Download - osnove funkcionalne anatomije
-
30.4.2012
1
Osnove funkcionalne anatomije
dr Sead Malievi
Funkcionalna anatomija
Ljudska anatomija u relaciji sa funkcijom
Anatomija ljudskog kretanja
Anantomija pokreta
2
Ravni tela
Sagitalna
Frontalna
Horizontalna
3
Ravni tela orijentacija
Sagitalna: lateralno-medijalno
Frontalna: anteriorno-posteriorno
Horizontalna: proksimalno-distalno
4
Regioni tela
Glava i vrat caput et collum
Trup truncus
Grudni ko thorax
Trbuh abdomen
Karlica pelvis
Ruka membrum superius
Noga membrum inferius
5
Jedinice grae tela
elija osnovna jedinica funkcije i grae, oko 200 tipova (miina, nervna, epitelna...)
Tkivo skup elija iste grae i fukcije (miino, nervno, vezivno, epitelno)
Organ anatomske celine razliite grae ali iste funkcije (bubreg, oko, koa,...)
Sistem organa skup fukcionalno povezanih organa (kardiovaskularni, digestivni,...)
Organizam
6
-
30.4.2012
2
Lokomotorni sistem
Muskuloskeletni sistem
Miino-kotani sistem
Sistem organa za kretanje
7
Elementi lokomotornog sistema
Kosti
Zglobovi
Miii
8
Kosti
vrsti organi od kojih je izgraen skelet
Oko 210 kostiju
Tkivo sadri minerale (soli kalcijuma, fosfora,...)
ivo tkivo!!!
9
Graa kosti
Kompaktni spoljanji deo (pokosnica sadri krvne sudove i nerve)
Sunerasta sr kosti (sadri vezivno tkivo, krvne sudove, nerve,...)
10
Uloga kostiju
Mehanika potpora organizma
Odranje oblika tela
Kretanje tela oslonac miiima
Zatita organa
Depo minerala
Proizvodnja krvnih elija (u crvenoj kotanoj sri u grudnoj kosti, prljenovima, karlici i butnoj kosti)
11
Podela kostiju
Duge cevaste kosti (ruke, noge)
Kratke kosti (lice, ruje, noje, kima)
Pljosnate kosti (lobanja, lopatica)
Sezamoidne
12
-
30.4.2012
3
Zglobovi
Spoj dve ili vie kostiju
Prema funkciji, mogu biti: Pokretni (diarthroses) - articulationes
Polupokretni (amphiarthroses) symphysis, synchondroses
Nepokretni (synarthroses) suturae, syndesmoses
Prema strukturi, mogu biti: Sinovijalni articulationes
Kartilaginozni synchondroses, symphysis
Fibrozni suturae, syndesmoses, gomphoses
13
Nepokretni zglobovi - synarthroses
Fibrozni suturae, gomphoses
Kartilaginozni - synchondroses
Fuzije - synostoses
14
Polupokretni zglobovi - amphiarthroses
Fibrozni - syndesmoses
Kartilaginozni symphysis pubis, synchondroses costosternales
15
Pokretni zglobovi - diarthroses
Sinovijalna upljina
16
Pokretni zglobovi
Okrajci kostiju prekriveni su zglobnom hrskavicom
Izmeu okrajaka nalazi se zglobna upljina sa malom koliinom viskozne tenosti (ovu tenost lui sinovijalna membrana unutranji sloj zglobne aure)
Zglob uvruju ligamenti, najee idu preko spoljnjeg dela kapsule ali ponekad i unutar nje (npr. koleno, kuk)
17
Podela zglobova
Loptasti (rame, kuk)
Jajasti, ovalni ili elipsasti (radiokarpalni zglob)
Ravni ili klizei (metakarpalni i metatarzalni, rebra II-VII sa sternumom, sakroilijani zglob...)
