-
PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI
-
2
Sadržaj:
PREGLED RAZVOJNIH POKAZATELJA PPDS-a ........................................................ 3
1. OSNOVNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I ANALIZA LJUDSKIH
RESURSA PPDS-a ......................................................................................................... 4
2. PREGLED GOSPODARSKOG STANJA PPDS-a................................................ 9
2.1. Pokazatelji gospodarskih rezultata .................................................................. 9
2.2. Vanjska trgovina ........................................................................................... 11
2.3. Fiskalni kapacitet gradova i općina............................................................... 15
2.4. Usporedba gospodarske strukture ................................................................. 19
2.5. Gospodarska aktivnost stanovništva i nezaposlenost ................................... 23
prosinac, 2013. godine
-
3
PREGLED RAZVOJNIH POKAZATELJA PPDS-a
Područja posebne državne skrbi nisu jedinstvena teritorijalna i administrativna jedinica
već ukupnost ovih područja čine svi gradovi, općine i naselja koja prema Zakonu o
PPDS-u ispunjavaju definirane kriterije. Velika većina jedinica sa statusom PPDS-a ima
određeni teritorijalni kontinuitet, ali sa širokom rasprostranjenošću duž hrvatskog
teritorija. Stoga pojedine cjeline PPDS-a treba promatrati prije svega u regionalnom
kontekstu i njihovim matičnim županijama.
Različitost prirodnih, demografskih, socijalnih i gospodarskih karakteristika traži
individualan pristup svakoj pojedinoj jedinici. Međutim zajednički problemi i zaostajanje
velikog broja razvojnih pokazatelja daju za pravo da se ukupnost PPDS-a sagleda u
nacionalnom kontekstu.
Stoga donosimo analizu temeljnih demografskih pokazatelja, analizu ljudskih resursa i
izbor gospodarskih pokazatelja PPDS-a, u okviru ukupne hrvatske situacije, kao osnovicu
za buduće analize i djelovanje u svim gradovima, općinama i naseljima PPDS-a.
-
4
1. OSNOVNI DEMOGRAFSKI POKAZATELJI I ANALIZA LJUDSKIH RESURSA PPDS-a
Podaci o broju stanovnika na PPDS-u, dani u ovom dokumentu, prema Popisu 2011.
godine obuhvaćaju podatke o pojedinim gradovima, općinama i izdvojenim naseljima sa
statusom područja posebne državne skrbi (pri čemu matični gradovi i općine izdvojenih
naselja nisu dio PPDS-a).
Obzirom da baze podataka DZS-a, kao i ostali korišteni izvori, većinu podataka daju na
razini gradova i općina, podaci i pokazatelji koji slijede u nastavku teksta, bilo da se
odnose na stanovništvo ili gospodarske pokazatelje ne obuhvaćaju izdvojena naselja sa
statusom PPDS-a. Međutim, obzirom da broj stanovnika u ovim naseljima od 32.732 čini
tek 5,2% od ukupnog stanovništva PPDS-a, a teritorijalno na njih otpada 550 km2
odnosno 2,1% PPDS teritorija, dani podaci ipak ostaju reprezentativni, iako se moraju
uzeti uvjetno.
Tablica 1: Broj stanovnika, površina i gustoća naseljenosti RH i PPDS-a
Broj
stanovnika Popis 2001.
Broj stanovnika Popis 2011.
Međupopisna promjena 2011/2001
Površina (km
2)
Gustoća 2011.
(st/km2)
PPDS ukupno 679.657 625.233 92,0% 26.035 24,0
Udio PPDS-a u RH 15,3% 14,6% 46,0%
RH 4.437.460 4.284.889 96,6% 56.594 75,7
Izvor: Popis stanovništva 2001, 2011 DZS; obrada HGK Leksikon naselja Hrvatske, autor B. Feldbauer, MK Zagreb 2004
PPDS prema podacima Popisa 2011, uključujući izdvojena naselja, ukupno ima 625.233
stanovnika, odnosno na njima živi 14,6% ukupnog stanovništva RH. Prema podacima
prikazanima u gornjoj tabeli vidljivo je kako je broj stanovnika na područjima od
posebne državne skrbi u periodu između dva popisa, 2001-2011, pao za 8%. Iako je
depopulacija Hrvatske velika, te je ukupan broj stanovnika prema posljednjem popisu pao
za 3,4%, trend na PPDS-u je znatno negativniji od ostatka zemlje.
Dakle, kako je navedeno PPDS imaju ukupno 625.233 stanovnika, odnosno, ako
isključimo broj stanovnika unutar izdvojenih naselja sve daljne izračune prikazujemo sa
uvjetnim brojem od 592.501 stanovnika.
-
5
Promatrajući prirodno kretanje stanovništva u petogodišnjem razdoblju vidimo da je od
2007. god. prisutan izrazito negativan demografski trend u Hrvatskoj, a posebno je
izražen na PPDS-u. Prema Popisu 2011. stanovništvo PPDS-a čini 14,6% ukupnog
stanovništva RH, a istovremeno je stalno prisutan trend po kojem broj stanovnika PPDS-
a opada brže u odnosu na ukupno stanovništvo. Primjerice 2011. godine Hrvatska je
imala 9.822 stanovnika manje u odnosu na prethodnu godinu, od čega se smanjenje broja
od 3.883 stanovnika (39,5%) odnosi na PPDS.
Ovakav trend najbolje odražava vitalni indeks stanovništva (živorođeni na 100 umrlih),
za koji donosimo pregled od 2007. god. Iako nepovoljan za cijelu Hrvatsku, na PPDS-u
je drastično niži od nacionalne razine, 2011. iznosi 57,5, što znači da će posljedice
negativnog demografskog trenda i u buduće dodatno negativno pogađati ovo područje.
Tablica 2: Prirodno kretanje i vitalni indeks stanovništva RH i PPDS-a
God.
