Počela ekonomije – skripta
predavač Katarina Štavlić, univ. spec. oec.
Veleučilište u PožegiStručni studij RačunovodstvoStručni studij Trgovina
Požega, 2011.
Autor: Katarina Štavlić, univ. spec. oec.
Naslov: Počela ekonomije - skripta
Izdavač: Veleučilište u Požegi
Recenzenti: dr. sc. Milan Ivanović i prof. dr. sc. Zlatko Lacković
Lektor: Izabela Mlinarević, prof.
Napomena: Zahtjev sustava PDF viewer
ISBN 978-953-7744-14-4
____________________________________________________Odluka Stručnog vijeća Veleučilišta u Požegi na 17. sjednici
održanoj 22. rujna 2011.
2
Kratak sadržaj1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom
sustavu, tržištu i ekonomistima
2. Korištenje ekonomskih resursa
3. Potražnja – pojam, zakon potražnje i elastičnost potražnje
4. Ponuda – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude
5. Tržišna ravnoteža
6. Potrošnja i potrošačev izbor
7. Proizvodnja i proizvođačev izbor
8. Tržište dobara (tržišna struktura)
9. Tržište čimbenika proizvodnje
10. Država i tržište
11. Osnovni makroekonomski pojmovi
3
1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu i ekonomistima
4
“Bogatima nas ne čini što uzimamo, već ono što dajemo.”Henry Ward Beecher
Zašto učiti ekonomiju?
� ispitali kako neko poduzeće može najefikasnije ostvariti svoje ciljeve i namjere;
� riješili probleme manadžerskog odlučivanja primjenom ekonomske teorije i instrumenata znanosti o odlučivanju.
� Kako bi spoznali novi način razmišljanja;
� prepoznali način funkcioniranja gospodarstva i društva u cjelini;
� razumjeli svjetske trendove i aktivnosti;
� prepoznali pravila i zakonitosti poslovanja i gospodarstva;
� spoznali ekonomiju kao sredstvo za analizu;
5
Zašto učiti ekonomiju?
� Olakšati si životne situacije.
� Živjeti u blagostanju.
� Razumjeti zašto imamo ovakvu gospodarsku situaciju.
� Za samopouzdanje i stvaranje dodatne vrijednosti.
� Jedan od preduvjeta za korištenje mogućnosti u životu?
� ???
6
Pojam ekonomije
� Riječ ekonomija potječe od grčkih riječi: oikos – kuća, domaćinstvo; nomos – zakon, pravilo o upravljanju.
� Ekonomija je izučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4.
� Ekonomija proučava kretanja u cijeloj privredi - cijene, troškove, proizvodnju, nezaposlenost, inflaciju,….
� Ekonomija je mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. � Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 8.
7
Ekonomija je (gospodarski mehanizam) skup institucija i pravila kojim se organizira raspodjela i upotreba proizvodnih resursa kako bi se zadovoljile potrebe i želje ljudi u društvu.
Institucije:
tržištevladasindikati
propisizakonietikaobičaji
Pravila:
8
Pojam ekonomike� Ekonomika može dati odgovore na pitanja o prošlom i
sadašnjem stanju gospodarstva, ali ima ograničene mogućnosti predviđanja budućnosti.
� Ekonomika je znanost o ekonomiji koja nastoji odgovoriti na pitanje koliko dobro gospodarski sustav društva zadovoljava ekonomske potrebe i želje ljudi.� Karić, M.: Mikroekonomika, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006., str. 2.
� Ekonomika je proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te načina na koji proizvedena dobra i usluge raspoređuje između svojih članova.
� Definiranje predmeta proučavanja ekonomike:� proizvodnja (proces korištenja materijalnih i radnih resursa u stvaranju dobara i
usluga)
� raspodjela (način podjele ukupnog proizvoda društva na njegove članove (tko koliko dobiva))
� potrošnja (potrošnja je korištenje svega što ima vrijednost i uživanje usluga trajnih dobara).
9
Tablica 1. Temeljna pitanja ekonomike
ŠTOPROIZVODITI
KAKO PROIZVODITI
KAKORASPODIJELITI
Vrste dobara i usluga
Kombiniranje resursa
Metode raspodjele rezultata
• kapitalna dobra
• potrošna dobra
• manualno
(ručnim radom)
• automatizirano
(strojnim radom)
• jednako
• prema radu
• prema dohotku
(uz socijalnu skrb)
10
Slika 1. Ekonomski sustav
Raspodjelaresursa(input)
Korištenje resursa(proces)
Zadovoljavanjepotreba(output)
Povratna veza
11
Zadatak� ekonomske znanosti (ekonomike, ekonomske teorije,
teorije ekonomije)
� ekonomskog sustava (ekonomije, gospodarstva, privrede):
Ekonomika (teorija) - proučavanje raspodjele resursa
Želje > potrebe > mogućnosti
Ekonomija – praksa (mehanizam raspodjele resursa)
12
Ekonomika se dijeli na:Makroekonomiku(grčki “makro” znači velik)
� Proučava kretanje ukupnih (agregatnih) veličina (štednja, zaposlenost, nezaposlenost, cijene, investicije, tečajevi, stopa rasta, društveni proizvod, ponuda i potražnja).
� Utemeljitelj: J. M. Keynes, Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936.
Mikroekonomiku(grčki “mikro” znači malen)
� Proučava odnose između grana i skupina u gospodarstvu i kretanje pojedinačnih veličina (cijene, plaće, troškovi, prihodi, izdaci, resursi, proizvodi, investicije).
� Utemeljitelj: Adam Smith, Bogatstvo naroda, 1776.
13
Predmet proučavanja mikroekonomike Mikroekonomski subjekti:� proizvođači (ponuđači): poduzeća, domaćinstva
� potrošači (kupci): kućanstva, pojedinci
� vlasnici resursa (kapitala, rada i zemlje).
Ponuda Potražnja
Cijena
14
Slika 2. Bitni elementi predmeta proučavanja makroekonomike
UKUPNI ROBNI I NOVČANI TOKOVI
POTREBE POTROŠAČA PROIZVODNI KAPACITETI
UKUPNA POTROŠNJA UKUPNA PROIZVODNJA
AGREGATNA POTRAŽNJA AGREGATNA PONUDA
VISOKANISKA
ZASTOJ NAPREDAK
NEZAPOSL. INFLACIJA
NISKAVISOKA
ZASTOJNAPREDAK
NEZAPOSL.INFLACIJA
MJERE MONETARNE I KREDITNE POLITIKE
15Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 5.
Ekonomski sustavOdređuje način na koji se provodi ekonomska aktivnost u nekoj
zemlji.
Svrha je ekonomskog sustava:
� osigurati red u ekonomskoj aktivnosti
� odrediti smjer njezina razvitka.
Funkcije ekonomskog sustava:
1. odrediti što je potrebno proizvoditi (mehanizam postizanja kompromisa, određivanje prioriteta)
2. osigurati racionalnu organizaciju proizvodnje (kako proizvoditi, kombinirati resurse, razvoj tehnologije)
3. omogućiti raspodjelu proizvoda (kriteriji raspodjele i sredstva za provedbu raspodjele, utjecaj na učinkovitost).
� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 28.
16
Oblici ekonomskog sustava:� planski (gospodarstvo je organizirano po zapovjednom načelu; sve
temeljne ekonomske odluke donosi vlada ili središnji ured za ekonomsko planiranje)
� poduzetnički (decentralizirano odlučivanje, funkcioniranje sustava: ravnoteža, ponuda, potražnja i cijene; automatizam tržišta, mogućnost izbora za potrošače, cjenovni sustav)
� mješoviti (kombinacija djelovanja planskih i tržišnih snaga; u njima djeluje tržište i slobodno poduzetništvo, ali i država ima značajnu ulogu)
� tradicionalni (ekonomske odluke o tome što, kako i za koga će se proizvoditi donose se sukladno povijesnoj tradiciji).
17
Tablica 2. Temeljna obilježja ekonomskih sustava
Obilježja Planski sustav Poduzetnički sustav
Vlasnici resursa Država (vlada) Pojedinci i poduzeća
Odlučivanje Centralizirano Decentralizirano
Temeljna metafora Čvrsta ruka Nevidljiva ruka
Alokacija resursa Planska Tržišna
Temeljno načelo Usmjerene ekonomije Slobodnog tržišta
Potrošački izbor Ograničen Raznolik
Ekonomski učinci Nedjelotvornost Djelotvornost
18Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 33.
Obilježja idealnog ekonomskog sustava:
� ekonomska učinkovitost
� ekonomski rast
� puna zaposlenost
� stabilnost cijena
� jednakost u raspodjeli
� ekonomska sloboda.
19
Tržište� Središnji mehanizam funkcioniranja poduzetničkog
ekonomskog sustava.� Ustanova u okviru koje kupci (nositelji potražnje) i prodavatelji
(nositelji ponude) određenih dobara i usluga obavljaju razmjenu putem cijena (nepotpuna definicija).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 66.
� Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 26.
20
Slika 3. Elementi gospodarskog sustava
Tržište
učinaka
Tržište
resursa
Poduzeća
(proizvođači
)
Kućanstva
(potrošači)
Tokovi
resursa
Tokovi
učinaka
21Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 5.
!
Slika 4. Kružni tok dohodaka i izdataka
Tržišta proizvodnih resursa
Tržišta proizvoda
Poduzeća Kućanstva
Država
Financijske institucije
PLAĆANJA
POREZIPLAĆANJA
POREZI
KREDITI ŠTEDNJA
DOHODAKPLAĆANJA PROIZVODNIH RESURSA
PRIHODI OD PRODAJE
POTROŠAČKI IZDACI
22
Ekonomske teorije
� Teorije se koriste za objašnjavanje uočenih pojava pomoću skupa temeljnih pravila i pretpostavki.
� Vrijednost teorije određena je kvalitetom njezinih predviđanja, uz dane pretpostavke.
� Teorija je korisna samo ako se može upotrijebiti za predviđanje događaja u stvarnom životu.
� Na primjer:
� teorija ponašanja prodavatelja
� teorija ponašanja potrošača
� teorija ponašanja tržišta i sl.
23
Pozitivna – normativna ekonomijaPozitivna ekonomija je teorija koja opisuje činjenice o nekom
gospodarstvu. Teorija koja teži na temelju činjenica objasniti svijet onakvim kakav on jest, npr. “stopa nezaposlenosti u RH iznosi 23%”.
Normativna ekonomija je teorija koja gradi pretpostavke o tome kakvo bi gospodarstvo trebalo biti i uključuje etička pravila i pravila pravednosti. Npr.: “siva ekonomija ne bi trebala postojati” ili “stopa nezaposlenosti u RH iznosi 23% i to je loše za hrvatsko društvo …”.
� Za mnoge ekonomiste ispravna je uloga teorije da objašnjava kakav svijet jest (što je zbiljsko, pozitivno) više nego kakav bi svijet trebao biti (što je zahtjevano, normativno).
Pozitivna ekonomika je temeljni pristup u nastavnom predmetu Počela ekonomije.
24
Ekonomika i ekonomisti…� “teorijski otac kapitalizma”- Adam Smith (Istraživanje prirode i
uzroka bogatstva naroda, 1776. godina) - …povećati bogatstvo i moć zemlje…
� Karl Marx izvrgao je potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju…� Ricardo, D. i Malthus - razvili teoriju slobodnog poduzetništva…� Alfred Marshall - Načela ekonomike, 1890. godina - pokušao pomiriti
klasičnu (političku) ekonomiju i ekonomiju koja nastaje…� Keynes, J. M. - Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca, 1936.
godina� P. Samuelson: “…proučavanje kako društva koriste oskudne
resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.”
Kapitalistička ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju “nevidljiva” Smithova ruka (tržište) i “vidljiva” Keynesova ruka (država).
25
2. Korištenje ekonomskih resursa
26“Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar.
Stoga mijenjam sebe.” Chinmoy
Ekonomski resursi
� Korištenje ekonomskih resursa omogućuje zadovoljenje ljudskih potreba. Kako su resursi ograničeni, temeljna je zadaća ekonomike proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te njihovom raspodjelom (distribucijom) na pojedine članove društva.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 14.
� Ekonomski resursi su elementi (proizvodni čimbenici, inputi) koji ulaze u proizvodne procese namijenjene stvaranju dobra i usluge.
� Na primjer brašno, šećer, jaja, kokos, čokolada, mikser i rad ulazni su resursi (inputi) koji se koriste u proizvodnji kolača kao izlaznog proizvoda (outputa).
27
Ekonomski resursi u proizvodnji kolača
Inputi Output
brašno, šećer, jaja, kokos, čokolada, mikser i rad
kolač
28
Ekonomska teorija poznaje četiri inputa, odnosno resursa, to su:
� rad - psihičke i fizičke sposobnosti ljudskih bića koje oni upotrebljavaju uproizvodnji;
� kapital (kapitalnih dobara) – obuhvaća sva proizvedena dobra koja semogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara (strojevi, ceste, računala,građevine, zalihe gotovih proizvoda i sl.);
� zemlja (prirodni resursi) – predstavljaju dar prirode našim proizvodnimprocesima (zemlja za poljoprivredu, gradnju kuće, šume, rude i sl.);
� poduzetništvo – sposobnost stvaranja novih, razvijanja postojećihdobara i usluga, ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
187.
Tržište resursa uvjet je za normalno funkcioniranje proizvodnje.
29
Problem rijetkosti (oskudnosti)� Količine resursa raspoložive gospodarstvu za korištenje
tijekom bilo kojeg vremenskog razdoblja ograničene su i ne mogu se bitno povećavati.
� Bit ekonomskog problema: većina ljudi želi posjedovati više dobara i usluga nego što im njihovi dohoci dopuštaju (resursi imaju ograničenu ponudu, a ljudske su želje neograničene).
� Stoga se mora vršiti izbor kako bi se postojeći resursi uskladili s potrebama potrošača.
Svaki izbor uvjetuje oportunitetni trošak - vrijednost najbolje alternative od koje se odustaje.
U svijetu oskudnosti odabirući nešto znači odreći se čega drugog. Oportunitetni trošak odluke jest vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 13.
30
OBJEKTIVNA SUBJEKTIVNA
�DOHODAK�POTREBE
OGRANIČENJA POJEDINACA PRI KUPNJIOGRANIČENJA POJEDINACA PRI KUPNJI
�CIJENE
31
Grafikon 1. Pravac cijeneGrafikon 1. Pravac cijene
krivulja alternativnih mogućnosti potrošnjedobro B
dobro A0
više dobra Aviše dobra A manjedobra Bmanjedobra B
potrošnjapotrošnja
32
Proizvodne mogućnosti
� Alternativne kombinacije proizvoda i usluga koje društvo može proizvoditi. Ovise o sastavu raspoloživih resursa i prikazuju se pomoću krivulje proizvodnih mogućnosti.
� Krivulja proizvodnih mogućnosti prikazuje sve moguće kombinacije dvaju dobara koje bi se mogle proizvesti iz određene (stalne) količine resursa.
� Granica proizvodnih mogućnosti (GPM) pokazuje maksimalne količine proizvodnje koje neko gospodarstvo može dosegnuti. Uz dano tehnološko znanje i raspoloživu količinu ulaznih veličina GPM predstavlja popis roba i usluga raspoloživih društvu.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 11.
33
Količinahranetjedno
4
10A
B
Količinaodjećetjedno0 3 12
Grafikon 2. Krivulja proizvodnih mogućnosti
Točke A i B proizvodno su učinkovite – gospodarstvo ne može proizvesti više dobra A bez da proizvodi manje dobra B. To znači da je gospodarstvo na granici proizvodnih mogućnosti.
34Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 17.
� Slika prikazuje krivulju proizvodnih mogućnosti u kojoj su dobra hrana i odjeća u količinama koje se mogu proizvesti u jednom tjednu.
� U točki A prikazana je mogućnost proizvodnje 10 jedinica hrane i 3 jedinice odjeće.
� U točki B prikazana je mogućnost proizvodnje 4 jedinice hranei 12 jedinica odjeće.
� Točke izvan krivulje (granice) nisu dostižne bez povećanja količine raspoloživih resursa i to pokazuje temeljnu činjenicuda su resursi rijetki (oskudni).
� Točke na krivulji znače mogući opseg proizvodnje.� Resursi se mogu pomicati s jednog proizvoda na drugi (s
jedne kombinacije na drugu), to jest društvo može vršiti izbor.
Krivulja proizvodnih mogućnosti
35
Uvjeti u kojima vrijede mogućnosti proizvodnje dvaju proizvoda:
1. dostignuta razina razvitka tehnologije
2. postojeće količine raspoloživih resursa
3. prilagodljivost (fleksibilnost) resursa za različite kombinacije dobara i usluga u čijoj proizvodnji se mogu koristiti.
Pretpostavke na kojima se temelji krivulja proizvodnih mogućnosti:
1. zaposleni su svi proizvodni resursi kojima društvo raspolaže
2. korištenje resursa je maksimalno učinkovito (efikasno).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 18.
