POSLOVNI
INFORMACIJSKI SUSTAVI
Q&A1
Pitanja i odgovori po cjelinama za 1. kolokvij
ID: 30301
1
Bok!
Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.
Što je SKRIPTARNICA?
Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve
skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu
i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!
Tko je napisao skripte?
Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.
Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.
Želimo ti puno sreće s učenjem!
Štreberaj instrukcije
Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.
Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.
Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.
2
INFORMACIJSKI SUSTAV
1. Što je sustav?
Sustav je zbir dijelova koji funkcioniraju zajedno kao cjelina i ostvaruju zajednički cilj.
2. Što je sustavski pristup?
Sustavski pristup nastaje 30.-tih godina 20.stoljeća, polazi od činjenice da objekte treba sagledavati
kao sustave, koji nisu odvojeni od okoline, već su u interakciji s njom. Naglašava da se uspješnost
ostvarivanja ciljeva može povećati ukoliko se uzmu u obzir pojedini dijelovi/komponente sustava i
njihova međusobna usklađenost.
3. Opći model poslovnog sustava-primjer
Opći model poslovnog sustava, npr. poduzeće, sastoji se od izlaza, ulaza i 2 procesa: izvršni i
upravljački. Sustav preuzima inpute (ulaz) iz okruženja, u obliku materije (sirovine, energije) ili
informacija te putem izvršnog procesa pretvara ili transformira inpute u outpute, odnosno gotove
proizvode, koji se nalaze na izlazu
sustava i koje pruža okolini. Upravljački proces se odnosi na mogućnost upravljanja i regulacije
sustava. Povratnu vezu predstavljaju upravljački procesi.
4. Zašto je poslovni proces adaptivan?
Poslovni sustav je adaptivan jer se adaptira/prilagođava promjenama u okolini te ih je sposoban
uočiti. Sustav nije izoliran od okoline već vrši interakciju s okolinom. Primjer: povećana potražnja iz
okoline dovesti će do povećanja proizvodnje u sustavu.
5. Obilježja poslovnog sustava
Obilježja su 3: komponente sustava zajednički djeluju radi ostvarenja kolektivnog cilja, sustav nije
izoliran od okruženja, a u okruženju djeluju i drugi sustavi te je sam sustav moguće raščlaniti na
manje dijelove; podsustave.
6. Organizacijski sustav
Organizacijski sustav ili organizacija je oblik organizacije koji imaju poduzeća, javne institucije,
agencije, neprofitabilne organizacije itd. One su dinamički, hijerarhijski strukturirani sustavi. Postoji
nekoliko podjela organizacija: s obzirom na djelatnost koju obavljaju – trgovina, bankarstvo, financije,
javna uprava.., zatim s obzirom na broj zaposlenih i visinu prihoda koju ostvaruju – velike, srednje,
male, te profitne i neprofitne.
3
7. Izvršni procesi i izvršni podsustav
Izvršni procesi su sve aktivnosti tj. poslovi unutar sustava koji obavljaju temeljne zadatke poslovnog
sustava (npr. proizvodnja i obavljanje usluga) te su oni dio izvršnog podsustava.
8. Upravljački procesi i upravljački podsustavi
Upravljački procesi su dio upravljačkog podsustava i to su sve aktivnosti kojima se upravlja, kontrolira
i regulira sam sustav (npr. razrada plana proizvodnje, analiza rezultata poslovanja…).
9. Podatak i informacija
Podatak je skup znakova zapisanih na nekom mediju – papiru, filmu, magnetskom, optičkom,
poluvodičkom mediju, tehnikom zapisivanja primjerenom mediju. Informacija (obavijest) je
interpretirani podatak.
10. Strukturirani i nestrukturirani podatak
Strukturirani podatak se veže uz određeno obilježje, dok nestrukturirani podatak nema dodjelu
obilježja.
11. Značajke kvalitetne informacije
Kvalitetna informacija je točna, potpuna, relevantna ili primjerena i pravodobna.
12. Vrijednost informacije
Vrijednost informacije je teško odrediti, no ona ovisi o odlučivanju i rezultatima odlučivanja.
Informacija je vrijedna ako se na njoj temelje 'vrijedne' odluke, dok je bezvrijedna ako nije
upotrebljena za odlučivanje. Ona je najveća u području prognoziranja (kada je dobivena prije nego
što se treba donijeti odluka), a najmanja u području zastarijevanja (kada je dobivena prekasno, nakon
donošenja odluke).
13. Znanje i kakvo može biti
Znanje je kombinacija podataka i informacija, kojemu je dodano ekspertno mišljenje, iskustvo i
vještine. Može biti eksplicitno ili kodificirano i implicitno ili tiho.
14. Informacijski sustav
Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije bitne
za organizaciju i društvo, s ciljem da te informacije budu dostupne i upotrebljive svima kojima su
potrebne. To je aktivni društveni sustav koji može, ali i ne mora biti poduprijet suvremenom
informatičkom tehnologijom.
4
15. Poslovni informacijski sustav
Poslovni informacijski sustav je skup uzajamno povezanih komponenata koje zajednički rade na
unosu, pohranjivanju, obradi, isporuci i drugim upravljačkim aktivnostima čime se podaci
transformiraju u informacije, nužne u predviđanju, prognoziranju, upravljanju, koordinaciji,
donošenju odluka i operacijskim aktivnostima poslovanja.
16. Elementi funkcioniranja poslovnog informacijskog sustava
Elementi pomoću kojih se ostvaruje PIS: ljudi, tehnička pomagala, procedure i podaci.
17. Glavna osobnost informacijskoga društva
Glavna osobitost informacijskog društva je to da je osnovna jedinica ekonomske i socijalne
organizacije mreža, a ne čovjek/poduzeće kao u prošlosti.