Prirodno kretanje
stanovništva RH
Prirodno kretanje
stanovništva PPDS
Vitalni indeks
RH
Vitalni indeks PPDS
2007. -10.457 -3.634 80,0 61,4
2008. -8.398 -3.416 83,9 63,8
2009. -7.837 -3.423 85,0 63,6
2010. -8.735 -3.652 83,2 60,9
2011. -9.822 -3.883 80,7 57,5
Izvor: DZS, obrada HGK
Demografsko starenje znači i smanjivanje fertilnog i radno sposobnog stanovništva, čime
uvjetuje i pad opće aktivnosti, što u konačnici ima negativne posljedice po dinamiku i
stukturu gospodarskog razvoja.
Indeks starenja je pokazatelj koji mjeri dobnu strukturu stanovništva, stavljajući u odnos
broj stanovnika iznad 60 godina prema broju stanovnika ispod 19 godina. Smatra se da je
populacija stara ukoliko se radi o vrijednosti indeksa starenja iznad 40. Popisom
stanovništva 2011. utvrđen je indeks starenja ukupnog stanovništva Hrvatske od čak
115,0. Indeks starenja za ukupno područje PPDS-a, izračunan prema podacima s Popisa
2011, iznosio je 123,1 potvrđujući bitno nepovoljniju demografsku strukturu i trendove
na PPDS-u u odnosu na nacionalnu razinu.
-
6
Kako je vidljivo iz sljedećeg grafičkog prikaza, udio mladog stanovništva u dobi od 0-14
godina na PPDS-u od 15,7% nešto je viši u odnosu na nacionalni prosjek od 15,2%.
Međutim, udio zrelog stanovništva od 15-64 godine, prikazan kroz tri dobne skupine,
pokazuje nepovoljniji omjer u odnosu na ukupnu RH. Nepovoljan omjer PPDS-a u
odnosu na RH dodatno je naglašen kod fertilnog stanovništva, u skupinama od 15 do 59
godina, pa tako skupina od 25-49 godina u ukupnom stanovništvu RH čini udio od 34,1%
stanovnika, dok je na PPDS-u taj udio smanjen na 31,6%. Shodno navedenom, udio
starog stanovništva, 65 i više godina, izrazito je visok sa 20,1%, čime ova područja
dodatno opterećuju nacionalni prosjek od 17,7% starog stanovništva, po kojem se
Hrvatska svrstava u zemlje sa starim tipom stanovništva.
Grafikon 1:
Usporedba dobne strukture stanovništva RH i PPDS,
Popis 2011
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
35,00%
40,00%
0-14 15-24 25-49 50-64 65 i više
godine
RH
PPDS UKUPNO
Izvor: DZS, obrada HGK
Dakle, PPDS (isključujući izdvojena naselja kako je ranije objašnjeno) ima 499.725
stanovnika starosti 15 i više godina, dok taj broj u RH iznosi 3.632.461. Usporedba
obrazovne strukture na obje razine dana je na sljedećem prikazu.
-
7
Grafikon 2:
Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi
usporedba zastupljenosti pojedinih stupnjeva obrazovanja na razini RH i PPDS,
prema Popisu 2011
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
Bez
ško
le
Osn
ovna
ško
la
Sre
dnja š
kola
1)
Stru
čni s
tudij2)
Sve
učiliš
ni stu
dij3)
Dok
tora
t zna
nost
i
Nep
ozna
to
Stupanj obrazovanja
Ud
io u
po
pu
lac
iji s
taro
j 1
5 i v
iše
go
din
a (
%)
RH
PPDS ukupno
Izvor: DZS, obrada HGK 1) Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke
i srodne strukovne škole i gimnazije
2) Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni 3) Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički
studij
Usporedba udjela pojedinih stupnjeva obrazovanja u broju stanovnika starosti 15 i više
godina, promatrano na razini RH i PPDS-a, pokazuje velike oscilacije. Podatak o udjelu
stanovnika bez formalnog obrazovanja od 4,1% daleko je veći u odnosu na nacionalni
prosjek od 1,7%. Izrazito nepovoljan omjer nastavlja se i sa udjelom stanovništva koje
ima završenu osnovnu školu ili je završilo jedan ili više razreda, te se smatra da ima
elementarnu pismenost. Dok je na razini Hrvatske 29,1% stanovništva koje ulazi u ovu
kategoriju obrazovanja, na PPDS-u je njegov udjel visokih 41,9%. Ovaj podatak
djelomično se može objasniti činjenicom da je na PPDS-u veći udio starog stanovništva,
dok bi struktura obrazovanih za mlađe generacije zasigurno bila povoljnija. Udio
stanovništva sa završenom srednjom školom na razini RH je 52,6%, a na PPDS-u ta
kategorija ima najveći udio sa 46,6%.
Udio stanovništva sa završenim stručnim studijem gotovo je dvostruko (4,1% naprama
2,2%), a onog sa sveučilišnim studijem trostruko (10,2% naprama 3,5%) manji na PPDS-
u u odnosu na udjele u RH. Nadalje, stanovništvo sa titulom doktorata znanosti na PPDS-
u je zastupljeno s tek 0,04% dok je udio na nacionalnoj razini 0,3%.
-
8
Stopa obrazovanosti
Jedan od osnovnih pokazatelja obrazovne strukture stanovništva jest stopa obrazovanosti,
pokazatelj koji se izračunava kao omjer stanovništva sa najmanje završenom srednjom
školom u odnosu na ukupno stanovništvo starije od 15 godina.
Izračunat na razini RH, ovaj pokazatelj je u 2011. god. iznosio 69,0%, dok je
istovremeno na PPDS-u bio 53,9%, pokazujući generalno nepovoljniju obrazovnu
strukturu stanovnišva u odnosu na RH.
