PC REÈNIKOvaj re~nik sad`i 1100 osnovnih pojmova koji se naj~e{}e sre}u u
ud`benicima i ekonomskoj literaturi. Pojmovi su obra|eni leksikonski - kaokratke definicije i abecedirani su, a mogu se pretra`ivati i po nazivu odrednicau programu ACROBAT READER.
Autori:
prof. dr Miomir JAK[I]mr Nikola FABRISmr Alesandra PRA[^EVI]
EKONOMSKI FAKULTET U BEOGRADU.
Ad valorem porez - porez koji je proporcionalan vrednosti izdataka.
Ad valorem tarifa - porez na uvoz obra~unat kao procenat vrednosti uvoza.
Adaptivna o~ekivanja - pokazuju da pojedinci formiraju svoja budu}ao~ekivanja polaze}i od prose~nih vrednosti posmatrane pojave u pro{losti.
Agregatna kriva ponude - koli~ina proizvoda koju su firme spremne daproizvode po razli~itim cenama.
Agregatna kriva tra`nje - razli~ite kombinacije nivoa cena i koli~ina za kojesu tr`i{te roba i tr`i{te novca u ravnote`i.
Agregatna ponuda - ukupna vrednost svih dobara i usluga proizvedenih uprivredi za raspolo`ivom ponudom kapitala, rada i tehnologije (tako|e poznati kao potencijalni GDP).
Agregatna tra`nja - suma tra`nji za teku}im proizvodom od strane svakogsektora privrede koji kupuje: doma}instava, privrede, vlade i kupovina uinostranstvu.
Agregatna vrednost - ukupna vrednost neke promenljive za ekonomiju kaocelinu; npr. dru{tveni proizvod je agregatna vrednost za posmatranu privredu.
1
Agregatni ~asovi - ukupni broj ~asova rada svih radnika u privredi u datomvremenskom periodu.
Agregatni ciljevi - varijable koje dru{tvo postavlja za svoje ciljeve; npr.inflacija, nezaposlenost i dr.
Agregatni prihod - ukupni prihod koga su ostvarili svi faktori proizvodnje uprivredi u datom vremenskom periodu.
Akordni sistem - sistem u kome su radnici pla}eni odre|enom sumom zajedinicu koju proizvedu.
Aktivisti~ka makroekonomija - makroekonomsku politiku smatra zarezultat ideolo{ki motivisanih odluka lidera razli~itih politi~kih partija.
Partije reprezentuju dolednost razli~itih preferencija koje se ti~umakroekonomskih varijabli.
Aktivizam - upotreba instrumenata monetarne i fiskalne politike da biuticali na promenu privatne potro{nje.
Ovaj pristup ekonomskoj politici je podvrgnut kritici monetarista.
Akumulacija kapitala - rast zaliha postrojenja i opreme.
Alternativni tro{kovi - tro{kovi za firmu kori{}enja sopstvenih inputa uodnosu na zaradu koju bi ti inputi mogli ostvariti u najpovoljnijem slu~aju.
Analiza varijanse - test koji proverava obja{njen varijabilitet regresioneanalize kori{}enjem F statistike.
Analiza vremenskih serija - tehnika predvi|anja budu}ih vrednostivremenskih serija razmatranjem samo pro{lih podataka o vremenskimserijama.
Anticikli~na politika - politika kreirana radi otklanjanja fluktuacija uposlovnom ciklusu.
Antidampin{ke obaveze - tarife koje se primenjuju na odre|enu zemlju kaokazna za dampin{ka dobra.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
2
Antitrustovska politika - uobi~ajen termin za politiku konkurencije u SAD,ona zaokru`ava vladine politike koje su kreirane da promovi{u konkurencijume|u preduze}ima.
Apresijacija - smanjenje vrednosti strane valute izra`ene u doma}oj valuti.Relativni porast vrednosti jedne valute u odnosu na druge valute; npr.:apresijacija dolara u odnosu na Nema~ku marku tokom 1980-1985, zna~ila jeda se za 1 dolar mo`e kupiti vi{e nema~kih maraka nego pre.
Apsolutna prednost - situacija u kojoj je pojedinac ili zemlja efikasnija uproizvodnji dobra u pore|enju sa drugim pojedincem ili zemljom.
Apstinencija - odlaganje (uzdr`avanje od) sada{nje potro{nje radiakumulacije kapitala koja }e u budu}nosti omogu}iti ve}u potro{nju ili daljuakumulaciju kapitala. Klasi~arska teorija kapitala po kojoj je kapital produktuzdr`avanja kapitalista od potro{nje.
Asimetri~na informacija - razli~it nivo informacija dostupnih razli~itimljudima u ekonomskm odnosu ili razmeni. Situacija u kojoj jedan u~esniktransakcije ima vi{e informacija od drugoga o kvalitetu proizvoda, ili uslugekoja je predmet kupoprodaje.
Aukcija - mesto na kome profesionalni kupci po posebnim pravilimakupuju i prodaju robe, ili hartije od vrednosti.
Autokorelacija - problem koji se javlja u regresionoj analizi sa vremenskimserijama, kada slu~ajna gre{ka ima isti znak, ili menja znak ~esto; to rezultira upreuveli~anim vrednostima t testa i nepouzdanom R2 i F testu.
Automatska stabilizacija - karakteristika ekonomije u kojoj poreski prihodizavise od nivoa dohotka; ekonomija se stabilizuje smanjenjem poreza kadaopada dohodak.
Automatski stabilizator - automatske promene poreza i tro{enja koja sejavljaju tokom poslovnog ciklusa kojima se te`i da se fluktuacije realnogGDP-a stabilizuju; npr.
promene poreza i vladinih jednostranih pla}anja koje se javljaju kada senivo dohotka menja. Oni poma`u stabilizaciji privrede.
Autonomna veli~ina - nezavisna od nivoa dohotka, npr. autonomnapotro{nja.
3
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Autonomni izdaci - izdaci koji su odre|eni faktorima razli~itim od teku}egdohotka.
Autsajder - osoba koja ne radi u odre|enoj firmi; to ote`ava dobijanje poslau toj firmi, mada bi on prihvatio i ni`u nadnicu.
Averch-Johnson (A-J) efekat - preveliko ili nedovoljno investiranje upreduze}a, ili opremu kada je javna (op{ta) korisnost odre|ena previsoko iliprenisko.
Bandwagon efekat - situacija kada pojedinci kupuju neko dobro zato {to gakupuju drugi pojedinci.
Bankarske rezerve - ukupne bankarske rezerve minus pozajmice banaka odcentralne banke.
Barijere ulasku - sve ono {to onemogu}ava ulazak preduze}a na tr`i{te.
Barometarska firma - oligopolisti~ka firma koja kao barometar svojimpona{anjem predskazuje promene cena i tro{kova u nekoj industrijskoj grani.
Barometarsko predvi|anje - metod predvi|anja poslovnih ciklusa pomo}uvode}ih ekonomskih indikatora.
Barter - trgovina robama i uslugama bez kori{}enja novca.
Benchmarking - utvr|ivanje kako druga firma radi neke stvari bolje(jeftinije) i njihovo kopiranje u cilju pobolj{anja poslovnog rezultata.
Beta koeficijent - racio varijabiliteta prinosa redovnih akcija u odnosu navarijabilitet prose~nog prinosa na sve akcije.
Bilans teku}ih transakcija - razlika vrednosti izvoza i vrednosti uvoza kojojsa dodaje neto faktor dohotka iz inostranstva i neto transferi iz inostranstva.
Bilateralni monopol - situacija u kojoj postoje jedan kupac i jedan prodavacna tr`i{tu.
Bilateralni trgovinski bilans - vrednost uvoza manje vrednost izvoza izme|udve zemlje.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
4
Bretonvudski sistem - me|unarodni monetarni sistem formiran nakonDrugog svetskog rata; bazira se na fiksnim kamatnim stopama, mada suponekad dozvoljena uskla|ivanja kamata.
Bruto doma}i proizvod (engl. GDP) - mera svih teku}ih proizvedenihfinalnih dobara i usluga u privredi tokom odre|enog perioda vremena.
Bruto investicije - ukupna suma investicija, uklju~uju}i i one koje slu` zazamenu otpisanog kapitala.
Bruto nacionalni proizvod (GNP) - mera agregatnog nacionalnogproizvoda. Postoje dve razlike izme|u dve mere, koje se obe ti~u stranihtransakcija. GNP uklju~uje strane zarade doma}ih korporacija i dr`avljanakoji rade u inostranstvu; GDP ne uklju~uje ove stavke. Obrnuto, GDPuklju~uje zarade koje poti~u iz teku}e proizvodnje u zemlji koji pripadastranim dr`avljanima i stranim firmama, dok GNP isklju~uje ove stavke.
Brzina opticaja novca - koliko puta se novac obrne u ekonomiji: jednaka jenominalnom dru{tvenom proizvodu podeljenom sa nov~anom masom. Brzinaopticaja novca je racio nominalnog dohotka (PQ) i nov~ane mase (M);predstavlja prose~an broj puta koji se nov~ani stok koristi za pla}anje u tokugodine. Inverzno od brzine opticaja novca (M/PQ) je relativni odnos nov~anemase prema nominalnom dohotku.
Bud`etska linija - maksimalne kombinacije dva dobra koje potro{a~ mo`ekupiti, uzimaju}i u obzir bud`etsko ograni~enje i tr`i{ne cene dva dobra.Bud`etska linija je kriva pozitivnog nagiba, me|uzavisnost bud`etskog suficitana y osi i racia proizvodnje na x osi. Pozitivan nagib se javlja zato {to vi{i racioproizvodnje pove}ava poreske prihode i stoga bud`etski suficit.
Bud`etski ciklus - vreme u kome se federalni bud`et predla`e, modifikuje,propisuje i primenjuje.
Bud`etski deficit - suma za koju su dr`avni izdaci iznad poreskih prihoda.Bud`etski deficit je vi{ak dr`avne potro{nje nad dr`avnim rashodima.
Bud`etski limit - maksimalna potro{nja dr`ave za odre|enu bud`etskustavku, npr. za odbranu, koja je dozvoljena zakonom.
Bud`etski suficit - suma za koju poreski prihodi nadma{uju tro{enja.
5
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Bud`etsko ograni~enje - dohodna ograni~enost li~nih izdataka na dobra iusluge.
Budu}a o~ekivanja - metod formiranja o~ekivanja ~iji je cilj da predvidibudu}e pona{anje neke ekonomske varijable koriste}i ekonomski model kojiobja{njava vezu izme|u te i nekih drugih varijabli.
Budu}e tr`i{te - tr`i{te koje se posluje robama koje }e biti isporu~ene ubudu}nosti.
Budu}i ugovor - (engl. Futures) ugovor o kupovini odre|ene valuteodre|enog datuma.
Bum - brzi rast realnog GDPa, obi~no pred na kraj ekonomske ekspanzije.
CAD tehnika - omogu}ava istra`iva~ima i in`enjerima da dizajniraju noveili promenjene proizvode ili komponente na kompjuterskom ekranu.
CAM tehnika - omogu}ava istra`iva~ima i in`enjerima da daju instrukcije umre`i integralne ma{ine ili da proizvode prototipove novih ili izmenjenihproizvoda.
Carina - porez na uvoz.
Carinska unija - podru~je slaobodne trgovine po op{toj spolja{njoj tarifi.
Cena marginalnog ko{tanja - metod koji kojim se odre|uje da preduze}eodredi cenu koja je jednaka marginalnom tro{ku.
Cena - odnosi se na odre|eno dobro i defini{e se kao koli~ina novca ilinekog drugog dobra koju pojedinac mora da plati da bi obezbedio dobro.
Cena u senci - marginalno vrednovanje inputa ili autputa za firmu.
Cenovna diskriminacija prvog stepena - prodaja svake jedinice proizvodaodvojeno i odre|ivanje maksimalne mogu}e cene za svaku pojedina~nuprodaju.
Cenovna elasti~nost ponude - procentualna promena ponu|ene koli~inepodeljena procentualnom promenom cene.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
6
Cenovna elasti~nost tra`nje - procentualna promena koli~ine tra`ene robepodeljena procentualnom proemnom njene cene, dok su sve druge varijablefunkcije tra`nje konstantne.
Cenovna elasti~nost tra`nje u ta~ci - u odre|enoj ta~ci na krivoj tra`nje,meri se: (delta Q/delta P) (P/Q).
Cenovni {ok - promena cene klju~ne robe, kao {to je ulje, obino izazvaneoskudicom, koja izaziva pomeranje krive uravnote`enja cene; tako|e seponekad zove i {ok ponude.
Centralizovani kartel - formalni dogovor oligopolista o odre|ivanjumonopolskih cena, alokaciji proizvodnje i podeli profita.
Centralna banka - dr`avna institucja koja kontroli{e monetarnu politikuve}ine zemalja.
Ceteris paribus - analiza pretpostavlja da su sve druge stvari jednake;odnosi se na dr`anje svih drugih promenljiva konstantim dok se jednapromenljiva menja.
Cikli~na nezaposlenost - deo nezaposlenih ~iji se broj menja tokomposlovnog ciklusa. Nezaposlenost koja je prisutna na vrhu ekspanzije naziva seprirodna stopa nezaposlenosti. Cikli~na nezaposlenost je uzrokovanarecesijom, kada je stopa nezaposlenosti iznad prirodne stope nezposlenosti.Rezultat je fluktuacija u nivou ekonomske aktivnosti i iz njih proisteklihfluktuacija u tra`nji industrije za radnicima.
Cikli~ne fluktuacije - velike ekspanzije i kontrakcije ve}ine ekonomskihvremenskih serija koje se ponavljaju nakon odre|enog broja godina.
Cikli~ni deficit - iznos deficita koji prevazilazi strukturni deficit, koji jedefinisan kao deficit koji bi postojao da se privreda nalazi na nivou prirodnestope dru{tvenog proizvoda. Cikli~ni deficit je razlika izme|u stvarnog istrukturnog deficita. To je udeo u bud`etskom deficitu koji je rezultat niskognivoa ekonomske aktivnosti jedne privrede.
Ciljna funkcija - funkcija koja se optimizira u linearnom programiranju.
7
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Ciljna inflacija - stopa inflacije koju centralna banka planira za odre|eniperiod.
Ciljna zona deviznog kursa - podru~je u kome kreatori politike poku{avajuda odr`e vrednost svoje valute. Ciljne zone su zajedni~ki odre|ene od stranerazvijenih zemalja.
Cobb-Douglasova proizvodna funkcija - proizvodna funkcija koja ima oblikQ = AKaLb, pri ~emu su Q, K i L fizi~ke jedinice proizvodnje, rada i kapitala;A, a, b parametri koji se empirijski procenjuju.
Cost-benefit analiza - ocenjivanje projekta koje se bazira na tro{kovima ikoristima izvednim iz njih.
Crowding out - pad privatnih investicija usled rasta dr`avnih izdataka.
^ist oligopol - oligopol u kome su proizvodi firmi u privrednoj granihomogeni.
Damping - me|unarodna cenovna diskriminacija pri kojoj se proizvodprodaje po ni`oj ceni u inostranstvu u odnosu na cenu u zemlji. Nastaje kadastrana preduze}a prodaju robe po cenama ispod prose~nog tro{ka ili ispodcene na doma}em tr`i{tu.
Deficit prirodne stope nezaposlenosti - razlika izme|u poreskih prihoda irashoda dr`ave koja bi postojala kada bi ekonomija bila na prirodnoj stopinezaposlenosti.
Deficiti blizanci - izraz koji se odnosi na situaciju u kojoj se zajednopojavljuju bud`etski i spoljnotrgovinski deficit.
Definiciona jedna~ina - jedna~ina u modelu sa vi{e jedna~ina koja jeidentitet i istinita po definiciji.
Definisanje tr`i{ta - demarkacija geografskih regiona i kategorija dobara iusluga kojima preduze}a konkuri{u.
Deflacija - sni`enje op{teg nivoa cena, ili negativna stopa inflacije.
Deflator li~ne potro{nje - deflator koji se koristi one delove dru{tvenogproizvoda koji otpadaju na li~nu potro{nju.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
8
Delfi metod - metod predvi|anja baziran na ispitivanju menad`mentafirme i spoljnih eksperata (odvojeno) i suo~avanje njihovih stavova u nadi da}e posti}i kosenzus u predvi|anju.
Depozitne institucije - finansijski posrednici ~ija je glavna pasiva u oblikudepozita. Ove depozitne institucije uklju~uju poslovne banke, {tedionice ikreditne asocijacije, zajedni~ke {tedne banke i kreditna udru`enja.
Depresijacija - pove}anje vrednosti strane valute izra`eno u doma}oj valuti.Deo kapitala koji se svake godine potro{i: smanjenje vrednosti aktive tokomvremena; za kapital, to je iznos za koji se kapital fizi~ki istro{i u datomvremenskom periodu.
Deregulaciona kretanja - po~ela su krajem 70ih, smanjenjem dr`avneregulacije kontrolom cena i ulaskom u mnoge privredne grane.
Devizni kurs - cena jedinice strane valute izra`ena u jedinicama nacionalnevalute. Vrednost valute jedne zemlje izra`ena u stranoj valuti.
Devizno tr`i{te - tr`i{te na kojem se vr{i kupovina i prodaja nacionalnih va-luta.
Dezekonomija obima - opadaju}i prinosi su sitacija u kojoj u dugom rokuraste prose~ni ukupni tro{ak sa rastom proizvoda preduze}a.
Dezinflacija - smanjenje stope inflacije.
Dezintermedijacija - preusmeravanje sredstava iz bankarske {tednje, kadase pove}ava kamatna stopa na dr`avne hartije od vrednosti, ili neke drugeobveznice, zbog regulacije koja je spre~avala banke da pove}avaju kamatnustopu da ne bi konkurisale dr`avnim obveznicama.
Diferencijalna kamatna stopa - prose~na kamatna stopa u minus prose~nastrana kamatna stopa.
Diferencirani oligopol - oligopol u kojem firme prodaju diferenciraneproizvode.
Diferencirani proizvodi - proizvodi koji su sli~ni, ali nisu identi~ni i kojizadovoljavaju istu osnovnu potrebu.
9
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Diferenciranje proizvoda - napor firme da proizvede proizvod koji }e serazlikovati od istog tipa proizvoda konkurenata.
Difuzija - {irenje inovacije kroz ekonomiju.
Difuzioni indeks - indeks koji meri procentualnu promenu 12 vode}ihindikatora.
Dinami~ka komparativna prednost - promene komparativne prednostitokom vremena koje poti~u od investicija u fizi~ki, ljudski kapital Itehnologiju.
Dinami~ni multiplikator - iznos za koji se pove}ava proizvodnja tokomodre|enog vremenskog perioda kao rezultat pove}anja potro{nje za jedandolar.
Diskontna stopa - kamatna stopa koja se koristi za diskontovanje budu}ihpla}anja kada se ra~una sada{nja diskontovana vrednost.
Diskontna stopa za uskla|ivanje rizika - vi{a diskontna stopa koja se koristiza kalkulisanje sada{nje vrednosti neto-cash flowa ili povra}aja odinvesticionog projekta da bi se kompenzovao rizik.
Diskontovanje - proces pretvaranja budu}eg pla}anja u sada{nju vrednost.
Diskreciona distribucija verovatno}e - stepeni dijagram sa stubi}ima kojipokazuje verovatno}u svakog mogu}eg ishoda neke odluke, ili strategije.
Diskreciona fiskalna politika - politika koja menja poreze i dr`avnupotro{nju kao poku{aj da se uti~e na nivo proizvodnje i nezaposlenost.Diskreciona fiskalna politika obuhvata promene u politici poreza ili tro{enjakoju zakonom ili administrativnim akcijama zahtevaju dr`avni organi .
Diskreciona politika - svaku makroekonomsku situaciju razmatra kaojedinstvenu i nikad ne reaguje na isti na~in na razli~ite, ili iste situacije.
Diskriminacija cena - odre|ivanje razli~itih cena za razli~ite koli~ineproizvoda, u razli~ito vreme, za razli~ite grupe kupaca, ili na razli~itimtr`i{tima, kada ove razlike u ceni nisu opravdane razlikama u tro{kovima.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
10
Diskriminacija cena tre}eg stepena - formiranje razli~itih cena za istiproizvod na razli~itim tr`i{tima sve dok je marginalni prihod poslednjejediniceproizvoda prodate na svakom tr`i{tu jednaka marginalnom tro{kuproizvoda.
Distribucija verovatno}e - lista mogu}ih re{enja odluke ili strategije iverovatno}a sa kojom se svako od njih de{ava.
Dividenda - prinos ostvaren od vlasni{tva nad nekom hartijom odvrednosti.
Dividendni prinos - dividenda odre|ena kao procenat cene akcije.
Dobici od trgovine - pobolj{anja dohotka, proizvodnje ili satisfakcije kojase duguju razmeni dobara i usluga.
Dobitak - rezultat ili konsekvenca svake kombinacije strategija igra~a uteoriji igara.
Dodatna rezerva - iznos rezerve koji banka dr`i iznad obavezne rezerve.
Dodatna vrednost - vrednost proizvodnje firme minus vrednostintermedijarnih proizvoda. Dodatna vrednost je vrednost rada i kapitala kojise ula`e u odre|enoj fazi procesa proizvodnje. U trgovini uklju~uje plateradnika i kapitalni dohodak (kamata, profit i amortizacija) vlasnikatrgovinskih firmi, ali ne uklju~uje tro{kove prodatih proizvoda.
Dohodak faktora - zarade proizvodnog faktora koje uklju~uju nadnice iprofite.
Dohodna elasti~nost tra`nje - procentualna promena tra`nje za nekimproizvodom podeljena sa procentualnom promenom dohotka potro{a~a, doksu sve ostale varijable nepromenjene.
Dohodna elasti~nost tra`nje u ta~ci - dohodna elasti~nost tra`nje naodre|enom nivou dohotka, meri se: (delta Q/delta I) (I/Q).