Tip arke (lakat, koleno, falange)
Tokasti (radijus i ulna i prljenovi atlas i axis)
Sedlasti (palac, trapezna i prva metakarpalna)
18
-
30.4.2012
4
Pokreti u zglobovima
klizanje ili translacija,
ugaoni pokret ili angulacija (pregibanje, opruanje, odmicanje i primicanje),
obrtanje ili rotacija (supinacija, pronacija, everzija, inverzija),
kruenje ili cirkumdukcija (sloeno kretanje)
19
Pokreti u zglobovima renik
20
Fleksija Pregibanje
Ekstenzija Opruanje
Abdukcija Odvoenje
Adukcija Dovoenje
Lateralna rotacija Spoljanje okretanje
Medijalna rotacija Unutranje okretanje
Torzija Uvrtanje
Cirkumdukcija Kruenje
Pokreti u zglobovima renik
Supinacija Spoljanja rotacija i torzija
Pronacija Unutranja rotacija i torzija
Inverzija Dovoenje i unutranja rotacija
Everzija Odvoenje i spoljanja rotacija
Elevacija Podizanje
Depresija Sputanje
Protrakcija Izvlaenje ka napred
Retrakcija Uvlaenje ka nazad
21
Pokreti u zglobovima
22
Pokreti u zglobovima
23
Pokreti u zglobovima
24
-
30.4.2012
5
Pokreti u zglobovima
25
Pokreti glave Laterofleksija desna i leva, antefleksija (ili fleksija), retrofleksija (ili ekstenzija), rotacija levo i desno, cirkumdukcija
Pokreti vilice Elevacija, depresija, protrakcija, retrakcija
Kima (trup) Fleksija, ekstenzija, laterofleksija, torzija
Pokreti ramenog pojasa Retrakcija, protrakcija, elevacija, depresija,
Pokreti u zglobu ramena Fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, spoljanja i unutranja rotacija, cirkumdukcija
Lakat Fleksija, ekstenzija
Podlakat Pronacija, supinacija
Pokreti u zglobovima
26
Zglob ruja Radijalna adukcija, ulnarna adukcija, fleksija, ekstenzija
Pokreti karlice Inklinacija (anteverzija), bono naginjanje (anterior/posterior pelvic tilt)
Pokreti u zglobu kuka Fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, spoljanja i unutranja rotacija, cirkumdukcija
Koleno Fleksija, ekstenzija, spoljanja i unutranja rotacija
Pokreti u skonom zglobu Fleksija, ekstenzija, inverzija, everzija
Miii
Popreno prugasti skeletni miii
Glatki miii organi za varenje, disanje, krvni sudovi
Srani mii
27
Popreno prugasti miii
Ima ih oko 650 u telu
Sastoje se iz tela i pripoja
Miino telo se sastoji iz miinih snopova izmeu kojih je vezivno tkivo
Mii moe da ima snopove koji se pripajaju na razliitim mestima miine glave
Miini pripoji se vezuju za kost, fasciju, meumiine pregrade
28
Funkcije miia
Agonisti izazivaju pokret
Antagonisti spreavaju radnju agonista
Sinergisti pomagai agonista
29
Tipovi miine kontrakcije
Izometrijska mii ne dozvoljava svojim pripojima da se udalje, nema promene duine
Koncentrina mii vue svoje pripoje jedan ka drugom i skrauje se
Ekscentrina mii poputa (spoljanja sila ga savlauje) pripoji se udaljavaju dok se on opire
30
-
30.4.2012
6
Tipovi miinih vlakana
Tip I miina vlakna (crvena)
Tip II miina vlakna (bela)
31
Tip I
Manja miina vlakna
Crvena prebojenost zbog prisustva mioglobina
Razvijen sistem krvnih sudova i kapilara
Znatno vei broj mitohondrija u miinoj eliji postavljenih periferno blizu kapilara
Spora miina vlakna
32
Tip II
Vea vlakna za veu snagu kontrakcije
Svetlija prebojenost zbog manje mioglobina
Slabije izraeno snabdevanje krvlju
Smanjen broj mitohondrija u miinoj eliji
Visok sadraj glikogena i rezervi fosfokreatina
Brza miina vlakna
33
Komparacija tipova
Tip I
Spora miina vlakna crveni miii
Aerobni metabolizam
Sporo zamaranje
Miii koji odgovaraju sporo, ali sa produenom kontrakcijom
npr. m. soleus
Tip II
Brza miina vlakna beli miii
Anaerobni metabolizam
Brzo zamaranje
Miii vani za brze i precizne pokrete
npr. miii pokretai oka
34
Komparacija tipova
35
Osnove biomehanike
dr Sead Malievi
-
30.4.2012
7
Biomehanika
Biomehanika je oblast biofizike koja izuava mehanika svojstva i zakone kretanja ivih sistema
Biomehanika je mehanika ivih sistema
37
Pokret osnovna jedinica biomehanike
Pokret promena zglobnog ugla, tj promena polozaja jednog dela tela u odnosu na drugi
Telo se pokree u zglobovima Telo se pokree uz pomo aktivne sile miia. Miii se najee nalaze proksimalno (tj. blie centru
tela) od zgloba u kome vre pokret Mii ne gura:
Koncentrina kontrakcija - vue Ekscentrina kontrakcija - poputa Statika kontrakcija dri
Mi ivimo i vebamo u gravitaciji Nai pokreti i kretanje zavise od vie spoljanjih sila
(gravitacija, trenje, otpor vazduha) 38
1. Glava
Kostur glave ine lobanja i lice Lobanja je kotana ljutura jajastog oblika koju
delimo na bazu i krov. Baza lobanje je zglobljena sa kimenim stubom a
sa prednje strane sa kostima lica Kosti lobanje i lica su spojene nepokretnim
avovima osim spoja donje vilice i slepoone kosti U kostima lobanje i lica se nalaze upljine
ispunjene vazduhom povezane sa nosnom dupljom (paranazalni sinusi)
39
Kosti glave
Kosti lobanje: 4 neparne - eona, potiljana, klinasata i sitasta
2 parne - temena i slepoona
Kosti lica: 3 neparne donja vilica, ralasta, podjezina
6 parnih gornja vilica, nepana, jabuna, nosna, suzna, donja nosna koljka
Kosti lica i lobanje grade vie duplji i upljina koje sadre mozak, miie, krvne sudove, nerve, ula, polazita disajnog, digestivnog sistema,...
