the future projections of higher education and in the
preparations of individuals for the world of lifelong learning.
Keywords: Ivana Brlić-Maţuranić, The Marvelous Adventures and Misadventures of Hlapić
the Apprentice, Jaša Dalmatin, Viceroy of Gujarati, literature, education, question in lecturing
Odgojne vrijednosti i književnost
Kada se razmatraju knjiţevni početci hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Maţuranić
(1874.-1938.) govori se, prije svega, o pragmatičnim i didaktičnim početcima. Govoreći o
knjiţevnosti koja odgaja i koja ima socijalizacijsku funkciju, treba imati na umu da su već u
antičko doba postojale biografije koje donose primjere vrline i primjere poroka. Plutarh je,
primjerice, napisao veliki broj knjiţevnih djela o raspravama iz područja etike i religije.
Prema Plutarhovu mišljenju, cilj je biografa razlikovanje poroka i vrline (exempla virtuis i
exempla sceleritatis). On se prije svega vodi moralnim zadatcima koji su u njega naglašeniji
nego u drugih grčkih i rimskih povjesničara, (Mesihović, 2005). U mnogim je antičkim, ali i
srednjovjekovnim tekstovima, bila naglašena odgojno-moralna svrha. No i današnje knjige,
često i skriveno i nesvjesno, djeluju slično, a naročito u području dječje knjiţevnosti,
(Lovrenčić, 2004). Lovrenčić (2004) odgojno djelovanje knjiţevnosti oprimjeruje, izmeĎu
ostaloga, i likom šegrta Hlapića i njegove dobre volje i vedrine, a kada se govori o likovima
iz knjiţevnih djela, Lovrenčić smatra da se za vrijeme čitanja dogaĎa proces identifikacije, tj.
poistovjećivanja čitatelja s likom. Mikanović (2013) navodi da se sustavi vrijednosti oblikuju
i iskustvenim prenošenjem vrijednosti, odnosno iskustvenim učenjem. U tom smislu bitnu
uloge moţe imati (i ima) knjiţevnost. U vrijednostima koje pojedinačno preferira svatko od
nas, Mikanović (2013) ubraja obiteljske vrijednosti, tradicionalne vrijednosti, tzv. prave
vrijednosti, vrijednosti koje prihvaća pojedinac, vrijednosti koje se promoviraju i prihvaćaju
u društvu, tj. društvene vrijednosti. No u kontekstu suvremene knjiţevne teorije i
performativne koncepcije teksta knjiţevnost se smatra govornim činom koji mijenja svijet i
proizvode koje imenuje, (Culler, 2001). Napose, knjiţevnost se promatra kao jezični iskaz
koji utječe na oblikovanje identiteta i prirodu subjekta. TakoĎer, Culler (2001) navodi da u
onoj mjeri u kojoj ono što jesmo postajemo “nizom identifikacija (...), roman je snaţno
sredstvo za internalizaciju društvenih normi. (...) [Pripovijesti] razotkrivaju plitkost
ovozemaljskog uspjeha, iskvarenost svijeta, njegovu nesposobnost da udovolji našim
najplemenitijim teţnjama. One razotkrivaju nevolje potlačenih, u pričama koje pozivaju
čitatelje da – kroz identifikaciju – odreĎene situacije uvide kao neprihvatljiveˮ, (Culler, 2001,
108). Peternai Andrić (2005) navodi da knjige utječu na oblikovanje identiteta. Danas se,
primjerice, često govori da pojedine knjige pospješuje odgoj, dok pojedine knjige kvare
čitatelje. Uvjerenje je pojedinaca toliko čvrsto da se izraĎuju popisi najštetnijih knjiga, knjiga
bez kojih bi svijet bio bolji itd. No knjiţevnost se bavi i pitanjima identiteta, a knjiţevna djela
često tematiziraju uspostavu identiteta.2 Odnosno, navodi Peternai Andrić, likovi se
knjiţevnih djela ispostavljaju kao prikladan identifikacijski model. Prema tome, pita se ista
2 Identitet kao nejednoznačan pojam, teško je definirati. Antiesencijalističke teorije identitet promatraju kao
nestalnu i fluidnu kategoriju. Vladimir Biti (2000) navodi da je osnovna nedoumica pri objašnjavanju pojma
identitet sadrţana u pitanju je li on uzrok, tj. pretpostavka ili posljedica. učinak, odreĎena niza razlikovnih
očitovanja, odnosno, moţe li se izmeĎu njega i tih očitovanja uspostaviti kakva zakonita veza. Usp. Vladimir
Biti (2000) Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, str. 190.
autorica, znači li to da knjiţevna djela imaju moć oblikovanja i preoblikovanja pojedinca.3
Svakako je zanimljivo pročitati i kratku raspravu Sanje Lovrenčić (2004) u kojoj navodi da se
ključ ograničavanja čitanja mladih što ga provode autoritarni ljudi i drţavni sustavi u bilo
kojim vremenima krije upravo u obilju tajnoga odgojnoga djelovanja knjiţevnosti jer se
unutarnje vidno polje čitatelja, navodi autorica, širi dok uviĎa raznovrsnost ljudskih sudbina i
situacijskih zapleta, autorskih svjetonazora te brojnost emocija koje se čitajući smjenjuju.