36
OBJEKTIVNA SUBJEKTIVNA
�PROIZVODNI RESURSI �POTREBE
OGRANIČENJA DRUŠTVA U PROIZVODNJIOGRANIČENJA DRUŠTVA U PROIZVODNJI
� količina� učinkovitost
37
Grafikon 3. Transformacijska krivuljaGrafikon 3. Transformacijska krivulja
krivulja alternativnih mogućnosti proizvodnje
dobro B
dobro A0
više dobra Aviše dobra A manjedobra Bmanjedobra B
proizvodnjaproizvodnja
38
Grafikon 4. Granica proizvodnih mogućnosti
Hrana(količina)
Odjeća(količina)
F i E
su krajnosti
B, C i D sudruge mogućekombinacije
FF je neučinkovito kako u odnosuna B tako i u odnosu na C
60
100
A
E
B
C
DE je nemoguća proizvodnja
39
Grafikon 5. Ekonomski napredak u ukupnoj proizvodnjiK o lič in a h ra n e d n ev n o (k g )
K ol i či na odjeće dnev no (k om )0
N o v a k riv u lja p ro izv o d n ih
m o g u ćn o s ti
40Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 19.
Količinahranetjedno
Količinaodjećetjedno
0
Grafikon 6. Ekonomski napredak u proizvodnji odjeće
41Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 19.
Tablica 3. Utjecaj tržišta na racionalno ponašanje ekonomskih subjekataTržišne
promjeneUčinak na ponašanje
kupacaUčinak na ponašanje
prodavateljaRast cijena
dobara (rast
dobitaka)
Zamjena jeftinijim dobrima
ili smanjenje razine
zadovoljenja određene
potrebe te prebacivanje
resursa na druge potrebe
Povećanje ulaganja
resursa u proizvodnju tih
dobara (seljenje resursa u
djelatnosti koje
proizvode dobitak)
Pad cijena
dobara (pad
dobitaka)
Kupovanje većih količina
dobra i pojava novih kupaca
tog dobra
Proizvodnja i prodaja
manjih količina dobra te
povlačenje resursa iz te
djelatnosti
42Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 25.
3. POTRAŽNJA – pojam, zakon potražnje, elastičnost potražnje
43Labor omnia facit - Rad čini sve
Latinska izreka
Definiranje potražnje
Potražnja je spremnost (volja i sposobnost) neke osobe (potencijalnog kupca, potrošača) da kupi
� određenu vrstu dobara ili usluga
� u određenom trenutku
� na određenom mjestu
� uz različite (alternativne) cijene.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 68.
44
Slika 5. Model kružnog toka tržišnog gospodarstva
45
Cijene na tržištimadobara
Cijene na trž. proizvodnih faktora
Potrošački glasovi
Kućanstva
Vlasništvo nadinputima
Troškovi proizvodnje
Poslovne aktivnosti
Što?
Kako?
Za koga?
Tržište proizv. faktora
Tržište dobara
Čaj
Stanovanje
Cipele
Rad
Zemlja
Kapital
Rad
Zemlja
Kapital
Cipele
Stanovanje
Čaj
AS i AD
Konkurencijom
Novčani glasovi
Plaće, najamnine itd.
46Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 29.
PotrebeEfektivna potražnja
INDIVIDUALNE POTRAŽNJEINDIVIDUALNE POTRAŽNJE
TRŽIŠNA POTRAŽNJATRŽIŠNA POTRAŽNJA
Veličina potražnje: količina koju bi kupci kupili po različitim cijenama.
47
Tablica 4. Skala (tablica) potražnje
Cijena (po kom) Količina (tjedno)
5 kn 2 kom2 kom
4 kn 4 kom4 kom
3 kn 6 kom6 kom
2 kn 8 kom8 kom
1 kn 10 kom10 kom
Pokazuje kako se s promjenom cijene mijenja potraživana količina, ceteris paribus.
48Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 20.
Vodoravna os prikazujepotraživanu količinu (Q) ukomadima u jedinici vremena.
Okomita os prikazuje iznoscijene (P) koji potrošač plaća po komadima u kunama.
Crtanje krivulje potražnje
Količina
Cijena(kn po kom)
49
Grafikon 7. Krivulja potražnje
D
Krivulja potražnje ima nagibprema dolje što pokazuje dasu kupci voljni kupiti većukoličinu robe pri nižoj cijenibudući da proizvod postajerazmjerno jeftiniji, a realnidohodak kupca se povećava.
Količina (kom)
Cijena(kn po kom)
50
Cijena i potraživana količina mijenjaju se u Cijena i potraživana količina mijenjaju se u suprotnom smjeru (ceteris paribus).
pri višoj cijeni kupci potražuju
pri nižoj cijeni kupci potražuju
manju količinu veću količinu
51
Zakon potražnje
Pri povećanju cijena smanjuje se potraživana količina dobara iusluga, ali samo pod uvjetom da svi drugi čimbenici (ponuda,kvaliteta dobara i usluga, potrebe za njima i sl.) ostanunepromijenjeni.
Pri smanjenju cijena povećava se potraživana količina dobara iusluga, ceteris paribus.
Zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnjajednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svihindividualnih potražnji za nekim dobrom).
� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 19.
52
Necjenovne odrednice potražnje
� ukusima/sklonostima potrošača� dohocima potrošača (normalna i inferiorna dobra)� cijenama ovisnih dobara:
� supstituta (zamjena)� komplemenata (nadopuna)
� potrošačkim očekivanjima� uvjetima razmjene.
Potražnja ovisi o:
53
Povećanje i smanjenje potražnje
� Povećanje potražnje: pomak krivulje potražnje udesno (prema većim količinama).
� Smanjenje potražnje: pomak krivulje potražnje ulijevo (prema manjim količinama).
� Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale nepromijenjene uvjete, promjenu njegove potraživane količine.
� Promjena necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znači promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje.
� Do promjene potraživane količine dolazi uslijed promjene cijene potraživanog dobra i tada dolazi do pomaka po krivulji potražnje. Ukoliko se mijenjaju necjenovne odrednice potražnje, tada dolazi do pomaka krivulje potražnje lijevo ili desno, ovisno o nastaloj promjeni.
54
O
Cije
na
Potraživana količina
Grafikon 8. Promjene potražnje
D0 D1D2
Smanjenje
potražnje
Povećanje
potražnje
Povećanje potraživane količine
Smanjenje potraživane količine
55Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 75.
Elastičnost potražnje
� Mjeri odgovor (reagiranje) potraživane količine na promjenu jednog od čimbenika potražnje, ceteris paribus.
� Temelji se na postotnim promjenama.
� Poznate su tri vrste elastičnosti potražnje:� cjenovna
� dohodovna� križna.
� Elastična (osjetljiva) potražnja - kada kupci mijenjaju svoje kupovine kao odgovor na promjenu cijene/dohotka.
� Neelastična (neosjetljiva) - kada kupci ne prilagođavaju značajnije svoje kupovine kao odgovor na promjene cijene/dohotka.
56
Elastičnost potražnje i ukupni prihod
� Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (ukupni prihod = količina x cijena).
� Ec > 1 – povećanje ukupnih prihoda poduzeća uslijed sniženja cijene.
� Ec = 1 – ukupni prihod ne mijenja se uslijed sniženja cijene.
� Ec < 1 – smanjenje ukupnih prihoda poduzeća uslijed sniženja cijene.
57
Tablica 5. Odnosi između promjene cijene, elastičnosti i ukupnog prihoda
Promjene cijenePromjene cijene Promjene prihodaPromjene prihoda ElastičnostElastičnost
Rast Pad Ec > 1, elastičnost
Rast Rast Ec < 1, neelastičnost
Rast Bez promjene Ec = 1, jedinična el.
Pad Rast Ec > 1, elastičnost
Pad Pad Ec < 1, neelastičnost
Pad Bez promjene Ec = 1, jedinična el.
58
Cijena
0 Količina
D
Cijena
0 Količina
D
……………. potražnja ……………… potražnja
Grafikon 9. Cjenovna elastičnost potražnjeGrafikon 9. Cjenovna elastičnost potražnje
neelastična elastična
Što je potražnja manje elastična, krivulja je strmija,
i obrnuto !!!
59
Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 68., Obrada autora
O
Cije
na
Potraživana količina
Grafikon 10. Krivulja savršeno neelastične potražnje
D
Ep = 0
P0
P1
Q0
Razmjerno velikipad cijene
Količina sene mijenja
Krivulja savršeno neelastične potražnje okomita je na os x, odnosno paralelna s osi y.
60Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
O
Cije
na
Potraživana količina
Grafikon 11. Krivulja savršeno elastične potražnje
D
Ep = - ∞
∆Q / ∆P = (1/nagib krivulje)P0
Q0 Q1
Razmjerno velikirast količine
Cijena sene mijenja
Savršeno elastična potražnja ima krivulju potpuno vodoravnu, tj. paralelnu s osi x.
61Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
O
Cije
na
Potraživana količina
Grafikon 12. Krivulja razmjerno elastične potražnje
D
Razmjerno malipad cijene
Razmjerno velikirast količine
P0
P1
Q0 Q162Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
O
Cije
na
Potraživana količina
Grafikon 13. Krivulja razmjerno neelastične potražnje
D
P0
P1
Q0 Q1
Razmjerno velikipad cijene
Razmjerno malirast količine
63Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
Cjenovna elastičnost potražnje
Cjenovna elastičnost potražnje jest postotna promjena tražene količine uslijed postotne promjene cijene traženog dobra.
Koeficijent elastičnosti mjeri postotak promjene potraživane količine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris paribus
(uzima se apsolutna vrijednost).
% ∆ K
Ec = (-)
% ∆ C
Postotna promjena potraživane količine dobra A
Postotna promjena cijene dobra A
64Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 37.
Formula za izračunavanje Formula za izračunavanje koeficijenta cjenovne elastičnosti koeficijenta cjenovne elastičnosti
potražnjepotražnje
( )
( )100
2/
1002/
100
100
10
10
⋅+
∆
⋅+
∆
=
⋅∆
⋅∆
=
CC
C
KK
K
C
C
K
K
Ec
65Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 43.
Primjer izračuna koeficijenta elastičnosti potražnje:
Cijena dobra raste sa 38 kn na 40 kn.
Potraživana količina pada sa 90 na 80 kom.
Izračunajte koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje!
Utvrdite što se događa s ukupnim prihodom proizvođača dobra A!
66
K0 – K1 = 90 – 80 = 10
C1 - C0 = 40 – 38 = 2
Cijena dobra raste sa 38 kn na
40 kn.
Potraživana količina pada sa
90 na 80 kom.
10 /((90+80)/2)
Ec =
2 / ((38+40)/2)
10/ 85
Ec =
2/ 39
Ec = 0,117 / 0,051= 2,294
Rješenje:
Ukupni prihod poduzeća smanjuje se.UP0= 90 x 38= 3420 knUP1= 40 x 80= 3200 kn
67
Rasponi i značenje elastičnostiVrste Vrijednost
koeficijenta Ec Značenje
Savršeno neelastična
0 Nema promjene količine kada se cijena mijenja
Razmjerno neelastična
< 1 Količina se mijenja manje nego cijena
Jedinično elastična
1 Količina i cijena mijenjaju se za jednak %
Razmjerno elastična
> 1 Količina se mijenja više nego cijena
Savršeno elastična
∞ Potražnja postoji samo pri jednoj cijeni
68
Čimbenici cjenovne elastičnosti:
� važnost dobara (neophodna i luksuzna)
� zamjenjivost dobara (raspoloživost supstituta)
� više supstituta veća elastičnost
� udio dobra u dohotku potrošača, tj. % određenog dobra u ukupnim izdacima (što je manji %, veća je neelastičnost)
� širina tržišta (opća dobra teže je zamijeniti)
� vrijeme (potražnja je elastičnija u dugom roku).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 79., 80.
69
Križna elastičnost potražnje
Mjeri % promjene potraživane količine dobra A pri promjeni cijene dobra B za 1%, ceteris paribus.
Pozitivna: supstituti
Negativna: komplementi
% ∆ KA
Ek =
% ∆ CB
70
Ukoliko je koeficijent križne elastičnosti potražnje:
� > 0 - koef. križne elastičnosti pozitivan je broj. Radi se o supstitutima - dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti.
� = 0 – promjena cijene jednog dobra ne tangira potražnju drugog dobra (nezavisna dobra).
� < 0 – negativna križna elastičnost -komplementarna dobra (povećanje cijene benzina - smanjenje potražnje automobila).
71
Dohodovna elastičnost potražnje
� mjeri postotak promjene potraživane količine za jedan posto promjene dohotka, ceteris paribus.
Pozitivna (Ed < 1):
normalna “neophodna” dobra.
Pozitivna (Ed > 1):
normalna “luksuzna” dobra.
Negativna (Ed < 0):
inferiorna dobra.
% ∆ K
Ed =
% ∆ D
72Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 85.
Tablica 6. Koeficijenti elastičnosti potražnje
Cjenovne Križne Dohodne
Potpuno elastična
k = ∞∞∞∞
Supstituti k > 0
Potpuno elastična
k = ∞∞∞∞Elastična
k > 1Komplementarna
dobra k < 0
Neovisna dobrak = 0
Luksuzna dobrak > 1
Jediničnak = 1
Superiorna dobrak > 0
Neelastičnak < 1
Potpuno neelastičnak = 0
Potpuno neelastičnak = 0
Neophodna dobrak < 1
Inferiorna dobrak < 0
73Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 85.
4. PONUDA – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude
74“U radiše svega biše, u štediše još i više.”
Narodna poslovica
Definiranje ponude
� Ponuda je spremnost (volja i sposobnost) neke osobe (proizvođača, prodavatelja,
ponuđača) da proda� određenu vrstu dobara ili usluga
� u određenom trenutku
� na određenom mjestu
� uz različite (alternativne) cijene.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 92.
75
PONUDAPONUDA
POJEDINAČNE PONUDEPOJEDINAČNE PONUDE
TRŽIŠNA PONUDATRŽIŠNA PONUDA
Ponuđena količina: količina koju je prodavatelj spreman ponuditi po određenoj
cijeni.
76
Promjene ponuđene količine
� Ponuđena količina mijenja se s promjenom cijene dobra.� Povećanje potražnje za nekim dobrom uvjetuje rast cijene.� Više cijene potaknut će proizvođače da ponude veću
količinu dobra na prodaju.� Pojavit će se i novi proizvođači u konkurentskim granama.
77
Tablica 7. Skala (tablica) ponude
Cijena (po kom)Cijena (po kom) Količina (tjedno)Količina (tjedno)
5 kn 10 kom10 kom
4 kn 8 kom8 kom
3 kn 6 kom6 kom
2 kn 4 kom4 kom
1 kn 2 kom2 kom
Pokazuje kako se s promjenom cijene mijenja ponuđena količina, ceteris paribus.
78
Grafikon 14. Krivulja ponude
S
Krivulja ponude ima nagib prema gorešto pokazuje da će pri porastu cijenepoduzeća povećavati opseg svojeproizvodnje.
Količina (kom)
Cijena(kn po kom)
P1
Q1
P2
Q2
Kretanje
cijene i
količine
istosmjerno
je.
Rastuća krivulja ponude
(S = supply)
79Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 94.
PONUDA
Cijena i ponuđena količina mijenjaju se u istom smjeru (ceteris paribus).
Cijena i ponuđena količina mijenjaju se u istom smjeru (ceteris paribus).
pri višoj cijeni prodavatelji nude pri višoj cijeni
prodavatelji nude pri nižoj cijeni prodavatelji nudepri nižoj cijeni prodavatelji nude
veću količinu manju količinu
Zakon ponude
80
Zakon ponude
Pri povećanju cijena raste ponuđena količina dobara i usluga, ali samo pod uvjetom da svi drugi čimbenici (potražnja, uvjeti proizvodnje, troškovi, proizvodnost rada i sl.) ostanu nepromijenjeni.
Pri smanjenju cijena opada ponuđena količina dobara i usluga, ceteris paribus.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 23.
81
Necjenovni čimbenici ponude
� Metode (tehnologija) proizvodnje i promjene proizvodnosti rada (uvjeti proizvodnje).
� Troškovi proizvodnje (cijene resursa upotrijebljenih u proizvodnji): rada, kapitala i materijala.
� Cijene drugih proizvoda.� Očekivanja proizvođača o budućem kretanju cijene proizvoda
i promjene ciljeva proizvođača.� Pristojbe i poticaji za određeni proizvod.� Stanje zaliha proizvoda, potrebe za likvidnim sredstvima i
raspoloživost kredita.
82
O
Cije
na
Potraživana količina
Grafikon 15. Povećanje i smanjenje ponude
S0 S1S2
Smanjenje Povećanje
Povećanje ponuđenekoličine
Smanjenje ponuđene količine
Povećanje ponude: pomak krivulje ponude udesno (prema većim količinama).
Smanjenje ponude: pomak krivulje ponude ulijevo (prema manjim količinama).
83Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 26.Obrada autora
Elastičnost ponude
� Mjeri odgovor (reagiranje) ponuđene količine na promjenu jednog od čimbenika ponude, ceteris paribus.
� Temelji se na postotnim promjenama (koeficijent cjenovne elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene količine i postotka promjene cijene).