-
9
2. PREGLED GOSPODARSKOG STANJA PPDS-a1
Kako je rečeno u uvodnom dijelu teksta, PPDS čini ukupnost svih gradova, općina i
naselja koji imaju status posebne državne skrbi. Unatoč različitostima koje ova područja
imaju i u svojim razvojnim potencijalima i gospodarskim resursima, dijele određene
zajedničke strukturne probleme. Tako se na velikom dijelu PPDS-a, osim tranzicijskih
problema kroz koje je prošlo ukupno hrvatsko gospodarstvo, dogodio i potpuni
višegodišnji prestanak gospodarskih aktivnosti u vrijeme Domovinskog rata i okupacije i
potpuna devastacija gospodarskih resursa. Niska razina gospodarskih aktivnosti,
ograničeni resursi, nepovoljna demografska i obrazovna struktura zajednički su problem
u pokretanju trenda intenzivnijeg razvitka PPDS-a, i potrebno ih je sagledati kako bi se
postojeći resursi mogli optimalno iskoristiti.
2.1. Pokazatelji gospodarskih rezultata
BDP je glavni makroekonomski pokazatelj koji mjeri gospodarske rezultate kroz ukupnu
vrijednost proizvoda i usluga stvorenih u jednoj godini. BDP u Hrvatskoj nije dostupan
na razini općina ne može se izračunati na razini PPDS-a. BDP je u Hrvatskoj dostupan na
nacionalnoj razini, kao i za prostorne jedinice 2. i 3. razine. Kako pojedine jedinice
PPDS-a pripadaju različitim županijama, BDP nije moguće procijeniti na razini PPDS-a.
Stoga, kao sljedeći pokazatelj gospodarskog rezultata donosimo ostvareni dohodak po
stanovniku, uspoređujući razinu RH i PPDS-a. Za potrebe ove analize uzeli smo neto
dohodak po osnovi rada, koji uključuje neto plaće zaposlenih, dohodak obrtnika i
mirovine.
Na sljedećem grafikonu prikazan je odnos neto dohotka na razini RH i PPDS-a u odnosu
na BDP po stanovniku na razini RH.
Neto dohodak, kako je prethodno definiran, promatrano na razini RH od 2007. god kada
je iznosio 32% BDP-a tokom godina je stalno rastao u odnosu na BDP, da bi 2011.
dostigao 34% BDP-a. Neto dohodak po stanovniku na PPDS-u daleko je niži u odnosu na
hrvatski prosjek. Prosječni ostvareni neto dohodak na PPDS-u u 2011. na razini je 67%
1 Gospodarski pokazatelji obrađeni u ovoj analizi odnose se isključivo na poduzetnike obveznike poreza na
dobit (tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dobit), prema obrađenim godišnjim financijskim izvještajima
GFI-POD koje prikuplja i obrađuje FINA. U Registru godišnjih financijskih izvještaje FINA-e do kraja
travnja 2012. godine prikupljeno je i obrađeno 91.190 financijskih izvještaja poduzetnika za 2011. godinu,
na temelju kojih su izrađeni pregledi i analize podataka u ovom tekstu, za koje je vezana napomena o
FINA-i kao izvoru podataka.
Izuzetak čini dio gospodarskih pokazatelja preuzet od DZS-a, koji su obrađeni prema drugačijoj
metodologiji i obuhvatu te su posebno objašnjeni. To se odnosi na podatke o nacionalnom i županijskom
BDP-u te robnoj razmjeni.
U nastavku gospodarskog pregleda pod pojmom poduzetnici obuhvaćeni su isključivo tvrtke i obrtnici
obevznici poreza na dobit.
-
10
prosječnog neto dohotka RH. Od 2007. godine neto dohodak po stanovniku PPDS-a čini
tek 23% prosječnog hrvatskog BDP-a.
Grafikon 3:
BDP po stanovniku RH i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
80.000
90.000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
HR
K
BDP RH
Neto dohodak RH
Neto dohodak PPDS
Izvor: DZS; Ministarstvo financija - Porezna uprava, obrada HGK
Tablica 3: Ostvareni BDP i neto dohodak po stanovniku RH i PPDS-a - u kunama -
2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
BDP po stanovniku RH 73.806 79.662 76.323 75.368 76.755
Neto dohodak po stanovniku RH 23.769 25.876 25.856 25.353 25.890
Neto dohodak po stanovniku PPDS 16.358 17.916 17.702 17.496 17.348
Stopa rasta BDP-a po stanovniku RH 1,08 0,96 0,99 1,02
Stopa rasta neto dohohotka po stanovniku RH 1,09 1,00 0,98 1,02
Stopa rasta neto dohohotka po stanovniku PPDS 1,10 0,99 0,99 0,99
Napomena:
BDP je izračunat prema tekućim (stalnim) cijenama, a godišnji prosjek broja stanovnika izračunat je kao
prosjek stanja 31.12. prethodne godine i 31.12. tekuće godine kako bi se postigao kontinuitet procjena
broja stanovnika za godine prije Popisa 2011.
Podaci o neto dohotku po stanovniku, za RH i PPDS, izvedeni su na osnovu broja stanovnika prema Popisu
2011. za sve promatrane godine. Ova činjenica ne utječe značajno na odnos BDP-a i neto dohodaka u
promatranom periodu.
-
11
2.2. Vanjska trgovina
Prema podacima DZS-a iz 2011. godine, sudjelovanje PPDS-a u robnoj razmjeni RH,
promatrano kroz ukupni volumen trgovine, bilo je svega 3,0% vrijednosti uvoza i izvoza
RH. Ovakav omjer izrazito je nepovoljan, uzmemo li u obzir značaj ovog područja u RH,
u smislu da na njega otpada 14,6% stanovništva i 46% površine, što pokazuje nerazmjer
opsega robne razmjene PPDS-a u odnosu na RH.
Izvori podataka DZS-a za statistiku robne razmjene s inozemstvom su Jedinstvene
carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Statistika robne razmjene s inozemstvom
obuhvaća svu robu koja se izvozi iz zemlje odnosno uvozi u zemlju.
U podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom uključen je i izvoz i uvoz po osnovi
unutarnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kad su poslovi zaključeni (fakturne
vrijednosti), koje se preračunavaju na osnovi isporuke na hrvatskoj granici.