40
Miii glave
41
Pokreti glave
Laterofleksija
Fleksija i ekstenzija
Rotacija
42
-
30.4.2012
8
Pokreti lica
Pokreti vilice : elevacija, depresija, protrakcija, retrakcija, pokreti vakanja
Mimini pokreti
43
2. Trup
Trup se sastoji iz grudnog koa (thorax), trbuha (abdomen) i karlice (pelvis)
44
Kimeni stub
Kimeni stub (columna vertebralis) predstavlja osnovni deo osovinskog skeleta. Nalazi se na zadnjoj strani trupa i vrata. Uzglobljava se sa lobanjom, rebrima i ulazi u sastav karlice.
Ukupno 33-34 prljena
45
Podela kimenih prljenova
7 vratnih (vertebrae cervicales)
12 grudnih (vertebrae thoracicae)
5 slabinskih (vertebrae lumbales)
5 krsnih (os sacrum)
4-5 trtinih (os coccygis)
46
Kosti grudnog koa
12 rebara
Sternum
2 skapule
2 klavikule
47
Pokreti trupa
Fleksija
Ekstenzija
Laterofleksija
Torzija
48
-
30.4.2012
9
Karlica
Os coxae
Os ilium
Os ischium
Os pubis
Os sacrum
Os coccygis
49
Pokreti karlice
Anterior pelvic tilt Posterior pelvic tilt
50
Noga
Kosti noge:
Butna kost (femur)
Golenjaa (tibia)
Linjaa (fibula)
aica (patella)
Stopalo
51
Miii prednje i unutranje loe natkolena
52
Miii zadnje loe natkolena
53
Miii prednje loe potkolena
54
-
30.4.2012
10
Miii zadnje loe potkolena
55
Pokreti u zglobu kuka
Fleksija
Ekstenzija
Abdukcija
Adukcija
Spoljanja rotacija
Unutranja rotacija
Cirukmdukcija
56
Pokreti u zglobu kolena
Fleksija
Ekstenzija
Spoljanja rotacija
Unutranja rotacija
57
Pokreti u skonom zglobu
Fleksija
Ekstenzija
Inverzija
Everzija
58
Ruka
Kosti ruke:
(Kljunica Clavicula)
(Lopatica Scapula)
Ramenica (Humerus)
bica (Radius)
Laktica (Ulna)
aka
59
Miii ramena zadnja strana
60
-
30.4.2012
11
Miii ramena prednja strana
61
Miii prednje loe podlakta
62
Miii zadnje loe podlakta
63
Pokreti u zglobu ramena
Fleksija
Ekstenzija
Abdukcija
Adukcija
Spoljanja rotacija
Unutranja rotacija
Cirkumdukcija
64
Pokreti u zglobu lakta
Fleksija
Ekstenzija
65
Pokreti podlakta
Pronacija
Supinacija
66
-
30.4.2012
12
Pokreti u zglobu ruja
Fleksija
Ekstenzija
Radijalna adukcija
Ulnarna adukcija
67
O sportskim povredama
Dr Sead Malievi
Sportske povrede
Sportske povrede su makroskopske ili mikroskopske disrupcije normalnog kontinuiteta tkiva koje su nastale u toku takmienja, treninga, vebi ili rekreativnih aktivnosti
Specifinosti sportskih povreda
Specifinosti u mehanizmu nastanka
Povrede specifine za sport ili disciplinu
Okolnosti povreivanja najee su jedinstvene
Specifinosti sportskih povreda
Specifinosti u dijagnostikovanju
Preciznije metode jer su finije promene
Mogunost korienja skupih dijagnostikih metoda
Specifinosti sportskih povreda
Specifinosti u leenju
Ubrzanje procesa rehabilitacije
Dostupnost postupaka, strunjaka, metoda...