84
Elastičnost ponude - koeficijent cjenovne elastičnosti ponude� Mjeri odgovor (reagiranje) ponuđene količine na promjenu
jednog od čimbenika ponude, ceteris paribus.
� Temelji se na postotnim promjenama (koeficijent cjenovne elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene količine i postotka promjene cijene).
% ∆ Q
Ep =
% ∆ P
Mjeri postotak promjene ponuđene količine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris paribus.
85Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 98.
Rasponi i značenje elastičnosti
Vrste Vrijednost koeficijenta Es
Značenje
Savršeno neelastična
0 Nema promjene količine kada se cijena mijenja
Razmjerno neelastična
< 1 Količina se mijenja manje nego cijena
Jedinično elastična
1 Količina i cijena mijenjaju se za jednak %
Razmjerno elastična
> 1 Količina se mijenja više nego cijena
Savršeno elastična
∞ Ponuda postoji samo pri jednoj cijeni
86
O
Krivulja ponude (S)
Ponuđena količina (u kg)
Cijena (u kn)
P2
P1
Q1
Bila kakva promjena
cijene ne utječe na
ponuđenu količinu.
Grafikon 16. Krivulja savršeno neelastične ponude
87
Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 99. (Grafikoni 16., 17., 18., 19.)
O
Krivulja ponude (S)
Ponuđena količina
Cijena
P1
Q1
Q2
Beskonačno malo
povećanje cijene utječe
na veliko povećanje
ponuđene količine.
Grafikon 17. Krivulja savršeno elastične ponude
88
0
Krivulja ponude (S)
Ponuđena količina
Cijena
P1
P2
Q1 Q3
Razmjerno malo
povećanje cijene
Razmjerno veliko
povećanje količine
Q2
Grafikon 18. Krivulja razmjerno elastične ponude
89
O
Krivulja ponude (S)
Ponuđena količina
Cijena
P1
P3
Q1 Q2
Razmjerno veliko
povećanje cijene
Razmjerno malo
povećanje količine
Q3
Grafikon 19. Krivulja razmjerno neelastične ponude
90
Čimbenici promjene elastičnosti ponude:
� vrijeme potrebno za odgovor ponuđača
� razina opadajućih prinosa (rastućih troškova)
� mogućnost zamjene proizvoda (u proizvodnji)
� elastičnost ponude resursa
� tendencija kretanja cijena (intenzivnije reagiranje na rast, nego na pad cijena).
Promjene cjenovne elastičnosti ponude tijekom vremena:
� vrlo kratki rok (roba na zalihi)
� kratki rok (resursi su raspoloživi)
� dugi rok (napuštanje starih kapaciteta i izgradnja novih).
91
5. Tržišna ravnoteža
92“Učiti je kao uzvodno plivati, čim zastaneš već si vraćen natrag.”
Kineska poslovica
Tržišna ravnoteža
� Tržišni mehanizam funkcionira međusobnim djelovanjem potražnje i ponude.
� Tržišna ravnoteža se uspostavlja po onoj cijeni i količini kod kojih su sile ponude i potražnje u ravnoteži. Tada je količina koju kupci žele kupiti upravo jednaka količini koju prodavači žele prodati. U ravnoteži, cijena (ravnotežna cijena) i količina (ravnotežna količina) teže ostati iste, dok su sve ostale stvari jednake.
� Ravnotežna cijena se još naziva cijenom koja čisti tržište.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 54.
93
POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA
osnovni motiv:
ZADOVOLJENJE POTREBAZADOVOLJENJE POTREBA
osnovni motiv:
MAKSIMALNI DOBITAKMAKSIMALNI DOBITAK
Tržište
sile koje utječu na odluke kupaca
o kupnji
sile koje utječu na odluke prodavatelja
o prodaji
94
Čimbenici
� Potražnje:
� ukusi potrošača
� dohoci potrošača
� cijene ovisnih dobara
� očekivanja potrošača
� uvjeti razmjene
� promjena broja potrošača (kupaca).
� Ponude:
� promjene u tehnologiji
� cijene resursa
� cijene drugih dobara
� očekivanja ponuđača
� poticaji i pristojbe
� promjena broja ponuđača.
95
zadovoljenje potreba
proizvodni troškovi
maksimalni dobitak
proizvodni kapacitetkupovna moć
što niža cijena što viša cijena
potrebe
rastućaopadajuća
težnje na tržištu
osnovni motiv
ograničenja
ključni čimbenik
krivulja
POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA
96
RAVNOTEŽNA CIJENA
POTRAŽIVANA KOLIČINA = PONUĐENA KOLIČINA
RAVNOTEŽNA KOLIČINA
POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA
TRŽIŠNA RAVNOTEŽA
97
proces je u kojem se oblikuju
i
ravnotežna cijena (PR)
ravnotežna količina (QR)
OBLIKOVANJE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE
cijena
0 količina
D
PR
QR
E
S
98
količina
cijena
0
D
EPR
QR QsQD
S
P1
višak ponude
E: pR qD = qS E: qR
konkurencija među
prodavateljima
Grafikon 20. Oblikovanje tržišne ravnoteže
99
VIŠAK PONUDE
pri ravnotežnoj cijeni (pR):ponuđena količina i potraživana količina JEDNAKE (qR) su.
ponuđena količina > potraživana količina
cijena
količina
cijena
0
D
EPR
QR QsQD
SP1
�ponuđena količina (qS)
konkurencija međuprodavateljima
se smanjujese povećava�potraživana količina (qD)
100
E: pR qD = qS E: qR
količina
cijena
0
D
EPR
QR QDQS
S
P2
višak potražnje
konkurencija među
kupcima
Grafikon 21. Oblikovanje tržišne ravnoteže
101
VIŠAK POTRAŽNJE
pri ravnotežnoj cijeni (pR):ponuđena količina i potraživana količina JEDNAKE (qR) su.
ponuđena količina < potraživana količina
cijena �ponuđena količina (qS)
konkurencija među
kupcima
količina
cijena
0
D
EPR
QR QDQS
S
P2
se smanjujese povećava
�potraživana količina (qD)
102
VISOKA CIJENA
→→→→ VIŠAK PONUĐENE KOLIČINE
→→→→ KONKURENCIJA MEĐU PRODAVATELJIMA
→→→→ TRŽIŠTE POTIČE PAD CIJENE
NISKA CIJENA
→ VIŠAK POTRAŽIVANE KOLIČINE
→ KONKURENCIJA MEĐU KUPCIMA
→→→→ TRŽIŠTE POTIČE RAST CIJENE
Tržišna neravnoteža
103
Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude� Rast potražnje, ceteris paribus, dovest će do učinka
povećanja cijene i povećanja količine.
� Smanjenje potražnje ima učinak smanjenja cijene i učinak smanjenja količine.
� Efekt smanjenja (povećanja) cijene i količine posljedica su pada (rasta) tržišne potražnje.
� Rast tržišne ponude, ceteris paribus, izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra i obrnuto (rast cijene dobra i pad količine).
104
6. Potrošnja i potrošačev izbor
105
“Upoznaj samog sebe da bi mogao upoznati i tolerirati druge.”Sokrat
Pojmovi koji objašnjavaju potrošačko ponašanje:
� potrošački prioriteti (što potrošač želi učiniti)� proračunska ograničenja (što si potrošač može priuštiti da učini) � potrošački izbor (racionalna odluka):
� optimalna odluka pri danim prioritetima i postojećem proračunskom ograničenju
� potrošačka ravnoteža (maksimalizacija zadovoljstva, korisnosti, blagostanja).
Potrošači svakodnevnim odlukama uravnotežuju svoje potrebe i želje. Na rezultatima pojedinačnih odabira temelje se krivulja potražnje i
cjenovna elastičnost potražnje.
106
Teorija granične korisnostiKorisnost ili ukupna korisnost je zadovoljstvo koje ljudi osjećaju pri
korištenju (potrošnji) nekog dobra ili usluge.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003.,
str. 51.
Korisnost je znanstvena konstrukcija koju ekonomisti koriste da bi shvatili kako racionalni potrošači raspodjeljuju svoje ograničene
resurse između roba koje im pružaju zadovoljstvo.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 84.
Razinu zadovoljstva teško je mjeriti (ne postoje standardne mjere kao što su kilogram ili metar).
Ekonomisti su još u devetnaestom stoljeću izmislili u t i l kao mjeru korisnosti kojom mjere ukupno zadovoljstvo i relativne odnose doprinosa ukupnom zadovoljstvu različitih dobara.
107
Korisnost odjeće u utilima (U)
Količina odjeće
mjesečno (kom)
230250
0 2 3 41 5 6
∆U = 20∆Od = 1
Funkcija korisnosti,
U (10, Od)
Grafikon 22. Funkcija ukupne korisnosti
∆U / ∆Od = MUFunkcija pozitivnog nagiba
108Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 112.
Granična korisnost odjeće
u utilima (MU Od)
Količina odjeće
mjesečno (kom)
20
0 20 30 40
MU Od
100
10 50 60
40
60
80
Grafikon 23. Granična korisnost
Granična korisnost je
nagib funkcije korisnosti:
MUod = ∆U / ∆Qod = 20 / 1 = 20
Svaka dodatna jedinica količine
odjeće daje potrošaču
zadovoljstvo, ali to je zadovoljstvo manje nego što ga daje
prethodna jedinica količine odjeće u odnosu na druga
dobra.Funkcija negativnog nagiba
109Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 112.
UKUPNA KORISNOST UKUPNA KORISNOST
GRANIČNA KORISNOST GRANIČNA KORISNOST
je korisnost svih jedinica ukupne količine dobra
je korisnost dodatne jedinice dobra
TU = ∑∑∑∑ MU
∆ Ukupna korisnost ________________∆ Količina
110
Potrošačeva ravnoteža� Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva
alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 53.
� Na promjenu potrošačeve ravnoteže utječe promjena cijene dobara i promjena dohotka.
Granična korisnost granična korisnost dobra= _____________________
po novčanoj jedinici cijena dobra
Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B
_____________________ = _____________________Cijena dobra A Cijena dobra B
111
Potrošački probitak
� Potrošački probitak je razlika između ukupne vrijednosti koju potrošači daju svim potrošenim jedinicama nekog dobra i iznosa koji moraju platiti kako bi kupili tu količinu dobra.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 113.
� Mjeri se kao područje ispod krivulje potražnje i iznad stvarne
cijene.
� Razlika između onoga što je kupac voljan platiti za neko dobro i onoga što mora platiti.
112
Cijena
Količina
Krivulja potražnje (D)
0 24 32
3
5
Gubitak potrošačkog
probitka zbog rasta cijene
Novi potrošački probitak
Početna cijena
Nova cijena
P1
P2
Q1Q2
Grafikon 24. Promjena potrošačkog probitka
113Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 114.
Korist i potrošačeva ravnoteža
� Ukupna korist: maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti za određenu količinu nekog dobra.
� Granična korist je novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti za dodatnu jedinicu nekog dobra.
� Zakon opadajuće korisnosti - za svaku dodatnu jedinicu dobra spremnost plaćanja sve manjih iznosa.
� Jednostavno pravilo potrošačke ravnoteže
Cijena = Granična korist
Potrošač ostvaruje ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena.
114
Teorija krivulje indiferencije – pravac proračuna� Ograničenja potrošačevog izbora mogu se prikazati pomoću
crte (pravca) proračuna.
� Crta (pravac) proračuna predstavlja granicu između dostupne i nedostupne potrošnje.
� Prikazuje maksimalne količine dvaju dobara koje bi se mogle kupiti potrošnjom cijelog dohotka.
� Razina zadovoljstva koju potrošač stvarno može postićiograničena je dohotkom (osobnim ili obiteljskim proračunom) i cijenama raspoloživih proizvoda.
� Osobe koje imaju manji dohodak više su ograničene u pokušaju dostizanja svoje najviše razine korisnosti, odnosno potrošačkog zadovoljstva.
115
Grafikon 25. Pravac proračuna
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Dp/Pod = 10
Dp/Phr = 20
Tangens kuta = - cijena hrane / cijena odjeće = -1/2
Pomak pravca proračuna zbog promjene dohotka potrošača.
DDpp = 1= 10000PPodod = 10= 10PPhrhr = = 55
Odjeća
Hrana
Tangens kuta = nasuprotna kateta / priležeća kateta
Pomak pravca proračuna zbog promjene cijene hrane.
116Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 115., 117.. Obrada autora
Teorija krivulje ravnodušnosti (indiferencije)
� Grafički prikaz potrošačkih želja, ukusa i preferencija.
� Prikaz mogućnosti izbora između dvaju dobara (na primjer hrane i odjeće).
� Svaka točka u grafikonu neka je kombinacija (košara) dobara.
� Grafikon može sadržavati neograničen broj kombinacija dobara.
� Potrošač neke kombinacije preferira, a prema nekim je kombinacijama (na krivulji ravnodušnosti) ravnodušan.
117
Grafikon 26. Krivulja indiferencije
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
14
12
10
8
6
4
2
0
Odjeća
Hrana
I1
D
A
BC
Manje poželjno područje
Više poželjnopodručje
118
Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora
Grafikon 27. Karta krivulja ravnodušnosti
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
14
12
10
8
6
4
2
0
Odjeća
Hrana
A
I1
CB
Potrošač više cijeni kombinaciju B nego A
Potrošač više cijeni kombinaciju C nego B
I2
I3
Krivulja prikazuje kombinacije (košare) dvaju dobara koje za kupca imaju jednaku razinu korisnosti.
Prioriteti pojedinca mogu se prikazati pomoću skupa krivulja ravnodušnosti koji se naziva karta krivulja ravnodušnosti.
119Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora
Maksimalizacija zadovoljstva potrošača (potrošačka ravnoteža)
� Načelo racionalnog izbora.
� Potrošač je u ravnoteži kada maksimalizira korisnost u okviru proračunskog ograničenja.
� Radi maksimaliziranja korisnosti treba izabrati točku na pravcu proračuna koja je ujedno na krivulji ravnodušnosti, i to najudaljenijoj od ishodišta.
� Pravac proračuna tangenta je na krivulju ravnodušnosti koju dodiruje u točki ravnoteže.
120
Grafikon 28. Optimalni potrošački izbor
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
1413121110987654321
0
I1
Pravac proračunskih ograničenja
A
F
E
G
I2
I3
Odjeća
Hrana
Krivulje ravnodušnosti (I)
Potrošačka ravnoteža - točka F
121Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 119. Obrada autora
Učinak zamjene i učinak dohotka
� Učinak zamjene
� Učinak na potrošnju određenog dobra koji je posljedica samo promjene njegove relativne cijene (to jest nagiba
pravca proračuna).
� Učinak dohotka
� Učinak na potrošnju određenog dobra koji je posljedica samo promjene realnog dohotka (to jest položaja pravca proračuna).
122
Grafikon 29. Učinak zamjene
Sniženje cijene dobra X(promjena nagiba pravca proračuna)Sva ostala
dobra (Y)
Dobro X
I1
I2
X1 X3
E1 E3
E2
X2
UZ123Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 117. Obrada
autora
Grafikon 30. Učinak dohotka
Sniženje cijene dobra X(pomak pravca proračuna)Sva ostala
dobra (Y)
Dobro X
I1
I2
X3
E3
E2
X2 UD
124Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora
7. Proizvodnja i proizvođačev izbor
125
“Ako misliš za dan – sij travu. Ako misliš za godinu – posadi drvo. Ako misliš za budućnost – ulaži u kadrove.” Kineska poslovica
Poduzeća � Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje
i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 87.
� Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće.� Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog zmaja” i Mate d.o.o.,
Zagreb, 1993., str. 98.
� Poduzeća zapošljavaju proizvodne čimbenike i proizvode proizvode koji su namijenjeni razmjeni. Zbog toga ih nazivamo i proizvođačima.
� Proizvodnja se organizira u poduzećima budući da efikasnost općenito zahtijeva proizvodnju u velikim serijama, pribavljanje značajnih financijskih sredstava i pažljivo upravljanje i nadzor nad tekućim aktivnostima.
126
Pretpostavke ekonomske teorije (za poduzeća)
1. Poduzeća donose odluke i to tako da svako poduzeće predstavlja samo jedan pojedinac. Poduzeća su temeljne jedinice gospodarstva na strani ponude.
2. Većina poduzeća odlučuje racionalno i pri odlučivanju ostvaruje cilj što većeg dobitka.
3. Poduzeća u modelu tržnoga gospodarstva ključni su korisnici usluga proizvodnih čimbenika koje kupuju na tržištu.
127
Vrste poduzeća u Republici Hrvatskoj
� Društva osoba:� javno
� komanditno.
� Društva kapitala:� društva s ograničenom odgovornošću
� dionička društva.
� Poduzeća prema vlasništvu:� državna� privatna
� mješovita� zadružna.
128
Malo i srednje poduzetništvo
Malo gospodarstvo (SME – small and medium enterprises; malo i srednje poduzetništvo) u RH najaktivniji je dio
gospodarstva i jedan je od važnijih pokretača ukupnoga gospodarskog razvoja. Potiče privatno vlasništvo i
poduzetničke sposobnosti, generira zapošljavanje i značajno pridonosi povećanju proizvodnje i izvoza.