Grafikon 4:
Udio izvoza PPDS-a u ukupnom izvozu RH,
2011. godine
PPDS
ukupno
RH
Udio uvoza PPDS-a u ukupnom uvozu RH,
2011. godine
RH
PPDS
ukupno
Izvor: DZS, obrada HGK
Na gornjem grafičkom prikazu vidljiv je udio sudjelovanja PPDS-a u ukupnom izvozu i
uvozu RH 2011. godine, prema podacima DZS-a. Od ukupnog izvoza RH 2011. god. od
71.234.060.000 kuna, na PPDS je otpadalo svega 2.758.789.000 kuna, odnosno 3,9 %. S
druge strane, udio uvoza PPDS-a od 2.987.671.000 kuna u ukupnom uvozu RH od
121.036.155.000 čini tek 2,5% uvoza.
-
12
Za bolju ilustraciju analizirat ćemo opseg uvoza i prihoda na stranom tržištu, koje
ostvaruju poduzetnici2 sa PPDS-a u odnosu na sve poduzetnike RH, i to zbirno za
kategorije roba, proizvoda i usluga. Pod poduzetnicima PPDS-a ovdje podrazumijevamo
isključivo trgovačka društva i obrtnike obveznike poreza na dobit, koji imaju sjedište na
PPDS-u.
Podaci FINA-e i DZS-a različiti su u metodologiji prikupljanja i obuhvatu poslovnih
subjekata i kategorija robne razmjene (roba, proizvodi i usluge).
Tablica 4: Poslovanje poduzetnika na PPDS-u i robna razmjena 2011.god.
Broj
poduzetnika Broj
zaposlenih
Ukupni prihodi
(tis. kuna)
Prihodi od prodaje u
inozemstvu (tis. kuna)
Uvoz (tis. kuna)
Pokrivenost uvoza
izvozom (%)
RH 91.190 833.343 603.280.670 96.095.866 94.306.709 101,9
PPDS 4.494 38.458 17.826.888 2.653.884 1.905.852 139,3
Udio PPDS-a (%)
4,9 4,6 3,0 2,8 2,0
Izvor: FINA, obrada HGK
Kako je vidljivo iz gornje tablice, zastupljenost PPDS-a u broju poduzetnika obveznika
poreza na dobit i njihovih zaposlenika u 2011. godini još uvijek je neproporcionalno
niska, u odnosu na prostor i broj stanovnika PPDS-a u RH. Nadalje, u odnosu na ukupne
prihode hrvatskih poduzetnika ovaj odnos je još nepovoljniji, tako da 4,9% poduzetnika
PPDS-a ostvaruje tek 3,0% ukupnih prihoda RH. Promatramo li isključivo prihode
ostvarene prodajom robe, proizvoda i usluga u inozemstvu, omjer je još i manji
nepovoljniji u odnosu na kategoriju ukupnih prihoda i iznosi 2,8%. Pri tom prihodi od
prodaje u inozemstvu čine približno 16% ukupnih prihoda RH, a na PPDS-u je omjer
nešto niži i iznosi 14,9%.
Dok za RH pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom poduzetnika obveznika poreza na
dobit iznosi 101,9%, što znači da je ostvarena puna pokrivenost uvoza izvozom, na
PPDS-u taj pokazatelj od čak 139,3% govori o znatno većoj vrijednosti izvoza u odnosu
na uvoz.
Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni, prema podacima DZS-a, nepovoljnija je u
odnosu na pokrivenost koju ostvaruju tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dohodak za
2 Odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit (tvrtke i obrtnici obveznici poreza na dobit), prema
obrađenim godišnjim financijskim izvještajima (GFI-POD) za 2011. god, koje prikuplja FINA.
-
13
robu, proizvode i usluge, pa tako za RH iznosi svega 58,9%, a za PPDS 92,3%. To znači
da djelatnosti uslužnog sektora bitno doprinose povoljnijem omjeru uvoza i izvoza i da su
osobito značajne u vanjskotrgovinskim odnosima tvrtki PPDS-a.
Prema strukturi izvoza po djelatnostima, u sljedećoj tabeli, vidi se da su na PPDS-u
najznačajniji prihodi od izvoza ostvareni u prerađivačkoj industriji, djelatnosti pružanja
smještaja, pripreme i usluživanja hrane, te poljoprivrede, šumarstva i ribarstva,
zahvaljujući kojima se i ostvaruje puna pokrivenost uvoza izvozom na PPDS-u. Pri tom
je važno napomenuti da se djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane,
odnosno turizam ne odnose značajnije na ukupan PPDS, već se radi o tek dvije izdvojene
općine Dubrovačko-neretvanske županije na koje otpada gotovo 90% ukupnog PPDS-a te
djelatnosti.
Tablica 5: Struktura izvoza po djelatnostima
Djelatnost RH PPDS
Šifra Naziv
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,5 7,5
B Rudarstvo i vađenje 1,4 1,0
C Prerađivačka industrija 59,4 63,0
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1,3 0,0
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1,7 1,6
F Građevinarstvo 1,3 0,2
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 11,5 6,5
H Prijevoz i skladištenje 8,3 7,8
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 4,3 8,5
J Informacije i komunikacije 2,7 0,2
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,1 0,0
L Poslovanje nekretninama 0,1 0,0
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3,8 0,5
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,9 2,0
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0,0 0,0
P Obrazovanje 0,0 0,0
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0,0 0,0
R Umjetnost, zabava i rekreacija 0,4 1,1
S Ostale uslužne djelatnosti 0,2 0,0
Izvor: FINA, obrada HGK
-
14
Međutim, iako zbirni podaci za PPDS govore o generalnoj pokrivenosti uvoza izvozom,
bitno je napomenuti da se ne mogu donositi generalni zaključci o PPDS-u kada su u
pitanju gospodarski odnosi s inozemstvom. PPDS predstavlja teritorijalno raspršena
područja, koja variraju i u prostornim i gospodarskim karakteristikama. Tako se mora
uzeti u obzir da i ostvareni opseg vanjske trgovine, kolikogod bio neproporcionalan
značaju ovog područja, zapravo se odnosi na manji broj centara.
