2 • ADVENTISTI»KI PREGLED
ADVENTISTI»KI PREGLEDGLASILO KR©∆ANSKE
ADVENTISTI»KE CRKVE
“AdventistiËki pregled” je dvomjeseËnik Ja-dranske unije konferencija KrπÊanske ad-ventistiËke crkve. Cilj mu je prenositi vijestiiz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i na-pise duhovne prirode koji su u skladu suËenjem Biblije i kojima je cilj pridonijetiËitateljevoj duhovnoj obnovi.
ISSN 1331-9272
Godina XVII. (LXI)Broj 1 — 2009.
NakladnikKrπÊanska adventistiËka crkvaJadranska unija konferencija
RakovËeva 26, 10000 Zagreb
Glavni i odgovorni urednikmr. Branko BistroviÊ
Izvrπni urednikNeven KlaËmer
UredniπtvoBranko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ,Neven KlaËmer, SreÊko KuburiÊ,
Kristina Laco, Marija Skobe,Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ
Lektura i korekturaMarijan MalaπiÊ, prof.
Telefon: 01/3764-533Telefaks: 01/2361-901
Cijena ovog broja: 15 kn
Za potpisane Ëlanke odgovaraju autori,za nepotpisane uredniπtvo.
PrijelomMiroslav VukmaniÊ
TisakTIPOMAT, 2009.
Cijenjeni suradnici!Molimo vas da vijesti iz svojih crkava piπete
po novinarskim pravilima i πaljete nam ih do 15. u mjesecupotpisane imenom i prezimenom.
Slike trebaju biti visoke kakvoÊe u digitalnom obliku.Obavijesti o smrti i obljetnicama braka trebaju biti saæete,
a dostavljajte nam ih preko svojega pastora.S izvrπnim urednikom moæete dogovarati suradnju za Ëlanke
i slati ih na adresu:Neven KlaËmer, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77,
10000 Zagreb, tel. 01/3764-533([email protected])
Pratite evangelizacijskapredavanja Geoffa Youldenau Hotelu Sheraton u Zagrebuod 16. do 31. sijeËnja 2009.
11 veËeri, u 19 satiili uæivo na internetu
www.viseodzivota.info
2 • ADVENTISTI»KI PREGLED
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:412
ADVENTISTI»KI PREGLED • 3
Poπtovani Ëitatelji,
Prvi ovogodiπnji broj AdventistiËkog pregleda
govori o evangelizaciji i osnivanju novih crkava. To je
stvarnost i prednost s kojom se kao Boæji vjernici
susreÊemo u Zagrebu ovog sijeËnja. U svim krajevima
naπe unije raste misijska aktivnost, i sukladno vremenu
u kojem æivimo te æelji za dovrπenjem Boæjeg djela na
ovoj Zemlji, ovaj broj posveÊujemo vaænosti misijskog
djelovanja, posebice kroz osnivanje novih crkava. To i
jest glavni naglasak petogodiπnjeg plana Jadranske unije
KrπÊanske adventistiËke crkve i njezinih konferencija.
Osnivanje novih crkava nije neka novina ili neπto s
Ëime se nikada nismo susretali; nalog za osnivanje novih
RIJE» IZVR©NOG UREDNIKA
“Zato idite i uËinite svenarode uËenicimamojim! Krstite ih u imeOca i Sina i DuhaSvetoga! UËite ih davrπe sve πto sam vamzapovijedio! Ja sam svama u sve vrijeme dosvrπetka svijeta.”
(Matej 28,19.20)
Svaki propovjednik i svaki vjernik okrenut misiji treba se na
neki od naËina ukljuËiti u djelo osnivanja novih crkava. Bog poziva
svakog vjernika Crkve u Hrvatskoj, Sloveniji i Albaniji da se prema
darovima koje je dobio ukljuËi u ovo vaæno poslanje. Ovakav rad
neÊe unazaditi postojeÊe crkve; dapaËe, uËinit Êe da prkose
starenju, opadanju i duhovnoj smrti — ponovno Êe ih oæivjeti.
Iskuπajmo se kao crkve i pojedinci u tome i doæivjet Êemo
nevjerojatne Boæje blagoslove!
Osnivanje novih crkava ukljuËuje mnoge vjerne ljude s
primljenim duhovnim darovima. Ono ne znaËi odbacivanje
dosadaπnjih metoda koje smo rabili dugi niz godina i koje su
donosile bogat rod u vidu novih uËenika Isusa Krista. Osnivanje
crkava ukljuËuje rad putem javne evangelizacije, rad u malim
skupinama, osobni rad i rad s literaturom. Izvjeπtaji u ovom broju
prenijet Êe vam dio slike kako se te metode koriste u radu u
Hrvatskoj i svijetu, i neπto ideja koje moæete koristiti i u vaπim
crkvama. PraktiËki, proces osnivanja novih crkava objedinjuje sve
metode i koristi ih prema danim prilikama i moguÊnostima. Tamo
gdje se radi na osnivanju novih crkava, potiËe se rast i pronalaze
se i spaπavaju ljudi izgubljeni u grijehu.
Ovim brojem AdventistiËkog pregleda æelimo kod Ëitatelja
pobuditi novi misijski æar i potaknuti nas da svoje sposobnosti i
darove od Boga uporabimo na osivanju crkava πirom naπe Unije.