Dohodna nejednakost - disparitet u nivoima dohotka izme|u pojedinaca uprivredi.
11
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Dohodni efekat - pove}anje tra`nje za nekim proizvodom koje nastaje kaorezultat pove}anja realnog dohotka. Iznos za koji }e se smanjiti tra`enakoli~ina usled pada realnog dohotka izazvanog rastom cena.
Dominantna strategija - najbolja, ili optimalna strategija za igra~a bezobzira na strategije ostalih igra~a.
Dr`avna nabavka - proces u kome vlade kupuju robe i usluge. To sukupovine novih roba i usluga od strane federalne, dr`avnih i lokalnih vlada.
Dr`avno bud`etsko organi~enje - povezuje dr`avnu potro{nju sa tri izvorafinansiranja potro{nje: poreski prihodi, emisija obveznica i {tampanje novca.
Drugi izvod - Izvod izvoda; utvr|uje se istim pravilima diferenciranja, kojase koriste za utvr|ivanje prvog izvoda.
Drvo odlu~ivanja - grafi~ka tehnika koja se koristi za prikazivanje ianaliziranje mogu}ih menad`erskih odluka i njihovih o~ekivanih rezultata poduticajem specifi~nih okolnosti.
Dualna skala - grafik na kome je vreme na horizontalnoj osi, dok su razli~itiobimi na levim i desnim vertikalnim osama radi pore|enja kretanja dvepromenljive tokom vremena.
Dualna terorema - teorema po kojoj je optimalna vrednost primarne ciljnefunkcije jednaka optimalnoj vrednosti dualne funkcije.
Dualni problem - inverzno re{enje primarnog linearnog modelaprogramiranja.
Dugi rok - minimalni period vremena tokom koga se svi inputi koji generi{ufiksne tro{kove mogu da uskla|uju. To je vremenski period u kome su sviinputi varijabilni.
Dugoro~na ravnote`a - situacija u kojoj je agregatna tra`nja jednakaagregatnoj ponudi i o~ekivanja pojedinaca su realna. Dugoro~na ravnote`a jesituacija u kojoj je ulazak i izlazak iz industrije potpun i ekonomski profiti sunula sa cenom jednakom prose~nom ukupnom tro{ku.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
12
Dugoro~ni prose~ni tro{ak (engl. LAC) - minimalni tro{ak po jediniciproizvodnje na bilo kom nivou proizvodnje, kada firma mo`e da utvrdi bilokoji `eljeni obim kapaciteta; LAC=LTC/Q.
Dugoro~ni ugovor o radu - dogovor izme|u firme i radnika koji utvr|ujenominalnu nadnicu za jednu, ili vi{e godina. To je dogovor, eksplicitan iliimplicitan, izme|u poslodavaca i radnika koji odre|uje uslove radnog odnosau dugom vremenskom periodu.
Dugoro~ni ukupni tro{ak (engl. LTC) - minimalni ukupni tro{koviproizvodnje razli~itih nivoa autputa kada firma mo`e da utvrdi bilo koji `eljeniobim kapaciteta.
Duopol - oligopol u kojem postoje samo dve firme.
Durbin-Watsonova statistika - statistika koja se koristi da bi se utvrdilo da lipostoji autokorelacija.
Dvodelna tarifa - praksa odre|ivanja cene u kojoj potro{a~i pla}ajuinicijalni ra~un za pravo da kupe proizvod ili uslugu, kao i deo ra~una za svakujedinicu proizvoda koga kupuju.
Efekat istiskivanja - smanjenje jedne komponente potro{nje kao posledicapove}anja druge komponente potro{nje: kada dr`avna potro{nja raste, raste ikamatna stopa, {to vodi smanjenju investicija.
Efekat o~ekivanja - pad u tra`nji tokom deflacije zbog o~ekivanja da }e do}ido daljeg pada cena koji }e voditi odlaganju potro{nje da bi se kupilo ubudu}nosti po ni`oj ceni.
Efektivna poreska stopa - odnos poreza poreskog obveznika i njegovogukupnog dohotka.
Efikasna nadnica - nadnica vi{a od one koja bi izjedna~ila ponu|enu itra`enu koli~inu odre|ena od strane poslodavaca da bi pove}ala efikasnostradnika, na primer, smanjenjem izbegavanja od strane radnika.
Egzogene varijable - varijable ~ija je vrednost odre|ena nezavisno umodelu (moraju se odrediti da bi model uo{te mogao da se re{i) sa vi{ejedna~ina.
13
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Ekonometrija - empirijsko procenjivanje i testiranje ekonomskih relacija imodela.
Ekonometrijski model - grupa jedna~ina koja pokazuje neke relacije kojepostoje u ekonomiji ~iji parametri se odre|uju na bazi statisti~kih ispitivanjaposmatranih veli~ina u pro{losti. Sve jedna~ine mogu biti posebno izra~unatepokazuju}i nivo inflacije, nezaposlenosti i drugih veli~ina pri alternativnimekonomskim politikama.
Ekonomija obima - sni`enje tro{kova koje nastaje kao rezultat, na primer,zajedni~ke proizvodnje dva ili vi{e proizvoda umesto da oni budu nezavisnoproizvedeni.
Ekonomija obima - rastu}i prinosi je situacija u kojoj se prose~ni ukupnitro{ak smanjuje u dugom roku sa rastom prozvodnje preduze}a. Primer:dvostruko uve}anje ulaganja izaziva vi{e nego dvostruko uve}anje proizvoda.
Ekonomija ponude - {kola ekonomske misli koja pretpostavlja da doporasta realnog dru{tvenog proizvoda dolazi kada se smanje marginalneporeske stope. To rezultira u pove}anju radne inicijative, pove}anju {tednje iradnih napora. Uticaj ekonomije ponude je bio va`an kada je R. Reganpredlo`io kongresu smanjivanje poreskih stopa 1981, koji je rezultirao uguranju deficita iz ravnote`e u veliki deficit.
Ekonomija rastu}ih prinosa - slu~aj kada se obim proizvodnje pove}ava uve}em procentu u odnosu na inpute.
Ekonomska interakcija - obuhvata razmenu dobara i usluga izme|u ljudi.
Ekonomska promenljiva - bilo koja ekonomska mera koja mo`e da uzimarazli~ite vrednosti.
Ekonomska regulacija - dr`avna regulacija kojom se odre|uju cene iliuslovi ulaska preduze}a uprivrednu granu.
Ekonomska renta - cena ne~ega {to ima fiksnu ponudu.
Ekonomska tablica - fiziokratska koncepcija kru`enja dobara i usluga uprivredi izme|u tri klase - prva koncepcija op{te makroekonomske ravnote`e,koja ukazuje na me|uzavisnost aktera kroz kupovine i prodaje.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
14
Ekonomska teorija regulacije - teorija po kojoj regulacija rezultira izpritiska raznih grupa (lobija) da se podr`i neki vid biznisa, za{tite potro{a~i,radnici i okru`enje.
Ekonomske fluktuacije - promene realnog GDP-a koje vode devijacijamaekonomije u svom dugoro~nom trendu rasta.
Ekonomski model - obja{njenje kako ekonomija ili deo ekonomijefunkcioni{e.
Ekonomski profit - prihod firme minus ekonomski tro{kovi. Obuhvatajurazliku izme|u ukupnih prihoda i ukupnih tro{kova, gde ukupni tro{koviuklju~uju oportunitetne tro{kove bez obzira da li su implicitni ili eksplicitni.
Ekonomski rast - ispitivanje uzroka i posledica stalnog rasta dru{tvenogproizvoda. Razli~ite stope ekonomskog rasta tokom dugog perioda mogupromeniti redosled nacija u tabeli nivoa `ivotnog standarda.
Ekonomski razvoj - proces razvoja kojim zemlje pove}avaju svoje dohotkeper capita i postaju industrijalizovane; odnosi se i na ekonomsku disciplinukoja prou~ava ovaj proces.
Ekonomski tro{kovi - alternativni ili oportunitetni tro{kovi.
Ekskluzivne teritorije - ~ini region na kome proizvo|a~ ograni~avadistibuciju ili prodaju svojih proizvoda na jednog prodavca na veliko ili malo.
Ekskluzivno poslovanje - uslov u ugovoru kojim proizvo|a~ ne dozvoljavaprodavcu na veliko da prodaje robu konkurentnom proizvo|a~u.
Ekspanzija - period izme|u dolje recesije i narednog vrha, koju ~ini op{tirast proizvoda i zaposlenosti. Period u ekonomskom ciklusu u kome seprivreda kre}e od minimalnog stepena aktivnosti ka maksimalnom.
Ekspanziona putanja - geometrijsko mesto ta~aka tangenti izotro{kovnelinije i izokvante koja pokazuje optimalnu kombinaciju inputa.
Eksperimentalna ekonomija - grana ekonomije koja koristi labaratorijskieksperiment za analizu ekonomskog pona{anja.
15
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Eksplicitni tro{kovi - aktuelni tro{kovi firme u slu~aju kupovine iliotkazivanja kupovine nekog inputa.
Eksplicitno tajno sporazumevanje - otvorena kooperacija preduze}a radizajedni~ki korisnih odluka o cenama i proizvodnji.
Eksterna dizekonomija obima - situacija u kojoj rast industrije izaziva padprose~nog ukupnog tro{ka pojedina~nog preduze}a zbog nekih eksternihfaktora; to odgovara opadaju}oj dugoro~noj krivi industrijske ponude.
Eksterna dizekonomija potro{nje - tro{kovi prevaljeni na neke pojedincekoji nastaju kao rezultat potro{nje nekih drugih pojedinaca bez ikakvekompenzacije.
Eksterna dizekonomija proizvodnje - tro{kovi prevaljeni na neku firmu kaorezultat ekspanzije proizvodnje neke druge firme bez ikakve kompenzacije.
Eksterna ekonomija potro{nje - beneficije koje u`ivaju neki pojedinci kaorezultat potro{nje nekih drugih pojedinaca bez davanja kompenzacije.
Eksterna ekonomija proizvodnje - beneficije koje u`ivaju neke firme kaorezultat ekspanzije proizvodnje drugih firmi bez pla}anja kompenzacija.
Eksternalije - negativni ili pozitivni efekti po pojedince ili firme kao rezultatproizvodnje ili konzumiranja nekog proizvoda od strane neke druge firme ilinekog drugog pojedinca. Situacija u kojoj se tro{kovi proizvodnje ili koristipotro{nje dobra prevaljuju na druge koji ne proizvode niti tro{e to dobro.
Elasti~na tra`nja - tra`nja u kojoj je cenovna elasti~nost ve}a od jedan.
Elasti~nost autputa - procentualna promena autputa ili ukupnog proizvodapodeljena procentualnom promenom kori{}enog varijabilnog inputa.
Elasti~nost - meri procentualnu promenu jedne promenljive za jedanprocenat promene druge promenljive; npr., elasti~nost tra`nje novca u odnosuna kamatnu stopu.
Emisioni porez - obra~unava se preduze}ima koja zaga|uju okolinu i bazirase na koli~ini zaga|enja koje emituju.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
16
Endogene varijable - varijable ~ija vrednost je odre|ena re{avanjemmodela sa vi{e jedna~ina.
Evropski monetarni sistem - sistem kamatnih stopa po kome su evropskevalute fiksno me|usobno povezane i fleksibilne u odnosu na ameri~ki dolar,japanski jen i druge valute.
Faktori proizvodnje - rad, kapital i drugi inputi u proizvodnju dobara iusluga.
Faktorski inputi - ekonomski elementi koji u~estvju u stvaranju dru{tvenogproizvoda, prvenstveno rad i kapital. Drugi faktori su: istra`ivanje i razvoj,obrazovanje i specijalna obuka kadrova. Veza izme|u proizvodnje i faktorskihinputa data je proizvodnom funkcijom.
Faza izlaska - postepano smanjenje dr`avne regulacije ili trgovinskihbarijera.
Federalni dug - ukupna suma postoje}ih zajmova koje duguje federalnavlada.
Fenomen J krive - tendencija da zemlja u kratkom roku pove}a uvoz vi{enego izvoz u slu~aju devalvacije, a tek kasnije dolazi do smanjenjaspoljnotrgovinskog deficita.
Fer igra - igra ili opklada u kojoj postoji 50% {ansi da se dobije ili izgubi.
Fiksne poslovne investicije - investicije preduze}a u fizi~ki kapital kao {tosu fabrike i oprema.
Fiksni devizni kurs - sistem u kome je devizni kurs fiksiran za du`ivremenski period.
Fiksni inputi - inputi koji ne mogu biti promenjeni odmah ve} tokomodre|enog vremenskog perioda.
Fiksni porez - poreski sistem u kome postoji konstantna poreska stopa zasve nivoe dohotka koji se oporezuje.
Fiksni tro{kovi - tro{kovi proizvodnje koji ne zavise od proizvedenekoli~ine.
17
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Filipsova kriva - inverzna zavisnost inflacije i nezaposlenosti, utvr|ena naosnovu podataka krajem XIX-og i po~etka XX v. sa britansku privredu.
Finalni proizvodi - svi proizvodi i usluge proizvedeni i prodati preko tr`i{tau odre|enom vremenskom periodu, bez onih koji su preprodavani. Isto {to idru{tveni proizvod.
Finalno dobro - novo dobro koje ne podle`e daljem procesu pre nego {to seproda potro{a~u.
Finansijska deregulacija - politika s kraja sedamdesetih koja dozvoljavafinansijskim institucijama da svojim klijentima ponude mnoge finansijskeinovacije.
Finansijski kapital - fondovi koji se koriste za kupovinu zakup ili izgradnjufizi~kog kapitala.
Finansijski posrednici - institucije koje primaju nov~ana sredstva od {tedi{ai daju zajmove kona~nim korisnicima. To mo`e biti firma koja kanali{efondove onih koji {tede ka investitorima uzimaju}i depozite i daju}i zajmove.
Finansijsko posredovanje - davanje zajmova i prikupljanje sredstava od{tedi{a, naj~e{}e preko depozita.
Finansijsko tr`i{te - organizovano tr`i{te gde se kupuju i prodaju hartije odvrednosti i sekjuritizacije.
Firma - organizacija koja kombinuje i organizuje resurse u cilju proizvodnjei prodaje proizvoda i/ili usluga.
Fiskalna politika - dr`avna politika koja te`i da postigne odre|ene ciljevekoriste}i dr`avne prihode i rashode. Fiskalna politika obuhvata vladineplanove za tro{enje, poreze i zadu`ivanje.
Fiskalna stabilizaciona politika - kori{}enje dr`avnog tro{enja i poreskihpolitika radi delovanja na nivo ekonomske aktivnosti.
Fleksibilni akcelerator - teorija po kojoj se na racio kapital/o~ekivanaproizvodnja mo`e uticati preko tro{kova kapitala.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
18
Fleksibilni devizni kurs - sistem u kome se devizni kurs mo`e svaki danmenjati.
Formula za ra~unanje rasta - stopa rasta realnog GDP-a za radni ~asjednaka je proizvodu udela kapitala u dohotku i stope rasta kapitala po ~asurada uve}ano za stopu rasta tehnologije.
Frikciona nezaposlenost - kratkoro~na nezaposlenost koja poti~e odnormalnih promena na tr`i{tu. To je nezaposlenost u periodu koji radniciprovedu prelaze}i sa posla na posao ili kada tra`e posao. Frikcionanezaposlenost pojavljuje se tokom tra`enja posla pojedinaca koji su dali otkazna prethodnom poslu i dolaze na tr`i{te rada.
Funkcija nagodbe rizika i povra}aja - kriva koja pokazuje razli~itekombinacije rizika i povra}aja izme|u kojih je menad`er ili investitorindiferentan.
Funkcija produktivnosti - veza izme|u proizvodnje u toku jednog sata iuo`enog rada i kapitala. Pokazuje nivo proizvodnje koji mo`e biti ostvaren sadatom koli~inom faktorskih inputa.
Funkcija tr`i{ne tra`nje - odnos koji identifikuje determinante ukupne iliagregatne tra`nje za proizvodom.
Funkcija tra`nje za proizvodima firme - relacija koja identifikujedeterminante tra`nje za proizvodima firme. Uklju~uje: cenu proizvoda, brojpotro`a~a, dohodak potro{a~a, cenu supstituta i komplementarnih proizvoda,ukuse i druge zna~ajne faktore za firmu.
Funkcionalne oblasti studija poslovne adiministracije - ekonomske disci-pline u koje spadaju ra~unovodstvo, finansije, marketing, upravljanjekadrovima i proizvodnja.
GDP deflator - nominalni GDP podeljen realnim GDP-om; meri nivo cenadobara i usluga uklju~uju}i i realni GDP relativno u odnosu na baznu godinu.
Gifenovo dobro - inferiorno dobro kod kojeg je pozitivni substitucioniefekat manji nego negativni dohodni efekat tako da se smanjuje kupovinaproizvoda kada opada njegova cena.
19
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Gini koeficijent - indeks nejednakosti dohotka koji se kre}e izme|u nule(za perfektnu jednakost) i jedinice (za apsolutnu nejednakost); defini{e se kaoodnos povr{ine izme|u Lorencove krive i krve perfektne jednakosti i povr{ineizme|u linija perfektne jednakosti i perfektne nejednakosti.
Glasa~ki paradoks - situacija kada agregatni glasovi ne odra`avajupreferencije gra|ana zato {to su izlo`eni mno{tvu razli~itih uticaja.
GNP deflator - razlika izme|u realnog i nominalnog dru{tvenog proizvoda.
GNP - tr`i{na vrednost proizvedenih i u odre|enom vremenskom perioduprodatih proizvoda, izuzev preprodatih.
Grabe`ljivo odre|ivanje cena - aktivnost preduze}a kojom se ceneodre|uju ispod prelomne ta~ke, da bi se konkurencija istisla sa tr`i{ta. To jeprodavanje ispod nivoa prose~nog varijabilnog tro{ka da bi se istisnulakonkurencija sa tr`i{ta ili obeshrabrili novi koji `ele da u|u na tr`i{te.
Gradualizam - pristup dezinflaciji koji uvodi postepene korake u obaranjuinflacije.
Grafik vremenske serije - grafik koji prikazuje neku varijablu tokomodre|enog vremenskog perioda, vreme se obi~no predstavlja na X osi.
Grani~na sklonost {tednji - promena {tednje koja je prouzrokovanapromenom dohotka za 1 dolar.
Grani~na sklonost potro{nji - promena potro{nje do koje je do{lo zato {to jedohodak pojedinca pove}an za jedan dolar.
Gre{amov zakon - lo{ novac, niske vrednosti, izbacuje iz opticaja dobarnovac.
Gre{ke u koordinaciji - situacije u koima po{to su njihove akcije nezavisne,ljudi propu{taju da rade na na~in koji je zajedni~ki koristan.
Gvozdeni zakon plata - predvi|anje da }e nadnice uvek te`iti izjedna~enjuna egzistencijalnom nivou.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
20
Hazard - na tr`i{tu osiguranja situacija u kojoj pojedinac kupuje osiguranjeprotiv nekog rizika i kasnije preuzima aktivnosti kojima pove}ava taj rizik;analogne su situacije kada postoje asimetri~ne iformacije na drugim tr`i{tima.
Hed`ing - pokrivanje valutnog rizika.
Herfindal-Hir{manov indeks (HHI) - indeks koji uzima vrednosti izme|u 0i 10,000 ukazuju}i na koncentraciju u industriji; ra~una se sumiranjemkvadrata tr`i{nih u~e{}a svake firme u industriji. Mera koncentracije industrijedobijena kao zbir kvadrata tr`i{nog u~e{}a svih u~esnika.
Heteroskedasti~nost - problem koji se javlja u regresionoj analizi unakrsnihpodataka, kada gre{ka nije konstantna; rezultira u neta~noj standardnoj gre{cii neta~nim statisti~kim testovima.
Hiperinflacija - ekstremno visoka inflacija koja dosti`e 100%, ili vi{emese~no. U najte`oj hiperinflaciji rast cena dosti`e i nekoliko hiljadaprocenata mese~no.
Hipoteza `ivotnog ciklusa - teorija po kojoj ljudi poku{avaju da izjedna~esvoju potro{nju tokom `ivotnog veka. Ova hipoteza smatra da mladi ipenzioneri tro{e vi{e nego {to zara|uju, a da sredove~ni {tede da bi sebiobezbedili odgovaraju}u potro{nju u starosti. Pokazuje da odluke o {tednji ipotro{nji doma}instava odslikavaju plan za optimalnu putanju potro{njetokom `ivota, pod pretpostavkom ograni~enosti njihovih resursa.
Hipoteza o akceleratoru - nivo neto investicija zavisi od promenao~ekivanog obima proizvodnje, jer firme te`e da odr`e fiksnim racio `eljenikapital/o~ekivani obim proizvodnje.
Hipoteza o efikasnom tr`i{tu - tr`i{ta se uskla|uju dovoljno brzo i tako setrenutno elimini{u profitne prednosti.
Hipoteza permanentnog dohotka - teorija po kojoj potro{nja zavisi oddugoro~nog prose~nog dohotka koji pojedinci o~ekuju da prime; npr., akodohodak pojedinaca pada, ili raste tokom poslovnog ciklusa, tada }e njegovteku}i dohodak biti ispod, ili iznad permanentnog dohotka tokom recesije iekspanzije. [tednja pojedinaca }e rasti i opadati sa kretanjem teku}egdohotka.
21
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Hipoteza prirodne stope - pomeranje agregatne tra`nje nema dugoro~neefekte na realni dru{tveni proizvod.
Histerezis hipoteza - prirodna stopa nezaposlenosti automatski sledistvarnu stopu nezaposlenosti; ako je teku}a stopa nezaposlenosti smanjenateku}om ekonomskom politikom, prirodna stopa nezaposlenosti }eautomatski opasti.