Pritisak sportiste, sportskih strunjaka, uprave, vlasnika, medija, javnosti,...
-
30.4.2012
13
Specifinosti sportskih povreda
Specifinosti u znaaju
Popularnost sportista
Smrt u F1 u poreenju sa svakodnevnim smrtnim sluajevima u saobraaju
Ekonomski efekti odsustvovanja iz takmienja
Prema mestu
Koleno 1,0
Natkolenica 0,8
Skoni zglob 0,75
Rame 0,5
aka, glava 0,45
Lice 0,4
Stopalo, list, prepona, lea 0,25
Lakat 0,15
Runi zglob 0,15
Kuk , karlica, Ahilova tetiva 0,1
Trbuni zid, zadnjica, peta, vrat, zubi 0,04
Prema toku i nastanku
Hronine povrede su izazvane kontinuiranim stresom tokom dugog vremenskog perioda
Npr. teniski lakat, trkake potkolenice, skakako koleno,...
Akutne su izazvane iznenadnim dejstvom sile
Npr. frakture, istegnua, potres mozga
Prema tkivu
Mekotkivne
Koa, miii, ligamenti, tetive, hrskavice
Zatvorene (modrice, istegnua,...) i otvorene (posekotine, razderotine, uljevi...)
Kotane
Zatvorene i otvorene
Otok usled povrede krvnih sudova
Bol usled povrede nerava
Prema mehanizmu
Kontaktne
Sudar, udarac, pad
Beskontaktne
Odnosi sila, prenaprezanje, lo trening, prethodne povrede,...
Stres frakture
Nastaju akutno, ali su hronine po mehanizmu nastanka
Pukotina duinom kosti
Metatarzalne kosti, kosti noja i ruja, tibija (Medijalni tibijalni stres sindrom)
Sklonost, strukturne anomalije (ravna stopala, pronacija stopala), vibracije, prenaprezanje, loa oprema
-
30.4.2012
14
Tretman povreda mekih tkiva
Krvarenje, otok, bol
R.I.C.E.
H.A.R.M.
R.I.C.E.
REST
Prestanak aktivnosti, spreiti dodatno povreivanje koje bi nastupilo ukoliko se nastavi sa aktivnostima
Dati vremena sportisti da prevazie trenutnu situaciju (da bol proe)
R.I.C.E.
ICE
Hladjenje da bi se izazvala vazokonstrikcija
Zaustavljanje ili usporavanje krvarenja unutar povrede
Zaustavljanje ili usporavanje formiranja upalnog otoka oko mesta povrede
Oprez ne zadravati led due nego to je propisano i ne nanositi ga direktno na kou
R.I.C.E.
COMPRESSION
Mehanika vazokonstrikcija, spreavanje krvarenja
Spreavanje oticanja mesta povrede
Oprez moe da doe do kompromitovanja cirkulacije
R.I.C.E.
ELEVATION
Dovoenje povreenog dela u ravan srca da bi se lake odvodile tenosti iz regiona povrede
H.A.R.M.
Heat zagrevanje mesta povrede
Alcohol stavljanje alkoholnih obloga za skidanje otoka
Running nastavak aktivnosti
Massage masiranje povreenog mesta
-
30.4.2012
15
Tretman preloma i dislokacija
Ne pomeraj povreenog
Trai medicinsku pomo
Ne RICE!!!
Imobilii povreeni deo tela, ako je mogue
Neka povreeni bude utopljen i udobno smeten
Ostani sa povreenim, ako je u stanju oka
Ne vri nikakav pritisak na povreeno mesto
Ostale sportske povrede potres mozga
Postavi povreenog u boni koma poloaj ukoliko je bez svesti
Proveri simetrinost zenica, stanje svesti, orijentaciju prema ljudima, u vremenu, prostoru i dogaajima
Ostale sportske povrede - dehidracija
Gubitak vode (elektrolita) znojenjem, disanjem, urinom, povraanjem, boravkom u suvom vazduhu (na vetru)
Hipotonina dehidracija (gubitak natrijuma ili preteran unos vode)
Hipertonina dehidracija (gubitak vode bez gubitka elektrolita)
Izotonina dehidracija (podjednak gubitak vode i elektrolita)
Ostale sportske povrede - dehidracija
2%: e, gubitak apetita, suva koa, umanjena izdrljivost za 30%, brzo zamaranje, visok puls, zatvor
5-6%: pospanost, glavobolja, pad pritiska, poveanje temperature, ubrzano disanje
10%: spazam miia, smanjen turgor koe, poremeaj vida, delirijum
15%: smrtni ishod
Ostale sportske povrede - hipertermija
Temperatura tela moe da bude i 37,7C tokom dana
Temperatura preko 40C moe da bude po ivot opasna
Rizik za dehidraciju
Pojaava se u okolnostima poveane vlanosti
Toplotni udar
Sunanica
Ostale sportske povrede hipotermija
Temperatura tela ispod 35C
Usporenje pulsa, gubitak svesti
Utopljavanje, ne grejanje
-
30.4.2012
16
Ostale sportske povrede
Povrede oka
Povrede zuba
Povrede uha
Povrede jezika
...