Upravo je to ono što povećava elementarnu sposobnost za razumijevanje drugih ljudskih bića
i tolerancije. Stjepan Hranjec, teoretičar dječje knjiţevnosti, u svojim radovima (2004a; 2004b)
razmatra svrhovitost knjiţevnosti namijenjene djeci. Takva knjiţevnost mora vršiti odreĎenu
funkciju jer knjiţevnost bez funkcije nema smisla, navodi autor. U radu “Razine divergencije
izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj knjiţevnostiˮ navodi nekoliko razina, hijerarhija, prema
stupnju divergentnosti izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj knjiţevnosti. Razine su sklada
pouka eksplicitnom autorovom poukom, što je ujedno nulta razina sklada. Prvi stupanj sklada,
a druga stilska razina, pouka je kroz lik u djelu. Nadalje, treća je razina, a drugi stupanj
sklada, tematski izbor autora, a odnosi se na začudnost (tabuiziranost) teme. Sljedeća je razina
sklada organiziranost fabule, tj. struktura (pouka posredovana fabulom), dok se najviši stupanj
sklada odnosi na sklad stilske igre i njezine svrhe. Za autora je ovaj najviši stupanj idealna,
poţeljna pozicija dječjeknjiţevnoga teksta, odnosno, ako se autor mladom čitatelju zavuče
pod kožu, postigao je temeljnu pretpostavku dobivši čitatelja kojemu će prenijeti istine i
vrijednosti “iz ţivotne školeˮ, (Hranjec, 2004b, 13).
Imajući na umu moralno-etičku funkciju knjiţevnoga djela, ukoliko se romani Ivane
Brlić-Maţuranić iščitaju prema navedenim razinama divergentnosti kako ih je naznačio
Hranjec (2004a; 2004b), odnosno prema postupcima pouke kroz lik, pouke kroz fabulu te
pouke kroz eksplicitnu autorovu pouku i sklad izmeĎu stilske igre i pouke, moguće je izdvojiti
brojne odgojne vrijednosti poput ljubavi prema bliţnjemu, empatije prema ţivotinjama i
siromasima, tolerancije prema drugom, razumijevanja, prijateljstva, obitelji, dobrote, hrabrosti
i mudrosti, obrazovanja te religijskih vrijednosti – kršćanskih u “Čudnovatim zgodama šegrta
Hlapićaˮ te kršćanskih i islamskih u “Jaši Dalmatinuˮ. Odgojne vrijednosti koje je Ivana
Brlić-Maţuranić interiorizirala u vlastito knjiţevno djelo općeljudske su, temeljne,
vrijednosti. Imajući na umu visoku etičku i moralnu te umjetničku vrijednost promatranih
knjiţevnih djela autorice nameće se potreba razmatranja zastupljenosti ovih knjiţevnih djela u
osnovnoškolskim udţbenicima za hrvatski jezik i knjiţevnost. No prvenstveno je pitanje,
ukoliko su knjiţevna djela autorice i zastupljena u promatranom udţbeničkom korpusu,
propitkuju li se temeljem kritičkoga mišljenja ili tek puke faktografije na razini doslovnosti.
Kritičko mišljenje, udžbenici i pitanje u nastavi
Ennis (2011) kritičko mišljenje odreĎuje kao proces odlučivanja u što vjerovati i što
činiti. Prema Ennisu, kritičko mišljenje uključuje vrijednosti intelektualnog poštenja i
otvorenosti, autonomije i samokritičnosti, predanosti istini i osjetljivosti na kontekst te pritom
naglašava vještine razlikovanja činjenica i vrijednosti, razlikovanja implicitnih i eksplicitnih
pretpostavki, razlikovanja argumentiranih od neargumentiranih tvrdnji, prepoznavanja
grješaka u zaključivanju i odreĎivanje snage argumenta, (Buchberger, Bolčević, Kovač, 2017,
112).
3 U svojoj raspravi “Učinci knjiţevnostiˮ (2005) autorica polazi od činjenice da postmoderna teorija
pripovijedanja premješta naglasak s pitanja vjerodostojnosti i istinitosti pripovjednoga teksta na pitanje
političko-etičkih učinaka koje taj tekst čini. Usp. Kristina Peternai Andrić (2005) Učinci knjiţevnosti:
Performativna koncepcija pripovjednog teksta, Zagreb: Disput.
Liu (2007; prema: Bjelanović Dijanić, 2012, 168) kritičko mišljenje podrazumijeva
kao obrazovni ideal naglašavajući raskorak izmeĎu obrazovnih praksi i obrazovnih ideala.
Tradicionalni oblik nastave, tj. jednostrani obrazovni sustavi, od učenika zahtijeva
reprodukciju stečenoga znanja naspram poticanja kritičkoga mišljenja te “zapostavlja pitanja
morala, suradnje, povjerenja, poštovanjaˮ. Budući da su školski udţbenici osnova aktivnoga
učenja, pitanja postavljenja u njima vaţna s obzirom na pozicionirajuću vaţnost u promicanju
kritičkoga mišeljnja. Odnosno, ukoliko su učenicima ponuĎena samo doslovna pitanja ne
moţe se očekivati razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja. “Pitanjima usmjeravamo
mišljenje”, a cilj se poučavanja ogleda u “poticanju učenika k mišljenju višeg reda, kako bi se
koristili znanjem i idejama”, (Peko i Pintarić, 1999, 149). Upravo pitanja zauzimaju vaţno
mjesto u ovom procesu. “Sanders je (1969., prema: Steele, J. L., Meredith, K. S. Temple, C.,
1998.) učinio reviziju Bloomove taksonomije pitanja s ciljem razvijanja i usmjeravanja
kritičkog razmišljanja o tekstuˮ, (Peko i Pintarić, 1999, 150) te prema tome moţemo
razlikovati sljedeća pitanja: doslovna, translacijska, interpretacijska, aplikacijska, analitička,
sintetička te evaluacijska pitanja. Pitanja s obzirom na kritičko propitivanje knjiţevnoga
teksta prikazana su slikom 1.