Histerezis - svojstvo promenljive da, usled dejstva {oka i udaljena od svojeinicijalne vrednosti, ne}e pokazati tendenciju se na nju vrati ~ak i kada je {okpro{ao. Stalno prisutna visoka stopa nezaposlenosti u mnogim evropskimzemljama dovela je mnoge ekonomiste da tvrde da se u stanju nezaposlenostiispoljava histerezis.
Horizont planiranja - vremenski period dugog roka u kome firma mo`e daizgradi bilo koji `eljeni obim kapaciteta.
Horizontalni merd`er - kombinacija dve firme koje prodaju isti ili sli~ni tipproizvoda.
I faza proizvodnje - oblast rastu}eg prose~nog proizvoda varijabilnoginputa.
Identifikacioni problem - problem izvo|enja krive tra`nje iz posmatranerelacije cena - koli~ina {to rezultira u preseku razli~itih i neuo~enih krivihtra`nje i ponude.
Igra~i - donosioci odluka u teoriji igara (ovde oligopolisti~ke firme ilinjihovi menad`eri) ~ije pona{anje poku{avamo da objasnimo i predvidimo.
II faza proizvodnje - oblast od maksimuma prose~nog proizvodavarijabilnog inputa do ta~ke u kojoj je marginalni proizvod inputa nula.
III faza proizvodnje - oblast negativnog marginalnog proizvodavarijabilnog inputa.
Implicitna zakupna cena - obuhvata kamatna pla}anja na pozajmljenasredstva radi kupovine kapitala plus depresijacija kapitala za dati periodvremena.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
22
Implicitni BNP deflator - indeks cena dobara i usluga koji su uklju~eni uBNP. Predstavlja racio nominalni dru{tveni proizvod/realni dru{tveniproizvod.
Implicitni tro{kovi - vrednost (u slu~aju najbolje alternative) inputa kojekoristi firma.
Implicitni ugovor - neformalni dogovor izme|u firme i njenih klijenata iliizme|u firme i zaposlenih.
Impotentnost deflacije - nemogu}nost realnog dru{tvenog proizvoda dareaguje na pove}anje nov~ane mase prouzrokovano padom cena.
Imputacija - marginalisti~ka tehnika pripisivanja - vrednovanja faktoraproizvodnje (Mengerova dobra vi{eg reda) na osnovu njihovog doprinosavrednosti proizvoda.
In`enjerska tehnika - metod procenjivanja dugoro~nih prose~nih tro{kovafirme pomo}u odre|ivanja optimalne kombinacije inputa kori{}enih da seproizvedu razli~iti nivoi proizvodnje uz kori{}enje postoje}e tehnologije ipostoje}ih cena inputa.
Indeks cena - dobija se kada se podeli prose~ni nivo cena u posmatranojgodini sa nivoom cena istih proizvoda u baznoj godini; npr., indeks potro{a~kihcena je odnos prose~nog nivoa potro{a~kih cena u posmatranom mesecupodeljen sa nivoom istih cena u baznom mesecu.
Indeks potro{a~kih cena - indeks cena koji je jednak trenutnoj cenipotro{a~ke korpe potro{nih dobara i usluga bazirane na jednoj godini. Indekspotro{a~kih cena meri maloprodajne cene fiksne korpe (nekoliko hiljada)dobara i usluga koje kupuju doma}instva.
Indeks profitabilnosti (engl. PI) - odnos sada{nje vrednosti neto cash-flowaprojekta i inicijalnog tro{ka projekta.
Indeks proizvo|a~kih cena - meri cene na veliko - oko 3000 stavki.
Indeksirane obveznice - obveznice na koje se pla}a fiksna realna kamatnastopa. Njihova nominalna kamatna stopa je jednaka fiksiranoj realnojkamatnoj stopi uve}anoj za teku}u stopu inflacije.
23
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Indikatori ka{njenja - vremenske serije koje prate ili kasne za kretanjimanivoa op{te ekonomske aktivnosti.
Indirektni porezi - porezi na promet i porezi na potro{nju. Indirektniposlovni porezi su porezi kao {to su porezi na promet koji se napla}uju naproizvode kada se prodaju.
Indirektni poslovni porezi - porezi koje pla}aju preduze}a i koji se tretirajukao tro{kovi poslovanja. Na primer porez na promet, akcize, vlasni~ki porez idr.
Individualna kriva tra`nje - grafi~ki prikazana relacija izme|u cene itra`ene koli~ine proizvoda od strane pojedinca u odre|enom vremenskomperiodu.
Individualni dohodak - dohodak koji se direktno pla}a pojedincima;uklju~uju}i dohotke od rada, transferna pla}anja, i deo dohodaka od kapitalakoji se ispla}uju pojedincima.
Indukovana {tednja - deo {tednje koji se javlja kao reakcija na promenudohotka.
Indukovana potro{nja - deo potro{nje koji se javlja kao reakcija napromenu dohotka.
Industrijalizovana zemlja - zemlja sa velikom industrijskom bazom koja jerelativno bogata po svetskim standardima kroz realni GDP per capita.
Industrijska politika - obuhvata vladine politike kao kreiranje subvencija iporeza radi ohrabrenja proizvodnje u odre|enoj industriji.
Industrijski sindikat - sindikat organizovan u datoj industriji, ~iji su ~lanovirazli~itih zanimanja.
Inferiorno dobro - dobro za kojim se tra`nja smanjuje kada dohodak raste ipove}ava se kada dohodak pada.
Inflacija - stalno kretanje navi{e cena najve}eg broja proizvoda.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
24
Inflacija ponude - pove}anje cena do kog dolazi zbog pove}anja tro{kovaposlovanja koji nisu povezani sa akcleracijom nominalnog dru{tvenogproizvoda.
Inflacija tra`nje - prouzrokovana stalnim pomeranjem udesno agregatnekrive tra`nje.
Inflatorni porez - prihod koji dr`ava dobija od inflacije; isto kao i sinjora`,posmatran iz perspektive doma}instava.
Informaciona super magistrala - mogu}nost da istra`iva~i, firme i potro{a~ikoriste biblioteke, datoteke, i marketin{ke informacije kroz nacionalnukompjutersku mre`u i da imaju na raspolo`enju ogromnu koli~inuinformacija.
Injekcija - deo dohotka koji se tro{i na nepotro{na dobra; npr.: privatneinvesticije, dr`avna potro{nja i dr.
Inkrementalna analiza - analiza dodatnog (inkrementalnog) prihoda uodnosu na dodatne tro{kove prilikom dono{enja odluka.
Inkrementalni tro{kovi - ukupno pove}anje tro{kova kao rezulatsprovo|enja odre|ene menad`erske odluke.
Inokosna firma - firma u kojoj je jedan pojedinac vlasnik.
Inovacija - primena novih znanja na na~in kojim se kreiraju novi proizvodiili se zna~ajno menjaju stari.
Input - resurs upotrebljen u proizvodnji proizvoda ili usluga.
Insajder - osoba koja ve} radi za preduze}e i ima odre|eni uticaj na politikuplata i zapo{ljavanja.
Insajder-autsajder model - obja{njava histerezis u nezaposlenosti. Radnici,tzv. insajderi (~lanovi sindikata) su jedina grupa koja uti~e na pogodbe orealnoj nadnici. Radnici - autsajderi (oni koji tra`e posao) ne uti~u. Recesijaizaziva da insajderi postanu autsajderi. Posle recesije, sa manjim brojeminsajdera, realna nadnica raste i nezaposlenost ostaje ista.
25
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Instrumenti tr`i{ta novca - hartije prodate na finansijskom tr`i{tu kojeimaju kratke rokove dospe}a obi~no manje od godinu dana, malu fluktuacijucene i obi~no minimalan rizik.
Intermedijarno dobro - dobro koje podle`e daljem procesu pre nego {to seproda potro{a~ima.
Intermedijarno targetiranje monetarnog agregata -strategija monetarnepolitike kojom se ciljaju targeti nov~anog rasta, sa kona~nim ciljem kontrolenivoa ekonomske aktivnosti.
Interna stopa prinosa projekta - diskontna stopa koja koja izjedna~avasada{nju vrednost neto cash-flowa sa inicjalnim tro{kovima projekta.
Internacionalizacija ekonomskih aktivnosti - kori{}enje poslovnihmogu}nosti da se proizvodi prodaju u inostranstvu i/ili da se u inostranstvukupuju komponente i delovi.
Internalije - obuhvataju proces obezbe|ivanja podsticaja tako da seeksternalije ura~unavaju interno od strane firmi ili potro{a~a.
Internet - skup hiljada kompjutera, biznisa i miliona ljudi u svetume|usobno povezanih u servisu koji se zove World Wide Web (WWW).
Interval pouzdanosti - interval u okviru kojeg verujemo da se nalazi pravavrednost parametra (obi~no pri 95% verovatno}i).
Intervencije na deviznom tr`i{tu - kupovine i prodaje strane valute odstrane dr`ave na deviznim tr`i{tima sa namerom da se uti~e na devizni kurs.
Intraindustrijska trgovina - trgovina diferenciranim proizvodima.
Invencija - pronalazak novog znanja.
Investicija - kupovine finalnih roba od strane firmi plus kupovine novoproizvedenih od strane doma}instava. Investicije su deo BNP namenjenkupovinama od strane sektora preduze}a, ~emu se dodaje i stambenaizgradnja.
Investicini poreski kredit - smanjenje poreza za firme koje kupuju novainvesticiona dobra koji je proporcionalan izdacima za dobra.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
26
Investiciono-{tedni jaz - razlika izme|u nivoa investicija i nivoa {tednje uprivredi.
Investiranje - dovodi do promena koli~ina zaliha iz dana u dan.
IS kriva - kriva koja pokazuje kombinacije dohotka i kamatne stope za kojeje tr`i{te dobara u ravnote`i; svugde du` IS krive tra`nja za proizvodimajednaka je njihovoj ponudi.
Ispitivanje potro{a~a - ispitivanje uzorka potro{a~a o tome kako bireagovali na odre|ene promene cene ili drugih determinanti tra`njekonkretnog proizvoda.
Istra`iva~ki poreski kredit - smanjenje poreskog optere}enja za firme kojevr{e istra`iva~ke poslove.
Istra`ivanje promatranjem (opa`anjem) - skupljanje informacija opreferencijama potro{a~a posmatranje njih u kupovini i kori{}enju proizvoda.
Iteracija - kompjuterska simulacija nekog modela sa setom slu~ajnoodre|enih varijabli.
Izbor - izbor izme|u alternativnih dobara, usluga ili aktivnosti.
Izjedna~avanje cena faktora - izjedna~avanje cene rada i cena kapitala uzemljama kada su ona uklju~ene u slobodnu trgovinu.
Izlomljena kriva tra`nje - model koji poku{ava da objasni cenovnu rigidnostisti~u}i krivu tra`nje sa prelomom na nivou preovla|uju}e cene.
Izotro{kovna linija - pokazuje razli~ite kombinacije dva inputa koja firmamo`e kupiti za dato bud`etsko ograni~enje.
Izokvanta - kriva koja pokazuje kombinacije dva inputa koje obezbe|ujuistu koli~inu proizvoda.
Izotro{kovna linija - kombinacije dva inputa koje rezultiraju istim ukupnimtro{kovima.
Izvedena tra`nja - tra`nja firme za inputom, ili faktorom proizvodnje koji jeneophodan za proizvodnju proizvoda koji firma prodaje.
27
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Izvedeni izdaci - izdaci determinisani prvenstveno teku}im dohotkom.
Izvesnost - situacija u kojoj je unapred poznat rezultat odluke; situacija bezrizika.
Izvoz - prodaja dobara i usluga u inostranstvu. To je ukupna vrednostdobara i usluga koje ljudi u jednoj zemlji prodaju ljudima u drugoj zemlji.
Japanski menad`ment tro{kova - sistem proizvodnje u kojem firma startujesa targetiranim tro{kovima baziranim na tr`i{nim cenama pri ~emu firmaveruje da }e potro{a~i kupovati proizvod i zbog toga nastoji da proizvodproizvede prema targetiranim tro{kovima.
Javne koristi - prirodni monopoli koji snabdevaju elektri~nom energijom,vodom, gasom, PTT uslugama, i lokalnim transportnim uslugama.
Javni infrastrukturni projekti - investiciona ulaganja u one objekte kojimadr`ava `eli da pobolj{a blagostanje dru{tva.
Javni izbor - primena mikroekonomske teorije dono{enja odluka namakroekonomsko kreiranje politike.
Javni proizvodi - proizvodi ili usluge koji imaju dve karakteristike:nekonkurentnost i neisklju~ivost.
Jedini~na elasti~nost - tra`nja za koju je elasti~nost jednaka jedinici.
Jedini~ni kapitalni tro{kovi - tro{kovi kapitala za preduze}e nastalikori{}enjem jedinice kapitala u odre|enom vremenskom perodu, izra`enokao % od ukupnog kapitala. Na ove tro{kove uti~e kamatna stopa, stopaamortizacije i poreski tretman investicija, amortizacije i profita.
Jedna~ina razmene - ima oblik MV=PT i predstavlja identitet agregatnetra`nje (MV) i agregatne ponude (PT).
Jedna~ine redukovane forme - pokazuju re{enje modela vi{e jedna~ina iiskazuju (obja{njavaju) endogene varijable modela sama egzogenimvarijablama.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
28
Jednostavna regresiona analiza - egresiona analiza sa samo jednomnezavisnom ili eksplinatornom varijablom.
JIT proizvodnja - sistem proizvodnje koji je uvela Tojota u kojem svaki deo ikomponenta sti`u u trenutku kada su neophodni za proizvodnju.
Kamatna stopa - iznos koji se prima za pozajmljeni dinar za jednu godinu;obi~no se izra`ava kao procenat zajma. Kamatna stopa na nov~ana sredstva jestopa po kojoj banke pozajmljuju jedna drugoj.
Kantijon efekat - obja{njava posledice injekcije novca na strukturu cena(relativne cene), a ne samo nivo cena (apsolutne cene), jer novcem raspola`upojedinci sa razli~itim potrebama, {to uti~e na promenu strukture cena.
Kapital - fabrike, unapre|enjem kultivisana zemlja, ma{ine i drugasredstva, oprema i strukture koje se koriste u proizvodnji dobara i usluga.
Kapitalna dobit - rast na tr`i{tu vrednosti svake imovine iznad cene koja jeprvobitno za nju pla}ena. Kapitalna dobit se realizuje kada je imovina stvarnoprodata.
Kapitalna dobra - kapitalni resursi - fabrike, ma{ine i oprema koje sekoriste za proizvodnju drugih dobara.
Kapitalni gubitak - smanjenje vrednosti tr`i{ne vrednosti bilo koje imovineispod cene koja je prvobitno pla}ena.
Kapitalni prihod - suma profita, zakupnina i kamata.
Kapitalni ra~un - deo platnog bilansa koji sadr`i direktne investicije itrgovinu kratkoro~nim i dugoro~nim hartijama od vrednosti.
Kapitalno {tedna tehnolo{ka promena - tehnolo{ka inovacija kojom sesmanjuje koli~ina kapitala potrebna za proizvodnju date koli~ine proizvodadatom koli~inom radne snage.
Kapitalno bud`etiranje - proces planiranja tro{kova koji polazi od prihoda,ili prinosa tokom odre|enog broja godina.
Kapitalno intenzivna proizvodnja - ona u kojoj se koristi relativno visokinivo kapitala po radniku.
29
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Kartel - grupa proizvo|a~a u istoj industriji koja koordinira odluke ocenama i proizvodnji.
Kartel tr`i{nog u~e{}a - dogovor izme|u oligopolista da podele tr`i{te.
Kauzalnost - veza uzroka i efekta izme|u promenljivih u kome jednapromenljiva odre|uje drugu.
Keficijent korelacije - pokazatelj stepena kovarijacije izme|u izme|u dvevarijable; pozitivni ili negativni kvadratni koren koeficijenta determinacije ujednostavnoj regresionoj analizi.
Kejnzijanska {kola - {kola makroekonomske misli koja se bavirazmatranjem tra`nje makroekonomskih politika - prvenstveno fiskalnimpolitikama koje deluju preko multiplikatora - radi smanjenja nezaposlenosti ipodsticanja privrednog rasta.
Kejnzijanska revolucija - promene u makroekonomskom mi{ljenjuograni~ene velikom depresijom i radom D`ona Majnarda Kejnsa koje suvodile ve}em uva`avanju agregatne tra`nje.
Kembrid`ki pristup - verzija kvantitativne teorije novca koji fokusiratra`nju novca (Md = k⋅P⋅y).
Klauzula `ivotnih tro{kova - klauzula kojom se vezuje porast plata za porastcena, naj~e{}e indeks potro{a~kih cena.
Koeficijent determinacije - odnos obja{njenog prema ukupnomvarijabilitetu zavisne varijable u regresionoj analizi.
Koeficijent varijacije - standardna devijacija podeljena sa o~ekivanomvredno{}u.
Koficijent ekvivalentne izvesnosti - racio odre|ene vrednosti koji je jednako~ekivanom riziku, ili neto prinosu investiranja koji je kori{}en za procenurizika.
Koincidencija `elja - uslov koji je potreban za razmenu u nenov~anomsistemu; da bi se trgovina postigla, neophodno je prona}i osobu koja imapredmet koji druga osoba `eli i `eli ono {to ta osoba ima.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
30
Koincidiraju}i indikatori - vremenska serija koja se pomera podudarno sapromenama op{te ekonomske aktivnosti.
Koluzija (tajni dogovor) - formalni ili neformalni dogovor izme|uoligopolista o nivou cena u cilju ograni~enja ili eliminisanja konkurencije da bise maksimizirao profit.
Komitet federalnog otvorenog tr`i{ta - komitet koga ~ini sedam ~lanovaSaveta guvernera i dvanaest predsednika federalnih banaka, koji odlu~uje omonetarnoj politici.
Komparativna prednost - teorija koja isti~e da se me|usobnaspoljnotrgovinska razmena bazira na me|unarodnim razlikama uraspolo`ivosti i ceni resursa.
Komparativna prednost - situacija u kojoj pojedinac ili zemlja mogu daproizvedu jedno dobro efikasnije nego drugo dobro u pore|enju sa drugimpojedincem ili zemljom.
Komparativna statistika - metoda ekonomske analize koja poredi dvaravnote`na stanja, pri ~emu se ignori{e stanje izme|u dve ravnote`ne situacije,kao i vreme i put iz neke tranzitorne ta~ke do finalne ravnote`e.
Kompenzacija - sva pla}anja koja radnik prima uklju~uju}i i posebnadavanja.
Kompenzativne razlike nadnica - razlike u nadnicama ljudi sli~nih ve{tina,koje se baziraju na nekoj karakteristici posla, kao {to su rizi~nost, neprijatnost,ili smenski rad.
Komplementarno dobro - dobro koje se tro{i ili koristi zajedno sa nekimdrugim dobrom.
Kompozitni indeks - indeks formiran kao ponderisani prosek individulanihindikatora. Naj~e{}e se sastoji od 12 vode}ih indikatora, 4 prate}a i 6indikatora ka{njena.
Kompozitni tro{kovi kapitala - prose~an odnos tro{kova duga i deoni~kogkapitala firme.
31
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Konglomerat - firma koja prodaje veoma razli~ite tipove proizvoda; zove sei diversifikovano preduze}e.
Konkurentna industrija - industrija koju karakteri{e veliki broj preduze}akoja prodaju isti proizvod kao i slobodan ulazak i izlazak preduze}a.
Konkurentno tr`i{te - tr`i{te na kome nijedno preduze}e nema mo}i dauti~e na tr`i{nu cenu dobra.
Konkurentski reper - pore|enje efikasnosti proizvodnje firme u odnosu naproizvodnju konkurenata.
Konstantna stopa prinosa - slu~aj u kome se proizvodnja menja u istojproporciji sa promenom inputa.
Konstantni prinosi - pokazuju da porast svih inputa za odre|eni procenat(npr. 100%) izaziva rast proizvoda za isti procenat (100%). Konstantni prinosisu situacija u kojoj je u dugom roku prose~ni ukupni tro{ak konstantan sapromenom proizvodnje. To je situacija u kojoj proizvodnja i kapitalni inputirastu po istoj stopi, tako da je racio proizvodnje i kapitalnih inputa konstantan.
Kontestabilno tr`i{te - tr`i{te na kome je strah od konkurencije dovoljan daohrabri preduze}a da se konkurentno pona{aju.
Kontrola cena - vladin zakon ili regulacija kojom se odre|uje ili limitiracena odre|enog dobra.
Kooperativni rezultat - ravnote`a u igri u kojoj su igra~i sla`u da sara|uju.
Koordinaciona anomalija - javlja se kada nema privatne inicijative da sedeluje zajedni~ki kako bi se izbegle akcije koje vode dru{tvenim tro{kovima.
Korisnost - numeri~ki indikator preferencija pojedinaca kod kojih vi{i nivokorisnosti predstavlja vi{i nivo preferencija.
Korporacija - firma koju karakteri{e ograni~ena odgovornost vlasnika, kaoi odvojenost vlasni{tva od mend`menta.
Kousova teorema - stav po kome }e privatni pregovori izme|u pojedinacadovesti do efikasnog re{enja eksternalija u odnosu na ono bazirano nadefinisanim vlasni~kim pravima.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
32
Kratak rok - vremenski period u kojem se ne mogu promeniti fiksni inputi.To je vremenski period kada je najmanje jedan input fiksan.
Kratkoro~na Filipsova kriva - kriva koja pokazuje vezu izme|unezaposlenosti i stope inflacije za datu o~ekivanu stopu inflacije.
Kratkoro~na kriva ponude perfektno konkurentne firme - rastu}i deofirmine kratkoro~ne krive marginalnog tro{ka iznad njene krive varijabilnogtro{ka.
Kratkoro~na ravnote`a - situacija u kojoj je agregatna tra`nja jednakakratoro~noj agregatnoj ponudi, za data o~ekivanja (o~ekivanja ne moraju bitiostvarena u kratkoro~noj ravnote`i, kao {to se zahteva u dugoro~nojravnote`i).