Primjerice od 170 gradova i općina PPDS-a, njih 25 ostvaruje više od 85% izvoza
PPDS-a. Najveći gradovi i općine izvoznici su: Poličnik, Vukovar, Benkovac, Darda,
Glina, Pakrac, Novska, Petrinja, Cestica, Beli Manastir, Oprisavci, Lipik, Oriovac,
Vojnić, Grubišno Polje, Knin, Stankovci, Drniš, Suhopolje, Pakoštane, Petlovac, Otočac,
Barilović, Gunja, Sirač.
Jednako tako, promatramo li uvoz na PPDS-u, tek u 22 grada i općine se ostvaruje više
od 80% vrijednosti uvoza PPDS-a. Najveći gradovi i općine uvoznici na PPDS-u su:
Vukovar, Poličnik, Darda, Petrinja, Drniš, Glina, Pakrac, Benkovac, Oriovac, Knin,
Grubišno Polje, Beli Manastir, Ilok, Semeljci, Pakoštane, Erdut, Draž, Udbina, Vojnić,
Sirač, Cestica i Gunja.
Značajno je napomenuti da su gradovi izvoznici ujedno i oni koji su naveći uvoznici, te
da je u spomenuta 22 grada i općine gotovo 42% uvoza za potrebe prerađivačke
industrije, a po 19% uvoze trgovci i poljoprivrednici. Razliku do ukupnog uvoza PPDS-a
za potrebe prerađivačke industrije od 49%, ukupnog uvoza trgovine te poljoprivrede,
šumarstva i ribarstva od 23% čini uvoz ostalih 87% gradova i općina.
Za ilustraciju 35% ukupnog uvoza RH otpada na prerađivačku industriju, dok je udio
trgovine gotovo 48%. Udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je zanemariv i iznosi
svega 1,6%.
-
15
2.3. Fiskalni kapacitet gradova i općina
Fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave bitna je odrednica njezinih razvojnih
sposobnosti. Stoga smo analizirali porezne i financijske pokazatelje svih jedinica lokalne
samouprave koje su obuhvaćene Zakonom o PPDS-u, i usporedili ih sa ukupnim
nacionalnim pokazateljima. Kako Grad Zagreb zbog koncentracije velikih poslovnih
subjekata uvelike mijenja nacionalni prosjek, analizirali smo i pokazatelje na razini RH
isključujući Grad Zagreb. Time smo prikazali realniju sliku o razlikama jedinica lokalne
samouprave sa statusom PPDS-a od ostalih.
Premda podaci za pojedine JLS značajno odstupaju od prosjeka, kako na razini RH tako i
na razini PPDS-a, zbirni podaci dovoljno su indikativni govorimo li o općim
karakteristikama PPDS-a i razvojnih mogućnosti JLS sa statusom PPDS-a.
Također, ostaje i napomena da postoje razlike i između grada i općine, kao osnovnih
teritorijalnih i administrativnih kategorija, obzirom na njihov zadatak u opsegu i kvaliteti
pružanja javnih usluga vlastitom stanovništvu.
Grafikon 5:
Tekući prihodi proračuna gradova i općina po stanovniku
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
2007 2008 2009 2010 2011
godina
HR
K
RH sveukupno
RH bez Grada Zagreba
PPDS
Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK
Na grafikonu 5. prikazan je odnos tekućih prihoda JLS na razini RH i PPDS-a.
Napravimo li usporedbu PPDS-a sa RH, posljednje dvije godine tekući prihodi gradova i
općina PPDS-a dostižu tek 47% odnosno 50% prihoda RH, isključujući Grad Zagreb.
Kada je riječ o tekućim rashodima ovaj odnos posljednje dvije godine iznosi 62%
odnosno 60%, čime govori o kvaliteti i dostupnosti javnih usluga na PPDS-u.
-
16
Kada govorimo o fiskalnom kapacitetu JLS osnovni je pokazatelj odnos tekućih prihoda i
tekućih rashoda. Ovaj pokazatelj govori o sposobnosti grada/općine da financira svoje
temeljne obveze i osigura funkcioniranje prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, te da
svojim proračunom osigura financiranje vlastitog razvoja.
Grafikon 6:
Pokrivenost tekućih rashoda tekućim prihodima gradova i općina,
usporedba RH i PPDS-a
0,00
0,20
0,40
0,60
0,80
1,00
1,20
1,40
1,60
2007 2008 2009 2010 2011
RH sveukupno
RH bez Grada Zagreba
PPDS
Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK
Kako je vidljivo iz prethodnog grafa, JLS koje čine PPDS, uzete kao cjelina, u
promatranom periodu konstantno ostvaruju daleko nepovoljniji omjer od nacionalnog
prosjeka, čak i onda kad izuzmemo Grad Zagreb. Ukupno gledano, od 2008. godine JLS
PPDS-a nisu mogle pokriti niti svoje tekuće rashode bez dotacija središnje države.
Štoviše, taj omjer konstantno opada pa je 2011. godine dosegao tek 86% što znači da
gradovi i općine PPDS-a nemaju mogućnosti da vlastitim snagama doprinesu financiranju
razvojnih aktivnosti.
Nadalje, sliku o financiranju gradova i općina daje i omjer poreznih i neporeznih prihoda.
Tekući porezni prihodi uključuju sve porezne prihode, isključujući dotacije opće države.
Neporezni prihodi uključuju prihode od imovine, administrativnih pristojbi i prihoda po
posebnim propisima (komunalni i drugi doprinosi), te ostalih prihoda koji uključuju
obavljanje poslova na tržištu i druge.