Æelimo da nas u novoj 2009. godini — godini propovijedanja
Radosne vijesti i evangeliziranja cijelog svijeta — Bog sve obilno
blagoslovi i podari nam zdravlje i mir. Pred nama kao vjernicima i
Boæjim suradnicima je odgovornost i prednost, jer je Isus u Mateju
28,19.20 rekao: “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!
Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! UËite ih da vrπe sve
πto sam vam zapovijedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka
svijeta.”
Pastor Neven KlaËmer
crkava dao je sâm Isus Krist kao Glava Crkve koju je osnovao na ovoj Zemlji. Ono
πto je sâm radio, ostavio je i svojim uËenicima u zadaÊu. Tako su djelovali pioniri
AdventistiËke crkve, a to trebamo Ëiniti i mi danas. To je ne samo najdjelotvorniji
naËin da dopremo do onih koji ne poznaju Boga ili joπ uvijek nemaju svoju crkvu,
veÊ to podrazumijeva i svjeæ pristup bogosluæju i evaneoskom radu te oæivljuje
dugogodiπnje vjernike crkve.
Neven KlaËmer
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:413
4 • ADVENTISTI»KI PREGLED
RIJE» PREDSJEDNIKA UNIJE
Na poËetku smo godine
koja sa sobom nosi puno
nepoznanica. Mnogi su
zabrinuti zbog
nagovjeπtaja gospodarske
recesije i financijske krize, najave
gubitaka radnih mjesta i nezaposlenosti,
a uz to svakodnevno sluπamo vijesti o
nasilju i nemirima po svijetu. Mnoge
pojave izmiËu kontroli, a kad stvari ne
moæemo kontrolirati, javlja se strah.
I Kristovi uËenici, okupljeni u
gornjoj sobi u Jeruzalemu veËer uoËi
Kristovog raspeÊa, osjeÊaju sliËnu
nesigurnost i strepnju jer Isus najavljuje
svoju smrt i odlazak. Ruπe se sva
njihova oËekivanja. Njima, i svim
svojim zabrinutim uËenicima danas,
Isus savjetuje: “Neka se ne uznemiruje
vaπe srce! Vjerujte u Boga i mene
vjerujte!” (Ivan 14,1) Imajmo
povjerenja u Boga koji upravlja svim
zbivanjima na ovome svijetu, koliko
god nam se nekada Ëinilo da vlada
kaos.
Umjesto zabrinutosti za prolazne
vrijednosti ovoga svijeta, preuzmimo
Boæji pogled na buduÊnost i Njegovu
viziju. On nam je u svojoj milosti dao
joπ vremena da uËinimo neπto dobro
ljudima na ovom planetu. Stoga vas
pozivam da za sebe osobno ovu godinu
uËinite godinom osobnog svjedoËenja i
dobroËinstva bliænjima. Moæda je
upravo vrijeme nesigurnosti pogodno
jer Êe se ljudi manje oslanjati na svoju
mudrost, a viπe pitati o Boæjoj
egzistenciji i nakanama.
Postoji Ëitav niz moguÊnosti za
aktivno ukljuËenje u Boæji posao
objavljivanja Radosne vijesti ovome
svijetu. Postoje inicijative, projekti i
programi koje moæeπ poduprijeti.
1. Jednu osobu dovesti Kristu.Moæeπ si postaviti cilj koji su sebi
postavili milijuni adventista po svijetu —
da ove godine samo jednu osobu
upoznaπ s Isusom Kristom. Pronai
jednu osobu, moli se Bogu za nju,
gradi mostove, Ëini dobro, razgovaraj,
podupiri, budi dobar primjer i Bog Êe
uËiniti da postaneπ most prema Isusu
Kristu. Ova je inicijativa izazov za
svakoga: samo jednu osobu upoznati s
Isusom.
blagoslova za druge ljude, a ne
zatvorena i sterilna sredina.
3. Osnivanje novih crkava. U
nekim mjestima, koja za to imaju
uvjete, osnivat Êe se i ove godine nove
crkve. Potrebni su ljudi koji Êe se
moliti, pomoÊi svojim sredstvima ili
osobno biti ukljuËeni u projekt
osnivanja nove crkve. OsvrÊem se samo
godinu ili dvije unazad i vidim da se
sve viπe radi na osnivanju novih crkava
i da ima i lijepih iskustava. U Krπkome
je osnovana nova crkva, a u Kranju se
polako raa. U Tirani se πiri presaena
centralna crkva, a u Zagrebu se
okupljaju vjernici, jezgra joπ jedne nove
crkve u Hrvatskoj. Ima i drugih dobrih
planova i vjerujem da Êe Bog
blagosloviti sve nesebiËne vjernike koji
shvaÊaju vaænost ovog posla.
4. Evaneoske propovijediuæivo i preko interneta. Prije
nekoliko tjedana dr. Radiπa AntiÊ
odræao je niz evangelizacijskih
propovijedi u Puli, a istodobno ga je
uæivo pratilo mnoπtvo ljudi preko
interneta. Od 16. sijeËnja 2009. u
Zagrebu Êe tri tjedna biblijske istine
iznositi iskusni govornik iz Australije,
Geoff Youlden. Prijenos Êe biti uæivo
preko web-stranice. Evo moguÊnosti da
se i ti ukljuËiπ. Ako si u Zagrebu,
moæeπ doÊi sa svojim prijateljima u
Hotel Sheraton na predavanja ili ih, ako
si daleko, moæeπ pratiti kod svojega
prijatelja preko interneta.