Slika 1: Bloomova taksonomija pitanja prema Sandersovoj inačici,
(Peko i Pintarić, 1999, 150).
Doslovna pitanja su pitanja prve razine prisjećanja, a od učenika zahtijevaju isključivo
činjenično, faktografsko, znanje. Kod doslovnih pitanja nema kritičkoga i vrijednosnoga
propitivanja knjiţevnoga teksta. Translacijska i interpretacijska pitanja vrijednosna su pitanja
koja traţe od učenika preoblikovanje informacija. Na višoj razini mišljenja interpretacijska su
pitanja ključna. Od učenika se traţi otkrivanje veze izmeĎu ideja, činjenica, definicija ili
vrijednosti. Aplikacijska su pitanja pitanja treće razine primjene, a od učenika traţe dublje
rješavanje problema. Analitička pitanja su pitanja četvrte razine analiziranja kojima se
propituju dijelovi okolnosti dogaĎaja ili tijeka radnje. Sintetička pitanja su pitanja pete razine
stvaranja kojima se potiče kreativno rješavanje problema originalnim mišljenjem.
Evaluacijska pitanja su pitanja šeste razine prosuĎivanja kojima se od učenika traţi
zaključivanje o dobru i zlu ili ispravnom i pogrešnom. Ovim se pitanjima učenika usmjerava
razumijevanju novih informacija i njihovoj implementaciji u osobni sustav vrijednosti uz
kritičko argumentiranje vlastitih stavova.4 U radu se prema tome analizira zastupljenost
romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” i “Jaša Dalmatin, potkralj Gudţerata”, Ivane Brlić-
Maţuranić u osnovnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za hrvatski jezik i knjiţevnost, a s obzirom
na zastupljenost autoričinih tekstova u udţbenicima problematizirana su postavljena pitanja
prema Sandersovoj reviziji (1969) Bloomove taksonomije.5 Ranija istraţivanja pokazuju da u
nastavi preteţu doslovna pitanja.6 Takvim se pitanjima ne propituje tekst u vrijednosnom
smislu jer nema usmjeravanja na razumijevanje slojeva teksta i dublje tekstovne strukture.
Doslovna pitanja od učenika ne zahtijevaju divergentno mišljenje i ne razvijaju kritičko
mišljenje. Facione (1990) kritičko mišljenje odreĎuje prema šest ključnih vještina koje
uvelike korespondiraju s vrstama pitanja u nastavi. Interpretacija, kao vještina kritičkoga
mišljenja, odnosi se na razumijevanje značenja kroz procese kategorizacije, dekodiranja i
objašnjavanja dok se analiza odnosi na identificiranje odnosa koncepata, tvrdnji i pitanja kroz
procese definiranja i usporeĎivanja pojmova te prepoznavanja i analize argumenata.
Evaluacija se pak odnosi na procjenjivanje opravdanosti tvrdnji, kontekstualne vaţnosti onoga
što se zastupa i valjanosti argumenata te postavljanje pitanje i oblikovanje protuargumenata
prema onome što se zastupa. Inferencija se odnosi na prepoznavanje pretpostavki koje
zahtijevaju dokaze, prepoznavanje pravovaljanih informacija, oblikovanje različitih alternativi
za rješavanje problema, izvoĎenja opravdanih zaključaka. Objašnavanje se kao vještina
kritičkog mišljenja odnosi na iznošenje i predstavljanje ishoda promišljanja o odreĎenoj temi i
načina kako se došlo do tih ishoda s posebnim fokusom na predstavljanje argumenata dok se
samoregulacija odnosi na samovrjednovanje procesa zaključivanja uz ispravljanje vlastitih
pogrešaka u zaključivanju, (Buchberger, Bolčević, Kovač, 2017, 113). Kritičko mišljenje,
razvidno je, uključuje više razine mišljenja pa prema tome i pitanja višega reda potiču razvoj
kritičkoga mišljenja čije vještine uvelike korespondiraju s vrstama pitanja u nastavi. Kritičko
mišljenje, navode isti autori, doprinosi višim razinama usvojenosti i razumijevanja nastavnog
sadrţaja, pomaţe učenicima lakše pratiti nastavni sadrţaj i kritički ga vrjednovati. Kritičko
mišljenje osim toga pospješuje razvoj samoreguliranog učenja, potiče samovrjednovanje
procesa učenja te od učenika zahtijeva samostalno u donošenju zaključaka. Istraţivanja
pokazuju da nastavnik ima najvaţniju ulogu u poticanju razvoja kritičkog mišljenja
primjenom suvremenih nastavnih strategija koje potiču aktivno učenje. Postavljanje izazovnih
pitanja i uvaţavanje stila mišljenja učenika imaju u tom procesu vrlo vaţnu ulogu
(Buchberger, Bolčević, Kovač, 2017, 111-112).