Kako je prikazano na sljedećem grafu, ovaj omjer viši je u Gradu Zagrebu u odnosu na
ostatak RH, zbog koncentracije gospodarske aktivnosti, odnosno činjenice da je veliki
broj tvrkti registriran u Zagrebu, koji onda i ostvaruje najveće udjele u porezu, bez obzira
na lokacije u kojima tvrtka obavlja aktivnosti. Međutim, 2007. i 2008. godine gradovi i
-
17
općine PPDS-a su imale viši omjer poreznih i neporeznih prihoda u odnosu i na Grad
Zagreb i na ukupnu RH, da bi u 2010. omjer pao ispod obje razine.
Grafikon 6:
Omjer poreznih i neporeznih prihoda gradova i općina,
usporedba RH i PPDS-a
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
2007 2008 2009 2010 2011
RH sveukupno
RH bez Grada Zagreba
PPDS
Grad Zagreb
Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK
Nadalje, usporedili smo odnos poreznih i neporeznih prihoda po stanovniku, na razini RH
(isključujući Grad Zagreb) i PPDS-a. Kako je prikazano na sljedećem grafu, prosječni
ostvareni porezni prihodi u gradovima i općinama PPDS-a posljednjih godina jedva
dostižu 50% prihoda RH. Paralelno, ostvareni neporezni prihodi na PPDS-u još uvijek su
niži od 50% prosjeka RH.
Grafikon 7:
Porezni i neporezni prihodi gradova i općina
po stanovniku
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
2007 2008 2009 2010 2011
godina
HR
K
Porezni - RH bez G. Zagreba
Neporezni - RH bez G. Zagreba
Porezni - PPDS
Neporezni - PPDS
Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK
-
18
Dakle, visoki omjer ostvarenih poreznih i neporeznih prihoda na PPDS-u nije rezultat
većeg ubiranja poreznih prihoda, već slabijeg ostvarenja neporeznih prihoda od hrvatskog
prosjeka.
Najznačajnija stavka neporeznih prihoda gradova i općina je stavka komunalnih
doprinosa i drugih naknada utvrđenih posebnim zakonom. U zbroju proračuna svih
gradova i općina RH (bez Grada Zagreba) udjel komunalne naknade činio je više od 50%
neporeznih prihoda, dok je zadnje dvije godine iznosio 47% odnosno 49%. U zbroju
proračuna gradova i općina PPDS-a njen udio je 2007. i 2008. godine iznosio 46%, a
slijedećih godina oko 48% neporeznih prihoda. Manji udjel ove stavke uzrok je
dodatnom zaostajanju neporeznih prihoda gradova i općina PPDS-a za nacionalnom
razinom.
Tablica 6: Udjel komunalnih doprinosa u neporeznim prihodima gradova i općina (%)
2007 2008 2009 2010 2011
RH 52,7 54,2 52,9 51,4 52,5
RH bez Grada Zagreba 52,7 52,6 50,8 47,5 49,4
PPDS 46,9 46,0 49,3 48,2 48,6
Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK
-
19
2.4. Usporedba gospodarske strukture
Usporedbu gospodarske strukture u segmentu poslovanja poduzetnika odnosno
trgovačkih društava i obrtnika obveznika poreza na dobit donosimo stavljajući u odnos
prosječne veličine pokazatelja na dvije razine: svi poduzetnici registrirani u RH odnosno
na PPDS-u. U skladu s tim, pokazatelji obrađeni u nastavku poput broja zaposlenih,
podjele prema djelatnostima i rezultata poslovanja, ne odnose se na sve poduzetnike koje
obavljaju djelatnost na PPDS-u, već na one čije sjedište je na PPDS-u, neovisno o mjestu
/mjestima u kojima obavljaju djelatnost.
Kako je već ranije u tekstu rečeno, od 91.190 poduzetnika koja su poslovala u 2011. god,
njih svega 4.494, odnosno 4,9% registirano je na PPDS-u. Pri tom su na razini RH
zapošljavali ukupno 833.343 djelatnika, dok ih je na području PPDS-a radilo 38.458,
odnosno 4,6% od ukupnog broja.
Ovako veliki nesrazmjer u broju poduzetnika na dvije promatrane razine prate i određeni
pomaci u strukturi gospodarskih djelatnosti i veličini poslovnih subjekata.
Najzastupljenija djelatnost u Hrvatskoj, gledano po broju poduzetnika jest trgovina, gdje
ih je registrirano 28,6%, odnosno 25,3% na PPDS-u. Istovremeno udio zaposlenih u ovoj
djelatnosti na razini RH bio je 22,2%, odnosno 15,2% na PPDS-u, što ovu djelatnost čini
drugom po broju zaposlenih radnika na obje razine, jer se pretežito radi o malim
tvrtkama.
Prerađivačka industrija je djelatnost koja je na razini RH tek na četvrtom mjestu sa 11,8%
registriranih poduzetnika, iza stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, te
građevinarstva, ali sa 27,5% zaposlenih, čime je po značaju daleko iznad ovih djelatnosti.
Na PPDS-u je pak prerađivačka industrija na drugom mjestu po broju tvrtki, ali sa većim
udjelom zaposlenih od 32,8%.
Najveću razliku PPDS-a u odnosu na RH čini značaj poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Dok je na nacionalnoj razini ova djelatnost zastupljena sa svega 1,8% poduzetnika i 3,3%
zaposlenih, na PPDS-u je to vrlo značajna djelatnost sa 8,3% poduzetnika te 13,9%
zaposlenih i zauzima značajno treće mjesto po zaposlenosti na tom području.
-
20
Grafikon 8:
Usporedba strukture gospodarskih djelatnosti RH i PPDS-a 2011. god.