18. Povezanost između informacijskih tehnologije i produktivnosti rada
Informacijska tehnologija povećava produktivnost rada – komunikacijske usluge postaju brže i
jeftinije, smanjuju se cijene hardvera i softvera, uspon digitalnih ekonomija i pojava mnogobrojnih
startupa.
19. Glavni resurs u informacijskome društvu
Glavni resurs u informacijskome društvu je znanje, a ne kapital.
20. Zaštita privatnosti
Danas je sve važnija zaštita privatnosti zbog mnogih poduzeća i vladinih agencija koje prikupljaju sve
veći broj osobnih podataka, zbog velikih izvora informacija o pojedincima na internetu.
21. Utjecaj na javnu upravu
Informacijska tehnologija utječe pozitivno na javnu upravu – omogućava veći utjecaj pojedinca na
nositelje vlasti, olakšava npr. prikupljanje poreza, omogućava pojedincima pristup zakonima,
propisima i drugim dokumentima javne uprave, omogućava elektroničke izbore, referendume i
ankete.
22. Funkcije poslovnog informacijskog sustava
Dijelovi IS-a su: izvršni dio, upravljački dio i komunikacijski dio. Svaki od tih dijelova obavlja pojedine
funkcije. Izvršni dio služi obradi transakcija te se njime obavljaju temeljne djelatnosti organizacije.
Funkcija upravljačkog dijela je da od izvršnog preuzme podatke te da zajedno s podacima iz vanjskih
izvora stvori informacije potrebne upravljanju i odlučivanju, dok komunikacijski dio služi komunikaciji
5
i suradnji među zaposlenicima organizacije, ali isto tako s vanjskim sudionicima kao što su dobavljači,
kupci, partneri.
23. Utjecaj na konkurentnost organizacija
PIS utječe na konkurentnost organizacija dvojako: 1. povećava operativnu efikasnost poslovanja
(podupire strategiju niskih troškova), 2. potiče inovativnost poslovnog sustava (podupire strategiju
razlikovanja ili diferencijacije poslovanja).
24. Uloga kao pokretač operativne efikasnosti poslovanja
Kao pokretač operativne efikasnosti, PIS smanjuje troškove poslovanja, povećava brzinu odvijanja
procesa i obavljanja transakcija te omogućuje automatizaciju procesa.
25. Uloga kao pokretač inovativnosti
Kao pokretač inovacija i promjena, PIS utječe na razvoj novih poslovnih modela, uvođenja radikalnih
promjena i inovacija, čime trajno mijenja postojeće procese i uvodi nove.
26. Strateško planiranje poslovnog informacijskog sustava i njegova pogreška
Strateško planiranje PIS-a je multidisciplinarni skup aktivnosti kojima se usklađuju ciljevi poslovnog i
informacijskog sustava te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omogućava postizanje
ciljeva. Pogreška koja se javlja u tom procesu je obrnuti redoslijed strateškog planiranja – kada se
dopusti da strategija pojedinog dijela PIS-a definira strategiju cjelokupnog poslovanja (trebalo bi prvo
definirati strategiju poslovanja, zatim strategiju informacija, strategiju PIS-a, tek onda pojedinih
dijelova PIS-a).
27. Tko sve sudjeluje u strateškom planiranju
U strateškom planiranju trebaju sudjelovati vrhovni menadžment, CIO (glavni informatički menadžer)
i ostali menadžeri bitnih poslovnih funkcija.
28. Što se sve utvrđuje strateškim planiranjem i koje korake slijedom
Strateškim planiranjem PIS-a utvrđuju se:
Usklađenost strategije poslovanja i informacijske strategije
Scenariji/opcije korištenja informacijske tehnologije u poslovanju i detaljna financijska
analiza svakog od njih
Optimalna uloga i pozicija informatike u poslovanju
Prioriteti ulaganja u informatiku i informatičke projekte
Mehanizmi organiziranja, upravljanja i kontrole PIS-a
Pritom treba slijediti iduće korake:
6
Analiza vanjskog okruženja
Analiza unutarnjeg okruženja i postojećeg PIS-a
Odabir ciljeva
Plan implementacije
29. McFarlanov model strateške rešetke
McFarlanov model strateške rešetke pomaže menadžerima pri odabiru uloge informatike u
poslovanju. Obuhvaća 2 strategije odnosno 2 uloge PIS-a: a) reaktivna (obrambena, defenzivna) i b)
proaktivna (napadačka, ofenzivna).
POSLOVNI PROCESI I INFORMACIJSKI SUSTAV
1. Što je poslovni proces? Navedite i objasnite ostale elemente procesne tehnologije.
„Poslovni proces je niz logički povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije (ljudi,
strojevi, informacijska tehnologija) zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima ili uslugama i
stvaranja vrijednosti (profita) za poduzeće.“
Elementi procesne tehnologije: Lanac vrijednosti obuhvaća više poslovnih procesa od razvoja
novoga proizvoda i naručivanja do prodaje i potpore potrošaču po završetku prodaje pa se
može smatrati središnjim procesom poduzeća.
Proces je dio lanca vrijednosti koji se ovisno o složenosti može podijeliti na manje dijelove-
potprocese. Aktivnost je najmanji dio procesa koji ima smisla modelirati i prikazati
dijagramom. Ona najčešće prikazuje relativno složeni radni zadatak ili više radnih zadataka
koje za potrebe izgradnje procesne arhitekture nije potrebno detaljnije razmatrati.
Zadatak predstavlja četvrtu razinu detaljnosti, često se koristi za opis funkcionalnosti nekoga
programskog rješenja odnosno informacijskog sustava. Korak prikazuje najjednostavniju
operaciju koju nije moguće detaljnije raščlaniti. Koraci se ne prikazuju modelima poslovnih
procesa jer predstavljaju nisku, petu razinu detaljnosti, već su sastavni dio modela za razvoj
programskih rješenja i prikazuju poslovne tokove.
