Download - plodni polumjesec
-plodni polumjesec – Levant , Mezopotamija ( Eufrat i Tigris ) -najpovoljniji klimatskiTAURUS ( Turska ) – 2000 m ZAGROS ( Irak ) – 4000 m-najpovoljnija klima, područje razvoja, kiša, najbolja zemlja, prvi sjedilačka naseljaEufrat i Tigris – naseljene i plodne kada se ovlada tehnikom navodnjavanjaSirijsko – arapska pustinja nije povoljna , suho, Benuini ( nomadski ) živili selili i nisu imali stalne nastambe.Navodnjavanje –uzrok nastajanja naselja, prvi gradovi
Aktivna arheologija na tim područjima poč 19. st. Iskopavanja glinene pločice 500 000 ( klinasto pismo )
Perzijski zaljev –oblik današnji zbog ledenog doba10 000pr. Kr. –zadnje ledeno dobaSIROVINE – za uvjet trgovine i kontakte Zlato – Egipat kupuje iz MezopotamijeLevant – drvoPlanine ( T i Z ) bakar i željezo
STARIJE KAMENO DOBA – PALEOLITIK 2000 000 PR. KR – 20 000 PR.KRStariji donji ( klima povoljna počinje obradaoruđa, do 20 000 pr. Kr do neardentalaca )Srednji do 30 000 ( neardetalci na Bliski istok Levant , potvrda ritualnog pokapanja, tragovi religije u području Euroazije, glazbe , flaute , stupanj kulture)Mlađi gornji ( 30000 do 10000) – zidne slikarije, skulptura, umjetnost likovna, oruđe kameno, nakit , školjke, druge sirovine, život složeniji
POJAVA PRVOG ČOVJEKAHOMOHABILISHOMOEREKTUS – PRVI KOJI OBRAĐUJE ORUĐE OD KAMENA
- Epipaleolitik , Protoneolitik , Akeramički neolitik
MLAĐE KAMENO DOBA – Neolitik-Bakreno doba, Brončano doba, Željezno doba
HOMOSAPIENS( MUDAR ČOVJEK ) -3000 000 PR.KRSocijalne sposobnosti, inteligentniji, 10 000pr.kr. selidba izvan Afrike
1
30 000 pr. Kr. U Europu* lov, skupljanje voća i povrća i seoba, život prvih ljudi
NEARDETALCI –PRVI OSTACI OKO 10 000 pr. Kr , potpuno različiti
Promjena životnih uvjeta- 25000 pr. Kr. ( 4 veliki glacijal - Relativno hladna i suha klima- Oko 15 000 pr.kr. – zatopljenje , povlačenje leda, vlaznost tla- Oko 10 000 pr. Kr. – klima pogodna za razvoj vegetacije ( između ostalog
i divlja pšenica )
- PRVE ŽITARICE – pšenica, ječam, zob
- Donji paleolit
- UBEIDIJA ( Izrael ) – ostaci ljudi
- Srednji paleolit
- ŠANIDAR – prvi neardeltalci ( 9) , grobovi , pogrebni ritualni s cijećem)
Mezolitik ( srednje kameno doba )- vrijeme u kojem dolazi do zatopljenja, stalno boravište, stvaranje naselja
JERIHON (IZRAEL ) –prvi gradom se smatra,- Natufijenska kultura – prva , Levant ( današnji Izrael, Iran i Palestina ),
lov, ribolov, pripitomljavanje psa, Jerihon – kružne nastambe umjetnost, kultura, skulptura ljubavnika
Predkeramički Neolit- AŠIKLI HIK I ČATA HIK (TURSKA DANAS ) – naselja- Keramika – pravi život u smislu stalnih nastambi( keramika važna za
arheologiju ) - Naselja u Jerihonu – bedemi u to vrijeme- Aktivan vulkan HASANDAG, na tom području nastaje Čata hik- Bogato obsidianom-vulkanski kamen, dobar za obrađivat , oružje, nakit
2
- Čata hik James Melaart zaslužan za ovo naselje, zato sto je iskopan . kučiće naslonjene jedna na drugu, ulaz na krov i hodanje na krovovima i odvijanje života. , pšenica, izrada posuđa, ječam, ovce, grašak, koze, bikovi, tgovina, uvozili kremen, razmjena, skale drvene, spavaći prostor, skladište i ognjište. Umirali muški u 35 godini , a žene u 30 ( lomovi kostiju i anemija ). Mrtve pokapali ispod ležajeva unutar nastambe, u položaju fetusa prema spolu odvojeni. Ženske sa nakitom, ogledala, a muški oružja od obsidiana ( predmeti s kojima su bili pokapani ). - glave bikova -> kult plodnosti, u kućama božica majka – likovno se
prikazivala sa vrećom žita-Ašikli hik-kučiće, vrlo slicno kao i u čata hiku, bikove glave, figurice božica, starije i manje poznato
Neolitik7000 pr.kr. – 3000 pr.kr.