Kredibilitet - poverenje u vladine namere da vodi zacrtanu politiku.
Kretanje po krivi - situacija u kojoj promena promenljive na jednoj osiizaziva promenu promenljive na drugoj osi, ali se polo`aj krive zadr`ava.
Kriti~na vrednost - vrednost uzeta iz tabele rasporeda verovatno}e (naprimer t raspored) koja se koristi da se proveri zna~aj testa.
Kriva agregatna tra`nja/inflacija - obrnuta zavisnost izme|u inflacije iagrgetne koli~ine dobara i usluga tra`enih za te stope inflacije.
Kriva agregatne ponude - makroekonomski analogna krivi agregatneponude pojedina~nog tr`i{ta, koja pokazuje nivo raspolo`ivog proizvoda zasvaki nivo cena proizvoda. Kriva agregatne tra`nje pokazuje ukupan proizvodpreduze}a koji }e biti ponu|en za svaku vrednost nivoa agregatnih cena.
Kriva agregatne tra`nje - meri tra`nju za ukupnim proizvodom za svakuvrednost agregatnog nivoa cena.
Kriva agregatnih izdataka - veza izme|u sume ~etiri makroekonomskaizdatka (C+I+G+NX) i agregatnog dohotka.
Kriva cenovnog uskla|ivanja - fiksna kriva koja pokazuje nivo inflacije uprivredi u datoj ta~ki vremena. Pomera se navi{e kada je realni GDP iznad
33
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
potencijalnog GDP-a, nani`e kada je realni GDP ispod potencijalnog GDP-a;pomera se i sa promenom inflacije ili cena sirovina.
Kriva dugoro~ne ponude privredne grane - kriva odre|ena presecima krivatra`nje koje se pomeraju u desno i odgovarajuvih kriva kratkoro~ne tra`nje.
Kriva dugoro~nog prose~nog ukupnog tro{ka - kriva koja sledi pravac krivaprose~nog ukupnog tro{ka u kratkom roku, pokazuju}i ni`i prose~ni ukupnitro{ak za svaku proizvedenu koli~inu, sa {irenjem firme u dugom roku.
Kriva indiferencije - kriva koja pokazuje kombinacije dva dobra kojepotro{a~u pru`aju istu korisnost.
Kriva izvozne ponude - kriva koja pokazuje koli~inu izvozne ponude porazli~itim cenama.
Kriva normalnog rasporeda - kriva oblika zvona koja prikazujeverovatno}u da }e neki rezultat biti u odre|enom nizu rezultata.
Kriva pojedina~ne tra`nje - kriva koja pokazuje odnos izme|u tra`enekoli~ine dobra od strane pojedinca i cene dobra.
Kriva ponude - koli~ina proizvoda koje su firme voljne da prodaju poodre|enoj ceni.
Kriva ponude rada - veza koja pokazuje koli~inu rada koju su radnici voljnida ponude za odre|enu nadnicu.
Kriva proizvodnih mogu}nosti - pokazuje razli~ite kombinacije proizvodakoji mogu biti proizvedeni sa resursima sa kojima raspola`e jedna ekonomija.
Kriva siroma{tva - procena minimalne koli~ine godi{njeg dohotkapotrebnog porodici da bi izbegla ekonomske te{ko}e.
Kriva tr`i{ne tra`nje - horizontalno sumiranje svih pojedina~nih krivatra`nje za dobrom; upro{}eno se naziva i kriva tra`nje.
Kriva tra`nje - grafi~ki prikaz inverzne veze izme|u cene i tra`ene koli~ine.
Kriva tra`nje rada - negativno nagnuta kriva koja pokazuje koli~inu radakoju su preduze}a spremna da anga`uju za razli~ite nadnice.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
34
Kriva tra`nje za uvozom - kriva koja pokazuje koli~inu uvoza koji se tra`i zarazli~ite cene.
Kriva u~enja - pokazuje opadanje prose~nog tro{ka sa rastomkumulativnog ukupnog autputa tokom vremena.
Kriza dugova - situacija u kasnim 70im i ranim 80im u kojoj su zemlje urazvoju imale probleme sa vra}anjem svojih me|unarodnih obaveza.
Kru`ni tok ekonomske aktivnosti - tok resursa od vlasnika resursa kafirmama i obrnuti tok proizvoda i usluga. Novac se kre}e od firmi ka vlasnicimaresursa i obrnuto od vlasnika resursa ka firmama kada se kupuju proizvodi iusluge.
Kru`ni tok - kru`enje tokova dobara i novca u jednoj privredi, uslovljenosamostalno{}u privrednih subjekata.
Kupon - fiksna suma za koju se onaj koji pozajmljuje obavezuje da je plativlasniku obveznice svake godine.
Kurnoov model - model koji koristi pristup ~ija je pretpostavka da svakopreduze}e o~ekuje od drugih preduze}a da zadr`e konstantnu proizvodnjukao odgovor na akcije koje preduze}e preduzima.
Kvantitativna jedna~ina novca - jedna~ina koja povezuje nivo cena i realnidru{tveni proizvod sa koli~inom novca u opticaju i brzinom opticaja novca:koli~ina novca u opticaju pomno`ena sa brzinom opticaja novca je jednakanivou cena pomno`enim s realnim dru{tvenim proizvodom.
Kvantitativna teorija novca - klasi~na teorija po kojoj - nivo cenaproporcionalan koli~ini novca.
U monetaristi~koj verziji kvantitativna teorija je teorija nominalnog GNP.
Kvota - dr`avno ograni~enje broja proizvoda koji se mo`e uvesti, ili prodati.
Lagran`ova funkcija - funkcija formirana od originalne funkcije cilja kojufirme te`e da maksimiziraju ili minimiziraju Lagran`ov multiplikatorpomno`eno sa funkcijom ograni~enja izjedna~eno sa nulom.
Leg monetarne politike - vremenski period od momenta preduzimanjaodre|ene akcije od strane Centralne banke do momenta kada ta akcija po~injeda deluje.
35
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Li~na {tednja - deo li~nog dohotka koji nije potro{en, niti upotrebljen zapla}anje poreza.
Li~ni dohodak - dohodak koji prima pojedinac iz svih izvora (nadnica,kamate, transferna primanja); nacionalni dohodak umanjen za korporacijskineraspodeljen profit, korporacijske poreze, penziono osiguranje, a uve}an zatransferna pla}anja.
Licenciranje - zahtev za licencu (ovla{}enje) ili dozvolu da se u|e ili ostaneu poslu, profesiji ili trgovini.
Limitiranje cena - utvr|ivanje ni`e cene od one pri kojoj postojimaksimiziranje profita od strane firme, da bi se obeshrabrio ulazk drugih firmina tr`i{te.
Linearno programiranje - matemati~ka tehnika za re{avanje problemamaksimizacije ili minimizacije kada postoji vi{e ograni~enja, ciljna funkcijakoja se optimizira, pri ~emu su ograni~enja linearna.
Linearnost - situacija u kojoj je linija prava i sa konstantnim nagibom.
Linija 450 - pokazuje jednakost agregatnih izdataka i agregatnog dohotka.
Linija grebena - linija koja razdvaja relevatan (tj, negativnog nagiba) odnerelevantnog (pozitvnog nagiba) dela izokvante.
Linija opstanka - predstavlja minimalni iznos potro{nje koji je potreban dabi stanovni{tvo opstalo.
Linija zadr`avanja kapitala - predstavlja koli~ina proizvoda po radnom ~asukoja - potrebna da bi se zadr`ao nivo kapitala po radniku pri postojanjusmanjenja ili rasta radne snage.
Ljudski kapital - akumulirano znanje i ve{tine pojedinca. Ljudski kapital jeakumulacija investicija u {kolovanje, obu~avanje i zdravlje kojima se pove}avaproduktivna sposobnost ljudi.
LM kriva - kriva koja pokazuje kombinacije dohotka i kamate za koje jetr`i{te novca u ravnote`i; na svim ta~kama LM krive ponuda novca jednaka jetra`nji za novcem.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
36
Logisti~ki menad`ment - spajanje na korporativnom nivou prodaje,transporta, skladi{tenja, distribucije i funkcija pru`anja usluga klijentima,radije nego da postoje razdvojene na divizionim nivoima.
Lorencova kriva - kriva koja pokazuje vezu izme|u kumulativnog procentastanovni{tva i procenta ukupnog dohotka koju je zaradio svaki kumulativniprocenat. Meri nejednakost dohodaka.
Lu~na dohodna elasti~nost - dohodna elasti~nost tra`nje u odosu na dvanivoa dohotka; mo`e se izra~unati: (Q2 - Q1)/(I2 - I1) (I2 + I1)/(Q2 + Q1).
Lu~na elasti~nost tra`nje - cenovna elasti~nost tra`nje u odnosu na dveta~ke na krivoj tra`nje; mo`e se izra~unati: (Q2 - Q1)/(P2 - P1) (P2 + P1)/(Q2+ Q1).
Lu~na unakrsna elasti~nost tra`nje - unakrsna elasti~nost tra`nje zaproizvodom X u odnosu na dva nivoa cena proizvoda Y; mo`e se izra~unati:(Qx2 - Qx1)/(Py2 - Py1) (Py2 + Py1)/(Qx2 + Qx1).
M1 - mera ponude novca. Sadr`i gotovinu plus likvidne depozite. Dvedruge mere, M2 i M3 su {ire. One uklju~uju sve komponente M1 plus nekedodatne depozite banke koji nisu ili su ograni~eno likvidni. M1 je u`i konceptnov~ane mase; koli~ina novca koju dr`e ljudi plus vrednost njihovih ~ekovnihra~una. M2 - {iri koncept nov~ane mase; uklju~uje koncept M1 plus {tednidepoziti i sertifikati kod komercijalnih banaka i hartije od vrednosti na tr`i{tunovca. M2 je zbir M1, {tednje i oro~enih depozita.
Makroekonomija - agregatno prou~avanje najzna~ajnijih ekonomskihvarijabli. Makroekonomija je grana ekonomije koja prou~ava funkcionisanje iprobleme ekonomije kao celine - ekonomski rast, inflaciju, nezaposlenost iekonomske fluktacije.
Makroekonomske eksternalije - situacija kada jedan ekonomski subjektname}e svoje tro{kove drugim ekonomskim jedinicama bez pla}anjanadoknade.
Maksimizacija korisnosti - pretpostavka da ljudi poku{avaju da dostignunajvi{i mogu}i nivo korisnosti za dato bud`etsko ograni~enje.
37
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Maksimizacija profita - pretpostavka da firme poku{avaju da ostvarenajve}i mogu}i nivo profitabilnosti (ukupni prihodi minus ukupni tro{kovi) zadatu proizvodnu funkciju.
Maltusova ravnote`a - situacija u kojoj je proizvodnja jednakaegzistencijalnom nivou proizvoda jer se uravnote`enje stanovni{tva bazira napotro{nji hrane.
Marginalni dru{tveni tro{ak - marginalni tro{ak proizvodnje sa aspektadru{tva kao celine.
Marginalni proizvod rada - promena proizvodnje koja poti~e iz jedini~nogpove}anja ulaganja rada.
Marginalni tro{ak (engl. MC) - promena ukupnih tro{kova ili ukupnihvarijabilnih tro{kova po jedinici promene autputa.
Marginalna analiza - postulat da se optimizacija pojavljuje kada semarginalna korisnost aktivnosti izjedna~i sa marginalnim tro{kom.
Marginalna dru{tvena korisnost - marginalna korisnost potro{nje dobra saaspekta dru{tva kao celine.
Marginalna korisnost dobra - dodatna satisfakcija potro{a~a koja poti~e odkori{}enja dodatne jedinice tog dobra. To je dodatna korisnost koja poti~e oddodatne jedinice potro{nje dobra.
Marginalna poreska stopa - promena ukupnog poreza podeljenapromenom dohotka. Marginalna poreska stopa je stopa po kojoj se porezpla}a za svaki dodatno zara|eni dinar.
Marginalna privatna korisnost - marginalna korisnost potro{nje dobra saaspekta pojedinca.
Marginalna sklonost {tednji - porast {tednje pri jedini~nom rasturaspolo`ivog dohotka. Marginalna sklonost {tednji je promena {tednjeizazvana datom promenom dohotka; MS[= 1 - marginalna sklonost potro{nji(MSP).
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
38
Marginalna sklonost potro{nji - nagib funkcije potro{nje, koji pokazujepromene potro{nje koje poti~u iz date promene dohotka. Marginalna sklonostpotro{nji je rast potro{nje uzrokovan jedini~nim rastom raspolo`ivog dohotka.
Marginalna sklonost proizvoda rada - promena ukupnog prinosa kojapoti~e od rasta ulaganja rada.
Marginalna sklonost uvozu - promena uvoza izazvana datom promenomdohotka.
Marginalna stopa povla~enja - deo dohotka koji nije potro{en na potro{nju;deo dohotka koji ide na {tednju, pla}anje poreza i uvoz.
Marginalna stopa tehni~ke supstitucije (engl. MRTS) -apsolutna vrednostnagiba izokvante. Jednaka je odnosu marginalnih proizvoda dva inputa.
Marginalni prihod (engl. MR) - promena ukupnog prihoda po jedinicipromene prodate koli~ine. To je promena ukupnog prihoda izazvanajedini~nim rastom prodate koli~ine.
Marginalni prihod proizvoda - marginalni proizvod varijabilnog inputapomno`en marginalnim prihodom od prodaje extra proizvedenog autputa.
Marginalni prinos - dodatni prinos povezan sa prodajom dodatne jediniceproizvoda. Marginalni prinos proizvoda za bilo koji input je ekstra prinos kojipreduze}e ostvaruje kori{}enjem dodatne jedinice tog inputa, dok drugi ostajukonstantni.
Marginalni prinos proizvoda kapitala - promena ukupnog prihoda kojapoti~e od jedini~nog porasta kapitala.
Marginalni privatni tro{ak - marginalni tro{ak sa aspekta privatne firme ilipojedinca.
Marginalni proizvod (engl. MP) - promena ukupnog proizvoda pojedini~noj promeni kori{}enog varijabilnog inputa. To je pove}anje ukupnogproizvoda koje nastaje kao rezultat dodavanja ekstra jedinice ulaganja (pri~emu koli~ina drugih inputa ostaje konstantna).
Marginalni proizvod kapitala - vrednost ekstra jedinice u konstantnimcenama koju firme proizvode u toku odre|enog perioda sa dodajnom
39
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
jedinicom kapitala podeljeno sa ukupnom vredno{}u kapitala. Marginalniproizvod se izra`ava u %; npr., ako ma{ina vredna 1000 dolara proizvedeekstra proizvod od 150 dolara bez zapo{ljavanja dodatnih radnika tada jemarginalni proizvod kapitala 15%.
Marginalni proizvod rada - dodatni proizvod koji firma mo`e proizvesti utoku jednog sata od strane jednog radnika.
Marginalni tro{ak - ekstra (dodatni) tro{ak proizvodnje dodatne jediniceproizvoda. Marginalni tro{ak je promena ukupnog tro{ka koja poti~e odjedini~ne promene proizvedene koli~ine.
Marginalni tro{ak resursa - porast ukupnog tro{ka izazvan zapo{ljavanjemdodatne jedinice varijabilnog inputa.
Matemati~ka ekonomija - razmatranje formalnih (jedna~inama izra`enih)odnosa izme|u ekonomskih varijabli u ekonomskim modelima i njihovihteorijskih implikacija.
Matrica dobitaka - tabela koja pokazuje mogu}e ishode ili rezultate svakestrategije.
Maximin kriterijum - pravilo odlu~ivanja u uslovima neizvesnosti premakome bi onaj koji odlu~uje trebalo da odredi najgori mogu}i rezultat svakestrategije i da prihvati strategiju koja mu obezbe|uje najbolji od najgorihmogu}ih rezultata.
Me{ovita privreda - tr`i{na ekonomija u kojoj dr`ava ima veliku ulogu.
Me|unarodna monetarna nezavisnost - ideja da sistem fleksibilnogdeviznog kursa daje zemlji spososbnost da vodi nezavisnu monetarnu politikuu odnosu na druge zemlje.
Me|unarodna transferna pla}anja - pla}anja preko me|unarodnih granicau formi poklona, doznaka i pomo}i.
Me|unarodna trgovina - obuhvata razmenu dobara i usluga izme|u ljudi ipreduze}a iz razli~itih zemalja.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
40
Me|unarodne rezerve - me|unarodno prihva}ena sredstva kojim svakazemlja mo`e pokriti spoljnotrgovinski deficit. Najzna~ajniji tipovime|unarodnih rezervi su: zlato, dolar i specijalna prava vu~enja.
Me|unarodni efekat istiskivanja - javlja se kada ekspanziona fiskalnapolitika smanjuje neto izvoz pove}avaju}i kamatnu stopu i devizni kurs. Vi{adoma}a kamatna stopa privla~i priliv kapitala iz inostranstva, koji indirektnopoma`e finansiranju bud`etskog deficita stvorenog ekspanzivnom fiskalnompolitikom.
Me|unarodni Monetarni Fond - me|unarodna agencija, osnovana posleDrugog svetskog rata radi pomo}i zemljama sa problemima u platnom bilansui radi obezbe|enja ravnomernog funkcionisanja me|unarodnog monetarnogsistema.
Me|uzavisnost tra`nje - odnosi supstitucije i komplementarnosti saproizvodom firme.
Menad`erska ekonomija - primena ekonomske teorije i nauke oodlu~ivanju na razmatranje kako organizacija mo`e da najefkasnije dostigneciljeve.
Menad`ment totalnog kvaliteta (engl. TQM) - konstantno pobolj{avanjekvaliteta proizvoda i procesa firme tako da se konzistentno pove}ava vrednostisporuka potro{a~ima. Konstano postavlja pitanje kako se ne{to mo`e u~initijeftinije, br`e ili bolje timskim radom.
Meni tro{kovi - odnose se na bilo koji tip tro{kova do koga u preduze}udolazi sa promenenom cene svojih proizvoda.
Metod Lagran`ovog multiplikatora - tehnika za re{avanje problemaograni~enja u optimizaciji, formiranjem Lagran`ove funkcije i tretiranjemovog problema kao problema bez ograni~enja.
Metod najmanjih kvadrata - statisti~ka tehnika za procenjivanje linijeregresije kojom se minimizira suma kvadrata vertikalnih devijacija ili gre{akazapa`enih ta~aka od regresione krive.
Mikroekonomija - grana ekonomije koja istra`uje pojedina~no odlu~ivanjepreduze}a i doma}instava i na~ine njihovog odnosa u industrijama i tr`i{tima.Razmatranje ekonomskog pona{anja individualnih jedinica koje odlu~uju,
41
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
kao {to su pojedina~ni potro{a~i, vlasnici resursa, i poslovne firme uslobodno-tr`i{nom sistemu.
Minimalna nadnica - nadnica za sat rada ispod koje je nezkonito platitiradnika.
Minimalni nivo efikasnosti - najni`i nivo proizvodnje na kome }e dugoro~niprose~ni ukupni tro{ak biti minimalan.
Minimax kriterijum `aljenja - pravilo odlu~ivanja u uslovima neizvesnostipo kome bi onaj koji donosi odluku trebalo da selektuje strategije kojeminimiziraju maksimalno `aljenje ili oportunitetni tro{ak lo{e odluke.
Model `ivotnog ciklusa - tip modela potro{nje okrenute budu}nosti kojipretpostavlja da ljudi baziraju svoju potro{nju na o~ekivanom `ivotnomdohotku, a ne na osnovu svog trenutnog dohotka.
Model akceleracije - model poslovnog investiranja koji u svojojjednostavnoj formi povezuje nivo investicija sa stopom promena proizvodnje.Kompleksnije forme uzimaju u obzir tro{kove uskla|ivanja i tro{kovepozajmljivanja.
Model ciklusa proizvoda - teorija po kojoj firma koja uvodi inovacije mo`eda izgubi svoje izvozno tr`i{te pa ~ak i doma}e zbog stranih imitatora kojiimaju ni`e tro{ove proizvodnje.
Model dugoro~ne konkurentne ravnote`e - model industrijskih preduze}au kome slobodan ulazak i izlazak obezbe|uju ravnote`u u kojoj je cenajednaka minimumu ukupnog prose~nog tro{ka; ekonomski profiti su u tojta~ki jednaki nuli.
Model - formalni matemati~ki iskaz ekonomske teorije.
Model javnog izbora - model pona{anja dr`ave koji pretpostavlja da ~lanovidr`avne uprave nastoje da maksimiziraju sopstveno blagostanje - npr. da buduponovo izabrani.
Model konkurentne ravnote`e - model koji pretpostavlja maksimiziranjekorisnosti od strane potro{a~a i maksimiziranje profita od strane preduze}a.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
42
Model maksimizacije prodaje - model po kome oligopolisti~ke firme te`eda maksimiziraju prodaje nakon {to je zara|ena adekvatna profitna stopa kojaje zadovoljila vlasnike akcija.
Model nepromenljivih nadnica - ukazuje da tro{kovi promena cenaspre~avaju uskla|ivanja cena kada se tra`nja menja.
Model odre|ivanja cene kapitala - metod odre|ivanja tro{kova deonicekoji se dobija kao kamatna stopa bez rizika plus beta keficijent pomno`en sapremijom rzika prose~ne deonice.
Model permanentnog dohotka - model potro{nje okrenute ka budu}nostikoji pretpostavlja da ljudi razlikuju privremene promene svojih dohodaka ipermanentnih promena svojih dohodaka; permanentne promene imaju velikiefekat na poto{nju.
Model principal-agent - opisuje ugovorni odnos izme|u dve osobe u kojemse me|usobni ciljevi razlikuju. Principal `eli neku radnju koju treba dapreduzme agent.
Model ravnote`e - pretpostavlja da je ekonomija uvek u ravnote`i u ta~kipreseka krive ponude i tra`nje, a naro~ito na tr`i{tu rada.