2. Objasnite odnos između poslovnih procesa i organizacijskih jedinica.
Potrebno je postupno uvođenje procesnog pristupa u organizaciju i njezina transformacija od
funkcijski organiziranih dijelova prema procesno organiziranim timovima. Ova transformacija
podrazumijeva promjenu poslova od jednostavnijih prema složenijim višedimenzionalnim poslovima,
promjenu uloga zaposlenika od kontrolnih prema samostalnijim te promjenu fokusa efikasnosti od
izvršenja posla unutar organizacijske jedinice prema rezultatima procesa u cijelosti.
3. Navedite i kratko objasnite osnovne pojmove mape poslovnih procesa.
„Modeliranjem poslovnih procesa stvaraju se mape poslovnih procesa kojima se prikazuju događaji,
aktivnosti i stanja.“
Događaji pokreću aktivnost, aktivnosti traju određeno vrijeme, završetak aktivnosti je događaj, a
događaj mijenja stanje sustava.
7
4. Navedite i objasnite najvažnije elemente dijagrama Evnt Driven Process Chain koji se koriste za
modeliranje poslovnih procesa.
EPC dijagrami omogućuju procesni pogled prikazivanjem događaja i aktivnosti. Aktivnost se prikazuje
pravokutnikom a događaji (kao rezultat završetka aktivnosti) simbolom šesterokuta. Simboli se
povezuju poveznicama (strelicama) koje pokazuju smjer kretanja po dijagramu i logičkim operatorima
koji omogućuju ispitivanje uvjeta i grananje toka dijagrama. U praksi se najčešće rabi modificirati
oblik EPC dijagrama koji se naziva proširenim EPC dijagramom a u čiju su notaciju uvedeni simboli koji
prikazuju pojmove vezane na organizacijsku strukturu, resurse, informacijski sustav poduzeća te
njihov tok i međusobnu povezanost.
5. Navedite i objasnite elemente standardne grafičke metode za modeliranje poslovnog procesa
Business Process Model and Notation.
BPMN je sastavljen od grafičkih elemenata i formalnih zapisa te sadrži specifikacije potrebne za
generiranje aplikacije za izvršavanje poslovnog procesa. Početak i kraj procesa označava se simbolima
događaja, a koriste se i složeni simboli za prikaz događaja u tijeku izvođenja procesa. Ti događaji se
pridružuju aktivnostima, a upotrebljavaju se kao okidači kojima se pokreću aktivnosti ovisno o
zadanim uvjetima i pravilima. Tijek procesa se prikazuje simbolima strelice. Simbolima polja prikazuju
se poslovni procesi a polja se dijele na staze kako bi se detaljnije prikazale organizacijske jedinice i
sudionici u procesu.
6. Objasnite razliku između kvalitativne i kvantitativne analize poslovnih procesa.
„Kvalitativnom analizom razmatra se struktura procesa kako bi se identificirali i opisali nedostaci i
problemi.“
Rezultati kvalitativne analize često ukazuju na potrebu uvođenja informacijske tehnologije u one
dijelove procesa gdje se aktivnosti obavljaju ručno. Kvalitativnom analizom pronalaze se: aktivnosti
koje ne stvaraju vrijednosti, logičke slabe točke u procesu, organizacijski problemi, prijelaz s
papirnatog dokumenta na poslovnu aplikaciju, sistemske poveznice i prekidi.
Za donošenje kvalitetnih odluka o promjeni i poboljšanju procesa, menadžment mora koristiti
rezultate kvantitativnih analiza. Neki od primjera kvantitativne analize procesa su: procjena
utrošenoga vremena, procjena troška, ključni čimbenici uspješnosti.
7. Navedite i kratko objasnite osnove funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu
poslovnog procesa.
Osnove funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu poslovnih procesa jesu:
dokumentiranje arhitekture poslovnih procesa, korištenje niza metoda za razvoj baze poslovnog
procesa, analiza poslovnih procesa i izrada prijedloga poboljšanja procesa te stvaranje podloge za
razvoj informacijskog sustava.
Arhitektura poslovnih procesa predstavlja formalni model koji opisuje sve perspektive i aspekte
poduzeća. Baze poslovnih procesa omogućuju pohranjivanje svih modela procesa i njihovih
elemenata u bazu.
8
8. Objasnite povezanost projekta promjene poslovnog procesa i uvođenje integralnog
informacijskog sustava.
Dva moguća pristupa:
Definiranje poboljšanih i/ili novih procesa prije odabira i uvođenja informacijskog sustava
U prvom pristupu implementacija je brza ,a potrebe prilagodbe su minimalne. Tri nedostatka prvog
pristupa: potrebno je izdvojiti financijska sredstva i ljudske resurse za dva uzastopna projekta, nije
moguće koristiti iskustva i znanja koja su pohranjena u programskim rješenjima za efikasniju
promjenu proces, najvažniji kriterij za odabir programskog rješenja je njegova prilagođenost
prethodno predloženom novom načinu poslovanja a ne njegova stvarna kvaliteta i vrijednost.
Usporedna implementacija promjene poslovnih procesa i integralnog informacijskog
sustava.
Prednosti drugog pristupa su: u programska rješenja su već ugrađena znanja i iskustva najbolje
prakse, naknade prilagodbe gotovih programskih rješenja su minimalne a za neke module uopće nisu
ni potrebne. Nedostaci su: česti otpori zaposlenika koji stječu pogrešan dojam da su prisiljeni
mijenjati način rada prema zahtjevima programskih rješenja, zahtijeva velike napore i motivaciju
članova tima i krajnjih korisnika da provedu istodobnu promjenu procesa i uvođenje noe
informacijske tehnologije što lako dovodi do kašnjenja u odnosu na planirani završetak projekta.