Osobitosti:-stalne nastambe, zemljoradnja, kultovi plodnosti, pripitomljavanje životinja, izum lončarskog kola – keramika, pokop pokojnika u grobovima- Mezopotamija ( Tigris i Eufrat ) , Dolina Nila – prve kultureNeolitske kulture Bliskog istoka
- Hasuna ( 7-6 tisučljeće ) - Samara ( 7-6 tisučljeće )- Halaf ( 6 tisučljeće )
Obeid - 5300 – 4900 - 4900 – 4300- 4300 – 3900- 3900 – 3400
3
Hasuna- 7000- 600 pr.kr.- Iskopana 1943 – 1944, 7 faza , - Sjeverna Mezopotamija : sjeverni Irak, zapadno os Tigrisa, 35 km SZ od
Ninive- Pravokutne nastambe od blata sa sredisnjom prostorijuom i okolnim
manjim sobama, dvorište- Mali kameni pečati, rana administracijska praksa, bakreni alat i nakit- 3 faze kulture, prema kvaliteti izrade slikane keramike
Samara- kultura oko središnjeg toka Tigris ( Irak ), raširila se do podnožja
Zagrosa, 7 tisučljeće- Tell es Samman , Choghna Mami, Yarim Tepe - Nastambe pravokutne s 8 – 12 soba- Karakteristična keramika :- Ornament, naturalizam ( ljudi plešu, drže se za ruke, ribe, ptice, koze,
koze , guske, paukovi, škorpioni, široke plitke posude, kružno oslikane- Metalurgija- I na području Hasuna kulture trgovina
Halaf-sjeverna Mezopotamija i područje Sirije, rijeka Kabur u sj. Siriji , blizu turke granice-Tell Half-Raširila se do Levanta-Pretpovijesna Halaf kultura ( 6000- 5000 ) karakteristična keramika, životinje , ljudi, ornamentibukranij, crna i crvena s narančastom podlogom-Figure majke božice, pečati- obsidian - pravokutne gradnje i tolosi ( 3-7 metara , prve zasvođene građevine )
4
Obeid- kultura ( 5300- 3400)- čitavo međurječje, lokaliteti ; sjeverna i južna Mezopotamija ; južni Irak- stalna naselja, uzdiže se hijerarhija i civilizacija moći, rastu zajednice- nastambe od prešanog blata oko 4 000 pr. Kr.- Statue od pečene gline, keramika- Groblje s velikom količinom keramike, manje atraktivna od Halaf kulture- Eridu – 18 slojeva, s hramovima ( čerpić, cigla niše ) , trodjelne
nastambe
1. 5300 – 4900 – smeđakeramika, jednostavni geometrijski motivi2. 4900 – 4300 – tamni grimizni predmeti, gusta geometrijska dekoracija3. 4300 – 3900 – klasična faza, hramovi ( Eridu ) podijem, nišama ,
terasama4. 3900 -3400 URUK
OBEID; ERIDU; URUK
5
Nil teče s juga prema sjeveru i u to područje se razvijaju GORNJI ( JUG ) I DINJI ( SJEVER ) Egipat
Izvori za egipatsku povijest MaterijalniEpigrafski – natpisina tvrdoj podlozi, stele , građevine, palete, drške noževa, papirusi
3 spomenika :Maneton 3. st. Pr. Kr. ( 3100-332 )-Popis dinastije Kamen iz Palerma – 5 dinastija ( 2494 – 2345 , kamena ploča 2x0,60 m , sačuvana u fragmentima, najveći u Palermu , kraljevski anali , ceremonije , porezi , građevine , ratovi )Torinski papirus ( 13.st.pr.kr. ) – papirus, kraljevska lista za vrijeme Ramzesa 2
Maneton, egipatski svećenik ( 3 st.pr.kr. ) Aegyptica ( na grčkom napisana povijest Egipta ) Kompilira tradicionalne liste kraljeva , originalno djelo nije sačuvano, prenosie ga i prepisuju Josip Planje, Julije Afrički i Euzebilije Dugujemo mu podjelu na dinastije , podjela na razdoblja – novija
6
Najranije Egipatske neolitske kulture
TARIFSKA ( 6 TISUČLJEĆE )FAJMUNSKA ( 5400 – 4400 )MERIMDA ( 5000 – 4100 )
Kultura BADARI ( 4400- 3800 pr. kr.)- Gornji Egipat , istočna obala Nila - Polunomadi / prvi targovi zemljoradnje na tom prostoru i stočarstvo,
groblja , ceremonijalni ukopi, fetalan položaj, lice prema zapadu, životinje – animalna božanstva
- grobovi - socijana raznolikost, nakit, keramika, predmeti od slonovače- školjke u grobovima – kontakti s Crvenim morem- keramika ( čaše i zdjele ) – valoviti ornamenti
Kultura Nagada - 80 km od Luksora , zapadna obala Nila ( gornji egipat ) - W. Finders Petrie 1894 :- 1. Amratsko razdoblje ( E – Amrath )- 2. Gerzejsko razdoblje ( Gerzeh )- 3. Semanijsko razdoblje ( El – Samaine )- W. Kaiser 1957. - NAGADA I ( 4400- 3500 )- NAGADA II (3500 - 3200 )- NAGADA III ( 3200 – 3000 )
Madijska kultura (Kairo ) – doba kraja Nagade I i za Nagade II
- ovalne i pravokutne kuće od blatnih cigli i bilja, pokrivene – palestinski utjecaj kao i u rijetko oslikanoj keramici ( tamnoscrvena i crna )
- grobovi – socijana stratigrafija
Središta , gradovi kulture NagadaNAGADA , ABIDOS I HIJERAKOPOLIS ( kultno sreište , hram boga Horusa
7
NAGADA I- paralelna s Badarskom pa je zamijenila Gornji Egipat , blizila nalazišta
zlata- zemljoradnja i stočarstvo ( koze, ovce , svinje, magarsci, krave ) mala
naselja - umjetnička dostignuća : figure bradatih muškaraca i božica plodnosti,
prikazi rata – ljudi s bradama – moć- 3000- grobova , pokop – Badari ( Hijerakopolis ),obiteljske grobnice-Keramika : crveno tijelo , crni gornji dio, geometrijski i figuralni motivi ( krokodil, nilski konj , zmije , lovci ) - zoomorfne palete ( ribe, kornjače, gazele, slonovi, ptice) noževi, žlice- grobni inventar, kao i hrana , oružje, figurice, animalna božanstva, ženske figurice, kult plodnosti ( naglašene doline , trokutasti torzo, mala glava, dugo tijelo ) - statue u grobovima – preteće šanabtija ; pokapali se s hramom , oruzjem, figuricama.