Analiza zastupljenih udţbeničkih pitanja daje uvid u vrijednosno i kritičko propitivanje
knjiţevnoga teksta te zastupljenost romana Ivane Brlić-Maţuranić u udţbeničkoj graĎi za
osnovnu školu u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti. Za potrebe rada analizirano je 57
osnovnoškolskih udţbenika za nastavu hrvatskoga jezika i knjiţevnosti prema Katalogu
obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu 4 Usp. AnĎelka Peko i Ana Pintarić (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 116; “Vrste pitanja u nastavi knjiţevnostiˮ, Filozofski
fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu,
https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/Vrste_pitanja_u_nastavi_knjizevnosti.pdf. Pristupljeno: 24.
veljače 2016. 5 U radu su analizirana pitanja koja se odnosne izravno na zastupljeni tekst, odnosno, nisu analizirana osobna
pitanja jer nisu izravno povezana s razumijevanjem i propitivanjem teksta. Osobna su pitanja u nastavi vaţna
zbog doţivljajne motivacije, no budući da za potrebe ovoga rada nisu relevantna, nisu dijelom analize. 6 Usp. Peko i Pintarić (1999, 115; prema: M. Zelina i Zelinova M., 1994; Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple,
C., II, 1998, 16), ali i Creactivity.hr, “Čemu nas podučavaju udţbeniciˮ, https://creactivity.hr/archives/800.
Pristupljeno: 24. veljače 2016.
2014./2015. Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Analizirani su udţbenici
za hrvatski jezik i knjiţevnost prema prema zadnjim promjenama od 13. srpnja 2016. godine.
U analizu nije uključena udţbenička graĎa za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
(stjecanje naobrazbe po posebnom programu) te udţbenička graĎa za slijepe učenike. Popis
analizirane udţbeničke graĎe dan je u prilogu na kraju rada (Prilog 1).
Zastupljenost romana Ivane Brlić-Mažuranić u osnovnoškolskoj udžbeničkoj građi
za nastavu hrvatskoga jezika i književnosti
Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za
osnovnu školu 2014./2015. Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
analizirano je 57 osnovnoškolskih udţbenika za nastavu hrvatskoga jezik i knjiţevnosti.
Rezultati su prikazani Tablicom 1.
Tablica 1: Romani Ivane Brlić-Maţuranić u osnovnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za
hrvatski jezik i knjiţevnost.
Razred Broj
propisanih
udžbenika
Zastupljenost romana Ivane Brlić-Mažuranić
1. 10 Ne
2. 8 Ne
3. 8 da (4 udţbenika):
- roman “Čudnovate zgode Šegrta Hlapićaˮ:
● čitanke (4):
1. Diana Zalar, Dijana Dvornik, Frano Petruša, “Kuća igrajuća:
čitanka za treći razred osnovne školeˮ,
2. Sandra Centner, AnĎelka Peko, Ana Pintarić, Lidija Bakota,
Valentina Majdenić, “Moja staza 3: čitanka s višemedijskim
nastavnim materijalima u trećem razredu osnovne školeˮ,
3. Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Marina Gabelica,
Renata Gredelj, “Hrvatski na dlanu 3: čitanka i udţbenik
hrvatskoga jezika za treći razred osnovne školeˮ,
4. Sonja Ivić, Marija Krmpotić-Dabor, “Zlatna vrata 3: udţbenik
hrvatskog jezika u 3. razredu osnovne školeˮ.
4. 8 ne
5. 5 ne
6. 6 ne
7. 6 ne
8. 6 ne
UKUPNO
UDŽBENIKA:
4
Iz tablice je uočljivo da je zastupljenost romana Ivane Brlić-Maţuranić u osnovnoškolskoj
udţbeničkoj graĎi za nastavu iz hrvatskoga jezika i knjiţevnosti iznimno niska. Od 57
analiziranih udţbenika autorica je promatranim tekstovima zastupljena u svega 4 udţbenika.
Vaţno je spomenuti da u svim osnovnoškolskim udţbenicima, s iznimkom onih za 3. razred,
nema niti jednoga ulomka iz romana. Dakle, kada su u pitanju autoričini romani, učenici se s
tekstovima Ivane Brlić-Maţuranić sreću tek u trećem razredu osnovne škole. Jedini roman
autorice koji je zastupljen u analiziranim udţbenicima jesu “Čudnovate zgode Šegrta Hlapićaˮ
koji je zastupljen u četirima udţbenicima. Roman “Jaša Dalmatin, potkralj Gudţerata” ne
pojavljuje se niti u jednoj udţbeničkoj jedinici. Analizom se moţe zaključiti da je
zastupljenost romana u osnovnoškolskim udţbenicima hrvatskoga jezika i knjiţevnosti
izuzetno niska, odnosno tek o uvjetnoj zastupljenosti moţe se govoriti isključivo na razini
romana “Čudnovate zgode šegrta Hlapićaˮ. Dakle, u svom osnovnoškolskom obrazovanju
učenici se kroz nastavu knjiţevnosti nemaju prilike podrobnije sresti s knjiţevnim korpusom
Ivane Brlić-Maţuranić.
Analiza udţbeničkih pitanja koja se odnose isključivo na razumijevanje teksta, pokazuje
da u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti prevladavaju doslovna pitanja te da su pitanja
višega reda mnogo manje zastupljena. Rezultati su prikazani Tablicom 2.
Tablica 2: Udţbenička pitanja u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti za osnovne
škole.