TRANSAKCIJSKA OBRADA
1. Što je transakcija? Temeljem kojih obilježja se temelji ispravnost transakcije?
Pojam Transakcije potječe iz ugovornoga prava prema kojemu se ugovorom, sporazumom,
dogovorom ili na neki drugi legalan način potvrđuje i izvršava posao razmjene vrijednosti između
dvije ili više strana.
Ispravnost se temelji:
svojstvu konzistentnosti transakcije koja treba biti obavljena u legalnim uvjetima
svojstvu atomarnosti transakcije koja treba biti izvršena u cijelosti kako je određeno
ugovorom
svojstvu trajnosti transakcije koja kad je jednom provedena više se ne može opozvati
2. Zašto je potrebno bilježiti stanje sustava? Čime se bilježi stanje poslovnoga sustava?
Bez evidentiranog stanja sustava bilo bi teško pokrenuti buduće poslove.
Stanje poslovnog sustava bilježe se podacima pohranjenim u informacijskome sustavu u bazi
podataka, datotekama ili nekoj drugoj kolekciji podataka. Pr: baza računovodstvenih podataka bilježi
računovodstveno stanje poduzeća.
3. Transakcijski proces stanja sustava
4. Transakcija koja zadovoljava atomarnost, konzistentnost, izoliranost i trajnost
5. Sustav za obradu transakcija
6. Povezanost aplikacija sustava za obradu transakcija
7. ERP
9
8. Tipični moduli ERP-a
Modul planiranja i analize
Modul upravljanja imovinom
Modul upravljanja ljudskim resursima
Modul upravljanja financijama
Modul upravljanja nabavom
Modul upravljanja proizvodnjom
Modul upravljanja prodajom
9. Koje su značajke transakcijske obrade u stvarnom vremenu? Što znači da je transakcija
sinkronizirana s transakcijskim procesom?
Transakcijska se obrada u pravilu obavlja u stvarnom vremenu, u trenutku izvršenja transakcijskog
procesa ili neposredno nakon izvršenja. U tome slučaju je transakcija sinkronizirana s transakcijskim
procesom. Pr: transakcija kojom se kupuje zrakoplovna karta i zauzima sjedalo. Prilikom izvršenja
transakcije u bazi podataka se bilježi novo stanje zauzimanja sjedala, to sjedalo postaje nedostupno
ostalim transakcijama.
10. Klijentsko-poslužiteljski koncept transakcijske obrade opiši
U klijentsko-poslužiteljskom konceptu transakcijske obrade, transakcije se obrađuju na poslužitelju, a
pokreću na klijentu na kojem se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni rezultati. Ova klijentsko-
poslužiteljska arhitektura računalne obrade je dvorazinska, jer se transakcija pokreće na klijentskoj, a
izvršava na poslužiteljskoj razini.
11. Što čini Informatičku infrastrukturu i platformu
Poslužitelji i klijenti čine temeljnu informatičku infrastrukturu, a infrastruktura s programskom
opremom čini platformu
ANALITIČKE I UPRAVLJAČKE OBRADE
1. Racionalno odlučivanje
Temelji se na korištenju kvalitetnih informacija (primjerenih, točnih, potpunih, pravodobnih).
2. Koraci procesa odlučivanja
Prepoznavanje problema
Oblikovanje modela rješenja
Izbor rješenja
Implementacija rješenja
10
3. Razlika strukturiranog odlučivanja u odnosu na nestrukturirano
Strukturirano: postupak odlučivanja određen je prema unaprijed određenim pravilima, procedurama
ili algoritmima temeljenima na eksplicitnim podacima. Strukturirano odlučivanje može se prenijeti s
čovjeka na tehnološku razinu tj na informacijski sustav.
→ operativni ili niži menadžeri
Npr.: odluka može li se na bankomatu isplatiti neki iznos novčanica određena je pravilima banke
Nestrukturirano: nije moguće propisati pravilo ili proceduru odlučivanja. Teret odlučivanja je na
osobi koja odlučuje, a zadatak informacijskog sustava je da joj pruži dovoljno relevantnih informacija.
→menadžeri najviše razine koji donose strateške odluke.
4. Razlika u pripremi informacija za operativno, taktičko ili strateško upravljanje
Operativno upravljanje sustav za obradu transakcija ima u svome sastavu tzv. izvještajne
transakcije koje omogućuju izvještavanje temeljeno na transakcijskim podacima. Izvještaji se
pokreću prema zahtjevima korisnika ili prema vremenskom planu.
Taktičko upravljanje analitička obrada podataka (On-line analytical processing - OLAP)
koja se provodi na ‘dimenzijama’ u skladištu podataka. →primjer jednostavne analize
podataka
Strateško upravljanje često se primjenjuju specifične metode ili modeli obrade podataka
koji se zovu dubinskim analizama podataka (pripadaju statistici, matematici, umjetnoj
inteligenciji itd.). Koriste se i specifične analitičke i upravljačke aplikacije poznate pod
nazivom poslovna analitika.
5. Skladište podataka
Predstavlja izdvojeni, veliki skup podataka koji je oblikom i sadržajem pripremljen za zahtjevne
analize, kako bi se iz njega ‘izvukle’ informacije i znanje za potrebe odlučivanja i upravljanja. U
skladištu su podaci (iz transakcijskog sustava i vanjskih izvora) pripremljeni za zahtjevne analize i
pronalaženje informacija za učinkovito odlučivanje i upravljanje.