Mogli bismo nabrajati moguÊnosti
koje se nude, od literarnih evanelista
koji se traæe u Hrvatskoj, evangelizacija
mladih, izviaËa, inovativne
evangelizacije, Dopisne biblijske πkole,
do radijskih emisija i drugih izazova.
Bezbroj moguÊnosti stoji nam na
raspolaganju. Vjerujmo Bogu i
dopustimo Njegovom Duhu da nas
pokrene. Svijet se sasvim sigurno nalazi
u krizi, ali vjernik svoj pogled podiæe
visoko iznad toga. Umjesto krize neka
nam pred oËima bude Kristova vizija:
“Evo, velim vam: podignite svoje oËi i
promotrite njive kako su dovoljno æute
za æetvu!” (Ivan 4,35)
Umjesto krize — vizija
2. Moja obitelj — kuÊna crkva.Svaka obitelj moæe postati jedna kuÊna
crkva po uzoru na novozavjetne
vjernike. Postoji li jedan suvisli razlog
zaπto tvoj dom nije postao mala
evaneoska skupina ili Ëak kuÊna
crkva, utoËiπte usamljenima, rodbini,
prijateljima i znancima? Znam puno
nesuvislih razloga koji nas spreËavaju u
tome, kao, primjerice, prezaposlenost,
osobna udobnost ili lijenost, sebiËnost,
πkrtost ili strah… Bog ti daje novu
priliku da tvoj dom postane mjesto
Branko BistroviÊ
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:414
ADVENTISTI»KI PREGLED • 5
Staniπa MargariÊ
POZIV NA MOLITVU
Prije nego πto je otiπao sa
Zemlje, Isus je uËenicima dao
veliki nalog i veliku zadaÊu:
“Poite dakle i uËinite mojim
uËenicima sve narode krsteÊi
ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i
uËeÊi ih Ëuvati sve πto sam vam
zapovjedio! I evo, ja sam s vama u sve
dane — do svrπetka svijeta.” (Matej
28,19.20) UËenici su se pitali kao i mi
danas: Kako? To je veliki posao, osjeÊali
su se malima i nezrelima za tako veliku
zadaÊu. Isus ih u njihovoj optereÊenosti i
zbunjenosti hrabri, savjetuje i uËi kako bi
se osposobili. “Dok je jednom s njima
blagovao, zapovjedi im da ne napuπtaju
Jeruzalema, nego neka Ëekaju ObeÊanje
OËevo ‘koje Ëuste od mene: Ivan je krstio
vodom, a vi Êete naskoro nakon ovih
dana biti krπteni Duhom Svetim.’” (Djela
1,4.5) UËenici su ozbiljno prihvatili savjet
koji im je Isus dao. Okupljali su se i
molili jedni za druge, priznavali svoje
slabosti i grijehe jedni drugima, a onda
svi zajedno Bogu i On ih je blagoslovio.
“Poπto se pomoliπe, potrese se
mjesto gdje bijahu sabrani, i svi se
napuniπe Duha Svetoga te stanu
navjeπÊivati rijeË Boæju smjelo.” (Djela
4,31) Dobili su snagu i sposobnost za
izazov koji je bio pred njima.
Osposobljeni mudroπÊu i snagom za
propovijedanje, krenuli su kao nezadræiva
bujica u sili Boæjoj u Kristovo ime.
Draga braÊo i sestre, kao pred
apostolima, tako je danas i pred nama
velika zadaÊa. Pred nama je veliki projekt
osnivanja novih crkava koji su zapoËeli
apostoli Kristovim nalogom. KreÊemo sa
Zagrebom 16. sijeËnja 2009.
Evangelizacija Êe trajati tri tjedna.
Govornik je poznati evanelist Geoff
Youlden. Za ovako velik posao potrebna
je potpora cijelog Boæjeg naroda u molitvi
jer se upuπtamo u borbu “s duhovima
pakosti ispod neba” (Efeæanima 6,12) koji
neÊe mirovati za vrijeme evangelizacije.
Zato “neka svaki naπ dah bude molitva”
(Sluge evanelja, str. 511). “U radu za
duπe potrebna je molitva. Samo Bog
moæe uËiniti da sjeme koje sijemo nikne.”
(TC IV, str. 528,529)
Zato pozivamo pastore, starjeπine,
voe i odbornike: “Trubite u trubu na
Sionu! Sveti post naredite, oglasite zbor
sveËani, narod saberite, posvetite zbor.
Saberite starce, sakupite djecu, Ëak i
nejaË na prsima. … Izmeu trijema i
ærtvenika neka tuæe sveÊenici, sluge
Jahvine. Neka mole: ‘Smiluj se, Jahve,
svojem narodu!’” (Joel 2,15-17)
Bog nas uËi kako moæemo biti
uspjeπniji u propovijedanju Evanelja,
savjetuje nam: “Udruæite se u svojim
molitvama, zajedno vapite pred Bogom.”
Pozivamo Boæji narod u Hrvatskoj na
post 14. sijeËnja 2009. Kakav post? “RijeË
je Jahvina — vratite se k meni svim srcem
svojim posteÊ’, plaËuÊ’ i kukajuÊ’.
Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se
Jahvi, Bogu svome, jer on je njeænost
sama i milosre, spor na ljutnju, a bogat
dobrotom.” (Joel 2,12.13)
U prvom dijelu posta molimo se kao
apostolska crkva u vrijeme Pedesetnice,
traæimo od Boga da ispita naπ æivot,
promijeni naπe srce, ispuni ga ljubavlju,
priznanjem i praπtanjem. Kada sredimo
svoj odnos s bliænjima i s Bogom, u
drugom dijelu posta upuÊujmo æarke
molitve za stanovnike Zagreba, znane i
neznane prijatelje. Molimo se Bogu da On
dovede svojim Svetim Duhom πto viπe
ljudi na predavanja. Molimo se Bogu da
posebno ispuni silom Svetoga Duha one
koji budu sluπali RijeË spasenja. Molimo
se za sve koji nose odgovornost pripreme
i rada, a posebno za jezgru nove crkve i
pastora Nevena KlaËmera.
“S tajnog mjesta molitve doπla je sila
koja je potresla svijet u vrijeme velike
reformacije.” (Ellen G. White, Velika
borba) Bog Êe izazvati reformaciju u
svojoj Crkvi ako ona ostane “duæe
vremena na tajnom mjestu molitve”.
“Nadalje, kaæem vam, ako dvojica od vas
na zemlji jednoduπno zaiπtu πto mu
drago, dat Êe im Otac moj, koji je na
nebesima.” (Matej 18,19) Draga braÊo i
sestre, upravo zbog tog razloga, nakon
posta u kojem Êemo svi sudjelovati vaπa
potpora u molitvama pred Bogom i dalje
nam je potrebna.
Zato molimo da se za svaki dan
predavanja moli jedan okrug, a posebno
tijekom samog predavanja od 19 do 20.30
sati.
Br. Okrug Datum za molitvu
1. Daruvar 16. 1. 2009.2. Virovitica 17. 1. 2009.3. Osijek 18. 1. 2009.4. Varaždin 19. 1. 2009.5. Zagorski 21. 1. 2009.6. Požega 23. 1. 2009.7. Koprivnica 24. 1. 2009.8. Zagreb 1 25. 1. 2009.9. Zagreb 2 26. 1. 2009.
10. Rijeka 28. 1. 2009.11. Zagreb Novi 30. 1. 2009.12. Beli Manastir 31. 1. 2009.13. Vinkovci 2. 2. 2009.14. Sisak 4. 2. 2009.15. Pula 6. 2. 2009.16. Split 7. 2. 2009.17. Karlovac i Bjelovar 11. 2. 2009.
Molitva i opet molitva jedini je put
do cilja i ostvarenja zadaÊe koju nam je
Bog povjerio. Molimo se zajedno,
poveÊajmo duhovni æar naπih molitava.
Samo molitva moæe probuditi naπe
uspavane sposobnosti i uporabiti ih na
slavu Njemu. Samo molitvom moæemo
probuditi ovaj svijet iz mrtvila. Zato
uvijek planirajmo i radimo s molitvom.
SveopÊa zajednica u molitvi neka postane
izvor sile za naπe buenje i misijski
napredak u Boæjem narodu koji nikada
nije rastao bez ozbiljne molitve
posredovanja jednih za druge.
Zajedno u molitvi — poziv napost u Hrvatskoj konferenciji
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:415
6 • ADVENTISTI»KI PREGLED
SreÊko KuburiÊ
POSLANJE I OSNIVANJE CRKAVA
Izlazak iz osobne zajednice u
svrhu zasnivanja nove uvijek je
povezan s vjerom koja se
ostvaruje u viziji osnivaËa novih
crkava — rijeËi su koje navodim
iz prethodnog Ëlanka i nastavljam
razmiπljanje o osnivanju novih crkava.
Niπta se ne dogaa bez vizije.
Svaki most koji je napravljen, svaka
graevina koja je sazidana, svaki stroj
koji je konstruiran, svaka pjesma koja
je skladana, svaka slika koja je
nacrtana, prije nego πto su nastali,
postojali su u viziji svojeg tvorca. Niπta
na svijetu ne dogaa se bez vizije.
Visoki sluæbenik Medo-Perzijskog
kraljevstva peharnik Nehemija imao je
viziju obnovljenog Jeruzalema prije
nego πto je od kralja traæio dozvolu za
pothvat i sredstva za obnovu i prije
nego πto Êe ugraditi prvi kamen u zid.
U Mudrim izrekama stoji: “Gdje
nema vizije, raspada se narod.” (29,18)
Vizija znaËi vidjeti stvari i moguÊnosti
prije nego πto su ostvarene. To znaËi
imati oËi koje vide ono πto se ne vidi.
Imati viziju na duhovnom podruËju
znaËi biti podloæan poticanju Duha koji
sve vidi, sve zna i koji proniËe misli i
pomisli ljudi cijelog svijeta. Bog je dao
obeÊanje Svetoga Duha onima koji Êe u
posljednje dane biti Boæji narod (Joel
2,28). S tim obeÊanjem zajamËena je i
misao da Êe Boæji narod biti voen
Boæjim Duhom kao πto je bila voena
prva apostolska Crkva.
Oni koji su odluËili biti sudionici
osnivanja novih crkava zasigurno imaju
viziju o autentiËnoj crkvi kao πto je bila
crkva iz Djela 2. To je vizija crkve
kakvu je opisala Ellen G. White u knjizi
Djela apostolska: “Crkva je riznica
bogatstva Kristove milosti i po njoj Êe
se u konaËnici Ëak i poglavarstvima i
vlastima na nebesima objaviti vrhunski i
cjeloviti prikaz Boæje ljubavi.” (str. 7)
nebeskim i zemaljskim svjetovima.
