Download - Osiguranje Vertikalnog Iskopa
POTPORNE KONSTRUKCIJE UGRAĐENE U TLO
To su konstrukcije zabijene u tlo ili u njemu izgrađene, a služe za osiguranje uspravnog iskopa u tlu, te osiguranje vododrživih presjeka. Koriste se kao dio stalnih građevina ili za privremene građevine (osiguranje građevnih jama). S obzirom na krutost dijele se na SAVITLJIVE (vitke) i KRUTE konstrukcije. Konstruktivno se dijele na: - slobodno stojeće (konzolne) - pridržane (zatega, sidra, razupore)
RAZUPORE
ZATEGA SIDRA
Osnovni OBLICI PRIDRŽANJA UGRAĐENIH POTPORNIH KONSTRUKCIJA:
ZATEGA SIDRA
KOSNIK RAZUPORA
PRIMJERI POTPORNIH KONSTRUKCIJA UGRAĐENIH U TLO:
BERLINSKO ZIĐE
tlo
I - profili
drvene platice
zasip pijeskomizmeđu platica i tla
tlo
I - profili
armirano betonske platice
platice
a)
b)I- profil
dnoiskopa
c)
Detalji berlinskog ziđa: tlocrt a) s drvenim platicama; b) s armirano betonskim
platicama; c) poprečni presjek
Berlinsko ziđe
ŽMURJE
dvoredno zabijene daske talpa složena od tridaske povezane čavlima
daskaojačanalimomna glavi
daskaojačanalimomna vrhu
Presjeci žmurja od drvenih dasaka (gore) i detalji ojačanja glave i vrha
a) b) c) pero odtvrdog drva
Presjeci drvenih platica Čelične platice standardne skošene male
tip Höesch
teške srednje lake
tip Larsen
Zabijanje čeličnog žmurja
DIJAFRAGME
isko
pano
isko
pano
u is
kopu
isko
pano
goto
vi d
io
goto
vi d
io
neis
kopa
no
u is
kopu
otvori nakon vađenja cijevi
Princip iskopa neparnog (lijevo) i parnog (desno) komada grabilicom
iskop ugradnja
armature betoniranje kontraktor postupkom
gotovi komad
Izvedba armirano-betonske dijafragme
Stroj za iskop (kod izrade dijafragme)
Izgled iskopane dijafragme, izrađene za zaštitu građevne jame
SUSTAVI PILOTA (kao konstrukcija za pridržanje uspravnog iskopa)
TLO
TLO
TLO
ISKOP
ISKOP
ISKOP
platicea)
b)
c)
TLO
ISKOP
d)
TLO
ISKOP
e)
TLO
ISKOP
f)
Mogući raspored pilota pri njihovom korištenju kao zagatne stijenke
Otkopana konstrukcija za pridržanje vertikalnog iskopa izvedena metodom pilot do pilota s
gredama i sidrima
DIMENZIONIRANJE POTPORNIH KONSTRUKCIJA UGRAĐENIH U TLO
Primjeri graničnih stanja (uvjeti koje je potrebno provjeriti kod dimenzioniranja)
Raspodjela pritiska ovisna o krutosti stijenke i i stišljivosti okolnog tla:
13 2
smjerpomaka
dn
krutazagatnastijenka
o iskopa
123K Pmax d
O
Raspodjela pritisaka u području uklještenja u zavisnosti o pomaku za krutu zagatnu stijenku
d
H
B
Aϕ > 0 c = 0
z
EP1
Ep2
EA
ha
eA
D
dno iskopa
D-z
ρ∗ ∗ ∗g (KP-KA) D e’P(d+H)
svojstva tla
Tx
Slobodno stojeća kruta zagatna stijenka u nekoherentnom materijalu (c=0 kPa), raspodjela
aktivnog tlaka i pasivnog otpora
SLOBODNO STOJEČA (KONZOLNA) ZAGATNA STIJENA- "BRZA" METODA SA RASPODJELOM PASIVNOG OTPORA PO PARABOLI
s
f
D= ?
H (zadano)
2/3(H+ D)
0
eA
eP
∑ = 0H ⇒ 0Ds32
21fD
21)DH(K 2
A =⋅⋅−⋅⋅−⋅+⋅γ⋅
⇒ s34
DP2f A ⋅−=
∑ = 0M0 ⇒ ( ) 02DHDs
32)HD
32
21fDPDH
32
A =⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ +⋅⋅⋅−⎟
⎠⎞
⎜⎝⎛ +⋅⋅⋅−⋅+
⇒ 2A
DHP3s ⋅
=
ITERATIVNI POSTUPAK:
pretpostaviti vrijednost D ⇒ izračunati f i s ⇒ provjeriti da li je početni dio parabole takav da puna raspodjela pasivnog otpora predstavlja tangentu na početak parabole "BRZA" METODA se koristi samo za preliminarne proračune ili privremene manje značajne građevine.
Metoda ekvivalentne grede (Blum, 1930.). Za rješenje je potrebno poznavati točku u kojoj je moment savijanja jednak 0. Ova vrijednost ovisi o kutu unutarnjeg trenja ϕ.
H
zatega
RPV
presjekgrađevine
d
S S
puni pasivni otpor
iskorišteni pasivni otpor
ΣEP
ΣEA
ΣEP1
pritisci i silepuni aktivni
pritisak
najvećimoment
d’x
momentisavijanja
progibstatička shemaza proračun
R1
R2
R1
+ -
Usidrena zagatna stijenka, upeta na donjem kraju (s rješenjem metodom ekvivalentne grede)
x - približni položaj točke gdje je M=0
05
1015202530354045
0 0,1 0,2 0,3 0,4x/H
kut u
nuta
rnje
g tre
nja
ϕ
Dijagram ovisnosti položaja točke nultog momenta savijanja (M=0) i kuta trenja tla, ϕ, za
zagatne stijenke sa zategom (Blum, 1931.)
Primjer proračuna zagatne stijenke pomoću dijagrama
RAZUPRTI ISKOPI ("braced cuts") Redukcija veličine aktivnog tlaka kod razuprtih iskopa koji se promatraju kao niz prostih greda ili kao kontinuirani nosač preko oslonaca:
H
0,65 K gHA
ρ
razu
pore
H
0,1 H
0,7 H
0,2 H
0,8 K gH cosA
ρ δ a) b)
Raspodjela pritisaka na podgradu u pijescima (Dismuke, 1991.)
H
0,25 H
0,5 H
0,25 H
0,2 gH do
ρ0,4 gH ρ
H
0,25 H
0,75 H
KA gHρ a) za standardne proračune N≤4 b) za osjetljive gline N>4
Raspodjela pritisaka na podgrade u glini (Cernica, 1995., prema Terzaghi i Peck, 1967.)
Primjer montažnih elemenata za izradu razuprtog iskopa