Udio poduzetnika po djelatnostima
RH
4%
6%
5%
1%
5%
0%
1%
13%
29%
15%
4%
1%
2%3%
0%
12%
0%1%1%
PPDS
25%
13%
3%
0%
2%
7%
5%2%
2%
7%
17%
1%
8%1%
1%
3%
1%0%
1%
Udio zaposlenih po djelatnostima
RH
2%
2%
10%22%
4%
5%
7%
1%
5%
1%
1%
1%
4%
2%
3%
1%
27%
1%0%
PPDS
10%6%
33%
0%
15%
1%
4%
0%
1%0%
6%
1%
0%
3%
2%
14%
0%
0%
2%
Izvor: FINA, obrada HGK
-
21
Broj tvrtki ukupnoA Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vađenje
C Prerađivačka industrija
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F Građevinarstvo
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost, zabava i rekreacija
S Ostale uslužne djelatnosti
Nadalje, struktura gospodarstva izražena udjelom pojedinih djelatnosti u ukupnim
prihodima ne prati strukturu gospodarstva gledanu kroz broj zaposlenih u pojedinim
djelatnostima, iako je taj nesrazmjer prisutan samo na nacionalnoj razini.
Iako je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, na razini RH daleko najviše
prihoda ostvaruje trgovina, 35,0%, a na PPDS-u su ipak najviši prihodi u prerađivačkoj
industriji 27,8%, a trgovina je na drugom mjestu sa 23,2%.
Najveća razlika u strukturi djelatnosti na dvije promatrane razine postoji zbog udjela
poljoprivrede, a udio u ukupnim prihodima ove djelatnosti prati omjer koji je postojao u
broju zaposlenih.
-
22
Grafikon 9:
Usporedba djelatnosti po udjelima u ukupnim prihodima na razini
RH i PPDS-a u 2011.g.
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0
30,0
35,0
40,0
Poljopr
ivre
da, š
umar
stvo
i rib
arstvo
Rud
arst
vo i va
đenje
Pre
rađiva
čka
indu
strija
Ops
krba
električ
nom e
nerg
ijom
, plin
om, p
arom
i klim
...
Ops
krba
vod
om; u
klan
janj
e ot
padn
ih v
oda,
gos
poda
r...
Gra
đevina
rstvo
Trgo
vina
na ve
liko
i na
malo;
pop
rava
k mot
ornih
vozila..
Prijev
oz i sk
ladišten
je
Dje
latn
osti pr
užan
ja sm
ješt
aja
te p
ripre
me
i usluž
iva.
..
Info
rmac
ije i ko
mun
ikac
ije
Fina
ncijs
ke d
jelatn
osti i d
jelatn
osti os
igur
anja
Pos
lova
nje
nekr
etnina
ma
Stru
čne,
zna
nstven
e i teh
ničk
e djelat
nosti
Adm
inistra
tivne
i po
moć
ne u
služ
ne d
jelatn
osti
Javn
a up
rava
i ob
rana
; obv
ezno
soc
ijalno
osigur
anje
Obr
azov
anje
Dje
latn
osti zd
ravs
tven
e za
štite
i so
cijalne
skrb
i
Um
jetn
ost,
zaba
va i re
krea
cija
Ostale
uslužn
e djelat
nost
i
% RH
PPDS
-
23
2.5. Gospodarska aktivnost stanovništva i nezaposlenost
PPDS prema podacima Popisa 2011, ukupno ima 499.725 stanovnika (isključujući
pojedinačna naselja) starijih od 15 godina, odnosno 13,8% stanovništva RH starijeg od
15 godina. Pri tom je udio zaposlenih na PPDS-u u ukupno zaposlenom stanovništvu RH
samo 10,6%, a udio nezaposlenih i ekonomski neaktivnih 16,8% odnosno 15,9%.
PPDS ima značajno manji broj zaposlenih osoba, 31,9% u odnosu na RH sa 41,4%.
Najveća kategorija su ekonomski neaktivni od kojih umirovljenika ima 29,2% na razini
RH, a 30,7% na PPDS-u. Osoba koje se bave obavezama u kućanstvu ima dvostruko više
na PPDS-u, 10,1% u odnosu na RH gdje ih je 5,9%.
Tablica 7: Stanovništvo starije od 15 godina prema aktivnosti
RH PPDS %
RH PPDS
Ukupno stanovništvo 3.632.461 499.725 100,00 100,00
Zaposleni 1.503.867 159.383 41,4 31,9
Nezaposleni 292.282 49.149 8,1 9,8
Ekonomski neaktivni* 1.834.014 291.085 50,5 58,3
umirovljenici 1.063.484 153.493 29,3 30,7
osobe koje se bave
obavezama u kućanstvu 214.715 50.708 5,9 10,1
učenici ili studenti 326.345 38.778 9,0 7,8
ostale neaktivne osobe 229.470 48.106 6,3 9,6
Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK
-
24
Grafikon 10:
Stanovništvo starije od 15 godina prema aktivnosti -
usporedba strukture RH i PPDS
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
RH PPDS ukupno
Ekonomski neaktivni
Nezaposleni
Zaposleni
Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK
Kako je vidljivo iz slijedećeg grafa, promatrano u odnosu na ukupan broj stanovnika,
udio stanovništva koje ostvaruje prihode od stalnog rada značajno je manji na PPDS-u
nego u RH (23,3 % u odnosu na 32,6%) dok je udjel broja stanovnika bez prihoda veći
(35,6 % u odnosu na 32,2%). Osobito je znakovita kategorija socijalne naknade, koja na
razini RH iznosi 4,2%, a na PPDS-u je skoro dvostruko veća i iznosi 7,2%.
-
25
Grafikon 11:
Udio stanovnika prema glavnim izvorima sredstava za život u ukupnom
broju stanovnika - usporedba RH i ukupnog PPDS, Popis 2011
0,00
5,00
10,00
15,00
20,00
25,00
30,00
35,00
40,00
Prih
odi o
d st
alno
g ra
da
Prih
odi o
d po
vrem
enog
rada
Prih
odi o
d po
ljopr
ivre
de
Star
osna
miro
vina
Ost
ale
miro
vine
Prih
odi o
d im
ovin
e
Socija
lne
nakn
ade
Ost
ali p
rihod
i
Povr
emen
a po
tpor
a dr
ugih
Bez
prihod
a
Nep
ozna
to
Glavni izvori sredstava za život
Ud
io u
uk
up
no
m b
roju
sta
no
vn
ika
(%) RH
PPDS ukupno
Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK
-
26
Radno sposobno stanovništvo je onaj dio populacije koji predstavlja radni kontingent,
odnosno iz njega se izdvaja trenutno aktivno stanovništvo ili radna snaga. Pri tom PPDS
ima znatno niži udio radno sposobnog stanovništva, u dobi između 15 i 65 godina, i to
64,0% u odnosu na RH sa 67,1%.