Kakve li uzviπene vizije nove crkve!
Takve crkve postaju magnet za one koji
su gladni prave poboænosti i iskrene
vjernosti.
Kako imati ovakvu vizijuVizija je uvijek povezana s idealom
koji Bog postavlja, a vjernici ga vjerom
prihvate. Jednom su prilikom dva
slijepca iπla za Isusom i traæila od Njega
da ih iscijeli. Isus im je postavio
pitanje: “Vjerujete li da mogu to
uËiniti?” Oni Mu kaæu: “Da,
Gospodine!” Isus je stvarno æelio znati
vjeruju li da je On sposoban to uËiniti i
dodao je: “Neka vam bude po vaπoj
vjeri.” Ovdje vidimo da vizija i vjera idu
zajedno. Isus je provjeravao njihovu
viziju o onome πto oni mogu postati.
Kada se uvjerio da vjeruju u svoju
viziju, bio je voljan djelovati u skladu s
njihovim uvjerenjem. Ovdje je jasno
vidljivo naËelo po kojem Bog djeluje.
Isus je mogao iscijeliti ove slijepce i da
oni nisu vjerovali. Ali On djeluje u
skladu s njihovim uvjerenjima. Biblija
jasno govori da Gospodnje oko prati
cijeli svijet i traæi muπkarce i æene Ëije
je srce iskreno prema Njemu (2.
Ljetopisa 16,9). Vizija je gledanje onoga
πto se ne vidi dok ne postane vidljivo.
Vizija i vjera su provodnici Boæjeg
djelovanja na Zemlji. Bog nije
ograniËen naπom vjerom, ali obiËno
djeluje u suglasju s vjerom koju ljudi
posjeduju i izraæavaju. Stanovnici
Nazareta ograniËili su Isusa u Njegovom
spasenjskom djelovanju u gradu
Nazaretu svojim predrasudama i
nevjerom koju su pokazivali prema
Njemu (Matej 13,58). Ono πto je Bogu
danas najpotrebnije jesu muπkarci i
æene vjere. Kada Bog pronae srce koje
cijeni, On u njega izlije sva bogatstva
Neba da bi ga ojaËao za sluæbu
navijeπtanja i æivljenja Evanelja. Moæda
OSNIVANJE NOVIH CRKAVA —IZAZOV U SVAKOJ GENERACIJI
Ako je takva vizija nove crkve, to
znaËi da Êe ta crkva voljeti kao πto je
voljela prva apostolska Crkva, oboæavati
Boga kao πto Ga je oboæavala prva
apostolska Crkva, da Êe pomagati
drugima kao πto je pomagala prva
apostolska Crkva i imati zajedniπtvo
kakvo je imala prva apostolska Crkva.
To Êe biti mjesto gdje Êe se Bog
oboæavati, æivoti mijenjati, jedan
drugoga voljeti i blagoslivljati. To Êe
biti cjeloviti prikaz Boæje ljubavi
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:416
ADVENTISTI»KI PREGLED • 7
POSLANJE I OSNIVANJE CRKAVA
se varamo kada mislimo da Bog traæi
obrazovane, uglaene i inteligentne
suradnike s ugodnom osobnoπÊu i
velikim darovima. Bog moæe uporabiti
sve ove darove, ali bez vjere oni su
bezvrijedni. Apostol Pavao nas
podsjeÊa: “A sve πto nije iz vjere, grijeh
je.” (Rimljanima 14,23)
Opasnosti u koje zapadacrkva u svim naraπtajima
SljedeÊi citat Duha proroπtva
zorno ilustrira opasnosti koje su vrebale
apostolsku Crkvu u Jeruzalemu. “U tom
je gradu sluæba RijeËi bila uspjeπna pa
je postojala opasnost da se uËenici
predugo zadræe na jednom mjestu
zanemarujuÊi Spasiteljev nalog da idu u
cijeli svijet. ZaboravljajuÊi da se snaga
za odupiranje zlu najbolje stjeËe
energiËnom sluæbom, poËeli su misliti
da niπta nije toliko vaæno koliko braniti
crkvu u Jeruzalemu od neprijateljskih
napada. Umjesto da nove vjernike uËe
da ponesu Radosnu vijest onima koji je
nisu Ëuli, bili su u opasnosti poÊi
putem koji bi sve njih naveo da se
zadovolje onim πto je ostvareno. Kako
bi rasprπio svoje predstavnike tamo
gdje Êe moÊi raditi za druge, Bog je
dopustio da na njih doe progonstvo.
Istjerani iz Jeruzalema, vjernici su
prolazili iz jednog kraja u drugi
propovijedajuÊi Evanelje RijeËi.”
(Djela apostolska, str. 66)
“Kad su se zbog progonstva
rasprπili, poπli su ispunjeni
misionarskom gorljivoπÊu. Shvatili su
odgovornost svoje zadaÊe. Znali su da
u rukama dræe kruh æivota za svijet koji
umire od gladi i bili su nagnani
Kristovom ljubavlju da ga daju svima
potrebitima. Gospodin je djelovao
preko njih. Kamo god su poπli, bolesni
su ozdravljali i siromaπnima je
navijeπtano Evanelje.“ (Isto, str. 67)
U navedenim citatima nalazimo
nekoliko osnovnih smjernica djelovanja
Crkve i opasnosti u koje moæe zapasti.