Razred
Zastupljena pitanja
1. -
2. -
3. -
4. N = 103 pitanja
doslovna = 53
analitička = 16
interpretacijska = 10
translacijska = 8
sintetička = 6
evaluacijska = 6
aplikacijska = 4
5. -
6. -
7. -
8. -
UKUPNO
PITANJA:
103
doslovna = 53
analitička = 16
interpretacijska = 10
translacijska = 8
sintetička = 6
evaluacijska = 6
aplikacijska = 4
Podatci iz gornje tablice pokazuju porazne podatke. Od ukupno 103 pitanja zastupljena u
analiziranoj udţbeničkoj graĎi 53 pitanja čine doslovna pitanja, odnosno pitanja najniţe
razine, što čini 51,46% od ukupnoga broja pitanja. Dakle, sve ostale vrste pitanja zajedno ne
čine niti polovicu od ukupnoga broja analiziranih pitanja. Analitičkih je pitanja zastupljeno
svega 15,53 posto (N=16). Interpretacijskih je pitanja ukupno 10, tj. 9,71 posto. Translacijskih
je pitanja svega 8, tj. 7,77 posto. Sintetičkih je i evaluacijskih pitanja po 6, što čini 5,83 posto
po pojedinoj skupini pitanja. Aplikacijska pitanja, najmanje zastupljena, čine svega 3,88 posto
(N=4) od ukupnoga broja pitanja. Iz navedenoga se moţe zaključiti da se roman “Čudnovate
zgode šegrta Hlapićaˮ Ivane Brlić-Maţuranić u osnovnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za nastavu
iz hrvatskoga jezika i knjiţevnosti nedovoljno vrijednosno propituje s obzirom na postavljena
pitanja koja se tiču isključivo priloţenoga teksta. Sveukupnost analiziranih udţbeničkih
pitanja za nastavu iz hrvatskoga jezika i knjiţevnosti, a koja se odnose na romane Ivane Brlić-
Maţuranić, potvrĎuje prijašnja istraţivanja7 kojima se dokazuje da u nastavi prevladavaju
doslovna pitanja. Budući da su evaluacijska pitanja pitanja šeste razine prosuĎivanja koja
učenika usmjeravaju razumijevanju teksta i prema tome – novim informacijama i njihovoj
implementaciji u osobni sustasv vrijednosti, moţe se zaključiti da u osnovnoškolskoj
udţbeničkoj graĎi za nastavu hrvatskoga jezika i knjiţevnosti, a koja se odnosi na romane i
Ivane Brlić-Maţuranić, nedostaje vrijednosno propitivanje ulomaka koje bi razvijalo
doţivljajno-spoznajne (recepcijske) mogućnosti učenika.
Prema svemu navedenom moţe se zaključiti da s obzirom na zastupljenost romana Ivane
Brlić-Maţuranić u osvnoškolskoj udţbeničkoj graĎi za nastavu hrvatskoga jezika i
knjiţevnosti nedostaje odgojno-vrijednosnog propitivanja teksta koje bi moglo utjecati na
odgojni učinak knjiţevnosti u smislu oblikovanja vrijednosnoga sustava mladog čitatelja
(učenika). Prevladavajuća su udţbenička pitanja doslovna pitanja što upućuje na faktografski
usmjerenu nastavu. O štetnosti takve nastave i upozorenjima o njezinoj neučinkovitosti
upozorio je još Roland Barthes 1969.8 godine kada je na jednom od prvih kongresa o nastavi
knjiţevnosti odrţanom u Parizu upozorio da nastava “koja se zasniva na zbirci odlomaka s
pratećim sadrţajima i drugim podacima o tekstu i piscu iz učenika stvara tek nepismene
nečitatelje, a tako dobiveno školsko znanje o knjiţevnosti ne sluţi ničemu doli rješavanju
kriţaljki i kvizovaˮ. Ukoliko se pri korištenju čitanki u nastavi knjiţevnosti učenike zahtijeva
na uobičajenoj raščlambi, prosudbi i tumačenju, estetskim vrijednostima knjiţevnih ulomaka i
provjeravanju knjiţevnoteorijskih pojmova tada se ne moţe očekivati da će učenici “uistinu
iskazivati svoj doţivljajˮ o pročitanom, (Marušić, 2011, 81). Ista autorica navodi da knjige
mogu utjecati na oblikovanje identiteta, a osobito čitanke.9 Problematiku oblikovanja i
odgajanja knjiţevnim tekstovima postavlja u suvremene knjiţevnoteorijske okvire propitujući
općenitu svrhovitost knjiţevnosti, odnosno ne samo dječje knjiţevnosti. Polazeći od teze da je
sve napisano napisano s nekim ciljem autorica se referira na performativnu koncepciju
narativnoga teksta koja ne polazi od istinitosti i vjerodostojnosti pripovjednog teksta već
učinaka koje taj tekst proizvodi. Suvremena se knjiţevna teorija bavi pitanjima tvorbe
identiteta i identifikacije subjekata pri čemu se zaključuje da je identitet nestalna, fluidna
kategorija, neesencijalistička, promjenjiva i uvijek u nastajanju. U tom kontekstu i romani
Ivane Brlić-Maţuranić, koji obiluju odgojnim vrijednostima, zasigurno trebaju biti mnogo
zastupljeniji u suvremenoj udţbeničkoj graĎi jer se u pedagoškom smislu mogu ponuditi kao
poţeljan identifikacijski model mladom čitatelju. Naposljetku, budući da “kritičko mišljenje
pridonosi višim razinama usvojenosti obrazovnih sadrţaja što potiče učenike na osmišljavanje