Etiologija sportskih povreda
dr Sead Malievi
Brojke
Svakog minuta u SAD dogodi se jedna sportska povreda
Srbija: pojma nemamo
Etiologija sportskih povreda
Normalna struktura i funkcija, ali neadekvatna priprema ili preterano optereenje tkiva
Abnormalna struktura i/ili funkcija i adekvatno optereenje na tkiva
Unutranji faktori povreda
Starost Pol Prethodne povrede Anomalije u gradji Fleksibilnost Fizika sposobnost Miini dizbalans BMI Psiholoki faktori Sistemske bolesti
Starost kao faktor povreivanja
Tip i priroda povreda variraju u odnosu na starost
Mlae i osobe preko 40 godina sklonije su povreivanju, jer i jedni i drugi imaju snienu miinu masu i jainu
Poveana incidenca povreivanja i u kontaktnim i u sportovima izdrljivosti
-
30.4.2012
17
Starost kao faktor povreivanja
Starije osobe
Povrede miia i tetiva su najee
Sniena fleksibilnost
Sniena miina masa i snaga
Smanjen dotok krvi u tetive
Mlae osobe
Smanjena koordinacija
Smanjena fleksibilnost
Neprilagodjen trening
Zatitna sredstva se retko koriste
Pol
Tipovi povreda variraju u odnosu na pol
ene se ee povreuju u nekim sportovima
ene se manje bave kontaktnim i kolizionim sportovima
enske sportske povrede
Stres frakture
ACL
MCL
Distorzija ATC
Patelofemoralni sindrom
Etiologija enskih povreda
Anomalije u gradji: genu valgum, iri pelvis?, izmenjena graa stopala (hallux valgus)
Izmenjena (poveana) fleksibilnost dovodi do veeg broja povreda ligamenata (Griffin, 1994; Almeida et al., 1999)
enska sportska trijada
Amenoreja
Osteoporoza
Poremeaji u ishrani
Muke povrede
Smanjena fleksibilnost vodi ka miino-tetivnim povredama
Vie povreda u kontaktnim sportovima
Mladi mukarci se povredjuju 2-3 puta vie od ena (Bruns & Maffuli 2000)
-
30.4.2012
18
Prethodne povrede
Prethodne povrede poveavaju rizik za nastanak nove povrede 2-3 puta
Povreivane strukture su sklonije novim povredama
Kompenzacione povrede nastaju na drugom mestu, ali su izazvane inicijalnim stanjem
Puna rehabilitacija prekida zaarani krug!
Anatomske (strukturne) anomalije
Povrede kod strukturnih anomalija nastaju i kod dobro doziranih treninga
Biomehanike anomalije mogu da se isprave ili smanje korienjem raznih programa ili sredstava
Razliita duina ekstremiteta, X/O noge, sputena/ravna stopala, femoralna anteverzija ... su faktori rizika
Fleksibilnost
Hiperelastinost, hiperpokretljivost
Poveana ligamentarna nestabilnost
Smanjena miina fleksibilnost
Fleksibilnost
Poveana fleksibilnost/hiperpokretljivost poveava rizik za povrede ligamenata
Sniena fleksibilnost poveava rizik za povrede miia i tetiva
Stretch or not to stretch?