Daljnja usporedba pokazatelja o iskorištenosti radne snage i funkcioniranja tržišta rada
pokazala je nepovoljniju situaciju PPDS-a u odnosu na RH.
Stopa aktivnosti pokazuje kolika je iskorištenost radnog kontingenta, odnosno koliko je
aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu. Stopa aktivnosti od 55,0% na
PPDS-u značajno zaostaje za razinom RH od 62,5%. Međutim, ovaj podatak potpunu
informaciju daje tek uz pokazatelje zaposlenosti i nezaposlenosti.
Stopa zaposlenosti mjeri koliki je udio zaposlenog stanovništva u radno sposobnom
stanovništvu. Dok je na razini RH ta stopa iznosila 52,3%, na PPDS-u pokazuje još veći
jaz od 42,0%.
Nadalje, stopa nezaposlenosti mjeri koliko je nezaposlenih u aktivnoj populaciji, te je na
PPDS-u bila 23,6% , u odnosu na RH sa 16,3 % nezaposlenih.
Tablica 10: Radno sposobno stanovništvo, aktivno stanovništvo, zaposleni i nezaposleni
RH PPDS
Radno sposobno stanovništvo 2.873.828 379.195
Aktivno stanovništvo 1.796.149 208.532
Zaposleni 1.503.867 159.383
Nezaposleni 292.282 49.149
Stopa aktivnosti 62,5 55,0
Stopa zaposlenosti 52,3 42,0
Stopa nezaposlenosti 16,3 23,6
Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK
-
27
Grafikon 13:
Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti
usporedba RH i PPDS
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
Stopa aktivnosti Stopa zaposlenosti Stopa
nezaposlenosti
%
RH
PPDS ukupno
Izvor: DZS - Popis 2011, obrada HGK
-
28
Nezaposlenost1)
Prema podacima HZZ-a na dan 31.12.2011. godine na PPDS-u je bilo 61.222
nezaposlene osobe, što je u odnosu na ukupan broj od 315.438 nezaposlenih u RH značilo
da na PPDS-u živi 19,4% svih nezaposlenih, a samo 14,6% ukupnog stanovništva.
Nadalje, kako je ranije prikazano, stopa obrazovanosti koja daje omjer stanovništva sa
najmanje završenom srednjom školom u odnosu na radno sposobno stanovništvo na
razini RH u 2011. god. iznosila je 69,0%, dok je istovremeno na PPDS-u bila 53,9%,
pokazujući generalno nepovoljniju obrazovnu strukturu stanovnišva u odnosu na RH.
Promatramo li strukturu nezaposlenih prema stupnju obrazovanja, omjeri na razini RH i
PPDS-a vrlo su različiti. Dok je zastupljenost nezaposlenih osoba bez škole i s
nezavršenom osnovnom školom na razini RH iznosila 5,8%, na PPDS-u taj postotak je
znatno veći i iznosi 7,6%. Najveća razlika u nezaposlenosti bila je kod onih sa osnovnom
školom. Takvih je u RH bilo 21,9%, a na PPDS-u čak 30,6%. Najveću skupinu
nezaposlenih na obje razine čine nezaposleni sa srednjom školom za zanimanja do 3
godine i školom za KV i VKV radnike i njihov udio je skoro isti i iznosi 34,3% na razini
RH te 34,9% na PPDS-u. Kod nezaposlenih sa završenom srednjom školom u trajanju od
4 i više godina postotak od 24,2% u RH je viši u odnosu na PPDS gdje ih je 20,5%.
Također i u idućim razinama obrazovanja: gimnaziji, prvom stupnju fakulteta, stručnom
studiju, višoj školi te fakultetu, akademiji, magisteriju i doktoratu dvostuko je veći
postotak nezaposlenih na razini RH, nego na PPDS-u.
Na slijedećem grafu prikazan je trend kretanja nezaposlenosti od 2007. godine.
Trend povećanja broja nezaposlenih započet 2009. god. doživio je veliki skok u odnosu
na 2008. Na razini RH broj nezaposlenih se povećao za 21,2%, dok je na PPDS-u rast bio
manje izražen sa 12,7%. Taj trend se nastavio i u 2010. sa nešto manjim postotkom
povećanja (9,7% u RH odn. 6,6% na PPDS-u). Međutim, 2011. godine došlo je do
smanjenja broja nezaposlenih na obe razine u iznosu od 2% što je rezultiralo brojem od
315.438 nezaposlenih u RH, od čega je na PPDS-u bilo 61.222.
1)
Napomena: Podaci o nezaposlenosti prema evidenciji HZZ-a donose stanje na dan 31.12.2011. godine, a
ostali podaci su dani prema Popisu 2011, što znači da nisu dostupni na isti dan za promatrane razine.
-
29
Grafikon 11:
Nezaposlene osobe - trend kretanja u periodu od 2007-2011,
usporedba stanja na dan 31. prosinca za RH i PPDS
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
2007 2008 2009 2010 2011
godina
bro
j n
ezap
osle
nih
RH
PPDS ukupno
Izvor: HZZ, obrada HGK
Grafikon 12:
Indeksi broja nezaposlenih osoba, 2007=100
Usporedba pokazatelja na razini RH i PPDS na dan 31. prosinca 2007-2011
0
20
40
60
80
100
120
140
2007 2008 2009 2010 2011
godina
Ind
eks RH
PPDS ukupno
Izvor: HZZ, obrada HGK