7 Isto.
8 Usp. Roland Barthes (1971) Reflection on a Manual. Publications of Modern Language Association of
America, 112, str. 72-75. U: Meta Grosman (2004) “Novi odgojni potencijali suvremene knjiţevnosti za djecu u
21. stoljećuˮ, Knjiţevnost i odgoj, Zbornik, (priredila: Javor, Ranka), Zagreb: Knjiţnice grada Zagreba, str. 26-
37. 9 “Knjige mogu utjecati na oblikovanje identiteta. Posebno one koje nas upućuju na druge, one koje po definiciji
trebaju sadrţavati vrijedne tekstove. Osobito čitanke. Knjige su učinkovito sredstvo nacionalnoga odgoja, kao
što mogu biti i sredstvo indoktrinacijeˮ, (Marušić, 2011, 76).
vlastitih primjera i interpretaciju sadrţaja poučavanja vlastitim riječima, a ne isključivo
njegovu reprodukcijuˮ i udţbenička pitanja u nastavi hrvatskoga jezika i knjiţevnosti kada su
u pitanju analizirana knjiţevna djela Ivane Brlić-Maţuranić, ali i općenito, trebala bi u mnogo
zastupljenijoj mjeri biti ona višega reda. Učenici će tako razvijati vještine kritičkoga mišljenja
te uviĎati dublje slojeve knjiţevnoga teksta koji su više od puke faktografije.
Literatura
1. Biti, Vladimir (2000) Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije, Zagreb: Matica
hrvatska.
2. Bjelanović Dijanić, Ţeljka (2012) “Neke metode za razvoj kritičkog mišljenja učenika
po ERR sustavuˮ, Metodički ogledi, 19 (2012) 1, str. 163-179.
3. Brešić, Vinko (ur.) (2010) “Sabrana djela Ivane Brlić-Maţuranićˮ, Jaša Dalmatin,
potkralj Gudţerata, Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske, str. 247-483.
4. Brešić, Vinko (2014) (priredio) Ivana Brlić-Maţuranić: Čudnovate zgode šegrta
Hlapića: pripovjest za malu djecu. Šest konaka šegrta Hlapića: igrokaz za djecu,
Zagreb: Večernji list – Matica hrvatska.
5. Buchberger, Iva, Bolčević, Valentina, Kovač Vesna (2017) “Kritičko mišljenje u
obrazovanju: dosadašnji doprinosi i otvoreni smjerovi”, Metodički ogledi, 24, 1, str.
109-129.
6. Creactivity.hr, “Čemu nas podučavaju udţbeniciˮ, https://creactivity.hr/archives/800.
Pristupljeno: 24. veljače 2016.
7. Culler, Jonathan (2001) Knjiţevna teorija: Vrlo kratak uvod, Zagreb: AGM.
8. Hranjec, Stjepan (2004a) “Knjiţevnost bez pouke?ˮ, (priredila: Javor, Ranka)
Knjiţevnost i odgoj: Zbornik, Zagreb, 29. travnja 2003., Knjiţnice grada Zagreba, str.
11-18.
9. Hranjec, Stjepan (2004b) “Razine divergencije izmeĎu modernosti i pouke u dječjoj
knjiţevnostiˮ, Ţivot i škola: Časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, L(12),
str. 7-15.
10. Lovrenčić, Sanja (2004) “O knjigama i odgojuˮ, (priredila: Ranka, Javor) Knjiţevnost
i odgoj: Zbornik, Zagreb, 29. travnja 2003., Knjiţnice grada Zagreba, str. 7-10.
11. Marušić, Patricia (2011) “Vrjednovanje knjiţevnih tekstova u suvremenim
osnovnoškolskim čitankama (teorijski okvir za vrjednovanje čitanki)ˮ, Dijete i jezik
danas – Dijete i tekst, Zbornik radova s meĎunarodnoga znanstvenoga skupa, Osijek:
Učiteljski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, str. 71-85.
12. Mikanović, Brane (2013) “Vrednosne orijentacije učenika osnovne škole u slobodnom
vremenuˮ, Istraţivanja, br. 4., str. 53-69.
13. Mesihović, Salmedin (2015) ORBIS ROMANVS: Udţbenik za historiju klasične
rimske civilizacije, Sarajevo. Elektroničko izdanje.
14. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, “Katalog obveznih
udţbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za osnovnu školu
2014./2015.ˮ, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13199&sec=3625. Pristupljeno:
3. kolovoza 2016.
15. Peko, AnĎelka i Pintarić, Ana (1999) Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek:
Pedagoški fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
16. Peternai Andrić, Kristina (2005) Učinci knjiţevnosti: Performativna koncepcija
pripovjednog teksta, Zagreb: Disput.
17. Roland Barthes (1971) Reflection on a Manual. Publications of Modern Language
Association of America, 112, str. 72-75. U: Meta Grosman (2004) “Novi odgojni
potencijali suvremene knjiţevnosti za djecu u 21. stoljećuˮ, Knjiţevnost i odgoj,
Zbornik, (priredila: Javor, Ranka), Zagreb: Knjiţnice grada Zagreba, str. 26-37.