Subjekti malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj u 2009. godini čine 99,5 % ukupnog broja gospodarskih subjekata i
zapošljavaju 66,01 % ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.
129
� Prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva (NN 29/02, 63/07) razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti maloga gospodarstva.
� MIKRO subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 14,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 7,000.000 kuna.
� MALI subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 54,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 27,000.000 kuna.
� SREDNJI subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 250 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 216,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 108,000.000 kuna.
130Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2010). Malo gospodarstvo, Zagreb, Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19476.pdf
Tablica 8. Gospodarski subjekti prema veličini i obliku organizacije u Republici Hrvatskoj na dan 31. 9. 2009.
Gospodarski subjekti premaveličini i obliku organizacije
Broj subjekata
Trgovačka društva 77.857
1. Mikro 67.242
1. Mali 9.177
1. Srednji 1.438
Zadruge 992
Obrti (koji predaju izvješća u
RGFI-FINA)
4.519
Obrti (koji podnose izvješća
Poreznoj upravi)
91.663
Malo gospodarstvo - ukupno 175.031
Velika trgovačka društva 491
Ukupno gospodarstvo 175.522
131Izvor: MINGORP, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2010.
Poduzetnici
• Osobe koje imaju sposobnosti osnivanja poduzeća i pokretanja njihovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga.
• Nadarene su poduzetničkim duhom, uočavaju prigode za nove poslovne pothvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani.
• Uočavaju neku potrebu i tada pokreću sve aktivnosti i resurse kako bi tu potrebu zadovoljile.
• Poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju.
• Svaki poduzetnik teži iskoristiti prigode za stvaranje profita.• Poduzetnik ne mora biti izumitelj, ali uvijek traži mogućnost
promjene, odgovara na promjenu i koristi ju kao prigodu.
132
Tablica 9. Prednosti i nedostaci pravnih oblika poduzetništvaPravni oblik Složenost
osnivanjaKljučni čimbenik Nositelji
obvezaBroj propisa Prijenos udjela
Trgovac pojedinac mala rad vlasnik mali ne postoji
Javno trgovačkodruštvo
mala rad vlasnici mali uz suglasn.ostalih čl.
Komanditno društvo
mala rad kompl. i kapital kom.
samokomplem.
mali uz suglasn.komplem.
Društvo s ogran. odgovornošću
mala rad i kapital društvo veliki bez ograničenja
Dioničko društvo velika kapital društvo veliki bez ograničenja
133
Dioničko društvo� Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi
(dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.� ZTD, članak 159. NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 - USRH, 118/03, 107/07, 146/08
� Društvo kapitala koje sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica.
� Tipični oblik velikog poduzeća (korporacija).� Odvojeni pravni subjekt od pojedinačnih vlasnika (dioničara
koji su često anonimni, tajni vlasnici).� Osobna odgovornost vlasnika ograničena je na iznos njihova
pojedinačnog ulaganja u društvo.
134
Osnivanje d.d.-a
• Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.• Postoje dva načina osnivanja d.d.-a:
• simultano osnivanje: otkupom svih dionica pri osnivanju• sukcesivno osnivanje: upućivanjem javnog poziva za otkup
odnosno prodaju dionica.• Osnovna glavnica (temeljni kapital) dijeli se na određeni broj
dionica čije su vrijednosti (nominalni iznosi) jednake.• Dionice se uplaćuju u gotovu novcu, a i u stvarima i pravima
izraženim u novčanoj vrijednosti, a mogu biti redovne (obične) i prioritetne (povlaštene).
135
Tablica 10. Ekonomske značajke velikih i malih poduzeća
Mala poduzeća Velika poduzećaManji i rastući broj zaposlenika Veći i opadajući broj zaposlenika
Pretežito uslužna Pretežito proizvodna
Nemaju tržišnu moć Imaju tržišnu moć
Tržišno i tehnološki fleksibilna Tržišno i tehnološki nefleksibilna
Pretežito u pojedinačnom vlasništvu Pretežito obiteljska i javna
Visok postotak propalih Manji postotak propalih
Slab menadžment Snažan menadžment
Nedostatak kapitala i kadrova Koncentracija kapitala, znanja i moći
136Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 54.
Tablica 11. Prednosti i nedostaci velikih poduzeća
Prednosti Nedostaci
Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika
Otežano obavljanje djelotvorne kontrole
Masovna proizvodnja sa sniženim troškovima
Problemi komuniciranja i funkcioniranja organizacije
Lakše financiranje istraživačkog rada i inovacija
Rizik visokih troškova pri slabom iskorištenju kapaciteta
Isplativija automatizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika za uspjeh poduzeća
Učinkovitije nabavljanje i prodaja velikih količina
Sporost u prilagodbi poduzeća tržišnim promjenama
Bolje korištenje pomoćnih djelatnosti
Povećana odgovornost za promjene u okolini poduzeća
137Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 58.
Tablica 12. Kretanje broja poduzetnika i broja zaposlenih u RH - prema veličini poduzetnika
Trgovačka društva Broj zaposlenih
Godina Velika Srednja Mala Ukupno
Malogospodarstvo(S+M) Ukupno
Malogospodarstvo(S+M)
1990. 600 1444 8815 10859 10259 1132766 446376
% 5,53 13,29 81,18 100 94,47 100 56,2
2001. 571 2203 54213 56987 56416 727233 408766
% 1 3,87 95,1 100 99 100 56,2
2007. 475 1590 81467 83532 83057 920173 591317
% 0,6 1,9 97,5 100 99,4 100 64,3
2008. 453 1396 87807 89656 89203 933958 618841
% 0,5 1,6 97,9 100 99,5 100 66,3
2009. 436 1446 89438 91320 90884 889.396 587.235
% 0,5 1,5 98 100 99,5 100 66,1
138Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2010. Malo gospodarstvo, Zagreb, Dostupno na: www.hgk.hr
Tablica 13. Ukupni prihodi poduzetnika u Republici Hrvatskoj (u mil. HRK)
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Velika 165.702 218.992 260.365 287.869 322.797 280.056 316.465 329.523 289.650
Srednja 71.494 73.297 83.354 86.053 91.631 115.571 127.559 129.329 112.436
Mala 106.035 99.954 108.229 110.157 109.284 197.513 211.537 250.977 211.281
139Izvor: Izrada autora na temelju podataka: DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 2010.
Grafikon 31. Dobit nakon oporezivanja (u mil. HRK)
140Izvor: Izrada autora na temelju podataka: DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 2010. www.dzs.hr
Proizvodnja u kratkom i dugom vremenskom razdoblju
• Proizvodnja je proces u kojem se dobra i usluge manje
vrijednosti, koje nazivamo resursima (inputima), pretvaraju u dobra i usluge veće vrijednosti, koje nazivamo učincima (outputima).
• Kratki rok je vremensko razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu samo nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. kapital).
• Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje promjenjivog karaktera.• Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 101.
141
Teorija proizvodnje
� Funkcija proizvodnje je odnos između maksimuma outputa ili proizvodnje koja se može proizvesti i inputa koji se traže da se postigne ta proizvodnja. Označava maksimum proizvodnje koja se može proizvesti uz danu količinu inputa.
� Ukupni proizvod - ukupno proizvedena količina iskazana u fizičkim jedinicama.
� Prosječni proizvod - ukupni proizvod/jedinice inputa.
� Granični proizvod - ekstra proizvod ili proizvodnja dodana jednom ekstra jedinicom toga inputa dok su ostali inputi nepromijenjeni. � Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 108.,
109.
142
Ukupni proizvodUkupni proizvod ili ukupni prinos je količinski izražen rezultat ulaganja određene količine jednog promjenljivog inputa, pri čemu su količine ostalih inputa nepromjenljive.
143
Granični proizvod� Granični proizvod ili granični prinos je dodatna količina prinosa koja
je rezultat dodavanja jedne količinske jedinice određenog inputa, to jest stopa promjene ukupnog prinosa.
� Možemo računati granični proizvod rada, kapitala, zemlje.
� Tablica 14. Primjer izračunavanja graničnog proizvoda rada
Rad Ukupni proizvod Granični proizvod rada
0 0 5
1 5 7
2 12 3
3 15 2
4 17 1
5 18
144
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 103., 104..
Prosječni proizvod� Prosječni proizvod ili prosječni prinos nekog inputa definira se kao
omjer ukupnog prinosa i količine tog inputa uloženog u proizvodnju.
� Možemo računati prosječni proizvod rada, kapitala, zemlje.
� Tablica 15. Izračunavanje prosječnog proizvoda rada
Rad Ukupni proizvod
Granični proizvod
rada
Prosječni proizvod
rada
0 0 5 -
1 5 7 5
2 12 3 6
3 15 2 5
4 17 1 4.25
5 18 3.6
145
Kada je GP > PP, PP se povećava
Kada je GP < PP, PP se smanjuje
Kada je GP = PP, PP je maksimalan.
Grafikon 32. Prosječni i granični prinos
146
Zakon opadajućih prinosa
� Vezan je uz kratki vremenski rok.
� Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.
� Zakon opadajućih prinosa kaže da ćemo dobivati sve manje i manje dodatnog proizvoda kada dodajemo doze inputa dok druge inpute držimo fiksnima.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 109.
147
Grafikon 33. Zakon opadajućih prinosa
148Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 232.
Troškovi
� Što se događa s troškovima ukoliko se mijenja veličina ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje zahtijeva poznavanje :� ukupnog troška
� graničnog troška� prosječnog troška.
� Kratki rok vrijeme je u kojem postoje fiksni i varijabilni čimbenici. Najmanje jedan čimbenik je stalan (na primjer postojeći proizvodni kapaciteti).
149
Ukupni trošak� Ukupni trošak je trošak svih upotrijebljenih čimbenika
proizvodnje. To je zbroj fiksnog i varijabilnog dijela troška.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
107.
� Kada je ukupni proizvod jednak 0, ukupni se trošak sastoji isključivo od fiksnog troška.
� Fiksni troškovi predstavljaju ukupne izdatke koji se plaćaju čak i kad uopće nema proizvodnje; fiksni trošak nije pod utjecajem promjena količine proizvodnje.
� Varijabilni trošak čine izdaci koji se mijenjaju s razinom proizvodnje – poput sirovina, nadnica i goriva – i uključuju sve troškove koji nisu fiksni.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 125.
150
TROŠKOVI
količina proizvodnje raste
troškovi se ne mijenjajutroškovi se ne mijenjaju troškovi rastutroškovi rastu
FIKSNI troškovi (FC)
VARIJABILNI troškovi (VC)
količina proizvodnje raste za jedinicu
GRANIČNI troškovi (MC)
151
Ukupni troškovi
UKUPNI troškovi (TC)UKUPNI troškovi (TC)VARIJABILNI troškovi (VC)VARIJABILNI troškovi (VC)FIKSNI troškovi (FC)FIKSNI troškovi (FC) +
Ukupni proizvod0
FC VC TC
FC
VC
TC
TC = FC + VCTC = FC + VC
152
Granični trošak
� Granični trošak proizvodnje je dodatni trošak koji nastaje proizvodnjom 1 dodatne jedinice proizvoda.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 126.
∆ Ukupni trošak
� Granični trošak = ___________________
∆ Ukupni proizvod
153
Prosječni troškoviprosječni ukupni troškovi(AC)
TC
Q
prosječni fiksni troškovi(AFC)
TFC
Q
prosječni varijabilnitroškovi (AVC)
varijabilni troškovi
količina proizvoda (UP)
TVC
Q
=
+
AC = AFC + AVCAC = AFC + AVC
ukupni troškovi
količina proizvoda (UP)
fiksni troškovi
količina proizvoda (UP)
154
optimalna količinaproizvodnje
MC
AC
AFC
AVC
PREDNOSTI MASOVNE PROIZVODNJE
Q0
ACAVCAFCMC
ekonomija razmjera
155Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 129.
pri manjem opseguprevladava utjecajprosječnih fiksnihtroškova
pri manjem opseguprevladava utjecajprosječnih fiksnihtroškova
fiksni troškovi se rasporede na što veći brojproizvoda
fiksni troškovi se rasporede na što veći brojproizvoda
optimalna količinaproizvodnje
MC
AFC
AVC
0
ACAVCAFCMC
ekonomija razmjera AC
Q
pri većem opseguprevladava utjecajprosječnih varijabilnihtroškova
pri većem opseguprevladava utjecajprosječnih varijabilnihtroškova
156
Dugo vremensko razdoblje� Zakon opadajućih prinosa vrijedi za uvjete kratkoročne proizvodnje
dok se u dugom vremenskom roku proučavaju prinosi razmjera.
� Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
114.
� Potrebno je razlikovati tri moguća slučaja:� rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera - postotno povećanje
ukupnog proizvoda je veće od postotnog povećanja svih inputa (smanjenje prosječnog UT);
� stalni ili konstatni prinosi razmjera - postotno povećanje UP jednako je postotnom povećanju čimbenika proizvodnje;
� opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera - postotno povećanje UP je manje od postotnog povećanja inputa (rast prosječnog UT).� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003.,
str. 114.
157
Prosječni ukupni trošak
� U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilni.
� U dugom vremenskom roku fiksni trošak postaje varijabilan.
� Prosječni trošak jest ukupni trošak podijeljen s ukupnim brojem proizvedenih jedinica.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
116.
158
Iznos prosječnih troškova (kn)
Opseg proizvodnje (kg)
4
2
0
Prosječni ukupni troškovi
(ATC = TC / Q)
6
Q0
Prosječni stalni
troškovi (AFC)
Grafikon 34. Funkcija prosječnih troškova pri linearnoj funkciji ukupnih troškova
159Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 235.
Crta izotroška� Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja profita je
minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne proizvodnje.
� Optimalni izbor proizvođača (kombinaciju inputa koja osigurava proizvodnju outputa uz minimalni trošak) može se prikazati i grafički pomoću crte izotroška.
� Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
117.
160
Jednadžba izotroška
� Jednadžba izotroška pokazuje kako se, uz dani ukupni trošak cijene čimbenika proizvodnje, mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
118.
� Promjene crte izotroška mogu se usporediti s promjenama pravca proračuna; kut crte proračuna mijenja se ukoliko dođe do promjene cijene inputa.
161
Karta izotroškova
� Karta izotroškova - pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Ona predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne, ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
121.
� Paralelno pomicanje crte izotroška posljedica je promjene cijene inputa, tj. njihove relativne cijene su jednake.
162
Grafikon 35. Karta izotroškova
163
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 122. Obrada autora
Izokvanta
� jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
122.
� Što je krivulja izokvante udaljenija od ishodišta, to je veći ukupni proizvod.
� Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška.
164
Granična stopa supstitucije kapitala radom
� Pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada, a da pri tom ukupni proizvod ostane nepromijenjen.
� Može se izračunati za svaku točku izokvante na način da se povuče tangenta koja će odrediti veličine rada i kapitala.
165
Grafikon 36. Karta izokvanti i izotroškova
166
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 127. Obrada autora
8. Tržište dobara (tržišna struktura)
167
“U prirodi nema problema. U njoj vlada savršeni sklad.“ Vujić
Tržište dobara
� Uobičajena je podjela (prema broju poduzeća) tržišta dobara, tj. tržišnih struktura na:
� savršenu konkurenciju
� monopol
� monopolističku konkurenciju
� oligopol.
168
Konkurencija
� Između prodavatelja (konkurencija ponude): proces međusobnog natjecanja svih ponuđača koji različitim mjerama nastoje privući kupce, osvojiti tržište, prodati svoje proizvode ili usluge te ostvariti prihode.
� Između kupaca (konkurencija potražnje): proces međusobnog natjecanja svih kupaca koji boljim plaćanjem nastoje doći do željenih proizvoda.
169
Područja konkurencije
� Cjenovna konkurencija:� u području cijene
� razinom cijene.
� Necjenovna konkurencija:� u području proizvoda
� diferenciranjem proizvoda.
170
Savršena konkurencija
� Model tržišta najvećeg mogućeg stupnja konkurencije.� Potražnja je savršeno elastična.� Mali proizvođači promjenom ponuđene količine ne utječu na
ukupnu ponudu niti na visinu cijene na tržištu.� Krivulja potražnje za proizvodom pojedinačnog ponuđača
vodoravna je crta.
171
Tržište savršene konkurencije podrazumijeva:� postojanje velikog broja proizvođača istog dobra
� postojanje velikog broja kupaca
� poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište
� savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača.
172
Grafikon 37. Krivulja pojedinačne potražnje savršenog konkurenta
Pe
Cijena
Potraživana količina
Potražnja (D)
granični prihod=prosječni prihod
Ec = ∞
173
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 133. Obrada autora
Ukupni, granični i prosječni prihod savršenog konkurenta� Ukupni prihod = količina x cijena
∆ Ukupni prihod
� Granični prihod= _______________
∆ Količina
Ukupni prihod
� Prosječni prihod =______________= cijena
Količina
Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod
174Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 135.
Savršena konkurencija (maksimalizacija dobitka)� Rijetka tržišna situacija.
� Najveći mogući stupanj konkurencije.