NAGADA II- Ekspanzija na jug i sjever, kompleksan ritual ukopa ( rlitni ukopi ) ,
počeci mumifikacije, možda ljudske žrtve- Trgovina s udaljenim krajevima- Nekoliko političkih središta ( Nagada, Abidos, Hijerakopolis- prva
arhitektura )- Zoomorfne palete - Keramika ( smeđi motivi na oker podlozi ) s geometrijskom ( trokuti ,
spirale, šahovnica , valovi , maendar ) i životinjskim ornamentom, lađe – nilska i morske , tet beš – pobjednik okrenut normalno , gubitnik obrnuto
- Utjecaj mezopotamske umjetnosti- Cilindrični pečati- utjecaj s istoka- Pravokutne nastambe
Gravura iz Wadi Quaska ( 60 km od Nila prema Crvenom moru )Čovjek s crvenom krunom u sredini , nilske životinje, nislke i morske lađe
Wadi Baramia 80 km od Nila, prikaz lađe visokog pramca ( 1,80 m ) na stijeni , 70 članova posade
Wadi Hammant – također kontakt s Malom Azijom
potvrda Egipatskog kontakta *
8
NAGADA III- PROTODINASTIJSKI PERIOD - Abidos – nekropola, Hijerakopolis – kulturni centar - Vladari G i D Egipta - HORUSI i NEKHBET – bogovi G Egipta ( 13 kraljeva )- SETH i WADJET – BOGOVI d Egipta ( 7 kraljeva )
ujedinjenj G i D * NARMER – UČINIO ujedinjenje Menes – prvi vladar cijelog Egipta Žezlo kralja škorpiona ( kralj G E )
NARMEROVA PLOČA2 strane
1.3 zone :Hijeroglif u obliku palače označava ime narmer dvije glave žene božice hator ( horosova supruga ) kralju rogovi , veliki narmer sa krunom bijelom – G E , glava u profilu i noge , toljoga visoka, dva pokorena čovjeka , simbol pokorenog E
sokol G trska i papirus D Sokol na trsci – nadvladao G
2.Motiv glava , božice, crvena kruna – D E- stavio kao simbol vlastiMali ljudi jer su nevazni i nose simbole pokorenih gradova, 10 poginulih vojnika bez glavi, pokorena vojska, zapletene životinje, fantastične, bik – rušenje zidine
Bijela- G – HEDJETCrvena D – DESHRETPSHENT – dvostruka kruna ujedinjenog E)BUTO – D EFaraoni, počeci kraljevstva , brojanje stoke i određivanje poreza
9
URUK
- PRVI PRAVI GRAD SA ZIDINIAMA NA PODRUČJU Mezopotamije - KERMAIKA, UMJETNOST, GLINENE PLOČICE- Rani Uruk – 4000 – 3500- Kasni Uruk – 3500 – 3100- Djemdet Nasr – 3100 – 2900- Nagli porast stanovništva i broja naselja radi navodnjavanja, bogatstvo
žita, voća, razvijeno stoćarstvo- Diferencijacija hrane – specijalizacija rada – razmjena dobara- Autoritet – birokrat- Urbanizam ( Eridu i Uruk )- Hram središta institucija – stolovao vladar , vrhovni svećenik – zadiviti
obično stanovništvo - Religija Inana i Anu ( božica i bog ) – kultovi, procesije i žrtve –- Računanje i pismo ( cilidrični pečati, bule, glinene pločice ) , sustav
mjera- Standardna lista zanimanja ( svećenik _ kralj , osoblje hramova, svećenici
, birokrati, kuhari, vrtlari, draguljar, lončari)- Plaće- Lončarsko kolo – masovna proizvodnja, zanati- Ekspanzija Uruka potakla potrebu luksuznih materijala, drva, kamena,
metala- Likovna umjetnost- Niše u zidovima , tlocrti-
Hijerarhijska organizacija društva kasnog Uruka
- vladajući sloj -> EN i NAMEŠDA- službenici - > LUGAL ( naglednik)- Srednji sloj -> SAG ( glava , osoba )- Zavisna radna snaga
10
Razvoj administarcije - već od neolitika jednostavni biljezi ( od oko 8000 pr. Kr. )- složeni odnosi u gradovima i između gradova i okolnih krajeva- oko 350 pr.kr. složeni biljezi i cilindrični pečati- loptaste omotnice i bule – numeričke pločice- - ideografsko- numeričke pločice ( oko 3300 pr. Kr.)- Protoklinasto pismo ( oko 3200 pr. Kr.)- 1 faza PP – Urak IV- isključivo grad Uruk- 2 faza PP – Uruk III – - Standardizacija simbola, širenje pisma u druga središta, uglavnom
administartivni dokumenti ( 85 % ) , protok robe, ( primanja i raspodjela osnovnih sirovina, namirnica i proizvoda )