18. “Vrste pitanja u nastavi knjiţevnostiˮ, Filozofski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu,
https://www.ffst.unist.hr/_download/repository/Vrste_pitanja_u_nastavi_knjizevnosti.
pdf. Pristupljeno: 24. veljače 2016.
PRILOG 1. Popis analiziranih osnovnoškolskih udţbenika za nastavu hrvatskoga jezika i
knjiţevnosti za školsku godinu 2014./2015.
1. Pavličević-Franić, Dunja, Velički, Vladimira, Zalar, Diana, Domišljanović, Vlatka
(2015) Čitam i pišem: hrvatska početnica – udţbenik za prvi razred osnovne škole –
tiskana slova, Zagreb: Alfa.
2. Pavličević-Franić, Dunja, Velički, Vladimira, Zalar, Diana, Domišljanović, Vlatka
(2015) Čitam i pišem: hrvatska početnica – udţbenik za prvi razred osnovne škole –
pisana slova, Zagreb: Alfa.
3. Budinski, Vesna, Diković, Marina, Ivančić, Gordana, Veronek Germandik, Saša (2008)
P kao početnica: početnica za prvi razred osnovne škole, (1. dio, za učenje tiskanih slova),
Zagreb: Profil.
4. Budinski, Vesna, Diković, Marina, Ivančić, Gordana, Veronek Germandik, Saša (2008)
P kao početnica: početnica za prvi razred osnovne škole, (2. dio, za učenje pisanih slova),
Zagreb: Profil.
5. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj Renata (2014)
Početnica slova na dlanu: početnica za prvi razred osnovne škole, 1. dio, za učenje
tiskanih slova, Zagreb: Profil.
6. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj Renata (2014)
Početnica slova na dlanu: početnica za prvi razred osnovne škole, 2. dio, za učenje pisanih
slova, Zagreb: Profil.
7. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2014) Pčelica početnica – I. dio: za 1. razred
osnovne škole + slovarica, Zagreb: Školska knjiga.
8. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2014) Pčelica početnica – II. dio: za 1. razred
osnovne škole + listići, Zagreb: Školska knjiga.
9. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 1: početnica u prvom
polugodištu – tiskana slova, Zagreb: Školska knjiga.
10. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 1: početnica s višemedijskim
nastavnim materijalima u drugom polugodištu – pisana slova, Zagreb: Školska knjiga.
11. Zalar, Diana, Dvornik, Dijana, Petruša, Frano (2009) Kuća svemoguća: čitanka za
drugi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.
12. Budinski, Vesna, Franjčec, Katarina, Zelenika Šimić, Marijana, Lukas, Ivana (2009)
Od slova do snova 2: čitanka za drugi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.
13. Centner, Sandra, Peko, AnĎelka, Pintarić, Ana, Bakota, Lidija, Majdenić, Valentina
(2014) Moja staza 2: čitanka s višemedijskim nastavnim materijalima u drugom razredu
osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
14. Teţak, Dubravka, Polak, Sanja, Cindrić, Darko (2015) Cvrkut riječi: čitanka i jezični
udţbenik za drugi razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
15. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj, Renata (2014)
Hrvatski na dlanu 2: čitanka i udţbenik hrvatskoga jezika za drugi razred osnovne škole,
Zagreb: Profil.
16. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2014) Zlatna vrata 2: integrirani udţbenik za
nastavu hrvatskog jezika i knjiţevnosti u 2. razredu osnovne škole, Zagreb: Školska
knjiga.
17. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 2 – 1. polugodište: integrirani
radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u
drugom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
18. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 2 – 2. polugodište: integrirani
radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti u drugom razredu osnovne škole, Zagreb:
Školska knjiga.
19. Zalar, Diana, Dvornik, Dijana, Petruša, Frano (2010) Kuća igrajuća: čitanka za treći
razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
20. Budinski, Vesna, Franjčec, Katarina, Veronek Germadnik, Saša, Zelenika Šimić,
Marijana, Lukas, Ivana (2009) Od slova do snova 3: čitanka za treći razred osnovne škole,
Zagreb: Profil.
21. Centner, Sandra, Peko, AnĎelka, Pintarić, Ana, Bakota, Lidija, Majdenić, Valentina
(2014) Moja staza 3: čitanka s višemedijskim nastavnim materijalima u trećem razredu
osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
22. Teţak, Dubravka, Polak, Sanja (2014) Carstvo riječi: čitanka i jezični udţbenik za
treći razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
23. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj, Renata (2014)
Hrvatski na dlanu 3: čitanka i udţbenik hrvatskoga jezika za treći razred osnovne škole,
Zagreb: Profil.
24. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2015) Zlatna vrata 3: udţbenik hrvatskog jezika u
3. razredu osnovne škole: čitanka s pravopisom i gramatikom, Zagreb: Školska knjiga.
25. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 3 – 1. polugodište: integrirani
radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u
trećem razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
26. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 3 – 2. polugodište: integrirani
radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti u trećem razredu osnovne škole, Zagreb:
Školska knjiga.
27. Zalar, Diana, Dvornik, Dijana, Petruša, Frano (2010) Kuća putujuća: čitanka za četvrti
razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
28. Budinski, Vesna, Franjčec, Katarina, Veronek Germadnik, Saša, Zelenika Šimić,
Marijana, Lukas, Ivana (2009) Od slova do snova 4: čitanka za četvrti razred osnovne
škole, Zagreb: Profil.