Smanjena fleksibilnost istezati
Hiperpokretljivost stabilizacija (poveanje snage bez istezanja)
Fizika sposobnost
Smanjena fizika sposobnost poveava rizik za povreivanje
Pope et al (2000) su pokazali da se nesportisti povreuju 14 puta vie od sportista
-
30.4.2012
19
Dizbalans snage
Dominacija jednog ekstremiteta vai u sportovima sa rekvizitima (reketi, palice, lopte)
Dizbalans snage vei od 10% izmeu miinih grupa moe da dovede do povrede
Dizbalans izmedju raznostranih miinih grupa i istostranih antagonista i agonista
Body Mass Index
Jedini antropometrijski faktor prepoznat kao faktor rizika za povreivanje
Iznad 25 i ispod 18 rizik je dvostruko vei
Psiholoki faktori
Neodlunost
Stres
Anksioznost
Ekstrovertnost/introvertnost
Odgovornost
Sistemske bolesti
Nedijagnostikovano kardiovaskularno, neuroloko, endokrino i reumatsko oboljenje moe da bude razlog povreivanja
Spoljanji faktori povreivanja
Povrina na kojoj se trenira
Oprema
Pozicija u timu, vrsta sporta
Zagrevanje & stretching
Greke u treningu
Spoljanje sile
Klimatski faktori
Spoljanji motivacioni faktori (roditelji, trener, gledaoci)
Povrina na kojoj se trenira
to je povrina tvra, vea je apsorpcija vibracija u tkivima
Nigg & Yeadon (1988) pokazali su da trening na tvrdim podlogama vode ka tendinopatiji Ahilove tetive i medijalnom tibijalnom stres sindromu
-
30.4.2012
20
Vrsta sporta/mesto u timu
Tip sportske aktivnosti i tehnika koja se koristi tokom treninga/takmienja utiu na razvoj povrede
Vetina, iskustvo, nivo (klasa)
Mesto u timu
Dominacija jedne strane
Potrebno je da se razumeju sile koje se koriste
Prepoznati koje su strukture u riziku
Odrediti biomehaniki mehanizam povrede
Greke u treningu
Najei uzrok povreda
Pravilo 10%
Balans izmedju vebi snage, izdrljivosti i fleksibilnosti
Dani odmora ili drugaijih aktivnosti
Varijacije u treningu
Postepeno uvodjenje u takmienje - pripreme
Faktori sredine
Temperatura i vlanost vazduha
Povrede izazvane visokom temperaturom i vlanou vazduha: sinkopa, grevi, iscrpljenost
Povrede izazvane niskom temperaturom: smrzotine, hipotermija, Raynaud, astma
Nadmorska visina: akutna visinska bolest, pluni i edem mozga
Povrede i bolna stanja kod dece sportista
Dr Sead Malievi
Uticaj sporta na telesni razvoj
Rast i sazrevanje
Disproporcija nesimetrinost u razvoju (igre sa reketom, bacake discipline)
Uticaj na psiholoki razvoj
Lokalni uticaj sporta na elemente lokomotornog sistema
Dobro dozirane aktivnosti imaju povoljan uticaj kao stimulans linearnog rasta
Preteran pritisak vodi ka poremeaju vaskularizacije i degenerativnim promenama hrskavice
Tako nastaje aseptina (avaskularna) nekroza ili osteonekroza
-
30.4.2012
21
Rast kostiju Podela osteonekroza
Osteohondritisi (osteohondropatije) epifiza i apofiza
Disekantni osteohondritisi (osteohondroze)
Osteohondritisi i osteohondroze
Nedovoljno jasna etiologija
Varijante normalnog razvoja
Posledice trauma ili vie mikrotrauma
Genetski faktori
Sindromi prenaprezanja
Uglavnom mukarci u periodu rasta
Karakteristine lokalizacije
ake u borilakim sportovima
Prsti i ruje u koarci, rukometu i odbojci
Lakat kod bacaa
Koleno u fudbalu
Stopalo kod trkaa i skakaa
Osteohondritis tibijalnog tuberkula (Morbus Osgood-Schlatter)
Parcijalna avulzija (Osgood)
Apofizitis dela tibijalne epifize (Schlatter)
Razvija se i pogorava usled aktivnosti
Deaci, 9-15 godina
Jednostrano
Otok, bol (smanjuje se u mirovanju)
Mo. Osgood-Schlatter
Traje nekoliko nedelja ili meseci
Th: nastavak ili prekid sportskih aktivnosti, imobilizacija 2-3 nedelje, fizikalna terapija, lokalna infiltracija
Rezidue
-
30.4.2012
22
Apofizitis kalkaneusa (Morbus Sever-Haglund)
Deca 6-12
Bol pri osloncu, doskoku
Palpatorni bol A. tetive i kalkaneusa
Th: prekid aktivnosti, bandaa, promena obue, podizanje pete, imobilizacija 3-4 nedelje