- 15 % ?- * glava žene iz Uruka – vjerovatno prikaz tadašnje božice- * cilindrični pečati - bilježenje vlasništva
JUŽNA MEZOPOTAMIJA- navodnjavanje- hramovi- uvoz
SJEVERNA MEZOPOTAMIJA- kiša- nomadsko stanovništvo- vladar dominantan- izvoz sirovih materijala iz planina
lokaliteti
Tepe Gavra – kružne gradnje i nadgradnje, kuće za svakodnevni život
El Brak – područje današnje Sirije , Hram tisuću očiju
Suza – ostaci Uruk kulture, Elam – istočno od Uruka
11
Piktografsko pismo- slikovno pismo- prethodi klinastom ( protoklinastom )- Logogrami – znakovi za određenu riječ- Klinasto pismo - Sumerski jezik- Semitski jezici :
Akadski ( asirski i babilonski )AmorićanskiAremejski
- Heltski- Hmtski- Elamski- Perzijski
Pietro della Valle 1625. Nibur 1763 – dešifrirao 3 jezika Friedrich i Rawlinson ( 1802 – 1857 )
Hijeroglifi nastaju kada i klinasto pismo. ( razvili se iz piktografa )Champolin – našao 3 jezika na kamenu, grčki alfabet, demotske i egipatske hijeroglife
- prvi pravi hijeroglifski zapis u grobnici Peribsena ( 11 dinastija ) - Hijeratsko pismo ( nastalo od hijeroglifa )- Zapisani njime svi sveti zapisi - Materijal za pisanje : drvo, kost, kamen , zdjele, keramika- U Egiptu PAPIRUS biljka u dolini Nila, PISARI jako važni
12
PERIODIZACIJA EGIPATSKE POVIJESTI
PREDDINASTIJSKO DOBA : od oko 3100. ( Nagada III faza )
RANODINASTIJSKO RAZDOBLJE : 3100 – 2686 ( I – II dinastija )
STARO KRALJEVSTVO: 2686 – 2181 ( dinastije III – IV VII-X )
PRVO MEĐURAZDOBLJE: 2180 – 2040 ( XI )
SREDNJE KRALJEVSTVO : 2040 – 1730 ( XII , XIII )
DRUGO MEĐURAZDOBLJE : 1730 – 1550 ( kasna XIII – XVI hiksi)
NOVO KRALJEVSTVO : 1550 – 1080 ( XVIII-XX )
TREĆE MEĐURAZDOBLJE : 1080 – 664 (XXI – XXV )
SALTSKO RAZDOBLJE : 664-525 ( XXVI )
KASNO RAZDOBLJE : 525 – 332 ( XXVII-XXXI )
ŠKORPION , NARMER , MENES ( prvi vladar dinastije Arnah )
- smatra se da su oni vladari nulte ( 0 ) dinastije , kao ujedinitelji
RANODINASTIJSKO RAZOBLJE
- poznato po ostacima grobica
- Aha, Djer, Djet, Peripsen i Khasekhem
- Vladali iz Memfisa- prijestoljnica , donji Egipat
- Abidos ( Eg. Akropola) , Sakkara, Giza
- Od delte do prvog nilskog slapovlja ( 7 slapovlja )
- ŠAVABTI – svrha – preuzeti fizičke poslove pokojnika na onom svijetu
- Khasekhem – prva grobnica koja sugerira stepenasti oblik možda
ukazuje na piramide
13
STARO KRALJEVSTVO
- 800 godina stabilne vladavine i ekonomskog prosperiteta
- Centralizacija vlasti – faraon vladar – bog
- Uspješno organizirana birokracija
- Porezi, velike gradnje, trgovina, razvijeno pismo , pismena elita
- Službenici : vezir, NOMARSI , božji kancelarza trgovinu i moreplovstvo ,
ministar poljoprivrede, zapovijednik vojske
- NOMA – NOMARH – vodio , podložan faraonu
- Nome – kotari unutar Eg. Kraljevstva
III
ZOSER –dao napraviti stepenastu piramidu . Imhotep graditelj grobnice,
štovan kao zaštitnik graditelja i liječnika. Visina piramide oko 60 m , kamen
koristi za izgradnju , pokraj piramide hram ( štovanje Zosera ) . U dvorištu
HEBSED festival ( svakih 30 godina , faraon trčao da dokaze fizičku
sposobnost )
KEUPS, KEFREN MIKELIN SNEPFERU – PRVI VLADAR IV
DINASTIJE
V DINASTIJA – UNAS
VI DINASTIJA – TETI, PEPI I, PEPI II
SNOFRU – eksperimentira sa piramidama u Medumu, druga u Dahšuru
lomi se , treća CRVENA PIRAMIDA u Dahšaru njegova grobnica.
IV DINASTIJA (GIZA) PIRAMIDE
KEOPSOVA – najviša
KEFRENOVA – srednje visine, svinga kao simbol vladara
MIKERINOVA – najmanja, granit
14
UNAS – (V) – prvi put se nalaze tekstovi klesani hijeroglifi, svrha pomoći
faraonu da prijeđe na drugi svijet. Tekstovi u piramidama od V i VI dinastije.