� Proizvođači nemaju kontrolu nad cijenom svoga proizvoda.
� Dobitak se stalno potiskuje prema dolje.
� Grafikoni prikazuju kretanje cijene, prosječnih i graničnih troškova.
� Maksimalizacija dobiti iziskuje od poduzeća djelotvorno upravljanje svojim unutarnjim poslovanjem te donošenje razumnih odluka na tržištu (da kupuje odgovarajuću količinu inputa uz najniže troškove i da odabire optimalnu razinu proizvodnje).� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 147.
175
Poduzeća nastoje smanjiti troškove i povećati prihode kad god je to moguće zato što je njihov cilj maksimalizacija ekonomske
dobiti.
176
Dobit = prihod – trošak
Prihod od prodaje
Trošak
Dobit
TRTR
TCTC
PfPfPf = TR Pf = TR -- TCTC
177
Maksimalizacija dobitka u kratkom roku
� U uvjetima fiksnih kapaciteta dobit se maksimalizira prilagođavanjem opsega proizvodnje i količine promjenljivih resursa.
� Dva su načina određivanja opsega proizvodnje pri kojem poduzeće ostvaruje maksimalnu dobit:� usporedbom ukupnih prihoda i ukupnih troškova � usporedbom graničnih prihoda i graničnih troškova.
178
Grafikon 38. Maksimalizacija dobiti – usporedba ukupnih prihoda i ukupnih troškova
179Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 137. Obrada autora
Maksimalizacija dobitka u dugom roku
� Svi resursi su promjenljivi.
� Poduzeća imaju dostatno vremena bilo za proširenje bilo za uzimanje u najam dodatnih kapaciteta.
� Promjene u dugom roku različite su ovisno o tržišnoj strukturi kojoj grana pripada.
180
Maksimalniukupni dobitak = = (P0 – AC0) × Q0
0
P0D = MR
ATCMC
Iznos (kn)
Opseg proizvodnje (kom)
AC0
Q0
A
B
Grafikon 39. Savršena konkurencija (maksimalizacija dobitka)
181Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 140. Obrada autora
Granični prihod
� Povećanje prihoda prodajom jedne dodatne jedinice proizvoda.
� Ako je cijena proizvoda P0 za svaku jedinicu proizvoda koju poduzeće prodaje, tada je P0 granični prihod pri svim količinama proizvoda.
MR = ∆TR / ∆Q
� Vodoravna krivulja potražnje znači MR = P.
182
Maksimalizacija dobitka
� Budući da poduzeće u potpunoj konkurenciji ne može birati cijenu, ostaje mu jedino izbor količine proizvodnje.
� Poduzeće će izabrati količinu pri kojoj je razlika TR (ukupni prihod) – TC (ukupni trošak) najveća, odnosno gdje je raspon između krivulja TR i TC najveći.
183
Grafikon 40. Ukupni prihod i ukupni troškovi savršenog konkurenta
Profitno-maksimalizirajući output
184Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 137. Obrada autora
Grafikon 41. Maksimalizacija dobitka bez izračunavanja
Poduzeće koje želi maksimalizirati dobit uvijek će proizvoditi količinu proizvoda pri kojoj je MC = MR.
U slučaju savršene konkurencije znamo da je MR = P, tako da bismo također mogli reći da poduzeće koje želi maksimalizirati dobit proizvodi količinu pri kojoj je P = MC.
185Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 139. Obrada autora
Grafikon 42. Maksimalizacija dobitka
P
Q
ATCAVC
MC
D = MRPodručje pravokutnika ukupna je dobit
P0
ATC
Q0
Točka maksimaliziranja profita
186Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 140. Obrada autora
Minimalni ukupni gubitak(AC1 – P1) × Q1
0
P1
Potražnja (D) = MR
ATCMC
Iznos (kn)
Opseg proizvodnje (kom)
AC1
Q1
Grafikon 43. Minimalizacija gubitka
Gubitak poduzeća najmanji je pri opsegu proizvodnje pri kojem je: MR = MC
187Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 143. Obrada autora
Monopolistička konkurencija
� Model tržišta ograničenog stupnja konkurencije.� Monopolistička konkurencija je takav tip tržišta na kojem veliki
broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni konkurenti.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 173.
� Potražnja je jako elastična (nepotpuno).� Mali proizvođači promjenom ponuđene količine mogu vrlo malo
utjecati na visinu cijene na tržištu (malo sliči monopolu).� Krivulja potražnje položeni je opadajući pravac.
188
veliki broj kupaca i prodavateljaveliki broj kupaca i prodavatelja
velika mobilnost proizv. čimbenikavelika mobilnost proizv. čimbenika
ograničena racionaln. tržišnih subjekataograničena racionaln. tržišnih subjekata
nehomogeno dobro(diferencirano)*nehomogeno dobro(diferencirano)*
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJAMONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
* Isticanje stvarnih ili izmišljenih razlika među proizvodima
Pril
Ariel
NECJENOVNA konkurencija
189
Grafikon 44. Krivulja pojedinačne potražnje
P
Cijena
Količina tjedno
Potpuna
konkurencija
Monopolistička
konkurencija
razmjernoelastičnarazmjernoelastična
savršenoelastičnasavršenoelastična
190
Diferenciranje proizvoda� Skup postupaka kojima ponuđač može svoj proizvod učiniti
različitim u odnosu na proizvode drugih ponuđača.� Povećava sposobnost poduzeća da podigne cijenu (unutar
uskih granica), a da ne izgubi prevelik dio prodaje.� Smanjuje elastičnost potražnje za proizvodom ili uslugom.� Daje ponuđaču blagi stupanj monopolske moći.
� Izvori diferenciranja proizvoda:� lokacija objekta za prodaju� kvaliteta proizvoda/usluge� uslužnost osoblja
� ime poduzeća (vlasnika)� ekonomska propaganda.
191
Monopolistička konkurencija (maksimalizacija dobitka):
� konkurencija u grani srodnih proizvoda� diferencirani proizvodi (bliske zamjene)� mala monopolska moć� u kratkom roku snižavanje cijena ulaskom novih poduzeća
zbog dobiti ili rast cijena izlaskom postojećih zbog gubitka� u dugom roku prestaje ulazak i izlazak, a dobit je nula.
192
Poticaji za proizvođače u konkurentskim granama (motivi za ulazak u granu)
Potpunakonkurencija:
• sniziti proizvodne troškove• proizvoditi optimalnu
količinu• prodavati po tržišnoj cijeni
• minimalnoj cijeni• uz nisku dobit
• zaposliti vlastite resurse.
Monopolističkakonkurencija:
• sniziti proizvodne troškove• proizvoditi optimalnu
količinu• diferencirati proizvod
• stvarno (istinski)• prividno (subjektivno)
• povećati cijene ili pridobiti kupce.
193
Raširenost konkurentskih grana
� Ljekarna (tipična konkurentska grana):
� u gradu (pripada konkurentskim granama)
� u zabačenom mjestu (može li kupac birati?).
� Monopolistička konkurencija čest je oblik tržišne strukture (oko 40 % ukupnog gospodarstva).
� Sektor malog gospodarstva: poljoprivreda i ribarstvo, trgovina na malo, sitna industrija i usluge.
194
Nesavršena konkurencija i nekonkurentskegrane� Konkurentske grane ne mogu kontrolirati ponudu (ulazak
novih) i cijene proizvoda.
� Tržišne strukture nesavršene konkurencije (posjeduju barem minimalnu tržišnu moć):� monopolistička konkurencija
� oligopol� monopol (osim tzv. čistog monopola).
195
Pojam monopola
� Savršena konkurencija je vrsta tržišne strukture koja se temelji na brojnim pretpostavkama od kojih neke nisu realne.
� Monopol kao tržišna struktura je gotovo potpuno suprotna u odnosu na savršenu konkurenciju.
� Jedno poduzeće proizvodi ukupni proizvod na određenom tržištu bez bliskih zamjena i s visokim zaprekama ulaska u granu.
� Monopol znači postojanje jednog proizvođača – ponuđača jedinstvenog dobra koji je na neki način zaštićen od pojave potencijalne konkurencije.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
154.
grčki monos = jedan; polein = prodati
196
Vrste monopola
� Zakonski (legitimni, de jure, u načelu) stjecanjem povlastica u obliku patenta, licencije ili koncesije na temelju zakona.
� Prirodni (naravni, de facto, stvarni) nastaje:� na temelju prava isključivog korištenja određenih prirodnih
resursa (?)� na temelju korištenja ekonomije razmjera (primjer mosta,
vodovoda i sl.) pri ograničenoj veličini tržišta.
197
Obilježja strukture tržišta i model monopola:� mnogo kupaca� jedan prodavatelj� nema bliskih supstituta proizvodu poduzeća� ulazak u granu potpuno je zapriječen� vrsta tržišne strukture u kojoj jedno poduzeće čini cijelo tržište.
Krivulja potražnje poduzeća ujedno je tržišna krivulja potražnje i stoga ima opadajući nagib.
Model monopola:� prodavatelji su određivači cijena (price makers)� kupci su preuzimatelji cijena (price takers)� prodavatelji se ne ponašaju strategijski� kupci su dobro informirani.
198
Monopol i ukupni prihod
� Dobit (profit) = ukupni prihod – ukupni trošak.� Ukupni prihod u monopolu razlikuje se u odnosu na savršenu
konkurenciju.� U savršenoj konkurenciji veća prodaja znači i veći prihod, a u
monopolu veća prodaja zahtijeva sniženje cijene.� Elastičnost potražnje može se promatrati na temelju promjena
ukupnog prihoda pri kretanju niz krivulju potražnje.
199
Tablica 16. Skala potražnje i ukupni prihod monopola
CijenaCijena KoličinaKoličina Ukupni prihodUkupni prihod
8 kn 15.000 kg 120.000 kn
6 kn 25.000 kg 150.000 kn
5 kn 35.000 kg 175.000 kn
4 kn 40.000 kg 160.000 kn
3 kn 50.000 kg 150.000 kn
2 kn 70.000 kg 140.000 kn
1 kn 90.000 kg 90.000 kn
200Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 164.
Grafikon 45. Krivulja potražnje u monopolu
Maksimalni ukupni prihod= cijena × količ.= 5 kn × 35.000kg = 175.000 kn
Cijena (u kn/kg)
Količina prodaje (u 000 kg)
25 10075500
1
2
3
4
5
6
7
8
Potražnja (D)
201Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 164.
Pravila odlučivanja u konkurenciji i monopolu
Konkurencija� Odluka o količini proizvoda ne
utječe na cijenu.
� Bilo koju količinu proizvoda prodaje po tržišnoj cijeni.
� Konkurencija (mogućnost ulaska novih) obara cijenu u interesu kupca.
Monopol� Odluka o količini proizvoda
utječe na cijenu.� Veća proizvodnja snižava
cijenu proizvoda.� Nema konkurencije i cijena se
može povećavati ili ne u skladu s interesom ponuđača.
202
Prijelaz iz monopola u konkurenciju i obrnuto
� Iz konkurencije u monopol:� uvođenje novih proizvoda� oblikovanje marke proizvoda� izgradnja kapaciteta za masovnu proizvodnju.
� Iz monopola u konkurenciju:� prestanak patentne zaštite (primjer Pliva)� neto probitak za društvo u cjelini (potrošački probitak -
gubitak probitka za monopol).
203
Monopol (maksimalizacija dobitka)� Bitna razlika u odnosu na savršenu konkurenciju je u tome što
pri rastu prodaje krivulja graničnog prihoda monopolskog proizvođača pada brže od krivulje potražnje.
� Važna činjenica za odlučivanje monopolista o cijeni proizvoda, odnosno usluge i opsegu proizvodnje.
� Maksimalni dobitak ako je MC = MR.
204
� U monopolu nema samo jedne kombinacije tržišne cijene i količine ponude.
� Kao i druga poduzeća koja maksimaliziraju dobitak, tako i monopolsko poduzeće izjednačava granične troškove s graničnim prihodom: MC = MR.
� Razlika između poduzeća u potpunoj konkurenciji i monopolista u tome je da granični prihod monopolista NIJE JEDNAK cijeni.
Točka maksimalizacije dobitka monopolista
205
Monopolska cijena i opseg proizvodnje
� Monopolsko poduzeće kontrolira cijelu ponudu određenog proizvoda na nekom tržištu, kao i cijene tog proizvoda.
� Jednostavno može smanjiti ponuđenu količinu i tako povećati stupanj oskudnosti dobra na tržištu.
� Njegove odluke o cijenama izravno su ovisne o količini dobra koje nudi na tržištu.
206
Monopolska dobit
� Ekonomska dobit koju monopolist neprekidno ostvaruje u dugom roku zahvaljujući zaprekama ulasku drugih u granu.
� Sjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška pokazuje njegov najprofitabilniji opseg proizvodnje.
� MR = MC
207
Grafikon 46. Monopolska ravnoteža, maksimalna dobit
Količina proizvoda (Q)
Kn
MC
ATC
ATC0
Q0
Ekonomskadobit
D
MR
P0
208Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 178. Obrada autora
Kratki rok i dugi rok
� U dugom je roku poduzeće na svojim dugoročnim krivuljama troškova.
� Nema ulaska novih poduzeća tako da ekonomska dobitmože postojati u dugom roku.
� Optimalna cijena odgovara najprofitabilnijoj razini opsega proizvodnje.
209
Gubitak u monopolu
� Sve dok je P > ATC pri Q0, ostvarivat će se dobit.
Međutim, moguće je da, neovisno o količini proizvedenih proizvoda, poduzeće ostvaruje gubitak.
U tom slučaju Q0 je količina pri kojoj poduzeće gubi najmanji mogući iznos.
� Grafikon prikazuje jednu mogućnost ostvarivanja gubitka.
210
Grafikon 47. Prikaz mogućeg gubitka u monopolu
211Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 164.
Neučinkovitost monopola i potpuna konkurencija
Za potpunu konkurenciju kažemo da daje učinkovite rezultate.Stimulira poduzeća na proizvodnju opsega proizvodnje pri
kojem je P = MC što zadovoljava uvjete alokacijske učinkovitosti.
Također osigurava da proizvodnja dostiže razinu pri kojoj je krivulja prosječnih ukupnih troškova u minimumu (ATCmin)
kada su dostignuti najniži mogući troškovi proizvodnje, to jest proizvodna učinkovitost.
212
Cjenovna diskriminacija
� Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
166.
� Nema diskriminacije kada svi kupci plaćaju istu cijenu dobra.� Javlja se kada prodavatelj prodaje kupcima različite količine
određenog dobra koristeći dvije ili više različitih cijena koje nisu ovisne o visini troškova proizvodnje.
� Diskriminacijom cijena monopolist može povećati svoju dobit.
213
Uvjeti za cjenovnu diskriminaciju
� Poduzeće posjeduje tržišnu moć nad cijenom.
� Postoji razlika u cjenovnoj elastičnosti potražnje između skupina potrošača.
� Moguće je odvajanje skupina potrošača na tržištu.
� Postoji način sprječavanja ili barem ograničavanja preprodaje dobara između kupaca.
214
Model oligopola
� Oligopol je tržište na kojem nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Razlikuje se diferencirani i čisti oligopol.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
176.
� Prodavatelji su određivači cijena (price makers) ili tražitelji cijena (price searchers).
� Kupci su preuzimatelji cijena (price takers).� Mali je broj prodavatelja koji se ponašaju strategijski
(međusobna ovisnost djelovanja).� Ograničena je mogućnost izbora za kupce.� Kupci su dobro informirani ili slabo informirani.� Duopol (djelomični monopol), oligopson i duopson.
grčki oligos = malo; polein = prodati
215
Obilježja strukture tržišta:
� mnogo kupaca� malo prodavatelja, svaki ima razmjerno veliki tržišni udio
(četiri ili manje proizvođača drži najmanje 50 % vrijednosti prodaje grane)
� homogeni ili diferencirani proizvodi� ulazak može biti u rasponu od potpuno zapriječenog do
savršeno slobodnog.
� Oligopoli mogu biti međunarodni, nacionalni i lokalni.
� Primjeri oligopola: proizvođači automobila, čelika, aluminija, petrokemijskih proizvoda, elektroničke opreme, računala i dr.
216
Oblici oligopola
� Čisti (savršeni) u kojem ponuđači nude istovjetne (standardizirane, nediferencirane, homogene) proizvode, posebice na tržištu proizvodnih dobara.
� Diferencirani (nesavršeni) u kojem ponuđači nude slične (diferencirane, heterogene) proizvode:� mijenjanje fizičkih obilježja proizvoda ili određenog modela
proizvoda (promjene u kvaliteti, dizajnu, funkcionalnim svojstvima i zamjenskim dijelovima)
� stvaranje prividne razlike u proizvodima putem ekonomske propagande i promotivnih tehnika koje pomažu u oblikovanju stava kupca prema proizvodu.
217
Glavne tržišne zapreke
Prirodne barijere:� ekonomija razmjera
� visoki troškovi� diferenciranje
proizvoda� isključivo vlasništvo� veličina tržišta.
Umjetne barijere:� patenti i autorska prava
� vladine dozvole i koncesije
� uvozne barijere� običaji i tradicija� predatorne cijene.