Prvo, zadovoljstvo postignutim i
Ëuvanjem od napada onog πto je
steËeno. Prema Duhu proroπtva, ovo je
zabluda u koju je vrlo lako upasti. Vrlo
je plemenito saËuvati ono πto je
steËeno, ali u duhovnom je pogledu to
neproduktivno. »uvajuÊi ono πto je
steËeno, troπi se dragocjena energija s
malo rezultata. Snaga oËuvanja onoga
πto je zadobiveno sastoji se u
“poduËavanju novih vjernika da
prenose Radosnu vijest onima koji je
nisu Ëuli”.
Drugo, stvaranje strategije za
obranu od vanjskog i unutarnjeg
neprijatelja. VeÊina politiËkih i drugih
sustava uruπili su se iznutra. Snaga za
obranu od vanjskog neprijatelja i za
odupiranje zlu koje dolazi iznutra nije
u stvaranju strategije za obranu, nego
se “najbolje stjeËe energiËnom
sluæbom”, naglaπava nadahnuto pero.
TreÊe, gubljenje svijesti o
prednostima koje imamo kao Kristova
crkva i o potrebama ljudi. Crkvi je
povjereno najveÊe blago — RijeË æivota.
Ona zadovoljava potrebe svakog
Ëovjeka za spasenjem i vjeËnim
æivotom. To je kruh koji hrani svaku
duπu. Bez tog kruha mnogi Êe
izgladnjeti i umrijeti za vjeËnost. Crkvi
je povjerena vijest spasenja i ona je
dobila nalog da tu vijest πiri Kristovim
autoritetom. Kada crkva poËne uæivati
u prednosti spasenja a izgubi
odgovornost za sve ljude u Ëijoj sredini
æivi i djeluje, upada u opasnost od
zatvaranja u sebe i iskljuËivost koja
dovodi do izolacionizma i elitizma koji
nikada nije bio blagoslov za crkvu.
Osnivanjem novih crkava ove
opasnosti se smanjuju jer su napravljeni
koraci koji dovode do popravljanja
iskrivljene perspektive djelovanja i
misije crkve. »inom osnivanja novih
crkava sudionici poruËuju da su
zainteresirani za noπenje kruha æivota
onima koji ga trebaju. Isto tako
pokazuju da imaju osjeÊaj odgovornosti
koja je uvijek povezana s prednoπÊu.
Tada crkva postaje zajednica svih,
“dom molitve svim narodima”. Ona
postaje mjesto gdje se uzdiæe i slavi
Bog, gdje se mijenjaju æivoti i gdje se
praktiËno pokazuje ljubav. Crkva
postaje zajednica gdje se Nebo spaja sa
Zemljom, zajednica otkupljenih,
najdraæi predmet Boæje ljubavi i paænje
na Zemlji. Svaka generacija vjernika ima
pred sobom isti izazov — da crkva
takvom i ostane.
Mr. SreÊko KuburiÊ koordinator
je Globalne misije pri JUK-u
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:417
8 • ADVENTISTI»KI PREGLED
OSNIVANJENOVIH CRKAVA
OSNIVANJENOVIH CRKAVA
POSLANJE I OSNIVANJE CRKAVA
Poznati evanelist Peter
Roennfeldt kaæe: “Osnivanje
crkava znaËi otvaranje novih
crkava za neobraÊene
skupine ljudi u joπ
nedosegnutim podruËjima ili
gradovima.” (Peter Roennfeldt, Church
Planting) Ovaj proces zapoËeo je
samim nalogom iz evanelja, a prvi
pionir u tom poslu s punim radnim
vremenom bio je apostol Pavao.
U ranim danima AdventistiËka
crkva je bila pokret osnivanja crkava.
Njezin nagli rast u proπlim desetljeÊima
postojanja moæe se viπe pripisati
stvaranju novih crkava negoli razvijanju
postojeÊih. PlaÊeni pastori morali su,
umjesto da odræavaju bogosluæja u
postojeÊim crkvama, organizirati nove
crkve. James White je pisao novim i
mladim pastorima: “Nijedan se pastor
ne moæe viπe izgraditi negoli kad stupi
u novo polje. ... Ako je uspjeπan u
podizanju crkava i njihovom
organiziranju, da mogu donositi dobre
rodove, on svojoj braÊi daje najbolji
dokaz da je poslan od Gospodina.”
(Evangelism and Church Planting,
Ministry, listopad 1999.)
Predsjednik AdventistiËke crkve u
ono doba, pastor Arthur G. Daniells,
bio je oduπevljen izazovom
organiziranja novih crkava: “Kad
prestanemo raditi na napretku djela i
udobno se smjestimo u svojim
crkvama, bavimo se vjernicima i
mislimo umjesto njih, molimo se i
radimo umjesto njih, naπe Êe crkve
poËeti slabiti i gubiti æivotnost i duh,
postat Êe paralizirane i fosilizirane, a
naπe Êe djelo poËeti propadati.” (Isto)
Tko moæe reÊi da nije bio u
pravu?
Desetina za organiziranjecrkava
Danas se mnogo raspravlja o
uporabi desetine. Mnogi misle da se
jedan njezin dio, pa Ëak i cijela
desetina, treba saËuvati za izgradnju
mjesne crkve i za plaÊanje pastora.