6. Vremenski ustrojeno skladište podataka
Skladište je vremenski usmjereno jer sadrži podatke koji opisuju pojavu u dužem vremenskom
razdoblju, što omogućava usporedbu i predviđanje.
7. Dijelovi skladišta podataka
Slojevita građa. Slojevi se svrstaju u 2 skupine:
Podatkovni dio→čine ga: osnovni podaci i agregirani višedimenzijski podaci
Mehanizmi→čine ih: postupci ekstrakcije i transformacije, sustav upravljanja podacima,
postupci analitičke obrade i prezentacija
11
Podaci dolaze u skladište iz različitih izvora. Postupcima ekstrakcije i transformacije (veza s okolinom)
dobivaju se osnovni podaci skladišta. Putem sustava za upravljanje podacima dobivaju se agregirani,
višedimanzionalni podaci. Postupci analitičke obrade predstavljaju načine pronalaženja različitih
oblika informacija potrebnih u procesu odlučivanja i upravljanja. Prezentacija informacija (najviša
razina) predstavlja korisničko sučelje određujući način postavljanja upita i prikaza rezultata upita
tekstom, slikom, grafikonom i sl.
8. Dimenzijska struktura podataka
Dimenzijska struktura podataka promatra kvantitativno izražene poslovne pojave (npr prihod od
prodaje) kroz dimenzije (npr vrijeme). Ona osigurava razumljiv, čovjeku prirodan pogled na podatke u
bazi podataka i jednostavno postavljanje poslovnih pitanja te dobivanje odgovora u razumljivome
obliku.
9. Dimenzija i pozicija dimenzija; Mjera ili vrijednost
Dimenzija: opisuje 1 parametar (obilježje) pojave ili objekta interesa. Pripadaju kvalitativnim
obilježjima.
Pozicija dimenzija: Dimenzija ima svoje pozicije po kojima se mogu svrstati u neku kategoriju.
Npr: dimenzija je vrijeme a njene pozicije su dan, mjesec, kvartal, godina…
Mjera ili vrijednost: br. prodanih komada, iznos prihoda od prodaje, iznos ukupnih troškova
prodaje itd.
→Primjer s 3 dimenzije (podaci se pokazuju kockama): roba-bezalkoholna pića, vrijeme-2013.godina i
tržište-Zagreb. Možemo pitati koliki je prihod od prodaje bezalkoholnih pića u Zg u 2013.god.?
Odgovor: 8 564 000 kn→predstavlja mjeru
10. Smisao postojanja hijerarhije u dimenzijama
Hijerarhijsko uređenje (dani, mjeseci, kvartali, godine) omogućuje da se u okviru jedne dimenzije
(vrijeme) promatrana pojava (prihod) prati i analizira, istodobno i detaljno po danima (analitički) i/ili
agregirano (sintetički) po mjesecima, kvartalima, godinama.
11. Analitička obrada
Bez obzira gdje su i u kojemu su obliku podaci pohranjeni (datoteka, baza, skladište), nemaju nikakvu
vrijednost ako se ne analiziraju, obrađuju i ‘pretvaraju’ u informacije.
Analitička obrada podataka (OLAP-On Line Analytical Processing) omogućava obradu podataka u
informacije s ciljem potpore odlučivanju. Analitička obrada uključuje dimenzijsku analizu.
12. Osnovne operacije na dimenzijskome modelu
Rotacija ili zakretanje: isticanje nekih dimenzija u prvi plan, a ostale su u pozadini
12
Selektiranje i isijecanje: fiksiranje pozicija neke dimenzije, a ostale se pozicije dimenzija
mijenjaju (npr dimenzija vrijeme fiksirana na 2013.godinu)
Agregiranje
Detaljiziranje
13. Analitička i transakcijska obrada
„Transakcijska obrada karakteristična je za većinu obrada vezanih uz temeljno poslovanje tj. obavljanje
izvršnih poslovnih procesa.“
Načini transakcijske obrade kada:
u stvarnom vremenu= u trenutku izvršenja ili neposredno nakon transakcije (sinkronizirana je
s transakcijskim procesom = sinkrona obrada)
asinkrona obrada = transakcija će biti izvršena s mogućim kašnjenjem. Do nje dolazi u
slučajevima obrade velike količine transakcija koje u vršnim trenutcima stvaraju opterećenje
iznad projektiranoga.
Način transakcijske obrade gdje:
na glavnom računalu: korisnici pokreću transakcije, unose ulazne podatke transakcije i
primaju rezultate putem terminala koji su povezani s glavnim računalom (terminal uređaj za
slanje i primanje podataka, s mogućnošću manje obrade podataka).
u klijentsko-poslužiteljskom konceptu transakcijske obrade- transakcije se obrađuju na
poslužitelju, a pokreću na klijentu na kojemu se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni
rezultati.
Analitička obrada omogućava obradu podataka u informacije s ciljem potpore odlučivanju. Analitička
obrada uključuje dimenzijsku analizu (operacije na dimenzijskome modelu podataka), ali i druge
obrade kao što su grafičko prikazivanje informacija, ‘što-ako’ analize, planiranje, modeliranje,
statističke analize (tred, ekstrapolacija, grupiranje, regresija itd).
Primjer alata za analitičku obradu podataka: MS Excel, Business Objects, Cognos.
14. KPI
„Key Performance Indicators- ključni pokazatelji uspješnosti iz kojih se izvodi zaključak jesu li stvarni
rezultati poslovanja u skladu s ciljevima.“
15. Sustav za upravljanje učincima poslovanja
Kombinacija menadžerskih metodologija, metrika i informacijske tehnologije koja omogućuje
korisniku da definira, nadzire i optimizira rezultate u svrhu osobnih i grupnih ciljeva i pritom omogući
usklađenje sa strateškim ciljevima kroz organizacijske razine.