- slabe faraoni jačaju pojedinci
- portreti, idealni faraoni, proporcije, značaj vječnosti
PEPI II
- vladao 94 godine, uzrokovao kraj starog kraljevstva
- nomasi , pojedinci moćni ( otac –sin )
- promjene
PRVOMEĐURAZDOBLJE
- policentričnost i pojedinci vladaju
- VII i VIII dinastije – smjenjuje se mnogo vladara
- Memfis središte
- Prvomeđurazdoblje počinje IX dinastijom
- TEBA I HERAKLEOPOLIS
- Khety ( I, II, III ) – prvi vladar IX dinastije
- Merikare
- IX, X – Hijerakleopolis
- XI – Teba
INTEF II – XI dinastija
- socijalna revolucija zbog feudalizacije
- zapušta se poljoprivreda, trgovina
- profanacija svetog, pljačke državnih arhiva, uništavanje dokumanata o
vlasništvu
- reforme vjerskih , političkih i društvenih stečevina
- jačanje nomarha status nasljedan
- puno više raskošnih grobnica
15
- ANTEF – dobar primjer nomarha Hijerakonpolisa i Edfua
( reorganizacija norme , organizirao vojnu ekspediciju protiv Tebe,
tekstovi na stupovima grobnice )
PODUKE KRALJA KHETIJA ZA SINA MERIKAREA
Humanistički tekst s moralnim uputama, pravi kraljevski testament
Sadržaj :
- kako suzbiti pobune
- kako upravljati državom, vojskom i svećenstvom
- što i kako kralj treba činiti
- osuda rušenja svetog u Abidosu
- važnost morala
- Himna neimenovanom bogu stvoritelju
- Poticaj za izvršenje tih instrukcija
3 književna djela
Tekstovi krize :
1. Žalopojka Ipu – Ura
2. Razgovor očajnika sa svojom dušom
3. proročanstva Nefer – Rohua
Intef I i Intef II – u Tebi prijestolje ( XI dinastije )
- sukob sa vladarima Hijerankopolisa
16
Sumer- Ranodinastijsko razdoblje
2900.-2750 .- ranodinastijsko doba I
2750.-2600. - ranodinastijsko doba II ( dinstija Kiša )
2600. – 2350. – ranodinastijsko doba III ( dinastije Ura, Uraka i Lagaša )
2500. – 2350. – Granični konflikt Lagaš – Uma
PISANI IZVORI
- prvi spomeni stvarnih vladara
Kraljevske liste
- administracijski dokumenti
- vladarevi politički dokumenti
- zavjetni natpisi
- veliki arhivi ( Ur, Šurupak , Ebla, Lagaš, Salabikh )
( gradovi na jugu : Ur, Uruk, Nipur, Ginsu, Lagaš, Šurupak )
DRUŠTVO
-gradovi- države ( 35 ) vezani jedeinstvenim pismom i panteonom
Hram – dominatna institucija ( sakuplje i dijeli dobra – božji posao )
Kralj- Lugal
Zemljoposjednik – Šublugal
Namjesnik – Ensi
Gospodar – En ( veliki svećenik )
- kućanstva – samodostatne socijalne jedinice, hijerarhija- izdvojena elita
- Ratovi među gradovima ( među bogovima )
17
Sumerska kraljevska lista ( kasno 3. tisučljeće, sačuvano iz prijepisa ranog 2
tisucljeca ) : gradovi- države Ur, Uruk, Kiš, Avan, Hamazi, Mari
PRVA DINASTIJA KIŠA – MEBARAGEZI
PRVA DINASTIJA URA – MEKALANDUUG , MEZANAPADA
PRVA DINASTIJA URUKA – GILGAMEŠ
DRUGA DINASTIJA URUKA – LUGALKISOLIS
TREĆA DINASTIJA URUKA – LUGALZAGEZI
Bogovi zaštitnici gradova ranodinastijskog doba u Sumeru ( od Eridua do
Nipura )
Uruk – Inana i Anu
Ur – Nana
Nipur – Enli
Eridu – Enki
Lagaš ( Ginsu ) – Ningrisu
- grobnice kraljeva u Uru – ostaci ujetnosti, glava bika iz Ura ( sharte
princeze Šubad ( 2. pol. III tisuc. )
- Stijeg iz Ura ( ploča, danas zastava ) – vrlo važno
VLADARI LAGAŠA
Unruše
Earatum ( pobjedio vladara Ume )
Entemen
Urukagina – pobijedio ga Lugalzagezi iz Ume
18
KRAJ RANODINASTIČKOG RAZDOBLJA – 1 DINASTIJA LAGAŠA
- Lagaš – grad – država , 3 veća središta ( Lagaš – glavno središte, Ginsu-
središta u razdoblju 3 dinastije Ura, Nina- religijsko središte )
- Bog zaštitnik NINGISUA ( ratnički bog ) i njegova žena Baba / Bau
( Kraljica pasa )
- „Vladar je glavni namjesnik kućanstva ( hrama ) boga Ningisua“
- Sukobi s Umom oko djela zemljišta za naknadu koju oni nisu platili
- Izvor : Jastrebova stela = Earatum i bog Ningisua pobijedili Umu
- Najstarije sačuvane reforme : Urukaginine reforme
Lugalzagezi – „Kralj Uruka i Sumera “
- prvi bio ensi Ume
- jedini vladar 3. dinastije Uruka
- prvo ujedinjenje Sumera ( prvo nadregionalno kraljevstvo )
- osvojio Ur, Nipur, Lagaš ( kralj Urukaginu ) , Kiš ( kralja Urzababu ) ,
Uruk ( nova prijestoljnica )
- početak novog razdoblja velikih teritorijalnih država
- svrgava ga Sargon ( semit ) ( na psećoj uzici odvodi u Enlilov hram u
Nipuru )
AKADSKI VLADARI
- 2332 – 2279 - SARGON
- 2279 – 2270 – RIMUŠ
- 2269 – 2256 – MANIŠTUŠU
- 2254 – 2218 – NARAMSIN
- 2217 – 2193 – ŠARKALŠARI
19
- Sargon osvojio čitavo područje od Tarmusa do Perzijskog zaljeva , od
Zagrosa Sredozemnog mora, vladao 55 godina
- Integracija gradova- država vladari pojedinih gradova – gurverner
( ensi)
- Akadski ( semitski ) jezik zavladao
- Uspostavljeno datiranje po godinama
- Poštovali sumerske bogove ŠAMAŠ- UTA , IŠTAR-INANA
- Ujedinio čitavo područje
- Legende o rođenju – majka svećenica ( velika ) , otac nepoznat, ostavljen
u košari, pronašao ga vodonoša, postao vrtlar, miljenik božice Ištar =
priča o Mojsiju
- Stariji sumerski tekst – postao „ nositelj kaleža “
- Nova prijestoljnica AKAD
- Pobjedio Lugalzagezi
- Veliki teritorij ( SI Sirija do Elama )
- Šamaš- bog sunca, štovao ga , Narasin i Sargon su se smatrali bogovima,
božanstvom
- Trgovinska središta TUTUL I MARI – kao posljednje postaje svoga
vladanja
- Akadski vladar Naransin
- Ulaganje u trgovinu!