Zaπto onda cijela desetina ide u
konferenciju? Russell Burrill kaæe:
“Propovjednici se ne zapoπljavaju da bi
propovijedali adventistima, veÊ da bi
pronalazili nove vjernike i organizirali
nove crkve. Stoga crkve πalju svoju
desetinu konferenciji da bi podupirale
propovjednike koji organiziraju nove
crkve, a ne da bi uzdræavale mjesne
propovjednike.” AdventistiËki pioniri
smatrali su kako pastoralnu ulogu treba
imati vjernik mjesne crkve, dakle laik, a
ne propovjednik; stoga i nije nikakvo
Ëudo πto se desetina koristila na taj
naËin.
Prema tome, naπa sadaπnja
raspodjela desetine ima svoj korijen u
pokretu za organiziranje crkava, a ne u
sustavu za odræavanje mjesnih crkava
koji je danas toliko ustaljen. Mi teπko
moæemo zamisliti suvremenu
adventistiËku crkvu bez plaÊenog
pastora. Ali moæda je vrijeme da se,
barem u nekom smislu, vratimo
prvotnom planu i uloæimo veÊi dio
svojih sredstava u novu, ambicioznu
inicijativu za organiziranje crkava.
Potreba za novim crkvama danas je
veÊa nego ikada.
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:418
ADVENTISTI»KI PREGLED • 9
POSLANJE I OSNIVANJE CRKAVA
Potreba za novim kÊerimaU mnogim zemljama ima na
stotine gradova i mjesta u kojima nema
adventistiËke crkve. Danaπnjem svijetu
potrebne su razliËite crkve za razliËite
ljude. Ali postoje i drugi razlozi zbog
kojih trebamo ozbiljno razmisliti o ovoj
moguÊnosti. Istraæivanje o organiziranju
crkava pokazalo je da je to najuspjeπniji
oblik evangelizacije i da donosi novi
æivot i vitalnost pojedincima i matiËnoj
crkvi. Crkva se ne treba bojati odlaska
nekih svojih darovitih voa kako bi
organizirala novu crkvu; meu
preostalim vjernicima odmah Êe se
pojaviti novi voe i donijeti novi
smisao æivotu postojeÊe crkve; tako Êe
crkva postati vizionarska. Ona Êe
ohrabrivati nove i stvaralaËke pristupe
sluæbi jer novoorganizirane crkve
nemaju tradiciju koja ih sputava. To Êe
sve podsjeÊati crkvu na pravi razlog
njezinog postojanja.
Moramo pronaÊi naËine da
darovite pastore i vjernike-laike
oslobodimo njihovih sadaπnjih crkvenih
obveza i ohrabriti ih da se pripreme,
organiziraju i zapoËnu hitno djelo
organiziranja novih i drugaËijih crkava.
Neke moguÊnostiPozvani smo sluæiti drugaËijim
ljudima, a takvima su potrebne
drugaËije crkve. Potrebne su nam crkve
za etniËke manjine, suvremene crkve i
tradicionalne crkve, da spomenemo
samo te tri velike kategorije. Ali u
ovom vijeku razliËitosti i individualnosti
ima mjesta za mnogo raznolikosti
unutar svake skupine. Dakako da je
potreban oprez, ali viπe od svega javlja
se potreba za kreativnoπÊu. MoguÊe je
uæivati u kreativnosti i raznolikosti u
naπim crkvama, a pritom ne izgubiti
nijedan bitan dio adventistiËke poruke
ili naËina æivljenja.
Mnogo prije poËetka naπeg
postmodernog doba Ellen G. White je
pozivala na takvu kreativnost u
evangelizaciji i organiziranju crkava,
upozoravajuÊi one koji su to kritizirali:
“Neke metode koje rabimo u ovom
poslu razlikovat Êe se od metoda koje
su se rabile u proπlosti, ali neka nitko
zbog toga ne zatvara put svojim
prigovaranjem. Nema mjesta
neljubaznoj kritici niti ikakvom
uniπtavanju tueg rada.” (7T, 25)
Pogledajmo nekoliko uzbudljivih
primjera raanja novih crkava. Jasno,
organiziranje novih crkava u novim
podruËjima treba provoditi gdje god je
to praktiËno, ali postoje i drugi naËini
za rast, kao πto otkriva sve veÊi broj
crkava.
AdventistiËka crkva u Brisbaneu u
Australiji organizirala je prije nekoliko
godina malu jezgru vjernika koji su
poËeli traæiti naËine kako poboljπati
kakvoÊu æivljenja u svojem dijelu grada.
Bili su toliko uspjeπni u prepoznavanju
i ispunjavanju odreenih potreba da je
nova crkva bila potpuno prihvaÊena od
graanstva. Ljudi su je smatrali svojom
crkvom — iako nisu bili njezini vjernici!
Danas ona ima nekoliko stotina
vjernika, a doslovno tisuÊe ljudi pohaa
tjedne seminare ili se koriste njezinim
druπtvenim sluæbama. Pod utjecajem
odgovarajuÊih crkvenih programa
znatno je opao postotak zloporabe
droga i uliËnog kriminala u gradu.
Crkva je naËinila takve promjene u
druπtvu da je susjedni grad zahtijevao
da adventisti organiziraju sliËnu crkvu i
u njihovom gradu!
Kafe-crkva u Kopenhagenu joπ je
jedna zanimljiva inicijativa za
organiziranje crkava. Osmiπljena od
strane mladih za mlade, otpoËela je s
radom prije nekoliko godina u
podrumu srediπnje adventistiËke crkve
u gradu. Zove se kafe-crkva jer upravo
to i jest. Prostorija za bogosluæje
ukraπena je i opremljena kao u kafeu.