218
Zapreke izlaska iz oligopolske grane (M. Porter):� trajnost i specijaliziranost sredstava� visoki troškovi izlaska� strateški razlozi (međuovisnost, pristup
financijskim tržištima i okomita integracija)� informacijski jaz� menadžerski otpor� društvene zapreke� način raspolaganja sredstvima.
219
Tehnike utvrđivanja (fiksiranja) cijene:
1. cjenovno predvođenje (liderstvo)
(čisti oligopol, homogeni proizvodi)
2. neformalno usklađivanje
(diferencirani oligopol, heterogeni proizvodi)
3. tajni sporazumi (nezakonito ponašanje)
4. javni sporazumi (OPEC).
220
Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća
� Koeficijent koncentracije pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem.
Koeficijent konc. Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća
četiriju poduzeća = _________________________
Vrijednost prodaje grane
� Visoki postotak koncentracije ukazuje na malu konkurenciju, a nizak postotak na snažniju konkurenciju.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 292.
221
9. Tržište čimbenika proizvodnje
222“Čisti računi – dobri prijatelji.”
Latinska izreka
Ekonomska teorija poznaje četiri inputa, odnosno resursa, to su:
� rad
� kapital (kapitalna dobra)
� zemlja (prirodni resursi)
� poduzetništvo.
223
Rad
� Obuhvaća sve ljudske tjelesne i umne sposobnosti koje se koriste u proizvodnji dobara i usluga.
� Tjelesni i umni.
� Sposobnosti (neodvojive od ljudskih bića):� prirodne i naslijeđene
� nastale obrazovanjem i vježbanjem.
Radna snagabitna zaproizvodnju
Stanovništvobitno zapotrošnju
224
Kapitalna dobra (kapital)
� obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara (strojevi, ceste, računala, građevine, zalihe gotovih proizvoda i sl.);
� materijalna dobra stvorena u gospodarskom sustavu;
� rezultat su jedne proizvodnje i sredstvo za drugu proizvodnju;
� obnovljiva su i mogu se kupiti za novac (čine fizički, a ne novčani kapital);
� stalni kapital (trajna dobra kao što su razni alati, uređaji, strojevi, transportna sredstva i građevinski objekti);
� obrtni kapital (kratkotrajna dobra, to jest razne vrste materijala, poluproizvoda i dijelova koji se razmjerno brzo troše u proizvodnji).
225
Prirodni resursi (zemlja)
� Slobodna dobra koja su raspoloživa iz prirode (plodno tlo, biljke, zrak, vodeni tokovi, padaline, ribe, drvo, divlje životinje, mineralne sirovine, energija sunca, morskih valova i vjetra, i sl.).
� Izvori mineralnih sirovina (na primjer nafte i ugljena) iscrpljivi su i neobnovljivi, tlo se može poboljšavati i ograničeno povećavati na račun vodenih površina, a drvo se može obnavljati u određenom vremenskom razdoblju.
� Razvoj tehnologije donosi nove mogućnosti uporabe prirodnih resursa.
226
Poduzetništvo� Posebni oblik rada.
� Ljudska djelatnost kombiniranja drugih proizvodnih resursa radi pokretanja i organiziranja proizvodnje za tržište.
� Poduzetnici pokreću određenu djelatnost, organiziraju korištenje proizvodnih resursa (ostvarujući neku ideju), primjenjuju inovacije (novi proizvodi i nove metode) i preuzimaju rizike nepovoljnih prirodnih i tržišnih utjecaja na uspješnost proizvodnje.
227
Koristi od poduzetništva:
� poticanje ekonomskog rasta
� povećavanje učinkovitosti korištenja resursa
� stvaranje novih tehnologija, proizvoda i usluga
� oživljavanje tržišne konkurencije
� zapošljavanje stanovništva.
228
Dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje
� Dohodak: transferna zarada i ekonomska renta.
� Transferna zarada - dostatna za izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. To je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi.
� Ekonomska renta - dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade.
� Vlasnik rada – plaća
� Vlasnik kapitala – kamata
� Vlasnik zemlje – renta
� Poduzetnik – max. ekonomske dobiti
229
Pokretljivost rada:
� prostorna i profesionalna
� otklanjanje neravnoteže na tržištu rada
� ujednačavanje plaća
� mjere države (poticanje pokretljivosti).
230
potražnja za radnomsnagom (D)
ponuda radnesnage (S)
poduzeća
TRŽIŠTE RADA (RADNE SNAGE)
pojedinci
Tržište određuje opću razinu plaća.
Plaće za pojedine struke razlikuju se.
231
Grafikon 48. Tržište rada
S1 (dugi rok)
D
God
išnj
a pl
aća
(tis
uće
kn)
Broj radnikaD1
S (kratki rok)
EE1
EE3
EE2
232Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 210. Obrada autora
Tržište radne snage nije tržište savršene konkurencije te na njega u velikoj mjeriutječe i država. Određena je minimalnaplaća za koju radnici nisu spremni raditi.
Tržište radne snage nije tržište savršene konkurencije te na njega u velikoj mjeriutječe i država. Određena je minimalnaplaća za koju radnici nisu spremni raditi.
TRŽIŠTE RADNE SNAGE
rad
plaća S
minimalna plaća
0
Radnici imaju dovoljno dohotka da si mogu priuštiti slobodnovrijeme. Pritom više cijenenerad nego dodatnu zaradu.
Radnici imaju dovoljno dohotka da si mogu priuštiti slobodnovrijeme. Pritom više cijenenerad nego dodatnu zaradu.
DRegresivna krivulja potražnje za radom
233
Pokretljivost kapitalaGrafikon 49. Tržište kapitala (kredita)
S
God
išnj
i kam
atnj
ak (
%)
Iznos kredita (kn)
D1
D
234Izvor: Izrada autora
Kamate su cijena koju poduzetnik plaća za privremeno korištenje novčanih sredstava.
kamatna stopa =kamateglavnica
×××× 100
Kamatna stopa se formira na tržištu kreditnog kapitala.
cijena
0 količina
D
PE
QE
E
S
235
potražnjazajmoprimaca(D)
ponuda zajmodavaca
(S)
poduzeća š t e d i š e
neposredno pojedinačni ekonomski subjektineposredno pojedinačni ekonomski subjekti
preko banaka i drugih financijskih institucijapreko banaka i drugih financijskih institucija
Kamatna stopa < profitna stopaKamatna stopa < profitna stopa
odriču se današnje potrošnje radi većepotrošnje u budućnostiodriču se današnje potrošnje radi većepotrošnje u budućnosti
naknada zariziknaknada zarizik
TRŽIŠTE KREDITNOGA KAPITALA
236
Funkcije kamata
NOMINALNA KAMATNA STOPANOMINALNA KAMATNA STOPA
izražena u postocimaizražena u postocima
REALNA KAMATNA STOPAREALNA KAMATNA STOPA
koeficijent odnosa nominalne kamatne stope i stope inflacije
koeficijent odnosa nominalne kamatne stope i stope inflacije
�potiču ekonomske subjekte na štednju
�kapital usmjeravaju u najrentabilnija ulaganja
�poduzetnike prisiljavaju na učinkovito poslovanje.
Ekonomsko značenje kamata:
237
Pokretljivost prirodnih resursa:
� mala sa stajališta smještaja� velika sa stajališta uporabe� zemljišta, građevinski objekti.
238
Tržište poljoprivrednih proizvoda:
� proizvodnja organskih tvari� važnost za prehranu i industrijsku preradu� razvoj tehnologije i rast proizvodnje i ponude� visok stupanj konkurencije ponuđača (slabe zapreke ulaska u
granu)� ograničena potrošnja (neelastična potražnja) i pad cijena.
239
Cije
na (
u kn
/kg)
Količina (kg, godišnje)
Potražnja
Q1 Q2 Q3
P1
P2
P3
Ponuda u godini nepovoljnih vremenskih uvjeta
Ponuda u uvjetima normalne godine
Ponuda u uvjetima bogate žetve
Grafikon 50. Ponuda poljoprivrednih proizvoda
240Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 136.
Tržište zemlje
� Ponuda je neelastična te cijena zemlje i zakupnina ovise o potražnji (nagli rast i pad).
� Površina ispod krivulje potražnje ukupna je vrijednost zemlje ili ukupni iznos zakupnine.
� Uvođenje poreza na promet zemljišta snižava ponudu i povećava cijenu zemlje koja ne pokriva cijeli porez (dio snosi ponuđač).
� Zbog imobilnosti zemljišta (1) raste cijena zemlje i (2) grade se visoke zgrade i poskupljuje izgradnja.
241
Cijena zemlje (P)S
D1
E1
P1
Q10
D2
E2P2
Q2
Grafikon 51. Tržište zemlje (ponuda i potražnja)
242Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 138.
Nova krivulja ponude (S1)
Početna krivuljaponude (S0)
Cijena (P)
Količina (Q)
P1
P0
Q1Q0
Krivuljapotražnje (D0)
Porez
0
Grafikon 52. Utjecaj uvođenja poreza na ponudu zemlje
243Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 138.
10. Država i tržište
244“Razmisliti treba više puta, a odlučiti jedanput.”
Latinska poslovica
Mjere države (regulacija tržišta)
Dva razloga uplitanja države u gospodarstvo:
1. poticanje učinkovitosti raspodjele resursa zbog postojanja eksternalija (vanjskih učinaka) i monopola (tržišne moći)
2. osiguravanje pravednosti promjenom načina raspodjele ekonomskog rezultata (porezna politika i socijalna skrb).
245
INTERVENCIJA DRŽAVE
246
Tablica 17. Ekonomska uloga države
Nedostaci nevidljive ruke Intervencija države Državne aktivnostiNeefikasnost
Monopol Intervencija na tržištu Antimonopolski zakonEksternalije Intervencija na tržištu Zakon protiv zagađenjaJavna dobra Subven. vrijednih aktivnosti Nacionalna obranaNejednakost
Neprihvatljive nejednakosti Preraspodjela dohotka Progres. oporezivanjedohotka i bogatstva dohotka i bogatstva
Programi podrške doh.Makroekonomski problemiKonjukturni ciklusi Stabilizacija pomoću Monetarna politika(visoka inflacija i makroekonomskih i fiskalna politikanezaposlenost) politika Spor ekonomski rast Stimuliranje rasta Investiranje u obrazov.
Niski pror. deficitPovećanje štednje
247
Izvori tržišnog neuspjeha(manjkavosti tržišta)
� MONOPOLI
� EKSTERNALIJE
� JAVNA DOBRA
248
Monopoli
Monopolist ograničava opseg proizvodnje i povećava cijene iznad konkurentske razine.
Javlja se gubitak blagostanja – potrošači su voljni platiti više za dodatni proizvod nego što iznosi granični trošak
proizvodnje.
249
Eksternalije
� Eksternalije (na primjer zagađenje) su negativni sporedni proizvodi proizvodnje ili potrošnje koji se nisu odrazili na tržišnu cijenu.
� Eksterni trošak i eksterne koristi.
� Npr. sumporne pare termoelektrana kao primjer štetnih eksternalija; stroj za fotokopiranje – pozitivna eksternalija jer predstavlja uštedu vremena za puno ljudi.
250
Javna dobra
� Dva obilježja po kojima se javna dobra razlikuju od privatnih dobara:� Nadmetanje (rivalstvo). Javna dobra nisu konkurentska.
Ako slušam neku radiopostaju ne ograničavam korištenje od strane drugog slušatelja.
� Isključivost (ekskluzivnost). Javna dobra nisu isključiva. Nije moguće ili je barem nepraktično ograničavati pristup gradskim ulicama i parkovima.
� Javna dobra ne mogu biti učinkovito osiguravana putem tržišta:� nedostaju odgovarajući cjenovni signali� obično postoji problem “slobodnih jahača”.
251
Država i njeni mehanizmi
� Porezi – utječu na privatni dohodak, a time i na privatne izdatke i čine glavni izvor javnih prihoda. Mogu imati i ulogu korektora i sprječavanja određenih aktivnosti – prodaja alkohola i cigareta, a potiču manje oporezovane sektore kao što je gradnja stanova.
� Izdaci – transferna (socijalno osiguranje, socijalna plaćanja) i druga plaćanja (zdravstvena zaštita, obrazovanje) koja osiguravaju dohodak pojedincima.
� Propisi ili nadzori – usmjeravaju ljude da ostvare ili da se sustegnu od određenih ekonomskih aktivnosti (propisi oko zagađivanja, reguliranje uvjeta rada).
252
Funkcije države
1. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojeg ekonomija funkcionira.
2. Država realocira resurse.3. Država obavlja preraspodjelu dohotka.4. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus, ona intervenira kako bi
smanjila nezaposlenost i inflaciju.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 221.
253
višakponudevišakponude
ZaštitaprodavateljaZaštitaprodavatelja
Minimalna cijena mora postati ravnotežna cijena:
�ili smanjuje ponudu (E2).
�država povećava potražnju (E1)
Q
P
0
EPE
QE
MINIMALNA CIJENA
D
S
QD Qs
E1E2
INTERVENCIJA DRŽAVE NA TRŽIŠTU
254
višakpotražnjevišakpotražnje
zaštitakupacazaštitakupaca
INTERVENCIJA DRŽAVE NA TRŽIŠTU
Maksimalna cijena mora postati ravnotežna cijena:�država povećava ponudu (E2)
�ili smanjuje potražnju (E1).
Q
P
0
EPE
QE
MAKSIMALNA CIJENA
D
S
QDQs
E1 E2
255
11. Osnovni makroekonomski pojmovi
256
“Nema nerješivog problema. I najuži tjesnac ima izlaz: ako nema drugog izlaza, ima onaj kroz koji smo ušli.” Vujić
Makroekonomija…
� Proučava ponašanje gospodarstva kao cjeline.
� Glavni ekonomski ciljevi su visok i brz rast proizvodnje, niska nezaposlenost i stabilnost cijene.
� Kako bi se ovi ciljevi ostvarili, država se koristi instrumentima monetarne i fiskalne politike kako bi ostvarila “ravnotežu” u gospodarstvu i otklonila makroekonomske probleme.
257
Tablica 18. Makroekonomski pokazatelji
BDP, realna
stopa rasta
Investicije u
kapital,
realna stopa
rasta
Izvoz roba i
usluga,
realna stopa
rasta
Uvoz roba i
usluga,
realna stopa
rasta
Industrijska
proizvodnja
Stopa
nezaposlenosti
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
Hrvatska 2,4 -5,8 8,2 -11,8 1,7 -16,2 3,6 -20,7 1,2 -9,2 8,4 9,1
SAD 0,4 -2,4 -3,7 -14,8 5,4 -9,6 -3,2 -13,9 -2,3 -9,8 5,8 9,3
Japan -1,2 -5,2 -2,6 -14,3 1,6 -24,0 0,9 -17,0 -3,3 -21,7 4,0 5,1
EU - 27 0,7 -4,2 -0,6 -11,6 1,5 -12,4 1,4 -12,1 -1,8 -14,0 7,0 8,9
258Izvor: HGK, Makroekonomska kretanja 2010., Dostupno na: www.hgk.hr
Pod temeljnim makroekonomskim problemima uobičajeno se smatraju sljedeći:
� inflacija
� nezaposlenost
� bruto nacionalni proizvod
� poslovni ciklus.
259
Inflacija
� Inflacija (lat. inflare – naduti, nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. Suprotna pojava je deflacija koja je pad opće ili prosječne razine cijena.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
241.
� Inflacija se mjeri:� indeksom potrošačkih cijena (CPI)� indeksom proizvođačkih cijena (PPI)
� implicitnim deflatorom BDP-a (IPD).
260
CPI
� Indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Indeks).
� Najpoznatiji indeks cijena posredstvom kojeg se prati i mjeri fluktuacija razine cijena.
� Standardna košara dobara (potrošačka košarica) sastoji se od različitih (izabranih) artikala čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.
261
CPI
Vrijednost standardne potrošačke košare
dobara tekuće godineCPI =____________________________________________ x 100
Vrijednost standardne potrošačke košare dobara bazne godine
262
Zadatak:a) Izračunajte indeks potrošačkih cijena ukoliko je treća godina bazna godina!b) Izračunajte godišnju stopu inflacije u 6. godini u odnosu na 5. godinu!
Godina Vrijednost košare dobara
CPI
1. 18000
2. 20000
3. 24000
4. 27000
5. 29500
6. 33000
263
18 000
CPI 1 = __________ . 100 = 75
24 000
20 000
CPI2 = ___________ . 100 = 83,3
24 000
…
264
Godina Vrijednost košare dobara
CPI
1. 18000 75
2. 20000 83,3
3. 24000 100
4. 27000 112,5
5. 29500 122,9
6. 33000 137,5
265
Stopa inflacije?
CPI u tekućoj CPI u
Godišnja stopa godini _ prošloj godiniinflacije = __________________________________________ x 100
CPI u prošloj godini
266
Izračunajte godišnju stopu inflacije u 6. godini u odnosu na 5. godinu!