Model vrednosti dividende - metod koji izra~unava tro{kove akcijskogkapitala firme preko racia dividende po akciji prema ceni akcije plus o~ekivanastopa pove}anja dividendi.
Monetaristi~ka {kola - {kola makroekonomske misli po kojoj su promeneponude novca primarni uzrok fluktuacija realnog GDP-a i inflacije.Monetarizam je {kola ekonomske misli koja se suprostavlja dr`avnojintervenciji u cilju stabilizacije ekonomije.
Monetarna baza - gotov novac plus rezerve.
Monetarna impotencija - opisuje nemogu}nost realnog dru{tvenogproizvoda da reaguje na pove}anje realne nov~ane mase.
Monetarna politika - dr`avna politka koju vodi centralna banka kojapoku{ava da uti~e na odre|ene varijable, menjaju}i ponudu novca i/ilikamatnu stopu.
43
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Monetarni transmisioni kanal - preporuka kako promene monetarnepolitike mogu da deluju na realni GDP.
Monopol - forma tr`i{ne organizacije u kojoj samo jedna firma prodajeproizvod za koga ne postoji bliski supstitut. Situacija u kojoj jedno preduze}a ugrani prodaje proizvod koji nema bliskog supstituta.
Monopolisti~ka konkurencija - tr`i{na struktura koju karakteri{e mnogopreduze}a koja prodaju rali~ite proizvode u grani u kojoj je slobodan ulazak iizlazak. Forma tr`i{ne organizacije u kojoj postoji mnogo prodavacadiferenciranih proizvoda i ulazak ili izlazak iz privredne grane prili~no lak udugom roku.
Monopson - situacija u kojoj postoji jedan kupac odre|enog dobra iliusluge na datom tr`i{tu.
Moralni hazard - rastu}a verovatno}a gubitka kada ekonomski subjektmo`e da neke od svojih tro{kova prebaci na druge.
Multifaktorska produktivnost - stopa rasta proizvodnje po satu rada,umanjena za doprinos drugih faktora posebno kapitala, sirovina i energije, ilidrugih faktora proizvodnje.
Multikolinearnost -problem u regresionoj analizi koji nastaje kada su dve ilivi{e nezavisnih varijabli visoko korelisane; dovodi do preteranih standardnihgre{aka i uti~e na statisti~ke testove.
Multilateralna trgovina - trgovina izme|u vi{e od dva pojedinca ili zemlje.
Multilateralni pregovor - pregovaranje vi{e zemalja istovremeno.
Multiplikator autonomnih izdataka - promene ravnote`nog proizvoda zajedini~nu promenu autonomnih izdataka.
Multiplikator depozita - pove}anje depozita banke pri rastu rezervi bankeza jedinicu.
Multiplikator - odnos promene realnog GDP-a i promene linije agregatnihizdataka.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
44
Multiplikator uravnote`enog bud`eta - odnos promene realnog GDP-a ipromene kupovina dr`ave kada su one povezane sa ekvivalentnom promenomporeza.
Multiplikatorska neizvesnost - neizvesnost oko ta~ne vrednostimultiplikatora; koristi se kao argument protiv aktivisti~ke stabilizacionepolitike; npr., po{to svaki ekonometrijski model daje razli~itu vrednostmultiplikatora, tada su kreatori ekonomske politike nesigurni oko njegovevednosti i efekata.
Nacionalizacija - preuzimanje privatnih firmi od strane dr`ave.
Nacionalna {tednja - agrgatni dohodak minus potro{nja minus dr`avnapotro{nja.
Nacionalni dohodak i ra~uni proizvodnje - zvani~ni vladini pokazateljikomponenti GDP-a i agrgatnog dohotka.
Nacionalni dohodak - dohodak koji je rezultat proizvodnje proizvoda iusluga; ~ist nacionalni dohodak minus indirektni porezi. Nacionalni dohodakje suma svih zarada svih faktora proizvodnje koji poti~u iz teku}e proizvodnje.
Nadnica - cena rada definisana tokom odre|enog vremenskog perioda.
Nagib - jednak koli~niku promene varijable na vertikalnoj osi premapromeni varijable na horizontalnoj osi.
Najni`i nivo cena - odre|uje vladina politika koja utvr|uje minimalnudozvoljenu cenu dobra.
Najpovla{}enija nacija - princip kojim sve zemlje uklju~ene u pregovoreGATT-a primenjuju iste tarifne stope kao zemlja sa najni`im tarifnimstopama.
Nash ravnote`a - ravnote`na situacija u kojoj je svaki igra~ odabrao svojuoptimalnu strategiju, uz datu strategiju izabranu od drugog igra~a.
Neanticipirana inflacija - deo teku}e stope inflacije, koji pojedinci nisuo~ekivali da }e se pojaviti. Dobija se kao teku}a stopa inflacije minuso~ekivana stopa inflacije. Ako pojedinci o~ekuju da godi{nja inflacija bude10%, a teku}a inflacija je 12%, tada je neanticipirana inflacija 2%.
45
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Necenovna konkurencija - konkurencija bazirana na varijaciji proizvoda,reklamiranju, i uslugama pre nego na ceni.
Neelasti~na tra`nja - tra`nja za koju je cenovna elasti~nost manja od jedan.
Neformalna ekonomija - deo ekonomije koga karakteri{e neregularno inelegalno poslovanje.
Negativne eksternalije - obuhvataju situaciju u kojoj tro{kove imapojedinac/firma koji ne proizvodi niti tro{i neko dobro.
Negativni odnos - situacija u kojoj rast jedne promenljive - povezan sasmanjenjem druge promenljive; naziva se i inverzna povezanost.
Negativno nagnuta kriva ponude rada - situacija u kojoj dohodni efekatnadma{uje supstitucioni efekat rasta nadnice {to uzrokuje negativan nagibkrive ponude rada i uzima negativne nagibe na vi{im nivoima dohotka.
Neisklju~ivanje - situacija u kojoj niko ne mo`e da izbegne potro{nju dobra.
Nekooperativni rezultat - ravnote`a u igri u kojoj se igra~i ne mogudogovoriti i umesto toga prate svoje pojedina~ne podsticaje.
Nenegativna ograni~enja - ograni~enja koja spre~avaju negativne vrednostire{enja u problemu linearnog programiranja.
Neobja{njena varijacija - suma kvadrata devijacija svake razmatranevrednosti zavisne varijable od njoj odgovaraju}e procenjene vrednosti.
Neoklasi~na {kola rasta - pristup makroekonomiji koji koristi agregatnuprozvodnu funkciju i formulu rasta u opisivanju dugoro~nog rasta,nagla{avaju}i agregatnu ponudu pre nego agregatnu tra`nju.
Neplanirane zalihe - deo zaliha koje preduze}e ne mo`e da proda kadapredvi|ena potro{nja manja od proizvodnje.
Nepostojanje suparni{tva - situacija u kojoj vi{e ljudi mo`e da tro{i dobro,ne smanjuju}i koli~inu dostupnu drugim potro{a~ima.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
46
Neprijateljsko preuzimanje - situacija u kojoj investitori kupuju veliki deokompanije i menjaju menad`ere.
Nerazvijena industrija - nova industrija koja se mo`e podsta}iprotekcionisti~kim merama.
Neregularni ili slu~ajni uticaj - nepredvidljiva varijacija serije podataka kaoposledica rata, prirodnih katastrofa, {trajkova i drugih nepredvidljivih uticaja.
Nesavr{ena konkurencija - monopol, oligopol i monopolisti~kakonkurencija.
Netarifne barijere - sve vladine akcije sem carina kojima se smanjuje uvoz,kao {to su kvote i standardi.
Neto cash-flow projekta - razlika izme|u cash prihoda i cash izdatakatokom realizacije projekta.
Neto dohodni faktor - razlika izme|u doznaka faktora dohotka izinostranstva i pla}anja faktora dohotka dohotka strancima.
Neto investicije - bruto investicije minus depresijacija.
Neto izvoz - vrednost dobara i usluga prodatih u inostranstvu minusvrednost dobara i usluga kupljenih od ostatka sveta; izvoz minus uvoz. Netoizvoz je vi{ak izvoza u odnosu na uvoz.
Neto nacionalni proizvod - neto tr`i{na vrednost proizvedenih proizvoda iusluga u odre|enom vremenskom periodu.
Neto proizvod - fiziokratska koncepcija vi{ka koji jedino stvarapoljoprivreda i koji je jednak razlici ukupnog proizvoda i ulaganja (avansa) upoljoprivredu.
Neto sada{nja vrednost projekta (engl. NPV) - sada{nja vrednostprocenjenog toka cash-flowa projekta, diskontovana firminim tro{komkapitala, minus inicijalni tro{ak projekta.
Neto strana sredstva - razlika izme|u sredstava dr`avljana koja su uinostranstvu i sredstava koja stranci poseduju u zemlji.
47
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Neto strane investicije - vi{ak izvoza nad uvozom, odnosno neto izvoz.
Neto transferi iz inostranstva - razlika izme|u primljenih transfernihpla}anja i transfernih pla}anja drugim zemljama.
Nevidljiva ruka - ideja slobodne interakcije ljudi na tr`i{tu dovodeekonomiju na `eljeni dru{tveni rezultat; pojam je uveo A. Smit i svoje modernoutemeljenje je na{ao u prvoj teoremi ekonomije blagostanja.
Nezavisnost centralne banke - mogu}nost vlasti centralne banke da donoseodluke o monetarnoj politici uz malo me{anje vlade koja je na vlasti.
Nivo cena - prose~ni nivo cena u privredi.
Nominalna kamatna stopa - kamatna stopa koju pla}a banka, odnosnozajmoprimci; npr. kada klijent plati kamatnu stopu od 12% na zajam, tada jenominalna kamatna stopa 12%. Nominalna kamatna stopa je kamatna stopanekorigovana stopom inflacije.
Nominalna rigidnost - faktori koji spre~avaju fleksibilnost nominalnognivoa cena, kao {to su tro{kovi menija, ili radni ugovori sa razli~itim vremenomisticanja, koji uti~u na to da se firmi ne isplati da menja nominalni nivo cena.Nominalne rigidnosti su nefleksibilnosti nadnica i cena.
Nominalna vrednost kapitala - kapital koji }e biti pla}en kada obveznicadospe na naplatu.
Nominalni dru{tveni proizvod - vrednost dru{tvenog proizvoda u teku}imcenama.
Nominalni GDP - bruto nacionalni proizvod bez korekcija inflacije; isto {toi GDP; vrednost svih dobara i usluga novo proizvedenih u zemlji tokomodre|enog vremenskog perioda - jedne godine.
Normalna dobra - dobra koja potro{a~ kupuje vi{e sa rastom dohotka.
Normalni profiti - suma obra~unatih profita kada su ekonomski profitijednaki nuli.
Normalno dobro - dobro za kojim se tra`nja pove}ava sa rastom dohotka ipada sa padom dohotka.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
48
Normativna ekonomija - ekonomska analiza kojom se daju preporuke zaekonomsku politiku.
Nov~ani multiplikator - multiplikator po kome se ponuda novca menjazbog promena nov~ane baze. Nov~ani multiplikator ukazuje na porast ponudenovca za jedini~ni rast monetarne baze.
Nova klasi~na {kola - {kola makroekonomije po kojoj su cene perfektnofleksibilne, o~ekivanja su racionalna, zbog ~ega anticipirana monetarnapolitika ne}e imati efekta na privredu. To je verzija novog klasi~nog modela,bazirana na tri pretpostavke: ravnote`ne cene, nesavr{ene informacije iracionalna o~ekivanja. Teorija realnih poslovnih ciklusa je drugi tip novogklasi~nog modela.
Nova me|unarodna ekonomija obima - rastu}a produktivnost koja jerezultat firmine integracije celokupnog sistema njenih proizvodnih operacija ucelom svetu.
Novac - sve ono {to se obi~ajno prihvata kao sredstvo pla}anja u kupovinidobara i usluga i pla}anju obaveza i poreza. Novac je sve ono {to se prihvatakao sredstvo razmene. Novac tako|e slu`i i za izra`avanje vrednosti i jedinice.
Novajlije - ljudi koji su nezaposleni jer su postali deo radne snage i jo{ uvektra`e posao.
Novi Kejnzijanci - obja{njavaju rigidnost cena i plata kao konzistentne sali~nim interesima firmi i radnika, za koje se pretpostavlja da imaju racionalnao~ekivanja.
Novoindustijalizovana zemlja - zemlja ~iji je rast brz na osnovu razvojaindustijske baze.
Nulta stopa produktivnosti - ta~ka preseka linije kapitala i funkcijeproduktivnosti i pokazuje stabilnost kapitala po satu.
O~ekivana dobit - prinos od nesigurne investicije koja se obra~unavamerenjem dobitaka ili gubitaka mogu}nostima da do njih do|e.
O~ekivana korisnost - zbir svih mogu}ih korisnosti kao rezultat nekeodluke, ili strategije i verovatno}a njihovog ostvarenja.
49
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
O~ekivana realna kamata - realna stopa koju pojedinci o~ekuju da plate nasredstva koja su pozajmili, ili da je prime za sredstva koja su plasirali, posleeliminisanja inflacije iz nominalne kamatne stope. Primer: ako pojedinciprime kamatu od 10%, a o~ekuju stopu inflacije od 7%, onda je realnakamatna stopa 3%.
O~ekivana stopa inflacije - stopa inflacije za koju se o~ekuje da }e sepojaviti u budu}nosti. Vremenski period za koji se ona pretpostavlja zavisi odpojedia~nih subjekata. Sindikat mo`e posmatrati trogodi{nji period i zahtevatitrogodi{nje ugovore o radu, ali investitor mo`e posmatrati period od 30godina.
O~ekivana vrednost - zbir svih mogu}ih rezultata neke odluke ili strategije iverovatno}a njihovog ostvarenja.
O~ekivani profit - ponderisani prosek svih mogu}ih profita koji mogurezultirati iz nove investicije, pri ~emu se verovatno}a koristi kao ponder.
Obaveza - neka vrednost koju pojedinac ili preduze}e duguju nekomdrugom.
Obavezna rezerva - deo depozita koji su banke obavezne da dr`e kodcentralne banke. Obavezne rezerve su rezerve koje propisuje centralna banka,a moraju da ih dr`e poslovne banke; njihov iznos se dobija kada se ukupaniznos depozita pomno`i sa stopom obavezne rezerve; npr., banka koja imadepozite u iznosu od 100 milona dolara mora dr`ati 10 miliona dolaraobaveznih rezervi, ako je stopa obavezne rezerve 10%.
Obavezno ograni~enje - varijabla koja je u potpunosti iskori{}ena uodre|enoj ta~ki.
Obilnost kapitala - vi{i nivo kapitala u jednoj nego u drugoj zemlji.
Obilnost rada - ni`i nivo kapitala po radniku u odnosu na druge zemlje.
Obja{njenja varijacija - zbir kvadrata devijacija svih ocenjenih vrednostizavisne varijable.
Obra~unska jedinica - standardna jedinica u kojoj cene mogu biti izra`ene injihova vrednost pore|ena tokom vremena.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
50
Obveznica - finansijski ugovor kojim se utvr|uje specifi~na ispata glavnice ikamate na zajam odre|enog datuma u budu}nosti.
Obveznice korporacija - formalne priznanice kojima se priznaje dug i kojimse korporacija obavezuje da godi{nje ispla}uje fiksnu sumu novca sve dotrenutka dospe}a kada ispla}uje inicijalno pozajmljenu sumu (glavnicu).
Odliv mozgova - emigracija visokokfalifikovanih radnika iz siroma{nijihzemalja u industrijske zemlje.
Odnos duga i GDP-a - ukupna suma neizmirenih zajmova koje federalnadr`ava duguje podeljena nominalnim GDP-om.
Odnos novca i depozita - deo novca koji ljudi u jednoj privredi `ele da dr`e uodnosu na svoje depozite; jednak je odnosu novca i depozita.
Odnosi razmene - koli~ina uvoznih proizvoda koju privreda dobija zajedinicu izvoznih proizvoda.
Ogra|ivanje - proces koji je u Engleskoj u XV i XVI v. zna~ioukrupnjavanje poseda i prelazak sa sva{tarske proizvodnje na monokulturnupoljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno sto~arstvo radi dobijanja vune zarazvoj tekstilnih manufaktura koje su bile osnova nastaju}e industrije.
Ograni~ena likvidnost - situacija u kojoj ljudi ne mogu da pozajmljuju radiuravnote`enja svoje potro{nje kada im je dohodak nizak.
Ograni~ene informacije - situacija u kojoj preduze}a nemaju potpunasaznanja o uslovima na tr`i{tu, npr. promenama u tra`nji njihovih proizvoda.
Ograni~enje likvidnosti - javlja se kada finansijska institucija ne dozvoljavapojedincu da pozajmi koliko `eli, iako se mo`da o~ekuje pove}ani dohodak ubudu}nosti.
Ograni~enje proizvodnje - nemogu}nost upotrebe nekih resursa iliodre|eni minimalni zahtevi koji moraju biti ispunjeni.
Okunov zakon - veza izme|u nezaposlenosti i racio proizvodnje. Premaoriginalnoj verziji Okunovog zakona 1% smanjenja (pove}anja) zaposlenostirezultira u % smanjenju (pove}anju) dru{tvenog proizvoda za 3%. Sada se ~inida je realnije 2%.
51
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Oligopol - forma tr`i{ne organizacije u kojoj postoji nekoliko prodavacahomogenog ili diferenciranog proizvoda i gde je ulazak ili izlazak iz privrednegrane te`ak. Bli`i je monopolu nego potpunoj konkurenciji jer ga karakteri{enekoliko preduze}a (dva ili tri) i relativno zanemarljive te{ko}e ulaska. Uproizvodnji, oligopolska tr`i{ta mogu imati ili standardizovane ilidiferencirane proizvode. Oligopol je karakteristika grane u kojoj nekolikopreduze}a prodaje isti proizvod uz ograni~en ulazak drugih preduze}a.
Op{ta ravnote`a - situacija u kojoj istovremeno postoji ravnote`a na svimtr`i{tima u zemlji.
Op{ti nivo cena - prosek cena svih dobara i usluga uz davanje ve}eg ponderastavkama na koje se vi{e tro{i.
Op{ti sporazum o carinama i trgovini (GATT) - me|unarodni sporazum iorganizacija kreirana da promovi{e zajedni~ko smanjenje carina i drugihbarijera trgovine me|u zemljama.
Opadaju}a marginalna korisnost - smanjenje dodatne korisnosti kojapoti~e od dodatne jedinice dobra, u meri u kojoj se dobro sve vi{e koristi.
Opadaju}a marginalna korisnost novca - opadanje dodatne korisnosti kojaje rezultat pove}anja dohotka .
Opadaju}i prinosi - situacija u kojoj proizvodnja raste u manjoj proporcijinego inputi. Predstavljaju situaciju u kojoj uspe{an rast u kori{}enju jednoginputa, uz konstantne druge inpute, izaziva smanjenje dodatne proizvodnje sadodatnom jedinicom tog inputa.
Opadaju}i prinosi rada - situacija u kojoj se dodatni porast proizvoda kojipoti~e od dodatne koli~ine rada smanjuje sa pove}anjem ulaganja rada;opadaju}a marginalna produktivnost rada.
Operacije na otvorenom tr`i{tu - kupovina i prodaja obveznica od stranecentralne banke sa ciljem da izmeni ponudu gotovine, M1 ili nivo kamatnestope. Kada centralna banka `eli da pove}a ponudu novca tada kupujeobveznice, a kada `eli da smanji tada prodaje.
Operativni leverid` - odnos ukupnih fiksnih tro{kova firme i njenihukupnih varijabilnih tro{kova.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
52
Oporavak - period koji nastupa neposredno nakon recesije u kojemprivreda po~inje da se kre}e ka ekspanziji.
Oporeziv dohodak - dohodak pojedinca umanjen za poreska oslobo|enja idedukcije.
Oportunitetni tro{ak - tro{ak naredne najbolje odba~ene alternative kojanije izabrana, jer je ne{to drugo izabrano.
Optimalno re{enje - najbolje od mogu}ih re{enja.
Optimizacija ograni~enja - maksimiziranje ili minimiziranje ciljne funkcijeprema ograni~enjima.
Organizacija - struktura ljudi, kao {to je porodica, ili koled`, kroz koju ljudimogu da razmenjuju dobra i usluge van formalnog tr`i{ta.
Oro~ena sredstva - sredstva polo`ena kod odre|ene finansijske institucijekoja se ne mogu odre|eni vremenski period podizati.
ORT bilans (engl. Oficial reserve transaction) - platnobilansni deficit, ilisuficit koji uklju~uje trgovinu robama i sekjutirizacijama; svaki takav deficitmora biti kompenziran odlivom me|unarodnih sredstava.
Ortakluk - firma koju poseduje vi{e nego jedna osoba u kojoj partneriodlu~uju podelom firminog dohotka me|u sobom i zajedni~ki su odgovorni zagubitke preduze}a.
Osiguranje za slu~aj nezaposlenosti - program davanja nadoknadepojedincima koji su ostali bez posla.
Osnovna linija - putanja kretanja ekonomske promenljive koja bi postojalabez uticaja promene politike.
Osnovna sredstva - svi finalni proizvodi koji se koriste u poslovanju i nisunamenjeni prodajim, npr. ma{ine, oprema, kancelarijski name{taj i dr.
Osposobljavanje na radnom mestu - pobolj{anje ve{tina zaposlenih upreduze}u dok u njemu rade.
53
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Otkrivanje cene - proces kojim tr`i{te utvr|uje ravnote`nu tr`i{nu cenu.
Otvorena ekonomija - ekonomija u kojoj postoji razmena rada, kapitala iobveznica sa drugim ekonomijama.