Osteohondritis donjeg dela aice (Mo. Sinding-Larsen-Johannson)
Promena slina sa Mo. Osgood-Shlatter
Zahvaen distalni deo aice
Drugi osteohondritisi
Ostehondritis navikularne kosti stopala (Mo. Koehler I)
Osteohondritis glavice metatarzalne kosti (Mo. Freiberg, Mo. Koehler II)
Epifizitis baze pete metatarzalne kosti
Osteohondritis glavice radijusa
Aseptina nekroza akromiona
Osteohondritis lunarne kosti (Mo. Kienboeck) i navikularne kosti (Mo. Preiser)
Osteohondritis glave femura (Mo. Legg-Calv-Perthes)
Disekantni osteohondritis (Morbus Koenig)
Odvajanje dela zglobne hrskavice sa malim delom kotanog tkiva
Mladje osobe u doba rasta
Mukarci 4:1 (koleno), 18:1 (kuk)
Privremeni prekid dotoka krvi za ogranieni deo subhondralne kosti
Nekroza, pa separacija
Disekantni osteohondritisi
Koleno
Kuk
Talus
Kapitulum humerusa
Sportske povrede u periodu rasta
Dr Sead Malievi
-
30.4.2012
23
Epidemiologija sportskih povreda kod dece
Direktne (akutne) povrede (dejstvo snane sile) Indirektne (hronine) sindromi prenaprezanja Retke traumatske luksacije Postoji predubedjenje da deca ne mogu ozbiljno da se
povrede, ili da kod njih sve brzo prolazi. Zbog toga mnoge povrede ne budu uopste lecene, ili su lecene nedovoljno i neadekvatno
Po nekim istrazivanjima, 25-30 odsto akutnih sportskih povreda se desava u organizovanim sportskim aktivnostima, a oko 40 odsto u rekreativnim. Preostale se desavaju u igri dece
Najvise povreda je pri igranju fudbala i kosarke, zatim sledi atletika, a najmanje ih je u vaterpolu
Sindromi prenaprezanja
Neadekvatan trening (nagle promene u intenzitetu, trajanju i uestalosti)
Neadekvatni uslovi treninga (tvrd, neravan teren, neprimerena i istroena oprema)
Predispozicija (razliita duina nogu, genu varum/valgum/recurvatum, patella alta/infera, povean Q-ugao, pes planovalgus/cavus, nesrazmere u snazi i fleksibilnosti
Prelomi po tipu zelene grane
Najee na dugim kostima podlaktice ili noge
Subperiostni prelom
Nekompletan prelom sa savijanjem kosti
Povrede epifizne hrskavice rasta
U epifizi se obavlja rast kosti u duinu i irinu
Povrede znaajne jer mogu da dovedu do kasnijih deformacija i poremeaja rasta
O kotano-zglobnim povredama
Dr Sead Malievi
Prelomi kostiju
Potpuni ili nepotpuni prekid kontinuiteta kotanog tkiva prouzrokovan silom koja prevazilazi granicu njegove prirodne elastinosti
Moe da nastane:
direktno, na mestu dejstva sile
indirektno, na taki najmanjeg otpora
-
30.4.2012
24
Prelomi kostiju
Dejstvo sile na neizmenjenu, zdravu kost
Oslabljena struktura kosti usled: osteoporoze, tumora, osteogenesis imperfecta patoloke frakture
Stres frakture, hronini prelomi, mar frakture
Vrste preloma
Zatvoreni, ne opte sa spoljnom sredinom prosti prelomi
Otvoreni, opte sa spoljnom sredinom i postoji opasnost od inficiranja komplikovani prelomi
Vrste preloma
Sa dislokacijom
Bez dislokacije
Prelomi prema vrsti dejstvujue sile
Sila savijanja, fleksioni ili ekstenzioni prelom
Sila torzije, spiralni prelom
Sila otrgnua, avulzioni prelom
Sila smicanja, prelom sa smicanjem
Dinamika sila
Zamor ili prenaprezanje
Kombinovani
Simptomi i znaci preloma
(Deformacija)
Bol
Patoloka pokretljivost
Krepitacije
Otok
Spazam miia
Gubitak funkcije
Dijagnoza
Rentgen
Kompjuterizovana tomografija skener
-
30.4.2012
25
Luksacije (iaenja)
Nastaje prekidom zglobne kapsule tako da zglobne povrine vie nisu u anatomskom kontaktu
Luksacioni prelomi
Luksacioni prelomi su najtei oblik povrede kotano-zglobnog sistema
Stres frakture
Mar frakture
Nastaju akutno, ali su hronine po mehanizmu nastanka
Metatarzalne kosti, kosti noja i ruja, tibija
Sklonost, strukturne anomalije (ravna stopala, pronacija stopala), vibracije, prenaprezanje, loa oprema
Rtg potvrda tek za 3-6 nedelja
Prva pomo kod preloma
Ne pomeraj povreenog
Trai medicinsku pomo
Ne RICE!!!