20
TEORIJE O PADU AKADSKOG KRALJEVSTVA
1. TRADICIONALNA TEORIJA – SRUŠILI GA Guti
- literarna tradicija ( Proklestvo Akada )
2. Unutarnji raskol – sukob visokih službenika zbog nakupljenog bogatstva
3. Klimatske promjene – suša, glad, nemiri
- Suza 2250 pr. Kr. - > Naramsin : stela s prikazom kralja
- Gudea iz Lagaša ( 2140 – 2120 ) – vladao , bio je humanist, trgovao
mnogo, procvat znanosti, umjetnosti i književnosti
- Izvanredan vladar
- Socijalne reforme
- Jaka trgovina ( drvo iz Amana i libanonskih planina, diorit iz istočne
Arabije, bakar i zlato iz središnje i južne Arabije te sa Sinaja ) –
bogatstvo
- Procvat graditeljstva, umjetnosti
- Hramovi , Ningrisu
- 26 statua od skupocijenih materijala, diorit, natpisi defilaga
21
- 2112. poč. Doba treće dinastije iz Ura
- 2100 Gudea iz Lagaša
- III dinastija Ura
- URNAMU ( 2112-2095 ) – osvajač, zakonodavac ( započeo zigurat )
- Šulgi ( 2094 – 2047 ) oženio princezu iz Marija , diviniziran
- Amar – Sin ( 2046- 2038)
- Šu – Sin (2037-2029)
- IBI- Sin ( 2028- 2004)- vs. IŠIBI-ERA ( sin )
- 2004 Pad Ura i formiranje 5 manjih kraljevstva : Isin, Larsa, Ešmuna ,
Mari i Asur
- Uranova stela ( bog mjeseca Nana i boginja Ningal )
- Urnanov kodeks , oko 2100 g. – 7 znakova ( uspostava pravde na zemlji )
Književna djela
Epovi, u čast vladara
Umjenost i pisani izvori
ep o Gilgamešu
Ibi- Sin- zadnji, kraj kraljevstva
22
ISIN 2017 – 1817
LARSA 2025 – 1763
EŠNUNA KRAJ 20. ST. – 1761
STAROASIRSKO CARSTVO 1808 – 1753
MARI 1900 – 1761
STAROBAILONSKO CARSTVO 1894 – 1595
23
RAZDOBLJE DOMINACIJE GRADOVA ISIN I LARSA
- niz nezavisnih gradova / države
- Isin, Larsa, Babilon, Uruk, Ešnuna, Ašur, Der, Mari, Eble, Alepo
( kraljevstvo Jamhad ) , Katna
- Puno pisanih izvora ( arhiv Marija , Eble, pločice iz Kaneša, niz manjih
arhiva )
- Intenzivni trgovački kontakti od Perzijskog zaljeva do Anatolije
- Pojava novih naroda – Amonićani ( Ammuru ) – semitski jezik ( samo u
imenima sačuvan ) , prvo na granicama Arapske pustinje
- Huriti – za Akadskog kraljevstva spomen hurijske države Subart u sj.
Mezopotamiji
Dinastija grada Isina
- temelj političke vlasti i gospodarske stabilnosti – kontrola nad Urom i
Nipurom – kontrola trgovačkih puteva prema zapadu
- preuzeli od 3. dinastije Ura – politička organizacija, gospodarska
organizacija, administrativna struktura , „zakonici“, kraljevska tradicija
( zakonski nasljednici kraljevstva )
- osnivač Išbi – Era, svladao Šimaškije , osamostaljenje oko 2017
- jezgra nekadašnjeg teritorija 3. dinastije Ura ( Ur, Uruk, Nipur, Eridu,
Sipar – važna religijska središta) jača ekonomska moć
- sačuvane kraljevske himne vladarima Isin dinastije
- Lipit – Ištar – zakonik ( svrgnuo Išbi – Era )
- Rimsin, vladar Larse , zauzeo Isin 1822. ( priznaje se vlast dinastije Lars)
- Vladavina Isina završava Sumerska kraljevska lista
24
DINASTIJA GRADA LARSE
- 14 vladara, Naplanum osnovao dinastiju ( 2025 – 2005 )
- Gungunum – samostalnost ( 1932 – 1906 )
- Vojna kampanja protiv Suze
- Možda kontrola nad Nipurom
- Osvojio Ur ( kontrola trgovačkih puteva prema Per. Zaljevu )
- Sukobi s Isinom oko vodenih kanala
- Nur Adad- uzurpator, obnovio vlast Larse nakon invazije
- Kudur – Mabug , elamski velikaš, zauzeo Larsu i postavio sina Varadsina
za kralja, naslijedio ga brat Rimsin
- Rim Sin – jedna od najdužih vladavina u mezopotamijskoj povijesti ( 59
god )
- Pobijedio koaliciju Uruka, Isina , Babilona i onu nomad naroda Sutu
- Osvojio Isin , pobijedio ga Hamurabi 1763.