16. Upravljanje poslovnim procesima
„Business Process Management-BPM“
13
Poslovni pristup upravljanju promjenama zbog unapređenja performansi poslovnih procesa, pri čemu
promjene obuhvaćaju cijeli životni ciklus procesa (od modeliranja, analize i dizajna procesa do
implementacije, automatizacije i izvođenja procesa).
17. Sustav za upravljanje poslovnim procesima
Poslovne procese je potrebno stalno pratiti, mjeriti i analizirati kako bi se dobio odgovor o
uspješnosti implementiranih procesa. U tu svrhu organizacije razvijaju i implementiraju sustave za
upravljanje poslovnim procesima (Business Process Management System-BPMS).
18. Podaci važni za mjerenje i analizu uspješnosti poslovnih procesa? Kako se ti podaci
pohranjuju, analiziraju i prikazuju u sustavu za upravljanje poslovnim procesima?
Podaci o performansama procesa prikazuju se u obliku analitičkih izvještaja, od najviše razine prikaza
do prikaza detalja, ovisno o potrebama korisnika.
Prikazuju se podaci o:
Performansama procesa ili skupini procesa,
Resursima koji sudjeluju u procesima,
Podacima i aplikacijama koji se koriste prilikom izvršavanja procesa.
Za svaki od ova tri pogleda, prikazuju se osnovni statistički pokazatelji (npr prosječno vrijeme trajanja
procesa), informacije o vrijednostima (npr troškovi aktivnosti), i informacije o ponašanju procesa (npr
kako se ponaša proces u iznimnim situacijama, koliko često dolazi do iznimki).
Za svaki proces moguće je napraviti i multidimenzionalnu analizu pa se tako npr proces može
analizirati za određeno vremensko razdoblje, pri čemu se analiziraju samo one instance procesa u
kojima su sudjelovali određeni ljudski resursi.
Povijesni podaci o izvršavanju poslovnih procesa mogu se pohranjivati u skladištima podataka sustava
za upravljanje poslovnim procesima kako bi se nad tim podacima provodila analitička obrada.
Izvještaji mogu biti periodički i unaprijed pripremljeni ili se mogu kreirati ‘ad hoc’ prema zahtjevu
poslovnoga korisnika. Ovaj se koncept često naziva ‘Procesnom inteligencijom’.
OTKRIVANJE ZNANJA IZ PODATAKA
1. Otkrivanje znanja iz baze podataka
To je istraživanje i analiza velikih količina podataka korištenjem automatskih metoda s ciljem otkriva
ja smislenih pravilnosti. Nije istovjetno sa statističkim metodama.
2. Koraci otkrivanja znanja iz baza podataka
Postoje 4 koraka:
Korak 1:Definicija poslovnog problema
Korak 2: Priprema podataka
14
Korak 3:Modeliranje
Korak 4: Implementacija
3. Definiranje poslovnog problema s aspekta otkrivanja znanja iz baze podataka
Predstavlja pronalaženje pitanja, značajnoga za poslovanje, na koje se traži odgovor primjenom
otkrivanja znanja iz baza podataka. Npr. kolika je vjerojatnost da će klijent kupiti životno osiguranje?
4. Tipičan tim za otkrivanje znanja iz baza podataka
Sastoji se od analitičara koji dobro poznaje metode otkrivanja znanja, informatičara koji dobro
poznaje baze podataka poduzeća te stručnjaka iz poduzeća koji je dobro upoznat s potencijalnom
primjenom u poslovanju. Na čelu tima se nalazi ključna osoba iz menadžmenta koja ne mora izravno
raditi na projektu, ali ga treba podržati te pomoći u rješavanju mogućih teškoća, koje mogu biti
povezane uz pristup podacima, pripremu podataka i primjenu rezultata u praksi.
5. Priprema podataka
Obuhvaća određivanje potrebnih podataka, transformaciju i uzrokovanje te vrednovanje podataka.
Određivanje potrebnih podataka- podaci mogu biti pohranjeni u različitim oblicima. Tipični podaci su
transakcijska baza podataka i baza klijenata.
6. Izvori podataka za otkrivanje znanja
Najčešće su to relacijske baze podataka ili skladišta podataka. Također, mogu se koristiti i sustavi kao
npr. POS, bankomati, telefonski razgovori i sl. Koriste se i podaci prikupljeni istraživanjem tržišta ili
vanjski izvori podataka(HROK).
7. Podaci u transakcijskoj bazi podataka i bazi klijenata
Transakcijska baza podataka bilježi podatke za svaku transakciju, pa njezin generički sadržaj sljedeći:
šifra klijenta, broj računa, vrsta, iznos i datum transakcije. Baza podataka o klijentima generički sadrži
šifru klijenta, šifru kućanstva, broj računa, ime i prezime kupca, adresu,telefon,demografske podatke,
proizvode i usluge, dosadašnje ponude i segmentaciju. Konačni rezultat je popis podataka za izradu
modela.
8. Transformacija
Priprema podataka u tablični oblik pri čemu se u stupcima trebaju nalaziti atributi, a u recima
opažanja (opažanje – klijent ; atribut - dob, spol).
Transformacija podataka se odnosi i na operacije s podacima. Također možemo i objediniti zadatke iz
transakcijske baze kako bi bili korisni(ukupan zbroj transakcija). Temeljem dostupnih varijabli iz baza
podataka računaju se varijable koje određuje stručnjak iz poduzeća.
15
9. Uzrokovanje podataka
U početku imamo velik broj podataka, no za izradu modela nam ih toliko ne treba. Koristimo
uzrokovanje kako bi odabrali manju količinu podataka potrebnih za model. Podaci se u uzorak
najčešće izabiru slučajnim uzorkom.