Otvoreno tr`i{te - tr`i{te dilera dr`avnim hartijama od vrednosti uNjujorku. Komitet otvorenog tr`i{ta ~ini 12 ~lanova sa pravom glasa; 7 ~lanovaje iz Saveta guvernera i 5 su predsednici regionalnih banaka Federalnihrezervi.
Ovla{}ene naknade - zakonski odre|ene naknade koje firma mora daobezbedi zaposlenima.
Ovla{}eno tro{enje - transferna pla}anja pojedincima iz vladinog programau kojima se ukupna vrenost transfernih pla}anja menja sa svakom promenombroja osoba koje dobijaju pomo}.
Papirni novac - novac napravljen od papira koji nema nikakvu unutra{njuvrednost.
Parametar - ne{to {to je uzeto kao poznato u analizi. Na primer u potro{nojfunkciji C= a + bq, autonomna potro{nja a i grani~na sklonost potro{nji b suparametri. Mnogo je napora ulo`eno u ekonomiji u ispitivanju efekatapromena pojedina~nog parametra.
Parcijalni izvod - marginalni efekat na zavisnu promenljivumultivaraijacione funkcije koji rezultira iz promene jedne od nezavisnihvarijabli dok druge ostaju konstante.
Pareto efikasnost - situacija u kojoj nije mogu}e u~initi svoju situacijuboljom bez pogor{anja tu|e situacije.
Paritet kupovne mo}i - teorija koja smatra da su devizni kursevi odre|enina taj na~in da izjedna~avaju kupovnu mo} u razli~itim zemljama.
Patent - pravo koje se garantuje pronalaza~u od strane federalne dr`ave zaekskluzivno kori{}enje inovacije u periodu od 17 godina.
Peak-load utvr|ivanje cene - situacija u kojoj firma odre|uje vi{u cenu uperiodu ekonomske ekspanzije u odnosu na onu van ovog perioda.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
54
Penziono osiguranje - sistem u kojem pojedinci pla}aju dr`avi dok rade, adr`ava pla}a njima kada odu u penziju.
Perfektna konkurencija - forma tr`i{ne organizacije u kojoj postoji vi{efirmi koje prodaju homogeni ili identi~ni proizvod i svaka od firmi je suvi{emala da uti~e na cenu dobra.
Perfektno elasti~na ponuda - ponuda za koju cenovna elasti~nostbeskona~na, ukazuju}i na beskona~an odgovor ponu|ene koli~ine napromenu u ceni i zbog toga je kriva ponude horizontalna.
Perfektno elasti~na tra`nja - tra`nja za koju je cenovna elasti~nostbeskona~na, ukazuju}i na beskona~ni odgovor na promenu u ceni i zbog togaje rkriva tra`nje horizonatlna.
Perfektno neelasti~na ponuda - ponuda za koju je cenovna elasti~nost nula,ukazuju}i da nema odgovora ponu|ene koli~ine na promene cene i zbog togaje kriva ponude vertikalna.
Perfektno neelasti~na tra`nja - tra`nja za koju je cenovna elasti~nost nula,ukazuju}i da nema odgovora na promenu u ceni i zbog toga je kriva tra`njevertikalna.
Permanentni dohodak - prose~ni dohodak koji pojedinci o~ekuju da primeu du`em vremenskom periodu, obi~no se dobija kao funkcija pro{lihdohodaka.
Piguov efekat - direktna stimulacija autonomne potro{nje koja se de{avakada deflacija cena pove}ava nov~anu masu i time blagostanje. Jo{ se nazivaefekat realnog bilansa.
Plafoniranje cena - vladina kontrola cena kojom se odre|uje maksimalnadozvoljena cena dobra. Praksa odre|ivanja cene utvr|ivanjem cenovnogtargeta I zatim razvijanjem proizvoda koji }e dozvoliti maksimiziranjeukupnog profita pri toj ceni.
Plan i kontrola - regulacije i ograni~enja koje dr`ava koristi da bi popravilatr`i{nu nesavr{enost.
55
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Platni bilans - ra~un transakcija izme|u zemlje i ostatka sveta; uklju~ujeinformacije o vrednosti trgovine robama i uslugama kao i o transfernimpla}anjima.
Podela rada - podela rada na razli~ite zadatke sa grupama radnikaspecijalizovanih za svaki od tih zadataka.
Podsticaj - plan kojim se ljudi motivi{u na akciju, obi~no tako da se pove}aekonomska efikasnost.
Podsticajna regulacija - metod regulacije kojim se cene odre|uju zanekoliko godina unapred, zatim se dopu{ta preduze}ima da zadr`e svedodatne profite ili da imaju gubitke tokom tog vremenskog perioda.
Pogre{na selekcija - situacija u kojoj proizvodi, ili usluge niskog kvalitetaistiskuju sa tr`i{ta kvalitetnije proizvode, ili usluge kao posledica asimetri~nihinformacija izme|u kupaca i prodavaca.
Pojedinac nesklon riziku - pojedinac za koga se marginalna korisnost novcasmanjuje; on ili ona ne}e prihvatiti ni pravi~nu opkladu.
Pojedinac neutralan u odnosu na rizik - pojedinac za koga - marginalnakorisnost novca konstantna; on ili ona su indiferentni na pravi~nu opkladu.
Politi~ki kredibilitet - verovanje javnosti da }e kreatori ekonomske politikesprovesti objavljenu politiku.
Politi~ki poslovni ciklus - poslovni ciklus koji je rezultat kori{}enja fiskalneili monetarne politike od strane politi~ara radi delovanja rezultat izbora.
Politika konkurencije - sve dr`avne akcije s ciljem promocije konkurencijeme|u firmama u jednoj privredi.
Polje mogu}nosti - polje koje uklju~uje sva mogu}a re{enja za dataograni~enja.
Pomeranje krive - promene u poziciji krive koja je ~esto prouzrokovanapromenama varijabli koje nisu predstavljene na osama.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
56
Pomeranje proseka - tehnika u kojoj je predvi|ena vrednost vremenskihserija u datom periodu jednaka prose~noj vrednosti vremenskih serija u ve}embroju prethodnih perioda.
Ponovljene igre - igre zatvorenikove dileme ponovljene vi{e puta.
Ponuda - cena po kojoj bi prodavci `eleli da prodaju svoje proizvode naaukcionim tr`i{tima.
Ponuda novca - glavni instrument monetarne politike. Ponuda novca pokonceptu M1 sastoji se od novca u sektoru stanovni{tva plus ~ekovni ra~uni.Ponuda novca je suma gotovog novca (metalnog i papirnog novca) kojuposeduje javnost i depoziti kod banaka.
Ponuda rada - veza izme|u koli~ine ponu|enog rada i nadnice.
Poravnanje potro{nje - ideja po kojoj i pored fluktuacije dohodaka ljudipoku{avaju da stabilizuju potro{nju iz godine u godinu.
Poreska stopa - procenat od od dohotka, ili prodaje koji je pla}en dr`avi uformi poreza.
Poreski kredit na zara|eni dohodak - deo poreza na dohodak preko kogapojedinci sa ni`im dohotkom koji rade primaju sredstva od vlade ili smanjenjesvojih poreza.
Poreski prihod - ukupan iznos koji dr`ava dobija na ime poreza; dobija sekada se poreska stopa pomno`i sa poreskom osnovom.
Poreski razred - niz oporezivih dohodaka koji se oporezuju po istoj stopi.
Porez na dohodak gra|ana - porez na sve forme dohotka koje pojedinac ilidoma}instvo primaju.
Porez na dohodak korporacija - porez na obra~unate profite korporacija.
Porez na dohodak porez - porez na nadnice i plate pojedinaca.
Porez na imovinu - porez koji se pla}a na vrednost imovine koju posedujepojedinac.
57
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Porez na kapitalnu dobit - porez na rast vrednosti sredstava.
Porez na promet - porez koji se pla}a na vrednost robe kada se kupuje.
Portfolio diversifikacija - {irenje oblika aktive radi smanjenja rizika.
Portfolio investicije - investicije stranaca manjih od 10% vlasni~kog udela ufirmi.
Posebne privilegije - kompenzacije koje radnik prima pored direktnihnov~anih pla}anja za period rada: osiguranje, pravo na penziju, godi{njiodmor, porodiljsko odsustvo i bolovanje.
Poslovni ciklus - kratkoro~ne fluktuacije realnog GDP-a i zaposlenosti.Poslovni ciklus je odstupanje nivoa proizvodnje od njegovog dugoro~nogtrenda i traje tri do ~etiri godine. Poslovni ciklus dosti`e svoj vrh kada realnidru{tveni proizvod dostigne maksimum, posle toga opada i dosti`e minimalnuvrednost, zatim ponovo raste.
Period u kome se dru{tveni proizvod kre}e me|u najvi{e inajni`e vrednostizove se recesija.
Poslovni profit - prihod firme umanjen za eksplicitne ili ra~unovodstvenetro{kove.
Potencijalni GDP - dugoro~ni trnd rasta realnog GDP-a u privredi odre|enraspolo`ivom ponudom kapitala, rada i tehnologije. Realni GDP odstupa odpotencijalnog GDP-a na vi{e i na ni`e.
Potpuno alocirani prose~ni tro{kovi - zbir prose~nih varijabilnih tro{kovaproizvodnje normalnog ili standardnog obima proizvodnje i prose~ni ###.
Potraga za poslom - razlog za nezaposlenost po kome nesigurnost na tr`i{turada i ograni~ene informacije kojima radnici raspola`u zahtevaju da ljudipotro{e vreme tra`e}i posao.
Potro{a~ka klinika - laboratorijski eksperiment u kojem je u~esnicima dataodre|ena suma novca i zamoljeni su da ih potro{e u simuliranoj radnji da bi sevidelo kako reaguju na promene cena i druge determinante tra`nje.
Potro{a~ki izdaci - kupovina proizvoda i usluga od strane doma}instava zasvoje potrebe.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
58
Potro{a~ki vi{ak - razlika izme|u onoga {to su potro{a~i spremni da plate zaodre|enu koli~inu proizvoda i onoga {to stvarno pla}uju. Razlika izme|u onog{to je pojedinac spreman da plati za dodatnu jedinicu proizvoda -marginalnakorisnost- i tr`i{ne cene dobra; za tr`i{te u celini, to je suma svih individualnihpotro{a~evih vi{kova ili povr{ina ispod krive tra`nje, a iznad tr`i{ne cene.
Potro{na funkcija - pozitivna veza izme|u potro{nje i dohotka.
Potro{na ravnote`a - nivo dohotka pri kojem linija agregatne potro{njese~e liniju od 45 stepeni. Tako|e se zove i ravnote`ni dohodak.
Potro{nja - kupovine finalnih dobara i usluga od strane doma}instava.Potro{nja je tra`nja sektora doma}instava za proizvodom za teku}u potro{nju.Izdaci za potro{nju sastoje se od kupovina trajnih potro{nih dobara(automobili, televizori), dobara teku}e potro{nje (hrana i novine) i usluga.
Povezivanje u mre`u - formiranje privremenih strategijskih alijansi gdesvaka firma u~estvuje svojom najboljom konkurento{}u.
Povla~enje - deo dohotka koji se povla~i iz potro{nje i ide za poreze, uvoz i{tednju, a ne na potro{na dobra.
Pozitivna ekonomija - ekonomska analiza koja obja{njava {ta bi se uekonomiji desilo i zbog ~ega, bez davanja preporuka o ekonomskoj politici.
Pozitivna povezanost - situacija u kojoj je rast jedne promenljive povezan sarastom druge promenljive; naziva se i direktna povezanost.
Pozitivne eksternalije - situacija u kojoj koristi ima neko ko nije uklju~enniti u proces proizvodnje, ni potro{nje dobra.
Pozitivni nagib - nagib krive ve}i od nule, koji pokazuje pozitivnu ilidirektnu vezu izme|u dve promenljive.
Pravilo 5% - koristi Federalna trgova~ka komisija i Ministarstvo pravdeSAD da bi definisali tr`i{te na kome se preduze}a takmi~e: ako u grupipreduze}a sa odre|enom kategorijom dobara svi promene svoje cene za 5% iprofiti im se zna~ajno pove}aju, tada ta preduze}a ~ine odre|eno tr`i{te.
59
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Pravilo fiskalne politike - propis kojim se obezbe|uje da instrumentipolitike odgovaraju stanju privrede. Automatski stabilizatori su primer pravilafiskalne politike.
Pravilo konstantne stope monetarnog rasta - monetarna politika u kojojCentralna banka odr`ava stopu monetarnog rasta konstantnom.
Pravilo maksimizacije korisnosti - pokazuje da potro{a~ maksimizirakorisnost tako {to bira kombinaciju proizvoda kod kojih je odnos marginalnekorisnosti i cene jednak za sve proizvode.
Pravilo monetarne politike - preporuka kolika bi trebalo da je stopainflacije, ponuda novca, ili drugi instrumenti monetarne politike koji uti~u nainflaciju, realni dohodak, ili druge pokazatelje stanja ekonomije.
Pravilo povratne veze - skup stabilizacionih politika koje odgovaraju namakroekonomske doga|aje kao {to su nezaposlenost, inflacija i dr.
Preimu}stvo - neka vrednost koju poseduje pojedinac ili preduze}e.
Prelomna ta~ka - ta~ka u kojoj su prihodi jednaki ukupnim tro{kovima.
Premija rizika - pove}anje o~ekivane ili tra`ene stope povra}aja na rizi~neinvestisticije iznad stope povra}aja na nerizi~nu aktivu, da bi se konpenzovaorizik.
Pretpostavka fleksibilne cene - pretpostavka da se cene brzo uskla|uju kaoodgovor na promene u ponudi ili tra`nji.
Pretpostavka konstantnih cena - pretpostavka da se cene ne prilago|avajubrzo kao odgovor na promenu ponude, ili tra`nje; ova pretpostavka se koristi uteoriji ekonomskih fluktuacija.
Pretpostavka racionalnih o~ekivanja - pretpostavka da ljudi predvi|ajubudu}nost isto onako uspe{no kao i kreatori ekonomske politike.
Price maker - firma koja ima mo} da nametne tr`i{tu svoju cenu, umesto daprihvata tr`i{nu cenu za datu.
Price taker - situacija u potpunoj konkurenciji kada svaka firma nemauticaja na cenu proizvoda koji prodaje i mo`e da proda bilo koju koli~inu pri
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
60
datoj tr`i{noj ceni. To je firma koja prihvata tr`i{nu cenu za datu. Ne mo`euticati na tr`i{nu cenu zato {to je tr`i{te konkurentsko.
Prihodno orjentisane carine - carine kod kojih je osnovni cilj da obezbedeprihode za dr`avni bud`et.
Prilago|avaju}a politika - odnosi se na monetarnu i fiskalnu politiku kojesu suo~ene sa nepovoljnim {okom ponude i te`e da pove}aju stopu rastanominalnog dru{tvenog proizvoda i elimini{u smanjenje racia proizvodnjeprouzrokovano {okom ponude.
Prilago|eno R2 - koeficijent vi{estruke determinacije prilago|ensmanjenju stepena slobode po{to je vi{e zavisnih varijabli uklju~eno uregresiju.
Principal-agent problem - problem koji nastaje jer agenti (menad`eri)firme mogu da te`e da maksimiziraju svoje dobiti (kao {to su plate) pre negoprofite ili vrednost firme, {to je interes vlasnika ili principala.
Prirodna stopa dru{tvenog proizvoda - pokazuje nivo koji bi ekonomijamogla proizvesti kada bi se nalazila na prirodnoj stopi nezaposlenosti. Nepostoji tendencija ni rasta ni smanjenja stope inflacije.
Prirodna stopa nezaposlenosti - minimalni odr`iv nivo nezaposlenostiispod koga inflacija po~inje da ubrzava svoj rast. Pri ovoj stopi ne postojitendencija ni rasta ni opadanja stope inflacije. Prirodna stopa nezaposlenostije stopa nezaposlenosti koja postoji u normalno vreme kada ne postoji nirecesija ni bum i kada je realni GDP jednak potencijalnom GDP-u.
Prirodni monopol - situacija u kojoj postoji jedno preduze}e u grani u komeprose~an ukupni tro{ak se smanjue za ceo obim proizvodnje i kome je nivominimalne efikasnosti ve}i od veli~ine tr`i{ta. Slu~aj kada ekonomija obimaizaziva da samo jedna firma snabdeva ~itavo tr`i{te.
Prirodni nivoi proizvodnje, zaposlenosti - u monetaristi~kom modelu suodre|eni realnim faktorima ponude: kapitala, veli~ine radne snage i nivoatehnologije. U na{em jednostavnom modelu, prirodne stope proizvodnje,zaposlenosti i nezaposlenosti su na svom klasi~nom nivou za ove promenljive(nezaposlenost je ograni~ena na frikcione i strukturalne forme).
Privredna grana - obuhvata preduze}a koja proizvode sli~ne proizvode.
61
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Problem primala - originalni problem linearnog programiranjamaksimiziranja (npr. profita) ili minimiziranja (npr. tro{ka).
Problem Sever-Jug - odnosi se na geografsku disperziju dohodaka: severnezemlje te`e da budu relativno bogate, dok su ju`ne relativno siroma{ne.
Problem slobodnog jaha~a - problem koji se javlja u slu~aju javnih dobara:pojedinci koji ne u~estvuju u tro{kovima obezbe|enja javnog dobra ne mogubiti isklju~eni iz kori{}enja tog dobra.
Proces inovacije - uvo|enje novog ili pobolj{anog proizvodnog procesa.
Produkciona kriva - pokazuje maksimalnu mogu}u proizvodnju dvaproizvoda sa resursima sa kojima raspola`e ekonomija.
Produktivnost - op{ti izraz koji ~esto zna~i prose~an nivo proizvodnjeostvaren od strane jednog zaposlenog za jedan sat. Nove ma{ine i opremapove}avaju produktivnost rada omogu}uju}i radnicima da proizvode vi{e.
Produktivnost rada - proizvod po radnom ~asu.
Profit - ukupni prihod koji dobije firma minus ukupni tro{kovi.
Profitna margina - razlika izme|u cene i potpuno alociranog prose~nogtro{ka proizvoda.
Programi pomo}i stanovanju - dr`avni programi koji obezbe|ujusubvencije ili siroma{nim porodicama da iznajme ku}e ili izvo|a~ima radovada grade ku}e siroma{nima.
Progresivno oporezivanje - vrsta poreza kod koga se poreska stopapove}ava u proporciji sa pove}anjem dohotka.
Proizvo|a~ki vi{ak - razlika izme|u cene koju firma dobija za dodatniprodati proizvod i marginalnih tro{kova istog. Za tr`i{te kao celinu to je zbirvi{kova svih pojedina~nih fimi, odnosno povr{ina iznad krive ponude i ispodtr`i{ne cene.
Proizvodna dobra - sirovine, kapitalna oprema i drugi inputi koje firmekoriste u proizvodnji dobara i usluga koje zahtevaju kupci.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
62
Proizvodna funkcija - kriva koja pokazuje koli~inu proizvoda koja mo`e bitiproizvedena za datu koli~inu inputa. To je jedna~ina, tabela ili grafik kojapokazuje maksimalni autput koji firma mo`e da proizvede u vremenskomperiodu sa jednim setom inputa.
Proizvodna inovacija - uvo|enje novog ili pobolj{anog proizvoda.
Proizvodni pristup - menad`erska tehnika u kojoj odluke donosemenad`eri pojedinih proizvoda.
Proizvodni proces - razli~iti odnosi kapital/rad koje firma mo`e koristiti zaproizvodnju proizvoda.
Proizvodni target - cilj proizvodnje proizvoda i usluga u planskimekonomijama.
Proizvodnja - transformacija inputa ili resursa u autput ili dobra i usluge.
Promena tra`ene koli~ine - kretanje du` odre|ene krive tra`nje kaorezultat promene cene dobra, dok su sve ostale varijable nepromenjene.
Promena tra`nje - pomeranje krive tra`nje kao rezultat promene dohotkapotro{a~a, ukusa, ili bilo koje druge necenovne determinante proizvoda.
Promene zaliha - promena u stanju sirovina, delova i gotovih proizvoda poduticajem poslovanja.
Proporcionalna carina - carina koja se pla}a u srazmeri sa koli~inomuvezenih proizvoda.
Proporcionalni porez - porez koji se pla}a proporcionalno broju prodatihproizvoda.
Proreska sposobnost - na~elo po kome pojedinci sa ni`im dohotkom trebada pla}aju vi{i porez od onih sa ni`im dohotkom.
Prose~an proizvod - ukupni proizvod podeljen sa koli~inom varijabilnihinputa.
63
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Prose~na poreska stopa - ukupni pla}eni porez podeljen sa ukupnimdohotkom koji podle`e oporezivanju.
Prose~na ukupna cena ko{tanja - propisani metod kojim se utvr|uje dapreduze}e zahteva cenu jednaku prose~nom ukupnom tro{ku.
Prose~ni fiksni tro{kovi - ukupni fiksni tro{kovi podeljeni sa obimomproizvodnje.
Prose~ni prihod - ukupni prihod podeljen koli~inom.
Prose~ni proizvod rada - proizvedena koli~ina podeljena koli~inomulo`enog rada.
Prose~ni ukupni tro{kovi - ukupni tro{kovi podeljeni sa obimomproizvodnje. Mogu se dobiti i kao zbir prose~nih fiksnih i prose~nihvarijabilnih tro{kova.
Prose~ni varijabilni tro{kovi - ukupni varijabilni tro{kovi podeljeni saobimom proizvodnje.
Protekcionizam - politika koja ograni~ava uvoz da bi za{titila doma}eproizvo|a~e.
Prva teorema ekonomije blagostanja - stav da iz konkurentnih tr`i{tarezultira efikasni rezultat; naziva se i teorema nevidljive ruke; definicijaefikasnosti koja se u teoremi koristi je Pareto efikasnost.
Putanja zavisnosti - situacija u kojoj pozicija ravlote`e zavisi od putanjeprethodnih, istorijskih doga|aja.