EŠNUNA
- za vladavine Ibisina osamostalila se , do 1761 kad je osvaja Hamurabi
- 16 vladara ( Išu- Ilia , Ibal – Piel )
- BILALAMA zakonodavac, miroljubiv vladar Ešnune , najznačajniji .
Tvorac trećeg zakonika ( nakon Urnamuova i Lipit Ištarova )
- - pisan na akadskom
25
STAROASIRSKO CARSTVO
- Asur- 100 km južno od Mosula, na Tigrisu ( križanje trgovačkih puteva
između Babilonije i Anatolije )
- Amorićani ŠAMIŠIADAD zauzeo Mari , sj. Siriju, od Asura do Tutula –
Kraljevstvo Gornje Mezopotamije
- Obnovio Ištarin hram u Ninivi
- Šarum – kralj , Limnum – plemić
- Sinovi Jazmahadada u Mariju, Išmedagan u Eekalatumi, u Mariju
sačuvana lista kraljeva
- 1776. Zimrilim otjerao Jazmahadada iz Marija
- Sredina 18. st. Hamurabi pokorio Asirsko carstvo
MARI
-područje Sirije , grad Teh Hariri
Arhiv glinenih pločica 20 000 ( 1810 – 1760 pr. Kr )
Trgovačka postaja za trgovinu s zapadom ( opskrbljava s kositrom )
Razvijena proizvodnja tekstila, nalaz velike kraljevske palače ( freske ) 260
prostorija, vodovod i kanalizacija
Jahndunlim ( 1810 – 1794) – širi kraljevstvo – savez s kraljevstvom Jamhad
( Alepo )
Sumu Jaman ( 1794 – 1790 ) – uzurpator
Osvaja ga Šamšiadad, postavlja sina Jazmahadada ( 1790 – 1775 )
Zimrilim ( 1775 – 1760 ) – sin Jahdunilima ( u Alepu u progonstvu ) nakon smrti
Šamišadada povratio prijestolje
1761 – svaldao ga Hamurabi
26
Hamurabi ( 1792 – 1750 )
Hamurabijeva osvajanja
- 1786. Isin
- 1764. Pobjeđuje savez Asirije, Ešnune, Elama i Malgiuma
- 1763. Larsa
- 1762. pobjeđuje savez Asirije , Ešnune i Guteja
- 1761. Mari
- 1757. Sukobi s Asircima
- 1756. Ešnuna
- 1753. Asirija
STAROBABILONSKO CARSTVO ( 1894. – 1595. )
SUMUABUN – utemeljitelj dinastije
HAMURABI
SAMSUILTANA
- Semiti, Amorićani- osnovali Babilon u 19. st. Blizu Kiša ( danas pod
vodom )
- Hamurabi lukav, sposoban vladar, vrhunski diplomat, politički ujedinio
Mezopotamiju, prvo saveznik vladarima drugih gradova, a onda ih
pokorio
- Bogata dokumentacija marijskih poslanika na dvoru u Babilonu- puno
informacija o Hamurabiju
- Vjerske , administracijaske i socijalne mjere sjedinjenja prostora, zakona
i običaja. Ulagao u sudstvo , mnogo gradio, trgovina, MARDUK glavni
bog, razvoj znanosti, matematike, geometrije, astronomije.
- Hamurabijev zakonik uklesan u stele po svim gradovima podizanje
moralne svijesti i izvor za poznavanje babilonskog zakonodavstva i
društvene strukture
- 282 paragrafa ( 18 i 28 pojaseva ), U Suzi nađena bazaltna ploča ( 2,62
m )
27
Društvena hijerarhija 1. kralj, kraljevska obitelj, dvor2. namjesnici, suci, upravni činovnici, visoki časnici, veleposjednici3. trgovci, obrtnici, seljaci AVILUM4. poluslobodnjaci ( unajmljeni posjedi , vojna služba, MUSHKERUM )5. robovi ( sluge u kućanstvima, ratni zarobljenici, VARDUM )
književna djela
EP Enuma Eliš ( kad gore )- 7 pločica , 1900 – 1711 Marduk stvoritelj, paralele s HESIODOVOM
Teologijom 8-7 . st.pr.kr. Ep o Gilgamešu ( 10 ploča, između 2300 – 2100 poznat i ranije
Ebla ( veliki arhiv glinenih pločica 15 000 ), Alepo, Katna, Alalakh- bogati gradovi, priznaju vlast moćnika na području Mezopotamije - trgovina, strateška mjesta- tu su se nalazili
28
Srednje Egipatsko carstvo ( 2055 – 1650 pr.kr. ) 11 i 12 dinastija(Teba kao prijastoljnica )
XI. dinastijaMENTUHOTEP II – ujedinio Egipat ( nasljedio Intefa III ), u Tebi vladao 14 godina, Bog Montu, Mentuhotep deficiran ( Hatorin sin ), brojni arhitetonski pothvati, smanjio broj nomarha, postavio svoje ljude načela gradova, kako bi učvrstio vlast MENTUHOTEP III – graditelj ( Svetište u Medinet habu i na Thotau brdu iznad Doline kraljeva, prvi krenuo u ekspediciju do Punta.MENTUHOTEP IV – uzurirao faronsko mjesto; ekspedicije u kamenolome – Wadi Hammanat
Žene imale važniju ulogu u srednjem carstvu
XI. dinastijaAMENEMHET I, SEZOSTRIS I , AMENEMHET II, SEZOSTRIS II, SEZOSTRIS III ( 1862 – 1844 ) , AMENEMHET III, AMENEMHET IV