137,5 – 122,9
Godišnja stopa inflacije = _________________ . 100 = 11,87%122,9
267
Mjerenje inflacije - implicitni deflator BDP-a (IPD)
� BDP - je novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine.
� Implicitni deflator BDP-a – registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. To je indeks koji se koristi kao mjera inflacije.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 51., 52.
268
IPD
Nominalni BDP
IPD = ____________________ . 100
Realni BDP
� Nominalni BDP mjeri vrijednost outputa u tekućim cijenama (cijenama tekuće godine).
� Realni BDP mjeri vrijednost outputa u stalnim cijenama (cijenama bazne godine).
269
35000
� IPD = ____________ . 100 = 118,24
29600
U tekućoj je godini, u odnosu na baznu godinu, prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18,24%, odnosno stopa inflacije iznosi 18,24%.
270
Upotrebom IPD –a realni BDP moguće je pretvoriti u nominalni BDP, i obrnuto.
deflator BDP –a x Realni BDP
Nominalni BDP = _________________________
100
Nominalni BDPRealni BDP = ____________________ x 100
deflator BDP-a
271
Zadatak – Izračunajte nominalni BDP!
Godina IPD Realni BDP
1 90,9 11 001 100
2 95,5 13 193 717
3 100 15 400 000
4 104,5 17 607 656
5 109,1 19 798 350
272
90.9 x 11 001 100� Nominalni BDP1 = ________________ = 10 000 000
100
273
Zadatak – Izračunajte nominalni BDP!
Godina IPD Realni BDP Nominalni BDP
1 90,9 11 001 100 10 000 000
2 95,5 13 193 717 12 600 000
3 100 15 400 000 15 400 000
4 104,5 17 607 656 18 400 000
5 109,1 19 798 350 21 600 000
274
Nezaposlenost
� je definirana (predstavljena) brojem odraslih osoba koje nemaju zaposlenje, aktivno traže posao i u dobi su od 15 do 65 godina.
� Nezaposleni su dio radne snage neke zemlje, tj. radno sposobnog stanovništva.
� Tzv. obeshrabreni radnici nisu dio radne snage niti su nezaposleni jer su prestali aktivno tražiti posao (uz njih bi stopa nezaposlenosti bila znatno veća).
275
U RH nezaposlenom se osobom smatra, prema Zakonu o zapošljavanju (N.N. 59/96.), osoba sposobna za rad, a koja je u dobi od 15 do 65 godina, evidentirana u Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje kao tražitelj zaposlenja, redovito se prijavljuje, a nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51%
udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost,
nije većinski vlasnik ili suvlasnik više od 51% udjela u poljoprivrednom gospodarstvu te nije redoviti učenik, student
ili umirovljenik.
276
Stopa nezaposlenosti:
� jest postotak nezaposlene radne snage;
� pokazatelj je “zdravstvenog” stanja neke zemlje.
Nezaposleni
Stopa nezaposlenosti = _____________ . 100
Radna snaga
277
Oblici nezaposlenosti
� Frikcijska – obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje, te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem.
� Sezonska – javlja se zbog sezonskih promjena. Sve osobe koje zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla čine sezonsku nezaposlenost.
� Strukturna – nastaje zbog promjena geografske ili privredne strukture privrede, zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage.
� Ciklička – javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Uzrokuje ju smanjena potražnja za radom (uzrokuje ju pad realnog bruto nacionalnog proizvoda).
278
� Puna zaposlenost – ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti naziva se prirodna stopa nezaposlenosti i kreće se od 3 – 5%.
� Prirodna stopa nezaposlenosti je u SAD-u između 5 i 6 %, a u zemljama srednje i jugoistočne Europe smatra se da je prirodna stopa nezaposlenosti oko 7%.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 20.
279
Phillipsova krivulja
� Prikazuje odnos stope inflacije i stope nezaposlenosti.
� Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja) stopa nezaposlenosti!?
� Ovaj odnos vrijedi u kratkom vremenskom razdoblju; u dugom vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirat će se na razini prirodne stope nezaposlenosti (neovisno o promjeni stope inflacije).
280
Grafikon 53. Philipsova krivulja
3 4
6
4
3 4
5
4
3
Stopa
inflacije
Stopa nezaposlenosti
Dugoročna Phillipsova krivulja
Kratkoročna Phillipsova krivulja
Stopa
inflacije
Stopa nezaposlenosti
281Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 254., 255.
Zadatak!
� Izračunajte veličinu radne snage, odnosno ukupnog radnog potencijala, broj nezaposlenih te stopu nezaposlenosti.
� Ukupno stanovništvo – 100.000.00� Zaposleni – 35.000.00� Punoljetne osobe koje aktivno traže posao –
5.000.00� Obeshrabreni radnici, punoljetne osobe koje su
prestale aktivno tražiti posao – 1.000.00
282
Mjerenje gospodarske aktivnosti
� Bruto domaći proizvod (BDP) je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje i usluga neke zemlje.
� BDP je novčana (tržišna) vrijednost svih finalnih dobara i usluga koja je ostvarena u domaćoj privredi tijekom određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine.
� BNP predstavlja takvu tržišnu vrijednost koju su ostvarili domaći (nacionalni) rezidenti neovisno o tome rade li u domaćoj ili inozemnoj privredi. Primjerice, proizvodnja koju su ostvarili njemački državljani u RH dio je hrvatskog BDP-a, ali ne i hrvatskog BNP-a. Ta je proizvodnja dio njemačkog BNP-a.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 47.
283
Bruto domaći proizvod
� Izračunava se kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.
� Realni BDP – stalne cijene.
� Nominalni BDP – tekuće cijene.
� Potencijalni BDP – vrijednost finalnih dobara i usluga koju neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (puna zaposlenost).
� BDP jaz: razlika između potencijalnog i realnog BDP-a.
� Pojava BDP jaza pokazuje da ekonomija ne funkcionira na razini pune zaposlenosti.
284
Mjerenje BDP-a i raspoloživi dohodak
� Pristup trošenja
� Pristup dohotka
� Jednakost pristupa
� Pristup trošenja - zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih, finalnih dobara i usluga.
BDP= C (potrošnja) + I (bruto privatne domaće investicije) + G (državna potrošnja)+ X (neto izvoz)
285
Pristup dohotka
� Zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.
BDP= plaća + renta + kamata + profit
+ amortizacija + neizravni porezi
= dohodovne + nedohodovne komponente
Jednakost pristupa - potrebno je izjednačiti aktualne investicije, državnu potrošnju i izvoz s aktualnom štednjom, neto porezima i uvozom.
286
Agregatna potražnja (AD)
� Agregatna potražnja (AD) ukupna je količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.
� Agregatna potražnja određena je sumom trošenja pojedinaca i kućanstava (C), poslovnog sektora (I), države (G) i stranaca (X).
� Ona također ovisi o razini cijena, ali i monetarnoj i fiskalnoj politici.
� Krivulja AD ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi.
287
Struktura agregatne potražnje1. Osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i
kućanstava, a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijena.
2. Investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događaja.
3. Državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države.
4. Neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.
AD = C + I + G + X
288
Egzogene varijable utjecaja na AD� Inozemna proizvodnja - rast proizvodnje u inozemstvu dovodi do povećanja
neto izvoza.� Vrijednost imovine - povećanje cijena dionica ili cijena stanova dovodi do
većeg bogatstva kućanstava, a time do veće potrošnje. To također dovodi do nižih troškova kapitala i povećava investicije poduzeća.
� Smanjenje cijena nafte - veća proizvodnja nafte u svijetu smanjuje cijene nafte na svjetskom tržištu. Veći realni dohoci potrošača i veće poslovno povjerenje povećavaju potrošnju, kupovine automobila i investicije.
� Napreci u tehnologiji - nove mogućnosti investiranja i rast AD.� Veličina stanovništva� Očekivana inflacija� Državna potrošnja� Porezi� Transferna plaćanja� Kamatne stope� Količina novca� Ostalo - politički događaji, sporazumi o slobodnoj trgovini.
289
Agregatna ponuda (AS)
� Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj količini dobara i usluga koje je narodna privreda voljna proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju.
� Ona ovisi o razini cijena i veličini potencijalnog proizvoda.
� Krivulja AS je rastućeg oblika pri čemu je donji krak položeno uzlazan, dok je gornji krak strmo uzlazan.
290
BDP-deflator
r
0 Potencijalni Realni BDP BDP
Grafikon 54. Krivulja agregatne ponudeGrafikon 54. Krivulja agregatne ponude
Kratkoročna agregatna ponuda
Dugoročna agregatna ponuda
Nezaposlenost
Puna zaposlenost
Pregrijana ekonomija
291Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 278.
� Dugoročna agregatna ponuda – ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost (jednaka je krivulji potencijalnog GNP-a).
� U vrijeme recesije privreda može proizvesti manje od svog potencijalnog proizvoda kao što u vrijeme prosperiteta može proizvesti i više od njega.
� U prvom je slučaju posljedica nezaposlenost i neiskorištenost kapaciteta, a u drugom inflacija.
� Porast potencijalnog proizvoda pomiče krivulju AS udesno.� Ako se povećaju cijene proizvodnih inputa, poduzeća će
ponuditi istu količinu proizvoda samo ako dođe do odgovarajućeg porasta cijena outputa.
� Pri tome najamnine imaju najvažnije mjesto u strukturi troškova.
� Povećanje troškova pomiče krivulju AS prema gore.
292
Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude:� radna snaga
� zaliha kapitala
� sirovine
� tehnološki napredak
� klima
� promjene sustava realnog GNP-a.
293
Makroekonomska ravnoteža
� Makroekonomska ravnoteža ostvaruje se u presjecištu krivulja AS i AD. Pri njoj ni kupci ni prodavači ne žele mijenjati svoje kupovine i prodaje, ali ni cijene.
� Promjenom bilo AS bilo AD mijenja se i makroekonomska ravnoteža.
294
BDP-deflator
0 Ravnotežni Realni realni BDP BDP
Grafikon 55. Makroekonomska ravnotežaGrafikon 55. Makroekonomska ravnoteža
Kratkoročna agregatna ponuda
Agregatna potražnja
Agregatni višak
Agregatni manjak
295Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 283.
Agregatno trošenje i makroekonomska ravnoteža - potrošnja
Raspoloživi dohodak je najvažnija odrednica potrošnje i štednje domaćinstva (permanentni dohodak je razina dohotka koju bi kućanstva ostvarivala kada se uklone privremeni ili kratkotrajni utjecaji kao što su vrijeme,
poslovni ciklusi ili neočekivani dobitak/gubitak).� Potrošnja se sastoji od:
� trajnih dobara (motorna vozila, oprema za kućanstvo)� potrošnih dobara (hrana, odjeća, energija)� usluga (stanovanje, prijevoz, zdravstvena zaštita).
� Štednja je onaj dio raspoloživog dohotka koji se ne troši.štednja = raspoloživi dohodak - potrošnja
� Točka pokrića - točka u kojoj kućanstvo potpuno troši sav svoj raspoloživi dohodak.
296
Investicije
� Investicije podrazumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada, strojeva, alata, uređaja i opreme) te promjene zaliha (gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).
� Krivulja potražnje za investicijama opadajućeg je oblika –pokazuje odnos između realne kamatne stope i potraživane količine investicija.
297
Investicije� Investicije podrazumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada,
strojeva, alata, uređaja i opreme) te promjene zaliha (gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).
� Investicije utječu na proizvodnju u kratkom roku preko učinka na agregatnu potražnju, a na dugoročni rast proizvodnje preko utjecaja rasta kapitala na potencijalnu proizvodnju i agregatnu ponudu.
� Vrste investicija: kupovina stambenih objekata, investicije u opremu, dodaci zalihama.
� Odrednice investicija: prihodi, troškovi, očekivanja.
� Poduzeća investiraju da bi stekla profite. Budući da kapitalna dobra traju mnogo godina, odluke o investicijama ovise o potražnji za proizvodnjom koju proizvode nove investicije, kamatnjacima i porezima koji utječu na troškove investicija i očekivanjima poduzeća.
298
Realna k`
0 Realne investicije
Grafikon 56. Krivulja potražnje za investicijamaGrafikon 56. Krivulja potražnje za investicijama
Pesimizam optimizam
Manja amortizacija
Veća amortizacija
299Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 304.
Neto izvoz i odrednice izvoza
� Razlika između izvoza i uvoza neke zemlje.
� Ukoliko je cijena domaćih dobara niža od cijena inozemnih dobara, tada će izvoz biti veći. Obrnuto značit će manji izvoz, a veći uvoz.
� Povećanje inozemnog proizvoda dovodi do rasta inozemne potražnje za svim dobrima, od kojih se dio odnosi i na naša domaća dobra, što rezultira rastom izvoza naše zemlje.
� Povećanje realnog tečaja, tj. porast relativne cijene inozemnih dobara izražene u terminima domaćih dobara, čini domaća dobra atraktivnijim u usporedbi s inozemnim dobrima što uzrokuje rast izvoza.
300
Promjene tečaja
� Nominalna aprecijacija – rast domaće valute izražene u terminima strane valute.� Aprecijacija odgovara smanjenju tečaja E.
� Nominalna deprecijacija – smanjenje cijene domaće valute izražene u terminima strane valute.� Deprecijacija odgovara rastu tečaja E.
� Kod fiksnog tečaja:� smanjenje tečaja naziva se revalvacija� porast tečaja = devalvacija.
301
Od nominalnih do realnih tečajeva
� Realni se tečajevi također mijenjaju s vremenom, ako i nominalni.� Porast relativne cijene domaćih dobara izražene u
terminima inozemnih dobara zove se realna aprecijacija→ odgovara smanjenju tečaja.
� Smanjenje relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima inozemnih dobara zove se realna deprecijacija→ odgovara porastu realnog tečaja.
� Multilateralni realni tečaj, ili skraćeno rečeno realni tečaj, je ponderirani prosjek bilateralnih realnih tečajeva, s time da se kao ponder za svaku zemlju uzima njezin udio u trgovini.
302
Odrednice uvoza
� BDP – veći BDP znači veći uvoz.
� Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda –više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara veći uvoz.
� Devalvacija – smanjuje uvoz.
� Revalvacija – povećava uvoz (pojeftinjenje uvoza izraženog u domaćoj valuti).
303
Novac i monetarna politika� Novac – sredstvo razmjene, obračunska jedinica, standard
odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Stvar koja po običaju ili zakonu obavlja ulogu općeprihvaćenog sredstva mjerenja vrijednosti roba i izražavanja cijena roba, sredstva razmjene roba i sredstva plaćanja svih dugova u svijetu robnih vrijednosti.
� Funkcije novca:
� mjerilo vrijednosti roba
� mjerilo cijena roba
� sredstvo razmjene roba
� sredstvo plaćanja roba i dugova
� sredstvo čuvanja imovine.
304
Financijske institucije:� to su posrednici na financijskim tržištima� najvažnija je centralna banka – emitira primarni novac i preko
monetarne politike pokušava regulirati ukupnu količinu novca u optjecaju
� poslovne banke – financijski posrednici koji prikupljaju viškove novca (od g i p) i plasiraju ga drugima → zarađuju na razlicipasivnih i aktivnih kamata
� osiguravajuća društva� investicijski i mirovinski fondovi� štedionice i štedno-kreditne zadruge� institucije na tržištu kapitala.
305
Centralna banka i monetarna politikaHrvatska narodna banka – samostalno utvrđuje zadatke
monetarne i devizne politike, utvrđuje količinu novca u optjecaju, utvrđuje opću likvidnost banaka, izdaje novčanice i kovani novac, kontrolira banke,…
Instrumenti monetarne politike su:
� operacija na otvorenom tržištu (kupovina i prodaja v. p. zbog utjecaja na količinu novca u optjecaju)
� rezerva likvidnosti (povećanjem/smanjenjem stope rezerve likvidnosti smanjuje se ili povećava količina novca u optjecaju)
� eskontna stopa (kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama; utjecaj na novčanu masu).
306
Ekspanzivna monetarna politika
Zadaća ekspanzivne monetarne politike vratiti je ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a.
Država intervenira i fiskalnom politikom (promjene državne potrošnje i promjene poreza) na smanjenje recesijskog jaza
na način da povećava svoju potrošnju.
307
� Fiskalni sustav - sustav prikupljanja prihoda države za pokrivanje javnih rashoda.
� Fiskalna politika podrazumijeva smišljeno korištenje fiskalnih mjera i instrumenata radi ostvarivanja ciljeva ekonomske i drugih politika.
� Fiskalnu politiku čine svjesne, namjerne aktivnosti koje poduzimaju subjekti fiskalne politike s ciljem stabiliziranja ekonomije.
� Aktivnosti tih subjekata očituju se u promjenama makroekonomskih varijabli fiskalnog karaktera (državne potrošnje, poreza i sl.) s ciljem provociranja željenih promjena realnih varijabli.
Fiskalna politika
308
� Uobičajeno je razlikovati dvije vrste fiskalne politike: ekspanzivnu i kontrakcijsku (restriktivnu).
� Obje se vrste koriste istim instrumentima.
� Bazični su instrumenti fiskalne politike: državna potrošnja, transferni rashodi i porezni sustav.