Imobilii povreeni deo tela, ako je mogue
Neka povreeni bude utopljen i udobno smeten
Ostani sa povreenim, ako je u stanju oka
Ne vri nikakav pritisak na povreeno mesto
Leenje
Neoperativno
redukcija (nametanje)
imobilizacija (gips, fiksator)
Operativno
Koleno anatomija
-
30.4.2012
26
Koleno - anatomija Povrede kolena ligamenti
Povrede kolena - menisci Povrede kolena nesrena trijada
MCL
ACL
Med. meniskus
O mekotkivnim povredama
Dr Sead Malievi
Meka tkiva
Miii
Tetive
Ligamenti
Zglobne kapsule
Fascije
Meniskusi
Hrskavica
Sinovija
Intervertebralni diskusi
Masno tkivo
-
30.4.2012
27
Povrede mekih tkiva
Akutne (makrotraumatske) i hronine (mikrotraumatske - prenaprezanje)
Epidemiologija
Donji ekstremiteti
ene i stare osobe
Kontaktni sportovi
Vrhunski nivo
Akutne (makrotraumatske) povrede
Usled: kompresije, istezanja, laceracije ili rascepa
Povreda krvnih sudova sa krvarenjem
Faze povrede: vaskularno-inflamatorni odgovor
reparacija
maturacija
Na tok utie: starost, pol, vaskularizacija, genetika, inervacija, hormoni, aktivnost
Vaskularno-inflamatorni odgovor (faza 1)
krvarenje
koagulacija
inflamacija
moe da traje do nekoliko dana
Reparacija (faza 2)
elijska proliferacija
angiogeneza
formiranje matriksa
Maturacija (faza 3)
remodelizacija
epitelizacija
moe da traje doivotno
-
30.4.2012
28
Hronine (mikrotraumatske) povrede
Najee na tetivama
Faze: hiperplazija tenocita
pojava tenoblasta
krvni sudovi i mezenhimalne elije
nakupljanje histiocita i makrofaga
hiperplazija endotela i mikrovaskularne tromboze
reparacija i degeneracija kolagena
mikrorascepi kolagenih vlakana
Sindromi prenaprezanja
Naprezanje poveano usled elje za pobedom ili dobrim rezultatom
Subjektivni izraz jedina dijagnostika
Zatezanje, bol u tetivi, miiu, ligamentu kao signal
Nastavak aktivnosti vodi u bolno stanje
Sindromi prenaprezanja
Bol u preponama: agonisti, antagonisti i sinergisti u istom trenutku deluju na jednu taku simfiza
Sindromi prenaprezanja
Skakako koleno: proksimalni ili distalni pripoji na aici
Hondromalacija patele
Sindromi prenaprezanja
Trkako koleno: sindrom iliotibijalnog trakta
Poplitealni tendonitis
Teniski lakat: lateralni epikondilitis
Kopljaki lakat: medijalni epikondilitis
Sindrom rotatorne manetne, ruptura rotatorne manetne
Sindrom duge glave bicepsa
Dijagnoza
Ultrazvuni pregled
NMR
-
30.4.2012
29
Povrede miia
Istegnue ili direktni udarac
Istegnue: pasivno ili usled kontrakcije
Istegnue miia
Prvi stepen: minimalne strukturne promene, minimalno krvarenje
Drugi stepen: parcijalni rascep, obilnije krvarenje, bol, inflamatorni odgovor, ispad funkcije
Trei stepen: potpuni rascep, veliko krvarenje, deformacija
Zarastanje
Miii su stalni, nema umnoavanja elija
Oiljak spreava regeneraciju i stvara adhezije
Gubitak kontraktilne sposobnosti 10 20% usled inter i intramuskularnih adhezija, promenjene duine vlakana i povreda nerava
Kontuzije (nagnjeenja) miia
Direktno dejstvo sile
Smanjenje pokretljivosti u susednim zglobovima
Intermuskularni i intramuskularni hematom
Intramuskularni hematom je problem: oiljak, kontrakcija, osifikacija
Ponekad je potrebna operacija
Povrede tetiva
braditrofno tkivo, hrani se difuzijom
entezopatije (mikrorascepi u reumatizmu)
tendinoze (degeneracija sa godinama bez zapaljenja)
peritenonitis (zapaljenje omotaa tetive)
tendinitis (zapaljenje tetive)
Povrede ligamenata
istezanje
oiljak mehaniki ojaava ligament
oiljak smanjuje elastinost
-
30.4.2012
30
Leenje
Neoperativno (lekovi, fizikalna medicina, hiropraksa, trening)
Operativno
Strpljenje!
Povratak na teren
Bol: nije dozvoljen u mirovanju i palpatorno
Funkcija: pun ROM, puna funkcija
Snaga i izdrljivost: postepen povratak sa 80% snage i izdrljivosti
Hramanje nije dozvoljeno
Lekovi su dozvoljeni