Amenemhet I – reforme administracije, ponovno osvajanje izgubljenih posjeda, ekspedicije u NUBIJU ( ZLATO) , intenzivni kontakt sa Sirijom, Palestinom, Babilonom, trgovina s Kretom ( Kanares vaze ) uvozi drvo, ulje, srebro, slonovaču iz Sirije i PalestineZID PRINCA – kako bi kontrolirao deltu gdje mu se nalazila prijestoljnica IJTAWI ( IČTAVI ) ( iz Tebe u ) , ubijen , vladao 29 god.SEZOSTRIS I – sin ( 45 god vladao ) , aktivan u kampanjama u Siriji i Nubiji
Bijela piramida u Dahšuru AMENEMHET II.SEZOSTRIS II – bijela kapela u Karnaku, prvi intenzivno vojno urgirao u susjedna posdručja ( Sirija, Palestina , Nubija ), aktivan u svim poljima, graditeljski, vojno, likovna umjetnost ( okrutan u vojnim kampanjama )AMENEMHET III ; slabljenje države ( naseljenje Azijata ) , u Dahšuru gradi, nije bio sposoban održati državu, ekonomski slabi država, faraon gubi na važnosti , njegova piramida u Dahšuru , doseljenje stranih , deficirao majku , njegova kći na čelu države ( 4 god ) SOBEKNEFERA ( za nju znamo preko Torintskog kanona , Nilometra – u Nubiji , tvrđava Kuma , zapisi iz Nila i vodostaja za preodređenej zemljoradnje )
U vrijeme srednje države SIMUHEOVE priče ( roman ) – prvi ( humanizam )
29
XIII dinastija- uzurpatori, nastavak započetog , izgradnja jedinstvene države, kontrola
Nubije do 2. slapovlja ( nilskog ) , kontakt sa Sirijom i Mezopotamijom - Stabilnost centralne administracije, dinastička nestabilnost , veliki broj
kraljeva, izmjene na vlasti, uzurpatori bez autoriteta, konkurencija moćnih obitelji
- Sobekhotep II i III , Neferhotep I , Sobekhotep IV- Papirus Bulaq 18 – izvor podataka o društvu iz Sred. Kralje. - Na zidovima sarkofaga natpisi- Horusovo oko na sarkofagu
Drugo međurazdoblje EgiptaHIKSI - AVARIS – mjesto u delti Bili su stranci , 15 i 16 dinastija
16 dinastija – Salitis utemeljitelj , Apepi najduže vladao , sukobi s Tebom 17 . dinastija – Tebanci – RAHOTEP ; HANOZIS
- pisane izvore teško uskladiti s materijalim , u rascjepkanoj državi- Kraljevske liste , Manetonova , Aegyptiaca, kraljevski natpisi
( propaganda ) , administracijski zapisi , književni i znanstveni tekstovi- 14 i 15 – ISTOČNA DELTA ( HIKSI ; AVARIS )- 16 i 17 – TEBA
30
HIKSI- doseljenje značajnih skupina i prostor Sirije i Palestine i Cipra , već za
vrijeme XIII dinastije ( možda i pod kontrolom faraona )- Nova iskopavanja u Avarisu ( istočna delta ) pokazuju intenzitet
naseljavanja- Egiptizirani kananci , šefovi klanova, zovu se vođa strane zemlje Heka –
kayat = Hiksi - Novi zamah Avarisa nakon 1700 – novi val doseljenja ( Semiti ali i
Hunti , grobnica unutar Avarisa )- Bakar ( oružje ) , bojna kola donjeli i uveli u Egipat - Ujedinjenje njihovih klanova pod Saltisom , osvajanje Delte , Mamfis
pada 1650 pod njihovu kontrolu , Saltis osnivač XV. I XVI dinastije - Saltis uklapa svoje vladanje u faraonski kalup - Vladavina Hiksa za egipatsku tradiciju vrlo negativno razdoblje SvIjet
NaoPako II međurazdoblje- Novost kola , upotreba konja, tehnologiju metala bronca- Bog SETH posvete, idenficiran sa srpskim Babilonom- Apepi vladao 40 god. , najznačajniji . Nazivao se kraljem Gornjeg i
Donjeg Egipta , ali granica bila u Hemopolisu ( administ. Sred. ) . Avaris nije imao kontrolu nad Nilom
TEBA 16 i 17 dinastijaNeferhotep vladar 16 dinastije ( pobjednička stela ) , 17 dinastija paralelna sa 15 Hiksa prvi vladar Rahotep. Sarkofag kraljice Mentuhotep – Prva Knjiga mrtvih za 16 dinastijeSEKENERE Ta – Ahmozis otac borio se protiv Hiksa 30 god. ( Apepijem ) poginuo od sjekire Hiksa . Naslijedio ga sin , Kamozis pohod na Avaris, poginuo u 3 god. Vladanja . Ahmozis , Kamozisov brat nakon Apepijeve smrti porazio HikseProfesionalna sva Egipatska vojskaEgodus Hiksa potvrđuju materijalni izvori , Ahmozisova bibliografija i njegov reljef iz hrama u AbiduAhmozis osvojio dio Palestine ( Š aruhe ), obanvljao građenje , kretska umjetnostKraljevstvo Kuša južno od 3. slapovlja Ahmozis osnivač 16 dinastije i Novog kraljevstva Obnavlja Avaris , palača – puna kretskih fresaka, dekoracija , bikovi Oženio kretsku princezu
31