29. Centner, Sandra, Peko, AnĎelka, Pintarić, Ana, Bakota, Lidija, Majdenić, Valentina
(2014) Moja staza 4: čitanka s višemedijskim nastavnim materijalima u četvrtom razredu
osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
30. Teţak, Dubravka, Polak, Sanja, Cindrić, Darko (2012) Čarolija riječi: čitanka i jezični
udţbenik za četvrti razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
31. Marjanović, Vesna, Škribulja, Andrea, Gabelica, Marina, Gredelj, Renata (2014)
Hrvatski na dlanu 4: čitanka i udţbenik hrvatskoga jezika za četvrti razred osnovne škole,
Zagreb: Profil.
32. Ivić, Sonja, Krmpotić-Dabo, Marija (2013) Zlatna vrata 4: udţbenik hrvatskog jezika u
4. razredu osnovne škole: čitanka s pravopisom i gramatikom, Zagreb: Školska knjiga.
33. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 4 – 1. polugodište: integrirani
radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u
četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
34. Zokić, Terezija, Vladušić, Benita (2014) Slovo po slovo 4 – 2. polugodište: integrirani
radni udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti u četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb:
Školska knjiga.
35. Babić, Nada, Golem, Dinka (2014) Zvijezda jutarnja 5: čitanka iz hrvatskoga jezika za
5. razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
36. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014)
Ljubičasta čitanka: čitanka za peti razred osnovne škole, Zagreb: Profil.
37. Šojat, Anita (2014) Snaga riječi 5: hrvatska čitanka s višemedijskim nastavnim
materijalima u petom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
38. Franić-Glamuzina, Lada, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić
ĐorĎević, Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka,
Haukka, Emilia (2014) Kocka vedrine 5 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i
knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u petom razredu osnovne škole,
Zagreb: Školska knjiga.
39. Franić-Glamuzina, Lada, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić
ĐorĎević, Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka,
Haukka, Emilia (2014) Kocka vedrine 5 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i
knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u petom razredu osnovne škole,
Zagreb: Školska knjiga.
40. Babić, Nada, Golem, Dinka (2014) Zvijezda jutarnja 6: čitanka iz hrvatskoga jezika za
6. razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
41. Beţen, Ante, Jambrec, Olga (2009) Hrvatska čitanka: za 6. razred osnvone škole,
Zagreb: Ljevak.
42. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014) Zelena
čitanka: čitanka za šesti razred osnovne škole, Zagreb: Profil.
43. Šojat, Anita (2014) Snaga riječi 6: hrvatska čitanka s višemedijskim nastavnim
materijalima u šestom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
44. Franić-Glamuzina, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić ĐorĎević,
Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka,
Emilia (2014) Kocka vedrine 6 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i
knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u šestom razredu osnovne škole,
Zagreb: Školska knjiga.
45. Franić-Glamuzina, Grbaš Jakšić, Dijana, Matijašić, Igor, Peić, Irena, Randić ĐorĎević,
Ina, Ţic, Milena, Katalinić, Zrinka, Motik, Marica, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka,
Emilia (2014) Kocka vedrine 6 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i
knjiţevnosti s višemedijskim nastavnim materijalima u šestom razredu osnovne škole,
Zagreb: Školska knjiga.
46. Babić, Nada, Golem, Dinka (2014) Zvijezda jutarnja 7: čitanka iz hrvatskoga jezika za
7. razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
47. Beţen, Ante, Jambrec, Olga (2014) Hrvatska čitanka: za 7. razred osnovne škole,
Zagreb: Ljevak.
48. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014) Modra
čitanka: čitanka za sedmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.
49. Šojat, Anita (2014) Snaga riječi 7: hrvatska čitanka s višemedijskim nastavnim
materijalima u sedmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
50. Motik, Marica, Katalinić, Zrinka, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka, Emilia (2014)
Kocka vedrine 7 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s
višemedijskim nastavnim materijalima u sedmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska
knjiga.
51. Motik, Marica, Katalinić, Zrinka, Rimac, Maša, Sušac, Senka, Haukka, Emilia (2014)
Kocka vedrine 7 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s
višemedijskim nastavnim materijalima u sedmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska
knjiga.
52. Babić, Nada, Golem, Dinka (2015) Zvijezda jutarnja 8: čitanka iz hrvatskoga jezika za
8. razred osnovne škole, Zagreb: Alfa.
53. Beţen, Ante, Jambrec, Olga (2014) Hrvatska čitanka: za 8. razred osnovne škole,
Zagreb: Ljevak.
54. Levak, Julijana, Močibob, Iva, Sandalić, Jasmina, Skopljak Barić, Irena (2014)
Narančasta čitanka: čitanka za osmi razred osnovne škole, Zagreb: Profil.
55. Šojat, Anita (2014) Snaga riječi 8: hrvatska čitanka s višemedijskim nastavnim
materijalima u osmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
56. Jurić Stanković, Nataša, Šimić, Davor, Šodan, Andres, Haukka, Emilia (2014) Kocka
vedrine 8 – 1. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim
nastavnim materijalima u osmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.
57. Jurić Stanković, Nataša, Šimić, Davor, Šodan, Andres, Haukka, Emilia (2014) Kocka
vedrine 8 – 2. dio: integrirani udţbenik hrvatskog jezika i knjiţevnosti s višemedijskim
nastavnim materijalima u osmom razredu osnovne škole, Zagreb: Školska knjiga.