Q Regulacija - politika Centalne banke SAD koja je ograni~avala kamatnustopu koju komercijalne banke mogu pla}ati na depozite. Sli~na politikaograni~avala je visinu kamatne stope koju mogu platiti i druge {tedne ifinansijske insitucije. Kada je tr`i{na kamatna stopa prevazilazila maksimalnopropisanu kamatnu stopu dolazilo je do dezintermedijacije.
Ra~unovodstveni profit - ukupni prihod minus ukupni tro{kovi koji neuklju~uju implicitne oportune tro{kove; to je definicija profita koju obi~nokoriste preduze}a.
Ra~unovodstveni tro{kovi - istorijski eksplicitni tro{kovi.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
64
Racio `rtvovanja - ukupni gubitak proizvodnje tokom dezinflacije podeljensa smanjenjem stope inflacije.
Racio cena/marginalni tro{kovi - razlika izme|u cene i marginalnihtro{kova podeljenu sa cenom. Ovaj indeks je indikator tr`i{ne mo}i, kada je 0tada ne postoji nikakva tr`i{na mo}. [to je ve}i to postoji ve}a tr`i{na mo}.
Racio cene/dohodak - odnos cene proizvoda na zalihama i godi{njegprihoda po proizvodu.
Racio koncentracije - racio koji pokazuje procntulani udeo prodaje 4, 8 i 20najve}ih firmi u prodaji ukupne grane.
Racio proizvodnje - odnos teku}e i prirodne stope proizvodnje. Njegovepromene su povezane sa promenama zaposlenosti. Promene su odre|enevezama IS-LM modela i agregatne ponude. Postoji vi{e koncepata koji gadefini{u na nivou 100%, npr. prirodna stopa nezaposlenosti, deficit punezaposlenosti i dr.
Racio zaposlenost-stanovni{tvo - odnos zaposlenih radnika u odnosu naradno sposobno stanovni{tvo.
Racionalizacija radnih mesta - razlog za nezaposlenost po kome jeponu|ena koli~ina rada ve}a od tra`ene koli~ine jer su realne nadniceprevisoke.
Racionalna o~ekivanja - o~ekivanja formirana na osnovu svih svihraspolo`ivih i relevantnih informacija o varijablama koje se predvi|aju.Pretpostavlja se da ekonomski agenti koriste sve informacije: oni razumejuvezu izme|u razmatranih promenljivih i promenljivih koje se predvi|aju.
Rad - obuhvata fizi~ku energiju, ve{tinu i mentalne sposobnosti koje ljudipridodaju proizvodnji dobara i usluga. Rad - broj radnih ~asova u kojima ljudiproizvode robe i usluge.
Radna snaga - obuhvata sve one koji su ili zaposleni ili nezaposleni.
Radni dohodak - suma nadnica, plata i posebnih privilegija koja se ispla}ujeradnicima.
65
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Radnici koji napu{taju posao - ljudi koji su nezaposleni jer su napustili svjprethodni posao.
Radnici koji su izgubili posao - nezaposleni koji su izgubili svoj prethodniposao.
Radnik sa delimi~nim radnim vremenom - neko ko radi izme|u jednog ~asai punog radnog vremena nedeljno.
Radno intenzivna proizvodnja - proizvodnja u kojoj se koristi relativno ni`inivo kapitala po radniku.
Radno-{tedne tehnolo{ke promene - tehnolo{ke inovacije kojima sesmanjuje iznos potrebnog rada za proizvodnju date koli~ine proizvodakori{}enjem date koli~ine kapitala.
Raspolo`ivi dohodak - dohodak koji stoji na raspolaganju pojedincima zapotro{nju i {tednju. Li~na primanja umanjena za poreze. To je dohodak kojimdoma}instva raspola`u za potro{nju nakon pla}enih poreza I dobijenihtransfera od dr`ave.
Rastu}i oportunitetni tro{ak - situacija u kojoj ve}a proizvodnja jednogdobra zahteva odustajanje od pove}anja proizvodnje drugog dobra.
Ravnote`a tr`i{ta rada - situacija u kojoj je koli~ina ponu|enog radajednaka koli~ini tra`enog rada.
Ravnote`na cena - cena po kojoj se izjedna~avaju tra`ena i ponu|enakoli~ina.
Ravnote`na kamatna stopa - kamatna stopa kojom se izjedna~ava sumuudela potro{nje, investicija i neto izvozasa udelom GDP-a dostupnog zanevladinu potro{nju.
Ravnote`na koli~ina - koli~ina koja odgovara ravnote`noj ceni.
Ravnote`na nadnica - nivo nadnica kod koga ne postoji pritisak zapromene. To je nivo koji se dobija u preseku krive ponude i krive tra`nje zaradnom snagom.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
66
Ravnote`na veza rizika i dobitka - pozitivna veza izme|u rizika i o~ekivanestope dobiti na sredstva i vzana je za ~injenicu da osoba koja preuzima ve}irizik mora biti i kompenzovana ve}im dobitkom.
Ravnote`ni bud`et - bud`et u kome su poreki prihodi jednaki vrednostipotro{nje.
Ravnote`ni devizni kurs - devizni kurs komplementaran sa uravnote`enimplatnim bilansom, po{to su sva neophodna prilago|avanja zavr{ena.
Realna kamatna stopa - kamatna stopa koju pojedinci pla}aju zapozajmice, ili dobijaju za depozite umanjena za stopu inflacije; npr., ako jenominalna kamatna stopa 12%, a stopa inflacije je 10%, realna kamatna stopaje 2%. Realna kamatna stopa je nominalna kamatna stopa minus anticipiranastopa inflacije.
Realna koli~ina novca - ukupna koli~ina novca podeljena sa indeksomcena.
Realna nadnica - cena rada o~i{}ena od inflacije, nasuprot nominalnojnadnici koja uklju~uje inflaciju.
Realna rigidnost - faktor koji ~ini firme neosetljivim na promene realnihplata (plata prema cenama), ili relativnih plata (jednih plata u odnosu nadruge plate).
Realni BNP - meri agregatni autput u konstantnoj vrednosti dinara iz baznegodine.
Realni devizni kurs - prose~ni nominalni devizni kurs izme|u jedne zemlje izemalja sa kojima trguje u koji je uklju~eno prilago|avanje zbog razli~itihstopa inflacija.
Realni dru{tveni proizvod - vrednost dru{tvenog proizvoda u konstantnimcenama.
Realni GDP - mera vrednosti svih novo proizvedenih usluga i proizvoda uzemlji tokom odre|enog vremenskog perioda, bez inflatornog ra~unanja.
Recesija - period pada realne ekonomske aktivnosti. Defini{e se kao periodu kome realni dru{tveni proizvod opada u dva ili vi{e kvartala za redom.
67
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Recesija po~inje posle dostizanja {pica i traje sve dok se privreda kre}e do dna,a tada ponovo po~inje oporavak.
Recipro~na tra`nja - uzajamnost tra`nje partnera koji trguju dobrima. D`.St. Mil je ovim obja{njavao nejednaku deobu dobitaka u trgovini dvajuzemalja.
Rediskontna stopa - kamatna stopa po kojoj banke pozajmljuju sredstva odCentralne banke.
Redistribucioni efekat - uti~e na tra`nju zbog redistribucije dohotkaizme|u du`nika i poverilaca tokom perioda deflacije. Ukoliko du`nici vi{esmanje svoju potro{nju nego {to je pove}aju kreditori tada }e agregatnapotro{nja opasti.
Regresiona analiza - statisti~ka tehnika za procenjivanje kvantitativne vezeizme|u ekonomske varijable koju `elimo da objasnimo (zavisne varijable) ijedne ili vi{e nezavisnih varijabli.
Regresiona kriva - kriva dobijena minimiziranjem suma najmanjihkvadrata vertikalnih odstupanja svih ta~aka podata od krive.
Regresivni porez - porez kod kojeg se poreska stopa smanjuje kako sepove}ava dohodak pojedinca.
Regulatorno ka{njenje - vremenski period koji je neophodan da bi sedonela odluka o regulatornoj politici.
Rein`enjering - radikalna promena svih procesa u firmi kako bi se dostigliveliki dobici u brzini, kvalitetu, usluzi i profitabilnosti.
Relativna cena - cena nekog proizvoda upore|ena sa cenama drugihproizvoda.
Relativna elasti~nost - situacija u kojoj je elasti~nost jednog proizvoda ve}aod elasti~nosti nekog drugog proizvoda.
Relevantni tro{kovi - tro{kovi koje bi trebalo razmotriti prilikom dono{enjamenad`erske odluke; oportunitetni tro{kovi.
Rental kapitala - cena koju tra`i vlasnik opreme za iznajmljivanje naodre|eni vremenski period.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
68
Restrikcije doma}eg zadovoljenja - zahtevi da deo proizvoda budeproizvedn u nekoj oblasti da bi se kvalifikovala za nulte tarife me|u zemljamau slobonoj carinskoj zoni.
Revolucija racionalnih o~ekivanja - promena u na~inu makroekonomskograzmi{ljanja tokom sedamdesetih, koje pretpostavlja da ljudi koriste}i sveinformacije koje su im dostupne racionalno predvi|aju budu}nost.
Rezerva - deo depozita koji komercijalne banke dr`e kod centralne banke.
Rezidual - deo koji preostaje posle izdvajanja svih poznatih izvora koji suuticali na stopu rasta dru{tvenog proizvoda, uklju~uju}i i pove}anje radnesnage i kapitalne opremljenosti, kao i uticaj obrazovanja, istra`ivanja i drugihfaktora.
Rigidna nadnica - nemogu}nost nominalne nadnice da se prilagodi nivoukoji bi odr`ao ravnote`u na tr`i{tu rada.
Rikardijanska ekvivalentnost - stanovi{te da sada{nja promena u porezimane}e uticati na smanjenje potro{nje zato {to pojedinci pretpostavljaju da }e seporesko optere}enje njihove dece kretati u suprotnom smeru.
Risk-seeker - pojedinac za koga marginalna korisnost novca raste; on biprihvatio pravi~nu okladu, pa ~ak i neke nepravi~ne.
Rizik - situacija u kojoj postoji vi{e od jednog mogu}eg rezultata zaodlu~ivanje i verovatno}a svakog mogu}eg rezultata je poznata ili mo`e bitiprocenjena.
Robna trgovina - trgovina robama koje su u fizi~kom obliku, kao {to sunafta, `ito, ili kompjuteri.
Robni novac - dobro kori{}eno kao novac koje ima neku unutra{njuvrednost u nenov~anom kori{}enju.
Robni trgovinski bilans - vrednost robnog izvoza minus vrednost robnoguvoza.
Rok dospe}a - dan kada se vra}a glavnica zajma.
69
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Rukovo|eno plivanje - sistem koji kombinuje fiksne i plivaju}e deviznekurseve, u kome se dozvoljava fluktuiranje deviznog kursa od ravnote`e, ali netrajno udaljavanje.
Sada{nja diskontovana vrednost - vrednost u sada{njosti budu}ih pla}anja.
Samokoriguju}e snage - inherentnte snage u ekonomiji, posebnofleksibilnost cena, koje pokre}u privredu ka prirodnoj stopi proizvodnje bezdr`avne intervencije.
Sektorski spoljnotrgovinski deficit - vrednost uvoza minus vrednost izvozau nekom sektoru industrije.
Sekularni trend - dugoro~ni rast ili smanjenje u serijama podataka.
Sezonska nezaposlenost - nezaposlenost koja sezonski varira tokom godinekao rezultat sezonske promene u ponudi, ili tra`nji za radnom snagom.
Sezonske varijacije - fluktuacije ekonomske aktivnosti koje se redovnopojavljuju svake godine zbog vremena i dru{tvenih obi~aja.
Simpleks metod - matemati~ka tehnika za re{avanje problema linearnogprogramiranja.
Sindikat radnika - organizacija radnika, organizovana radi pove}avanjanadnica i pobolj{avanja uslova rada svojih ~lanova.
Sindikat zanata - sindikat organizovan da reprezentuje pojedina~nozanimanje, ~iji su ~lanovi iz razli~itih privrednih grana.
Sinjora` - prihod koji dr`ava prima od inflacije, jednak je stopi inflacijepomno`enoj sa nov~anom bazom.
Sinjora` je iznos realnih resursa kupljenih od strane dr`ave novo kreiranimnovcem.
Sistem deviznog kursa - skup pravila kojima se organizuje odre|ivanjedeviznih kurseva me|u valutama.
Sistem federalnih rezervi (FED) - centralna banka SAD, koja kontroli{ekreiranje novca u SAD.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
70
Sistem fiksnog deviznog kursa - sistem me|unarodnih deviznih kurseva ukome su se zemlje slo`ile da zadr`e ranije odre|ene vrednosti svojih valuta uodnosu na druge valute.
Sistem fleksibilnog deviznog kursa - me|unarodni monetarni sistem ukome se devizni kursevi odre|uju na inostranim deviznim tr`i{tima i vlada senije slo`ila da ih fiksira.
Sistemski rizik - rizik na kapitalnom tr`i{tu koji investitori ne mogu smanjitidiverzifikacijom portfolia.
Slobodan ulaz i izlaz - kretanja firmi unutra i napolje grane koja nisublokirana regulacijom, drugim preduze}ima, ili nekom drugom barijerom.
Slobodno determinisana cena - odre|ena je interakcijom pojedinaca ipreduze}a na tr`i{tu.
Snobovski efekat - situacija u kojoj neki ljudi tra`e manje koli~ine dobra {toga vi{e ljudi konzumira, da bi bili druga~iji i ekskluzivni.
Socijalna regulacija - dr`avna regulacija u oblastima poput za{tite prirodnesredine, zdravstva i dr. i usmerena je na regulaciju eksternalija.
Socijalno osiguranje - transferno pla}anje, koje ne zavisi od nivoa dohotkalica.
Specijalizacija - situacija u kojoj su resursi, npr. rad, koncentrisani naodre|eni posao.
Spoljnotrgovinski deficit - vi{ak uvoza proizvoda i usluga u odnosu na izvozproizvoda i usluga.
Spoljnotrgovinski suficit - identi~an neto izvozu, odnosno vi{ak izvoza naduvozom.
Sredstvo razmene - predmet koji je op{te prihva}en kao sredstvo pla}anjadobara i usluga.
Stabilizaciona politika - op{ti izraz za monetarnu i fiskalnu politiku. Svakapolitika koja te`i da uti~e na nivo agregatne tra`nje.
71
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Stagflacija - situacija u kojoj postoje visoka inflacija i visoka nezaposlenost.
Standardna gre{ka regresije - standardna gre{ka zavisne varijable (Y) odregresione linije.
Standardna klasifikacija industrije (SITC) - klasifikacija koja deli industrijuu odre|ene grane radi statisti~kih potreba.
Statisti~ka razlika - razlika izme|u kalkulacije realnog dru{tvenogproizvoda kori{}enjem potro{nog principa i dohodnog principa zbog gre{aka ineprijavljenih podataka.
Stepen operacionog levrid`a - procentualna promena profita firmepodeljena sa procentualnom promenom obima proizvodnje, ili prodaje;prodajna elasti~nost profita.
Stepeni slobode - broj vrednosnih podataka, ili jedinica uzorka minus brojocenjenih parametara u regresonoj analizi.
Stok - ekonomska veli~ina koja ozna~ava posedovanje neke jedinice iliagregatne veli~ine u odre|enom vremenskom periodu. Na primer: kapitalnistok, nov~ana masa i dr.
Stok vrednosti - metod ~uvanja kupovne mo}i kada prihodi i izdaci nisusinhronizovani.
Stopa depresijacije - godi{nje ekonomsko i fizi~ko raba}enje kapitala; npr.,ako pojedinac kupi kola za 5000 dolara, a ona slede}e godine vrede 4000dolara tada je stopa depresijacije 20%.
Stopa inflacije - procentualni porast op{teg nivoa cena u datomvremenskom periodu, obi~no godinu dana.
Stopa nacionalne {tednje - deo GdP-a koji se {tedi, niti se tro{i niti se tro{ina dr`avne izdatke; jednak je odnosu nacionalne {tednje i GDP-a, ili je jednakjedan minus u~e{}e potro{nje minus u~e{}e vladinih kupovina u GDP-u.
Stopa nezaposlenosti - broj onih koji su ostali bez posla (ili su privremenootpu{teni), a aktivno tra`e posao, podeljen sa zbirom zaposlenih inezaposlenih. Stopa nezaposlenosti je racio nezaposlenih prema ukupnombroju radnosposobnih (u %).
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
72
Stopa obaveznih rezervi - procenat depozita koje banke moraju da dr`e uobliku rezervi.
Stopa prinosa - godi{nji prihod investicije podeljen sa njenim ukupnimtro{kovima. To je prinos na ulo`ena sredstva izra`en kao procenat od prodajnecene.
Stopa radne snage - racio ukupne radne snage (zaposleni plus nezaposleni)i radne populacije stanovni{tva.
Stopa siroma{tva - procenat ljudi ispod krive siroma{tva.
Stopa tehni~ke supstitucije - stopa po kojoj jedan input mo`e biti zamenjensa drugim tako da se odr`i isti obim proizvodnje; jednak je nagibu izokvante.
Stopa udela radne snage - odnos (u %) radne snage i radno sposobnepopulacije.
Stopa vremenskih preferencija - dodatna jedinica koju je pojedinac voljanradije da sad kupi i konzumira nego godinu dana kasnije.
Strana kupovina inputa - kupovina delova ili komponenti u inostranstvu dabi se smanjili tro{kovi porizvodnje i pove}ala konkurentnost.
Strane direktne investicije - investicije kod kojih najmanje 10% direktnogvlasni{tva imaju stranci.
Strategija hladne }urke - pristup dezinflaciji koji polazi od iznenadnog istalnog smanjenja nominalnog dru{tvenog proizvoda i stope rasta.
Strategija izvoza - dr`avno podsticanje ekonomskog razvojaustanovljavanjem otvorena politike trgovine i rastu}eg izvoza.
Strategija uvozne supstitucije - politika trgovine kreirana da ohrabrilokalne firme da proizvode dobra koja se obi~no uvoze u zemlju.
Strategije - potencijalni izbori koje mogu napraviti igra~i (firme) u teorijiigara.
73
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Strategijska kriva marginalnog prihoda - kriva marginalnog prihodaizvedena iz strategijske krive tra`nje.
Strategijska kriva tra`nje - kriva tra`nje (negativnog nagiba) u koju firmeuklju~uju svoje pretpostavke o pona{anju konkurentskih firmi.
Strategijska trgovinska politika - politika dr`ave koja ima cilj da obeshrabristrane firme sa velikom ekonomijom obima da otvore svoje filijale.
Strategijsko pona{anje - pona{anje firmi koje uzima u obzir tr`i{nu mo} ireakciju drugih firmi.
Strategijsko pona{anje - plan aktivnosti igra~a ili oligopoliste, nakonuzimanja u obzir svih mogu}ih reakcija drugih, po{to se oni takmi~e za profit ilidruge prednosti.
Struktura - metod analiziranja tr`i{ne mo}i u industriji na osnovu struktureindustrije.
Strukturalisti~ka hipoteza -prirodna stopa nezaposlenosti je visoka zbogspecifi~nih problema u poslovanju privrede, naro~ito na tr`i{tu rada,uklju~uju}i previsoke realne ndnice, visoke beneficije za slu~aj nezaposlenosti,preveliku dr`avnu potro{nju i regulaciju, visoke marginalne poreske stope,regionalne neravnote`e i dr.
Strukturalne (bihervioristi~ke) jedna~ine - jedna~ine kojima seobja{njavaju (identifikuju determinante) veze u modelu.
Strukturna nezaposlenost - deo nezaposlenosti koja postoji i kada seekonomija nalazi na nivou prirodne stope nezaposlenosti. To je dugoro~nanezaposlenost kao rezultat strukturnih problema kao {to su nedovoljnakvalifikacija, promena u tra`nji za pojedinim kategorijama radnika,nedovoljna radna inicijativa i dr.
Strukturni deficit - deo bud`etskog deficita koji bi postojao ~ak i kada biekonomija bila na potencijalnom nivou proizvodnje. Strukturni deficit je nivobud`etskog deficita koji bi postojao kada bi realni dru{tveni proizvod biojednak potencijalnom dru{tvenom proizvodu; zove se i deficit punezaposlenosti.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
74
Stvarni devizni kurs - prilago|ava se razlici u stopi inflacije izme|u dvezemlje.
Stvarni poslovni ciklus - ciklus teku}eg realnog dru{tvenog proizvoda zbogfluktuacija u prirodnoj stopi dru{tvenog proizvoda. Pristup stvarnogposlovnog ciklusa je obja{njava poslovni ciklus u proizvodnji i zaposlenosti kaorezultat tehnolo{log {oka, ili {oka ponude.
Substitucioni efekat - porast tra`ene koli~ine dobra koji - rerzultat samopada njegove cene i nezavistan je od promene realnog dohotka.
Supstitucioni efekat - iznos za koji se kupljena koli~ina smanjuje kaorezultat porasta cene, posmatran nezavisno od promena nivoa dohotka.
Supstitut - proizvod koji ima brojne karakteristike kao i drugi proizvod imo`e da ga zameni u potro{nji.
[ok ponude - promena u koli~ini proizvoda koje su firme voljne daproizvode po postoje}im cenama. Npr., pad proizvodnje kukuruza je do{aokao posledica skoka cena nafte 1973/74.
[ok terapija - naglo uvo|enje slobodnog tr`i{ta u centralno planskeprivrede.
[ok tra`nje - promena jedne od komponenti agregatne tra`nje koja vodipromeni agregatne tra`nje/krive inflacije.
[tedni depozit - ra~un kod finansijske institucije koji je vrlo likvidan, ali sene mo`e lako upotrebiti za kupoprodajne transakcije.
T statistika - odnos vrednosti procenjenog parametra i njegove standardnedevijacije ili gre{ke.