10. Problemi s podacima
Netipične vrijednosti su podaci koji se značajno razlikuju od ostalih podataka u bazi podataka; javljaju
se u svakoj bazi; npr. Kupci s iznimno visokim ili niskim primanjima. Netočne vrijednosti su posljedica
pogrešnoga unosa podataka u računalo. Problematični podaci odnose se na nepostojeće vrijednosti,
nejasne definicije podataka i netočne vrijednosti te postoje u svakoj bazi. Nepostojeće vrijednosti su
česte, a obično se radi o situaciji da ta kupca ne postoje neki demografski podaci. Nejasne definicije
podataka česte su kod transfera podataka iz jedne u drugu bazu podataka.
11. Metode u otkrivanju znanja
Metode za klasifikaciju koriste se za predviđanje događaja kao npr. Vraćanje kredita; koristimo stablo
odlučivanja, logistička regresija te neuronske mreže. Metoda prognoziranja koriste se za predviđanje
brojčanih vrijednosti kao npr. Iznos kupnje u sljedećoj godini na temelju dobiti, zanimanja i
dosadašnje potrošnje kupca; koristimo neuronske mreže, linearnu regresiju i metode vremenskih
serija. Metode za grupiranje koriste se za pronalaženje tipičnih skupina kao npr. Korisnici usluge
mobilnoga bankarstva; koristimo metodu analize tržišne košarice i metodu klastre analize. Najčešće
se koristi vise metoda i to uz pomoć softvera, komercijalni i otvorenog koda.
12. Tipične primjene otkrivanja znanja iz baza podataka
Predviđanje rizičnih događaja, prodaja dodatnih proizvoda postojećim klijentima, zadržavanje
postojećih klijenata, segmentacija, životna vrijednost kupca.
13. Veliki podaci
kupovi podataka koje je zbog njegove veličine i složenosti teško i vremenski zahtjevno obraditi
korištenjem aplikacija namijenjenih obradi strukturiranih podataka. Definiraju se V obilježjima:
Volumen- velika količina podataka; Raznovrsnost- različitih su oblika; Promjenjivost/Brzina- sadržaj
podataka se mijenja. Vezemo ih uz sljedeće promjene- ostvaruje se mogućnost obrade ogromnih
količina podataka odnosno podataka čitave populacije promatrane pojave; prihvaća se da veliki
podaci mogu biti neuredni ili neuredni i da se ne mora inzistirati na potpunoj točnosti podataka;
uvide dobivene analizom velikih podataka moguće je ostvariti uočavanjem korelacije medu
pojavama, a da se pritom ne utvrđuje uzročnost pojava. Podatkovanje je uzimanje podataka o pojavi
kako bi se ona mogla kvantificirati i kroz podatke analizirati(primjer- stranica teksta se digitalizacijom
pretvara u digitalni sliku, a podatkovanjem u podatkovljeni tekst-knjige, pametni telefoni s gps-
om,digitalni tragovi). Slučajevi velikih podataka- sezonska gripa, tvrtka Farecast.
16
14. Tehnologije za obradu velikih podataka
Za pohranjivanje velikih podataka koriste se NoSQL baze podataka- dokumentne baze(povezuju ključ
s dokumentima), grafovske baze(koriste se za društvene mreže), baze parova ključ-
vrijednost(najjednostavniji oblik, svaki zapis ima samo ime atributa i vrijednost atributa) i stupčaste
baze(sadrže invertirane podatka u zapis pohranjuju podatke jednog atributa). NoSQL baze su
distribuirane nerelacijske baze podataka koje podržavaju replikaciju podataka. Umjesto zahvaćanja
skupa podataka kao cjeline, skup se dijeli u manje dijelove-primjer Apache Hadoop koji omogućuje
distribuiranu obradu velikih podataka na klasteru jednostavnih poslužitelja sastoji se od MapReduce i
HDFS.
SPECIFIČNE OBRADE POTPORE ODLUČIVANJU
1. Donošenje odluka i faze u postupku
Donošenje odluka je proces izbora jednoga od nekoliko alternativnih postupaka radi postizanja
jednoga ili više unaprijed postavljenih ciljeva.
Postupak donošenja odluka prolazi kroz nekoliko faza:
Faza izviđanja problema
Faza dizajna modela odlučivanja
Faza izbora
Faza implementacije.
2. Znanje
„Znanje je skup činjenica, informacija i vještina postignut kroz iskustvo ili obrazovanje.“
3. Eksplicitno i implicitno znanje
Eksplicitno znanje je znanje koje je objektivno, jasno izraženo te se može iskazati brojkama i slovima,
pa kao takvo može biti pohranjeno i lako pretraživano uz pomoć informacijske tehnologije.
Implicitno znanje je subjektivno, zatvoreno, skriveno znanje jer je to oblik znanja koji je vrlo osoban i
teško ga je formalizirati, zabilježiti i prenijeti drugima.
4. Upravljanje znanjem
Upravljanje znanjem je koncept sustavnoga prikupljanja, pohranjivanja, organiziranja i dijeljenja
znanja u svrhu postizanja ciljeva organizacije.
5. Sustavi za potporu odlučivanja
Sustavi potpore odlučivanju su računalni informacijski sustavi koji podupiru rješavanje
nestrukturiranih menadžerskih problema s ciljem poboljšanja kvalitete donesenih odluka.
17
6. Struktura generičkog sustava za potporu odlučivanju
???
7. Osnovne skupine metoda potpore odlučivanju
Optimizacijske metode
Simulacija i modeliranje procesa
Sistemska dinamika
Metode umjetne inteligencije
Metode mekog računarstva
8. Ciljevi optimizacijskih metoda? Za kakve vrste problema su primjerene?
Dva moguća cilja: (1) maksimizacija vrijednosti rješenja i (2) minimizacija vrijednosti rješenja.