309
Ekspanzivna fiskalna politika usmjerena je na povećanje agregatne potražnje prilagođavanjem proračuna.
Ona se ostvaruje:
� povećanjem državne potrošnje
� povećanjem transfernih rashoda
� smanjenjem poreznih stopa.
310
Restriktivna ili kontrakcijska fiskalna politika usmjerena je na smanjenje agregatne potražnje, također prilagođavanjem
proračuna.
Ona se ostvaruje u slučaju:
� smanjenja državne potrošnje
� smanjenja transfernih rashoda
� povećanjem poreznih stopa.
311
Javni prihodi� Pojam javni prihodi uglavnom se poistovjećuje s porezima jer
oni imaju najveći udio u prihodima države.
� Obilježja:� svi služe za podmirenja javnih potreba, tj. državnih rashoda (javnih
rashoda)� svi se ubiru u novcu
� ubiru se periodično i konstantno� ubiru se uglavnom iz dohotka (obnovljivi izvor), a vrlo rijetko iz
imovine (nije obnovljiv izvor).
312
Javni rashodi� Javni rashodi su svi izdaci države u najširem smislu radi
obavljanja njezinih ustavom i zakonom određenih funkcija.
� Uzroci njihova povećavanja:� širenje funkcija države - glavni i stvarni razlog
� povećanje broja stanovnika� veća podjela rada
� proces urbanizacije� veća gustoća naseljenosti� demokratizacija društva
� globalizacija.
313
� Javni prihodi i javni rashodi imaju veliki utjecaj na agregatnu potražnju.
� Država može utjecati na AD na sljedeća tri načina:
� povećanjem ili smanjenjem državne potrošnje (kupnjom više ili manje dobara i usluga)
� povećanjem ili smanjenjem poreznih stopa
� povećanjem ili smanjenjem transfernih rashoda.
314
Porezi, investicije, transferna davanja
� Smanjenje porezne stope također može biti efektivan mehanizam za povećanje investicijske potrošnje.
� Ukoliko sniženje korporacijskih poreza povećava potencijalni profit nakon oporezivanja, navedeno bi trebalo ohrabriti dodatno investiranje.
� Jednom kad povećana stopa investicijske potrošnje uđe u kružni tok dohotka, ona ima multiplikativni efekt na ukupnu potrošnju koja slijedi početnu promjenu u osobnoj potrošnji.
� Ukoliko se povećaju izdavanja za socijalnu skrb, naknade nezaposlenima, umirovljenicima i dr., povećava se njihov raspoloživi dohodak.
315
Restriktivna fiskalna politika
� Cilj fiskalne politike nije uvijek povećati AD.
� U vrijeme kada se gospodarstvo prebrzo razvija, primjerenija je restriktivna fiskalna politika. U tom slučaju smanjuje se državna potrošnja, povećavaju porezna opterećenja i smanjuju transferi.
� Njezin je cilj povećati pritiske na smanjenje prosječne razine cijena.
316
Slijede najčešća pitanja koja se pojavljuju na kolokvijima i pismenim ispitima.
Priprema za kolokvije i ispite
1. Definirajte pojam ekonomika i ekonomija!2. Adam Smith napisao je _______________ 1776. godine.3. Pojam “nevidljiva” ruka odnosi se na _______, a “vidljiva” ruka
odnosi se na ulogu ____________ na ekonomiju.4. Zakon potražnje glasi: ______________________.5. Supstitut je isto što i komplementarno dobro.
T N Objasnite odgovor!6. Povećanje ili smanjenje dohotka utječe na povećanje ili smanjenje
potraživane količine nekog dobra.T N Objasnite odgovor!
7. Ukoliko se smanji cijena nekog dobra (ceteris paribus), potraživana količina će se smanjiti i krivulja potražnje će se pomaknuti ulijevo.T N Objasnite odgovor!
8. Nabrojite necjenovne odrednice potražnje!
318
9. Zakon ponude glasi: ________________.
10. Ako cijena dobra miruje, tada se neće mijenjati ponuda.
T N Objasnite odgovor!
11. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje predstavlja ___.
12. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od
1, tada je riječ o ________ ___________ potražnje.
13. Nacrtajte krivulju savršeno elastične ponude!
319
Cijena dobra Ponuđena količina
Potraživana količina
1 1 10
2 4 8
3 8 6
4 12 4
5 15 2
14. Nacrtajte krivulju ponude i potražnje te odredite ravnotežnu cijenu i količinu. Ukoliko dođe do smanjenja potražnje, što će se dogoditi s ravnotežnom cijenom? Zbog čega bi moglo doći do smanjenje potražnje?
320
15.
Cijena dobra x
Količina dobra x
Koef. cj. elastičnosti
Cijena dobra y
Količina dobra y
Koef. cj. elast.
20 80 15 150
30 55 30 125
40 30 45 100
50 15 60 75
Izračunajte koeficijente cjenovne elastičnosti potražnje za dobro x i dobro y! Objasnite koeficijent za promjenu cijene dobra x sa 30 na 40 kn!
321
16. Izračunajte granični i prosječni proizvod rada !
Rad Ukupni proizvod u tonama
Granični proizvod rada
Prosječni proizvod rada
1 20
2 38
3 54
4 68
5 80
322
17. Nacrtajte pravac proračuna ukoliko vrijede sljedeći uvjeti:
Potrošač na raspolaganju ima dohodak od 45 kn. Cijena
dobra x je 3 kn, a cijena dobra y je 5 kn. � Nacrtajte pravac proračuna ako je došlo do promjene dohotka na
60 kn!
18. Potrošački probitak je ___________ .
19. Karta preferencija predstavlja ____________.
20. Što su krivulje indiferencije udaljenije od ishodišta koordinatnog sustava, nalaze se u području nepoželjne potrošnje.
T N Objasnite odgovor!
323
21. Dioničko društvo može se osnovati na simultan i na _________
način.
22. Dividenda je zarada koju dioničari ostvaruju prilikom prodaje
dionica.
T N Objasnite odgovor!
23. Granični trošak je _______________.
______________________________________kraj 1. kolokvija
324
Pitanja za 2. kolokvij
24. Savršena konkurencija podrazumijeva postojanje :______.
25. Uobičajena podjela tržišta dobara je na :
- savršenu konkurenciju
- monopol
- monopolističku konkurenciju
- oligopson.T N Objasnite odgovor!
26. Savršena konkurencija je tržišni oblik koji svakodnevno
susrećemo u praksi. T N
325
27. Savršeni konkurent je:
a) price searcher
b) price taker
c) price maker.
28. Grafički prikažite krivulju potražnje za proizvodima
savršenog konkurenta.
29. Savršeni konkurent svoju će cijenu stabilizirati na onoj razini
koja znači maksimalni profit. T N
30. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena
jedinica dobra. T N
326
31. Izračunajte profit te grafički, pomoću krivulja ukupnog prihoda i ukupnog troška, odredite onaj output koji znači maksimalni profit, kao i one outpute koji znače prijelomnu točku.
Količinadobra
Ukupni prihod
Ukupni trošak
Profit
10 0 50
20 120 120
30 240 200
40 360 290
50 480 390
60 600 530
70 720 720
327
32. Odredite, pomoću graničnih veličina, profitno maksimalizirajući output te grafički prikažite ukupni profit.
Količinadobra
Ukupni prihod
Ukupni trošak
Granični prihod
Granični trošak
Prosječni ukupni trošak
10 0 50
20 120 120
30 240 200
40 360 290
50 480 390
60 600 530
70 720 720
328
33. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće će nužno
prekinuti proizvodnju pri pojavi gubitka. T N Objasnite!
34. Ukupni trošak moguće je podijeliti na eksplicitni i implicitni.
T N
35. Monopol znači postojanje ________________ ponuđača
________________ dobra koji je zaštićen od
____________________________.
36. Prirodni monopol nastaje i uslijed:
a) ekonomije razmjera
b) disekonomije razmjera
c) ekonomije cilja.
329
37. Kad je granični prihod monopola pozitivan, ukupni prihod
monopola:
a) opada
b) ostaje nepromijenjen
c) raste.
38. Monopol će maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri
kojem je granični prihod jednak:
a) cijeni
b) graničnom trošku
c) prosječnom ukupnom trošku.
39. Nesavršena konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili
manjeg broja konkurenata od kojih niti jedan ne posjeduje ikakvu tržišnu moć.
T N Objasnite!
330
40. Monopolistički konkurent ne može kontrolirati cijenu svoga dobra.
T N Objasnite!
41. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična dobra.
T N Objasnite!
42. Jedan od načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu je
_________ u cijenama.
43. Rad predstavlja isključivo fizičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara.
T N Objasnite!
331
44. Poduzetništvo je:a) aktivan čimbenik proizvodnje
b) pasivan čimbenik proizvodnjec) neovisan čimbenik proizvodnje.
45. U pravilu se dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova:
_____________________________ i ______________________________.
46. Država, odnosno vlada, ima u ekonomskome životu nekoliko važnih funkcija: ___________.
332
47. Odgovor na pitanje koja je količina javnog dobra optimalna ili alokacijski efikasna, implicira poznavanje:a) ukupne i granične korisnosti
b) ukupnog i graničnog troškac) ukupne i granične koristi.
48. Eksternalija je _____________________.
49. Raspodjelu dohotka i bogatstva možemo prikazati pomoću:a) Phillipsove krivulje
b) Lorenzove krivuljec) Marschallove krivulje.
333
50. Što je Lorenzova krivulja udaljenija od crte savršene jednakosti, to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija.
T N Objasnite!
51. Inflacija je _____________________.
52. Objasnite CPI i BDP-deflator!
334
53. Izračunajte indeks potrošačkih cijena ukoliko je peta godina bazna godina. Izračunajte godišnju stopu inflacije u 2. godini u odnosu na 1. godinu.
Godina Vrijednost košare dobara
CPI
1. 12000
2. 18000
3. 22000
4. 26000
5. 29500
6. 35000
335
54. Izračunajte nominalni BDP!
Godina BDP-deflator Realni BDP Nominalni BDP
1 91,8 10 001 100
2 95,5 12 193 717
3 100 15 400 000
4 103,5 17 607 656
5 108,1 19 798 350
336
55. Izračunajte veličinu radne snage, odnosno ukupnog radnog potencijala, broj nezaposlenih te stopu nezaposlenosti.
� Ukupno stanovništvo – 135.000.00
� Zaposleni – 85.000.00
� Punoljetne osobe koje aktivno traže posao – 10.000.00
� Obeshrabreni radnici punoljetne osobe koje su prestale aktivno tražiti posao – 3.000.00
337
56. Objasnite pojam frikcijske nezaposlenosti!
57. Objasnite potencijalni BDP!
58. Razlika između potencijalnog i realnog BDP-a je______.
59. Razdoblje od najmanje dvaju uzastopnih tromjesečja u kojima realni BDP bilježi pad naziva se ____________.
60. Agregatna potražnja je _____________.
61. Agregatna ponuda je ______________.
62. AD = C + I + G + X Objasnite !
63. Objasnite na koji način inozemna povećana proizvodnja
utječe na agregatnu potražnju!
64. Što je inflacijski BDP jaz, a što je recesijski BDP jaz?
Objasnite!
338
65. a) Izračunajte BDP koristeći pristup trošenja i pristup dohotka.b) Izračunajte neto privatne domaće investicije.c) Izračunajte neto nacionalni proizvod.d) Izračunajte nacionalni dohodak.e) Izračunajte neto izvoz.
� Plaće - 2 304� Uvoz - 380� Izvoz - 660� Renta - 53� Bruto privatne domaće investicije - 490� Kamate - 130� Profit - 700� Amortizacija - 410� Osobna potrošnja - 2 340� Posredni porezi - 383� Državna potrošnja - 870
339
0
66. Što prikazuje ovaj grafički prikaz ako je na apscisi realni BDP?
340
67. Izračunajte graničnu i prosječnu sklonost potrošnji i štednji!
Raspoloživ dohodak
Potrošnja Štednja Prosječna sklonost potrošnji
Prosječna sklonost štednji
Granična sklonost potrošnji
Granična sklonost štednji
0 12
30 35
50 43
80 67
150 124
341
68. Na potražnju za investicijama utjecat će_____________.
69. Objasnite sljedeće pojmove:
- aprecijacija
- deprecijacija
- neto izvoz
- novčana masa
- monetarna politika.
70. Ekspanzivna i restriktivna monetarna politika su _____.
342
Odgovori na prethodno navedena pitanja predstavljaju sažetak nastavnih sadržaja ovog kolegija i njihovo razumijevanje je dostatno za uspješno polaganje pisanog dijela ispita.
Za sve nejasnoće možete se obratiti na e-mail: [email protected].
Slijede pitanja za usmeni dio ispita.
343
Na usmenom ispitu odabiru se 3 pitanja. Iz svakog područja po jedno pitanje.
� Područje 1 (od 1. – 17. pitanja)� Područje 2 (od 18. – 31. pitanja)� Područje 3 (od 32. – 46. pitanja)
344
Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 1. dio1. Pojam ekonomije, ekonomike, mikroekonomije i
makroekonomije.
2. Objasnite zakon potražnje i necjenovne odrednice potražnje!
3. Objasnite zakon ponude i necjenovne odrednice ponude!
4. Objasnite i nacrtajte uvjete tržišne ravnoteže!
5. Objasnite promjene tržišne potražnje i tržišne ponude!
6. Cjenovna elastičnost potražnje (definicija, koeficijent, savršeno elastična i savršeno neelastična potražnja).
7. Dohodna i križna elastičnost potražnje.
8. Elastičnost ponude.
345
9. Teorija granične korisnosti (pojam granične korisnosti, pojam potrošačke ravnoteže, pojam potrošačkog probitka).
10. Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije; karta preferencija;
krivulja indiferencije i potrošačka ravnoteža.
11. Pojam i oblici poduzeća.
12. Objasnite sljedeće pojmove: ukupni proizvod, granični
proizvod, prosječni proizvod!
13. Zakon opadajućih prinosa.
14. Objasnite sljedeće pojmove: ukupni, prosječni i granični
trošak!
15. Objasnite prinose razmjera!
16. Objasnite crtu izotroška i kartu izotroškova!
17. Objasnite izokvantu i kartu izokvanti!
346
Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 2. dio18. Savršena konkurencija (pojam, krivulja ponude savršenog
konkurenta).19. Maksimaliziranje profita u uvjetima savršene konkurencije
(grafički prikaz).20. Ukupni, prosječni i granični prihod savršenog konkurenta.21. Monopol (pojam, oblici).22. Ukupni i granični prihod monopola.23. Maksimaliziranje profita u uvjetima monopola (pomoću
ukupnog prihoda i ukupnog troška - grafički prikaz).24. Usporedba monopola i savršene konkurencije.25. Monopolistička konkurencija (pojam, usporedba s
monopolom).
347
26. Oligopol (pojam, vrste, određivanje cijene).
27. Čimbenik proizvodnje – rad (pojam, tržište rada (ponuda i
potražnja)).
28. Čimbenik proizvodnje – kapital (pojam, potražnja za
kapitalom).
29. Čimbenik proizvodnje – zemlja i poduzetništvo.
30. Objasnite ulogu države u realokaciji resursa (javna dobra,
eksternalije, prirodni monopol).
31. Objasnite ulogu države u preraspodjeli dohotka (Lorenzova
krivulja).
348
Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 3. dio32. Inflacija (pojam, CPI, godišnja stopa inflacije).33. Bruto nacionalni proizvod (pojam; nominalni, realni; deflator
bruto nacionalnog proizvoda).34. Nezaposlenost (pojam, stopa nezaposlenosti, oblici
nezaposlenosti).35. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda (pristup dohotka, pristup
trošenja, jednakost pristupa).36. Poslovni ciklus (pojam, faze, povezanost s nezaposlenošću i
inflacijom).37. Agregatna potražnja (pojam, krivulja, čimbenici promjene agregatne
potražnje).38. Agregatna ponuda (pojam, krivulja, čimbenici promjene agregatne
ponude).
349
39. Makroekonomska ravnoteža (pojam, inflacijski jaz, recesijski
jaz – grafički prikazati).
40. Potrošnja (pojam, raspoloživi dohodak, funkcija potrošnje i
funkcija štednje, državna potrošnja).
41. Investicije (pojam, potražnja za investicijama).
42. Neto izvoz (odrednice izvoza i odrednice uvoza).
43. Objasnite fiskalnu politiku!
44. Novac (pojam, oblici novca, novčana masa).
45. Centralna banka i monetarna politika (pojam, instrumenti
monetarne politike)
46. Objasnite ekspanzivnu i restriktivnu monetarnu politiku!
350
Popis literature:1. Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.2. DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 20103. Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u
Osijeku, 2003.4. Hrvatska gospodarska komora (2010). Malo gospodarstvo, Zagreb,
Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19476.pdf5. Hrvatska gospodarska komora, Makroekonomska kretanja 2010., Dostupno
na: www.hgk.hr6. Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.7. Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog
zmaja” i Mate d.o.o., Zagreb, 1993.8. MINGORP, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za
2010.9. Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o.,
Zagreb, 2007.
351