T test - test zna~ajnosti za procenjeni parametar kori{}enjem t distribucije.
Ta~ka zatvaranja - nivo proizvodnje pri kome je cena proizvoda jednakaprose~nom varijabilnom tro{ku firme.
Tabela individulane tra`nje - tabelarno prikazana relacija izme|u cene itra`ene koli~ine proizvoda od strane pojedinca u odre|enom vremenskomperiodu.
75
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Tabela tra`nje - tabelarni prikaz tra`nje koji pokazuje cenu i tra`enukoli~inu za odre|enu robu.
Tangentna ta~ka - jedina zajedni~ka ta~ka za dve krive u kojoj se onedodiruju.
Targetiranje nominalnog GDP-a - monetarna politika kojom centralnabanka da odr`i konstantan rast nominalnog GDP-a.
Targetna zona - kada neka varijabla, npr. devizni kurs pre|e dozvoljenegranice fluktuacije tada centralna banka preduzima intervenciju.
Tehnika pre`ivljavanja - metod odre|ivanja postojanja rastu}ih,opadaju}ih ili konstantnih prinosa u zavisnosti da li u~e{}e autputa velikihfirmi u proizvodu privredne grane (uz pore|enje sa u~e{}em proizvoda malihfirmi) raste, opada ili ostaje isto tokom vremena.
Tehnike poravnavanja - metod naivnog predvi|anja u kome su budu}evarijable vremenskih serija predvi|ene samo na osnovu nekih prosekanjihovih pro{lih vrednosti.
Tehnolo{ka promena - pobolj{anje tehnologije tokom vremena.Tehnolo{ke promene uklju~uju promene u tehnolo{kom znanju i nova znanjao poslovnoj organizaciji.
Tehnologija - sve {to pove}ava koli~linu proizvoda koja mo`e bitiproizvedena za datu koli~inu kapitala i rada.
Teku}i ra~un - deo platnog bilansa koji uklju~uje izvoz i uvoz roba i usluga,kao i transfere i poklone.
Teorema o neefikasnost i pol i t ike - teorema Nove klasi~nemakroekonomije ukazuje da sistematske akcije monetarne i fiskalne politikekojima se menja agregatna tra`nja ne}e uticati na proizvod i zaposlenost ~ak niu kratkom roku.
Teorema o srednjem glasa~u - teorema po kojoj }e se sredina politi~kihpreferencija reflektovati na vladine odluke.
Teorija firme - postavka po kojoj primarni cilj firme da maksimizirablagostanje ili vrednost firme.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
76
Teorija igara - teorija koja ispituje izbor najbolje ili optimalne strategije ukonfliktnim situacijama.
Teorija igara - grana primenjene matematike koja se mnogo koristi uekonomiji uklju~uju}i analizu interakcije preduze}a koja uzimaju u obzirakcije jednih i drugih.
Teorija kontestabilnih tr`i{ta - teorija po kojoj ~ak i privredna grana koju~ini jedna ili nekoliko firmi, mo`e da funkcioni{e kao da je konkurencijaperfektna, ukolio je ulazak apsolutno slobodan i ako je izlazak potpunobesplatan.
Teorija nove trgovine - obuhvata modele me|unarodne trgovine baziranena monopolisti~koj konurenciji, diferencijaciji proizvoda i ekonomiji obimakoja se pojavljuje 70ih i 80ih godina.
Teorija pariteta kupovne mo}i - po ovoj teoriji cene istih proizvoda urazli~itim zemljama treba da su iste, a mogu se razlikovati samo za iznostransportnih tro{kova i carinskih barijera.
Teorija potro{a~ke tra`nje - prou~avanje determinanti tra`nje zaposmatranim proizvodom.
Teorija realnih poslovnih ciklusa - makroekonomska teorija koja isti~e dasu promene u potencijalnom dru{tvenom proizvodu primarno prouzrokovanepromenama stvarnog dru{tvenog proizvoda; promene potencijalnogdru{tvenog proizvoda su ~esto prouzrokovane promenama u tehnologiji.
Teorija regulacije na osnovu javnog interesa - teorija po kojoj se regulacijapreduzima da bi se osiguralo da ekonomski sistem funkcioni{e na na~inkonzistentan sa javnim interesom i uz otklanjanje tr`i{nih nedostataka.
Terminska prodaja deviza - dogovor da se kupi odre|eni iznos strane valutepo kursu dogovorenom u sada{njosti odre|enog datuma u budu}nosti.
Test zna~ajnosti - test kojim se utvr|uje da li postoji zadovoljavaju}ezna~ajna veza izme|u zavisne i nezavisne varijable(i) u regresionoj analizi.
Totalna faktorska produktivnost - racio realne proizvodnje i inputa svihpojedina~nih faktora proizvodnje, a posebno sa radom i kapitalom. Uimeniocu mogu biti kombinovani rad, kapital i neke druge veli~ine.
77
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Tr`i{na ravnote`a - situacija u kojoj je cena jednaka ravnote`nom tro{ku ikoli~ina kojom se trguje je izjedna~ena sa ravnote`nom koli~inom.
Tr`i{na snaga - snaga preduze}a da odredi svoju cenu bez gubitka svogcelokupnog tr`i{nog u~e{}a.
Tr`i{na struktura - konkurentsko okru`enje u kome kupci i prodavciproizvoda deluju.
Tr`i{ni eksperimenti - poku{aji firme da proceni tra`nju za proizvodom,promenom cene i drugih determinanti tra`nje za proizvodom na stvarnomtr`i{tu.
Tr`i{ni nedostaci - ekonomska neefikasnost koja poti~e od postojanjamonopolske mo}i na neperfektno konkurentnim tr`i{tima, zbog eksternalija, izbog postojanja javnih dobara.
Tr`i{te - sporazum po kome se vr{i ekonomska razmena izme|u ljudi. ^inega stvarni i potencijalni kupci i prodavci odre|enog proizvoda.
Tr`i{te rada - tr`i{te na kome pojedinci nude svoj rad firmama u razmenu zanadnice i plate.
Tra`nja - koli~ina proizvoda koju ljudi `ele da kupe po datoj ceni. Tra`nja jeveza izme|u cene i tra`ene koli~ine, kojom se pokazuje koliko }e odre|enogdobra ljudi hteti da kupe za datu cenu, ukoliko je sve drugo jednako.
Tra`nja novca - veza izme|u kamatne stope i koli~ine novca koji pojedinci`ele da dr`e pri datoj kamatnoj stopi.
Tra`nja rada - odnos izme|u koli~ine tra`enog rada preduze}a i nadnice.
Trajna nezaposlenost - situacija u kojoj visoki nivo nezaposlenosti mo`etrajati dugi niz godina.
Trajno dobro - dobro koje mo`e biti uskladi{teno i mo`e pru`ati usluge(slu`iti nameni) ne samo u godini u kojoj je kupljeno ve} u du`em nizu godina.
Transakcioni tro{kovi - ekstra tro{ak (iznad cene prodaje) u obliku novca,vremena. Firme postoje da bi izbegle mnoge transakcione tro{kove.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
78
Transakcioni tro{kovi - tro{kovi kupovine i prodaje na tr`i{tu uklju~uju}i itraganje, pregovaranje i sastavljanje ugovora.
Transferna cena - cena koju jedno odeljenje organizacije mora platititi dabi dobilo proizvode, ili usluge od drugog odeljenja istog preduze}a.
Transferna pla}anja - pla}anja koja nemaju za protivuslugu proizvode, iliusluge, npr., socijalno osiguranje. Transferno pla}anje je preraspodelafondova od strane dr`ave pojedincima.
Transferno odre|ivanje cene - odre|ivanje cene posrednih proizvodaprodatih od strane jednog semi-autonomnog dela preduze}a drugomsemi-autonomnom delu istog preduze}a.
Tranzitorni dohodak - razlika izme|u teku}eg i permanentnog dohotka.
Trgovinski bilans - vrednost izvoza minus vrednost uvoza. Trgovinski bilansmeri razliku izme|u uvoza i izvoza u platnom bilansu.
Trgovinski deficit - rast uvoza iznad izvoza.
Trgovinski rat - sukob izme|u dr`ava vezan za trgovisnku politiku, kojirezultira u uvo|enju protekcionizma za deo, ili sve proizvode neke drugezemlje i protekcionisti~ki odgovor druge zemlje.
Tri`i{ne gre{ke - ozna~avaju bilo koju situaciju u kojoj tr`i{te neobezbe|uje efikasni ekonomski rezultat i u kojoj postoji potencijalan prostorza delovanje dr`ave.
Tri{na ekonomija - ekonomija koju karakteri{u slobodno odre|ene cene islobodna razmena dobara i usluga.
Tro{kovi duga - neto kamatna stopa koju pla}e firma na pozajmljenasredstva.
Tro{kovi plus - naj~e{}e kori{}en model odre|ivanja cena, gde se odre|eniiznos dodaje na ukupne tro{kove proizvodnje.
Tro{kovi prodaje - izdaci (kao {to je reklamiranje) koje firma ima da biuticala na potro{a~e da potro{e vi{e na njene proizvode.
79
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Tro{kovi/proizvodnja/profit - metod odre|ivanja obima proizvodnje prikojem firme odre|uju obim proizvodnje targetiraju}i profit na bazi ukupnihprihoda i ukupnih tro{kova firme.
Tvrdnja o neefektivnoj politici - tvrdnja da anticipirana monetarna politikane}e imati efekta na ekonomiju.
U~e{}e neto izvoza - deo GDP-a koji je jednak neto izvozu; jednak netoizvoz podeljenom sa GDP-om ili X/ Y.
U~e{}e vladinih kupovina - procenat GDP-a koji se koristi za vladinekupovine; jednako je odnosu odnosu vladinih kupovina i GDP-a ili G/Y.
U~e}a organizacija - organizacija koja vrednuje kontinuirano u~enje ipojedina~no i kolektivno, i veruje da konkurentska prednost poti~e od izahteva kontinuirano u~enje u eri informacija.
U~enje kroz rad - situacija u kojoj radnici postaju spretniji rade}i odre|eniposao vi{e puta.
Udeo investicija - deo GDP-a koji se koristi za investiranje; jednak jeodnosu investicija i GDP-a ili I/Y.
Udeo potro{nje - deo GDP-a koji se koristi za potro{nju; jednak odnosupotro{nje i GDP-a ili C/Y.
Ugovor o akcijskom kapitalu - u~e{}e u vlasni{tvu u firmi u kojoj pla}anjavlasnicima akcija zavise od profita preduze}a.
Ugovor o odlo`enom pla}anju - ugovor izme|u radnika i poslodavca kojimse radnik pla}a manje od marginalne produktivnosti kada je mlad, dok se kadaostari pla}a vi{e od svoje marginalne produktivnosti.
Ukr{tena cenovna elasti~nost tra`nje - odnos procentualne promenetra`ene koli~ine jednog dobra i procentualne promene cene drugog dobra.
Ukupna radna snaga - svi zaposleni i nezaposleni, isklju~uju}i one koji nerade i ne tra`e posao, a uklju~uju}i armiju.
Ukupni fiksni tro{kovi (engl. TFC) - ukupne obaveze firme za vremenskiperiod za sve kori{}ene fuksne inpute.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
80
Ukupni prihod (engl. TR) - cena po jedinici proizvoda pomno`enoprodatom koli~inom. Dobija se kao proizvod cene pomno`en sa koli~inomprodatih proizvoda.
Ukupni proizvod (engl. TP) - ukupni autput proizveden kori{}enjemrazli~itih koli~ina inputa kada su fiksne koli~ine drugog.
Ukupni tro{kovi (engl. TC) - ukupni fiksni tro{kovi plus ukupni varijabilnitro{kovi.
Ukupni tro{kovi - zbir fiksnih i varijabilnih tro{kova.
Ukupni varijabilni tro{kovi (engl. TVC) - ukupne obaveze firme uvremenskom periodu za sve varijabilne inpute koje firma koristi.
Unakrsna analiza - analiza velikog broja jedinica u istom vremenskomtrenutku (engl. cross section analysis).
Unakrsna elasti~nost tra`nje - procentualna promena tra`nje zaproizvodom X podeljena sa procentualnom promenom cene proizvoda Y, pri~emu su konstantne sve ostale determinante tra`nje.
Unakrsna elasti~nost tra`nje u ta~ci - unakrsna elasti~nost tra`nje zadobrom X pri odre|enoj ceni dobra Y; meri se: (delta Qx / delta PY) (delta PY/ delta QX)
Unakrsni podaci - podatak iz uzorka porodica, firmi, ili nekih drugihekonomskih jedinica posmatran u odre|enoj vremenskoj ta~ki, na primer uodre|enoj godini
Unilateralna liberalizacija - ukidanje spoljnotrgovinskih barijera jednezemlje bez recipro~nog ukidanja od strane neke druge zemlje.
Upra`njena radna mesta - situacija u kojoj preduze}a poku{avaju da radnamesta popune, ali ne mogu da prona|u odgovaraju}e radnike.
Upravljanje trgovinom - situacija u kojoj vlada preuzima akcije dapromovi{e ili smanji trgovinu odre|enid dobrima, obi~no odre|uju}i targeteza izvoz i uvoz.
81
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Upravljanje valutom - na principima plivaju}eg deviznog kursa je sistem ukome je ponekad deviznom kursu dozvoljeno da odgovori na dejstvo tr`i{nihsila, a nekad Centralna banka interveni{e uti~u}i na devizni kurs.
Uslovljavanje - obaveze koje se name}u zemljama od strane MMF-a koje suvezane za reforme cena ili sni`enje dr`avnog bud`etskog deficita, da bi primilesredstva zajma.
Uslovna verovatno}a - verovatno}a da }e desiti jedan doga|aj ukoliko sedesio neki drugi doga|aj.
Utopija - naslov dela T. Mora, po kome je celokupno negativno odre|enjeprema nastaju}em kapitalizmu dobilo karakter utopijskog; kod T. Moraodnosi se na grad - mesto, koga nema, pa se i u {irem smislu to osmi{ljavanjedru{tva koga nema.
Utvr|ivanje cena za presti`ne - metod utvr|ivanja cena namernimodre|ivanjem visokih cena da bi se privukli potro{a~i orijentisani na presti`.
Utvr|ivanje cene - situacija u kojoj preduze}a planiraju da odrede cene zadobra prodata na istom tr`i{tu.
Uvoz - ukupna suma vrednosti dobara i usluga koje ljudi u jednoj zemljikupuju od ljudi iz drugih zemalja. Uvoz su proizvodi i usluge proizvedeni uzemlji A, a potro{eni u nekoj drugoj zemlji.
Uvozne carine - porez na uvezenu robu.
Uvozne kvote - kvantitativna ograni~enja uvoza.
Valuta - novac u svojoj fizi~koj formi: metalni i papirni novac.
Varijabilna kamatna stopa - menja se usled promena na finansijskomtr`i{tu, za razliku od fiksne kamate koja je nepromenljiva.
Varijabilni inputi - inputi koji se lako mogu promeniti. Varijacija proizvoda- razlike u nekoj od karakteristika diferenciranih proizvoda.
Varijabilni tro{kovi - tro{kovi koji variraju sa obimom proizvodnje.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
82
Varijabla odluke - varijabla koju firma mo`e varirati da bi optimiziralaciljnu funkciju.
Verovatno}a - mogu}nost (verovatno}a) da }e se doga|aj dogoditi.
Vertikalna integracija - koprodukcija dve firme u kojoj jedna dajeproizvode za proizvodnju druge.
Vezivanje - zahtev da potro{a~ koji kupuje proizvod tako|e kupi i proizvodkoji mu je neohodan za kori{}enje prvog.
Vi{ak - situacija u kojoj je ponu|ena koli~ina ve}a od tra`ene.
Vi{ak kapaciteta - situacija u kojoj preduze}e proizvodi ispod nivoa nakome je prose~ni ukupni tro{ak minimalan.
Vi{ak tro{kova - situacija u kojoj su tro{kovi proizvodnje vi{i odminimalnog prose~nog ukupnog tro{ka.
Vi{estruka ravnote`a - situacija u kojoj postoji vi{e od jedne mogu}eravnote`e.
Vi{estruka regresija - regresiona analiza sa vi{e od dve nezavisne varijable.
Vladine gre{ke - situacija u kojoj vlada pogor{ava stanje u odnosu na tr`i{nusoluciju, iako postoje i gre{ke tr`i{ta.
Vladine kupovine - kupovine dobara i usluga deo su teku}eg proizvoda kojikoristi dr`avni sekor - federalna dr`ava, kao i dr`ava i lokalne vlade.
Vladino tro{enje - odnosi se na vladine izdatke za kupovine, jednostranapla}anja i nov~anu pomo}.
Vlasni~ka prava - prava raspolaganja, prodaje imovine, proizvoda, ilisredstava.
Vo|stvo cena - cenovno odre|ivanje od strane preduze}a u privrednojgrani gde druga preduze}a prate lidera. To je forma tr`i{nog, tajnog dogovorau oligopolisti~kim firmama po kome firma koja slu`i kao lider u cenama inicirapromenu cene I druge firme u privrednoj grani je uskoro slede.
83
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
Vode}i ekonomski indikatori - vremenske serije koje te`e da prethodepromenama u nivou op{te ekonomske aktivnosti.
Vrednosno odre|ivanje cene - prodaja kvalitetnih roba po ni`im cenamaod prethodnih.
Vrednost firme - sada{nja vrednost svih o~ekivanih budu}ih profita firme.
Vremenska nekonzistentnost - situacija u kojoj kreatori ekonomskepolitike postavljaju novu ekonomsku politiku, ali je onda menjaju, jer segra|ani pona{aju u skladu sa starom. Vremenska nekonzistentnost opisujeisku{enja kreatora ekonomske politike da odstupe od ekonomske politikekoju su prvobitno prihvatili.
Vremenska vrednost novca - shvatanje da jedan dolar primljen ili pla}en ubudu}nosti nije vredi manje nego 1$ pla}en ili primljen danas.
Vremenske serije - podaci koji pokrivaju odre|eni vremenski period; Npr.podaci o dohotku i potro{nji od 1900. godine predstavljaju vremensku serijukoja pokazuje kakva je veza izme|u ove dve varijable.
Vremenske serije - vrednosti varijabli ure|enih hronolo{ki, po danima,nedeljama, mesecima, kvartalima ili godinama.
Vrh - najvi{a ta~ka u realnom GDP-u pre recesije.
Za{tita - smanjenje rizika, obi~no kupovinom budu}ih ugovora radigarantovane cene nekoliko meseci unapred.
Zadovoljavaju}e pona{anje - teorija firme po kojoj menad`eri nisuspososbni da maksimiziraju profite ve} mogu da se bore samo za nekizadovoljavaju}i cilj u obliku prodaje, profita, rasta, tr`i{nog u~e{}a itd.
Zahtev - cena po kojoj bi prodavci `eleli da prodaju na aukcionom tr`i{tu.
Zajam - obuvata sredstva koja nose kamatu banci koja ih pozajmljujepojedincima ili firmama.
Zakon jedne cene - pokazuje da se uz niske tranportne tro{kove, kada nepostoje trgovinske barijere, isto dobro prodaje po istoj ceni u dve razli~itezemlje, ukoliko je cena u istoj valuti.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
84
Zakon o intelektualnoj imovini - {titi vlasni~ka prava nad idejama iinvencijama; to su zakon o patentima, zakon o autorskim pravima i zakon oza{titnim znacima.
Zakon opadaju}ih prinosa - Zakon za koji je utvr|eno da je uvek empirijskita~an, da nakon odre|ene ta~ke, marginalni proizvod varijabilnog inputaopada.
Zakon ponude - tendencija rasta ponu|ene koli~ine dobra sa rastom cene.
Zakon tr`i{ta - Sejov zakon pretpostavlja uzajamnost ponude i tra`nje, takoda je uvek agregatna tra`nja jednaka agregatnoj ponudi, jer se istovremenostvaraju dobra i kupovna mo} onih koji }e ih kupiti.
Zakon tra`nje - inverzna veza izme|u cene i tra`ene koli~ine dobra uodre|enom vremenskom periodu. To je tendencija smanjenja tra`ene koli~inedobra sa rastom cene.
Zakonodavstvo minimalne nadnice - zakon koji odre|uje najni`u nadnicu,ili cenu rada.
Zamka likvidnosti - situacija u kojoj je kamatna stopa po mi{ljenju svih naminimalnom mogu}em nivou, a vrednost obveznica je relativno visoka. Tadasvi pojedinci o~ekuju da }e pasti vrednost obveznica i niko ne dr`i obveznice.Dr`ava tada ne mo`e nikome da proda obveznice da bi stabilizovalaekonomiju i kamatnu stopu.
Zarade - obra~unati profiti preduze}a.
Zatvorena ekonomija - ekonomija koja ne trguje robama, uslugama ikapitalom sa drugim zemljama.
Zatvorenikova dilema - igra u kojoj individualne inicijative vodeneoptimalnom re{enju. Ukoliko bi pojedinci kooperirali postigli bi optimalnirezultat. To je situacija u kojoj svaki igra~ u oligopolisti~koj igri usvaja svojudominantnu strategiju, ali bi mogao i bolju kada bi igra~i sara|ivali.
Zdru`ena ponuda - tip proizvodnje u kome se proizvode dva ili vi{e dobrazajedni~kim inputima - faktorima, pa se alokacija tro{kova mora vr{iti
85
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
arbitrarno na proizvode koji su proizvedeni, pa tro{kovi proizvodnje ne mogubiti determinanta cene.
Zemlja u razvoju - siroma{na zemlja po standardima realnog GDP-a per ca-pita.
Zidanje tro{kova - odnos profitne margine i potpuno alociranih prose~nihtro{kova proizvoda.
Zlatni standard - monetarni standard u kome je vrednost novca vezana zazlato.
Zona slobodne trgovine - podru~je u kome ne postoje trgovinske barijereizme|u zemalja u tom podru~ju.
Miomir Jak{i} - PC ESEJ
86