Vrste problema: (1) kada se treba pronaći optimalna vrijednost funkcije cilja uz neko ograničenje, (2)
kada je potrebno vršiti odabir unaprijed zadanih opcija uvažavajući više različitih kriterija.
Primjer: linearno programiranje ili analitički hijerarhijski proces.
9. Simulacija
„Simulacija je niz numeričkih i programskih tehnika, metoda i alata za prikaz modela stohastičkih
sustava i provođenje eksperimenata s modelima.“
Pomoću simulacijskog modeliranja rješavaju se problemi vezani uz donošenje odluka (razumijevanje
problema, analiza rada sustava, oblikovanje sustava).
Vrste simulacije: simulacijske igre,, statička simulacija, dinamička simulacija
10. Ciljevi diskretne simulacije
Diskretna simulacija opisuje promjene stanja koje se odvijaju diskontinuirano u vremenu. Rješavaju
se neki specifični problemi kao što su: izvođenje promjene stanja sustava u vremenu, simulacija
konkretnih procesa koji se natječu za posluživanje od strane resursa.
11. Ciljevi sistemske dinamike
Sistemska dinamika je metoda kontinuirane simulacije koja istražuje značajke složenih dinamičkih
sustava s povratnom vezom. Npr. ovom metodom može se istražiti kako bi odluka o promjeni
vremena isporuke proizvoda utjecala na potražnju.
12. Povratna veza
Sustav s povratnom vezom je sustav u kojemu posljedica djeluje na uzrok.
Povratne veze mogu biti:
18
Pozitivne – djeluje tako da povećanje vrijednosti promatranog elementa sustava uzrokuje
promjene koje će još više povećati taj element. Isto za smanjenje.
Negativne – djeluje tako da povećanje vrijednosti promatranog elementa sustava uzrokuje
promjene koje će konačno smanjiti taj element
13. Ekspertni sustavi
„Ekspertni sustav je inteligentni računalni program koji koristi znanje za rješavanje problema, čije
rješavanje zahtjeva visoku razinu stručnih eksperata.“
Primjena: procjena rizika poslovanja, savjetovanje u projektnom menadžmentu, pomoć u pružanju
korisničke podrške klijentima...
Elementi: baza znanja, baza činjenica, mehanizam zaključivanja, korisničko sučelje.
14. Prikaz znanja
Mehanizam zaključivanja samostalno koristi elemente znanja prilikom rješavanja problema. Zato je
važno prikazati znanje u bazi znanja na način koji je razumljiv računalu, ali i ljudskom ekspertu.
15. Metode prikaza znanja
Pravila i stabla odlučivanja.
16. Inteligentni agenti i višeagentski sustavi
Inteligentni agent je svaki entitet koji percipira svoju okolinu, planira svoje djelovanje i autonomno
poduzima radnje kako bi tu okolinu promijenio radi ostvarivanja svojih ciljeva.
Višeagentski sustav sastoji se od mnoštva pojedinačnih inteligentnih softverskih agenata. Oni kroz
međusobnu komunikaciju ostvaruju ciljeve koje samostalno nisu u mogućnosti postići. Primjer:
Production +2000 – sustav za nadzor rada proizvodne linije za proizvodnju automobila.
17. Informacijski agenti, osobni agenti, agenti za nadgledanje i nadzor - primjeri
Informacijski agenti – pretražuju, prikupljaju, nadgledaju i dostavljaju informacije. Npr agenti koji
daju preporuke za kupnju proizvoda na Amazonu.
Osobni agenti – rasterećenje korisnika na način da se smanji količina podataka koje on mora
pregledati. Primjer?
Agenti za nadgledanje i nadzor – kontrola i praćenje rada i promjena u radu različitih sustava.
Primjer?
19
18. Metode potpore odlučivanju koje svrstavamo u meko računovodstvo
To su: neizrazita logika, umjetne neuronske mreže te genetički algoritmi. Ove metode iz
nedorečenosti informacija pokušavaju pronaći približna rješenja koja mogu doprinijeti donošenju
konačne odluke. Temelje se na modelu ljudskog uma.
19. Neizrazita logika
Neizrazita logika omogućuje prikaz nepouzdanih i nepreciznih podataka i znanja na sličan način kao
što to čine ljudi.
Budući da ne postoje jednoznačne numeričke vrijednosti kojima bismo opisali pojmove „visoko“ ili
„nisko“, koristimo se neizrazitim skupovima za opis npr. kvalitete usluge.
20. Umjetna neuronska mreža
„Umjetne neuronske mreže predstavljaju skupinu algoritama za strojno učenje koji se zasnivaju na
sličnosti s radom središnjeg živčanog sustava živih bića.“
One iz skupa ulaznih podataka i pripadajućih izlaza nauče kako rješavati buduće problemske situacije.
Npr.: prepoznavanje novčanica na aparatima za kavu.
21. Genetički algoritmi
„Genetički algoritam je metoda optimizacije koja oponašanjem biološkoga evolucijskog procesa
prirodnog odabira pretražuje mogućnosti rješavanja problema s ciljem otkrivanja optimalnog
rješenja.“
U poslovanju se često koriste za određivanje strukture financijskih portfelja, strukture proračuna i za
probleme planiranja i raspoređivanja resursa.
22. Sustav za potporu odlučivanju i sustav za potporu odlučivanju u skupini
Za razliku od uobičajenih sustava za potporu odlučivanju, sustav za potporu odlučivanju u skupini
sadrži softverske aplikacije koje su prilagođene grupnom donošenju odluka, kao i procedure za
modeliranje skupine koje se mogu sastojati od softverskih aplikacija za komunikaciju i suradnju.