Tu je Ëak i hrana koju konobari sluæe
na neformalan naËin. Mladi adventisti
sjede sa svojim prijateljima za
stolovima, sluπaju suvremenu æivu
glazbu, udruæuju se u zajedniËkom
pjevanju, sluπaju poruku koja se
propovijeda i razgovaraju o odreenim
temama.
Kao i veÊina inicijativa, i ovu je
pokrenuo mali broj adventista koji su
pozvali mali broj prijatelja. Danas su
prerasli svoje mjesto sastanka i traæe
alternativni prostor. Jest, neki njihovi
prijatelji su se krstili. Kafe-crkva moæda
nije savrπena zamisao o crkvi, ali
sigurno izlazi ususret mladima i
ispunjava njihove duhovne potrebe.
Ona je zapoËela kao eksperiment;
vodeÊi tim mnogo je nauËio i nastavio
raditi i suoËavati se s izazovima. Nije li
i to svrha uËeniπtva — rast na naπem
putu?
Misija u ljeËiliπtu Lemington nalazi
se u Engleskoj i postala je dom za
mnoge mlade koji su daleko od doma,
a neki od njih Ëak redovito prelaze
velike razdaljine da bi prisustvovali
subotnjem bogosluæju. Organizirana je
1991. godine s osamnaest Ëlanova koji
su se sastajali u bolniËkoj kapeli. Danas
ima viπe od πezdeset Ëlanova, a sastanci
u tjednu nadmaπuju ovaj broj.
PoËetna ciljna skupina za rast bili
su izolirani i neredoviti vjernici. Njihov
Crkva iz snovaOvo je crkva iz mojih snova —Crkva toplog srca,Otvorenog uma,Radoznalog duha;Crkva koja se skrbi za druge,Koja lijeËi povrijeen æivot,Koja tjeπi starce,Koja potiËe mlade;Koja ne poznaje nikakve podjele,
kulturne ili klasne,Ni granice, zemljopisne ili
druπtvene;Crkva koja istraæuje isto onoliko
koliko i utvruje,Koja gleda unaprijed kao i
unatrag;Crkva Gospodara,Crkva ljudi;Visoka kao Isusovi ideali,Ponizna kao najponizniji Ëovjek;Crkva koja radi,Crkva koja proslavlja,Crkva koja osvaja;Crkva koja tumaËi istinu rijeËima
istine;Koja nadahnjuje i hrabri za ovaj
æivotI osvjeæava nadu u æivot koji Êe
doÊi;Crkva odvaænosti;Crkva svih dobrih ljudi —Crkva æivoga Boga.
(Autor nepoznat)
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:419
10 • ADVENTISTI»KI PREGLED
POSLANJE I OSNIVANJE CRKAVA
pastor objaπnjava: “Æeljeli smo znati u
Ëemu ljudi uæivaju, zaπto dolaze, u
Ëemu nalaze najviπe blagoslova, a to je
pomoglo u oblikovanju naËina
bogosluæja koje ispunjava potrebe
domaÊeg stanovniπtva. Neki od nas,
ukljuËujuÊi i mene, izgubili su svoje
korijene jer su dugo bili dio nekih
drugih bogosluæja. Ovo je bilo
zadivljujuÊe putovanje otkrivanja sebe.”
Mnogi adventisti koji æive u
multikulturalnom okruæenju, u ovoj i u
drugim zemljama, mogu se
poistovjetiti s ovim iskustvom,
posebno ako æive daleko od
domovine.
Crkva se sada usmjerava na
oblikovanje bogosluæja za
posjetitelje, a crkveni æivot
usmjeren je na neobraÊene ljude
koji æive u okolici. Nekoliko ljudi
se krstilo, a razvijaju se i planovi
za buduÊu obilnu æetvu. Glavni
razlog zaπto sam spomenuo
misiju u Lemingtonu bio je da
pokaæem πto nova crkva moæe
uËiniti ne samo za druπtvo, veÊ i
za svoje vjernike. Ona je i dalje
crkva za one koji putuju, ona
privlaËi pojedince i obitelji iz
πireg podruËja; mnogi od njih
prije nisu imali nikakve crkve ili
su imali vrlo male veze sa
svojom crkvom.
Od samog poËetka svi su
dobili jednaku priliku da
sudjeluju u procesu donoπenja
odluka na redovnim poslovnim
sastancima, tako da ni sada ne
postoji crkveni odbor. U izgraivanju
meusobnih odnosa pomagao je i
zajedniËki ruËak nakon subotnjeg
bogosluæja i kalendar prepun
druπtvenih sastanaka. Kad se ukazala
prilika za kupnju zgrade, svi su
sudjelovali poærtvovnim davanjem i
pomagali u golemom poslu renoviranja.
Tijekom pet godina dvadeset pet
vjernika radilo je deset do dvanaest sati
svake nedjelje da bi se zgrada mogla
osposobiti. Danas imaju svoju crkvu i
molimo se za njihov daljnji napredak.
Jasno je da adventisti diljem svijeta
dijele viziju organiziranja novih crkava.
Nakon godiπnje konferencije za
organiziranje crkava na SveuËiliπtu
Andrews pod nazivom “Sjeme”, 1996.
godine, pojaËale su se inicijative za
organiziranje crkava — i od strane
plaÊenih pastora i vjernika laika. Jedan
takav braËni par Ëak je organizirao
novu crkvu u svojoj zubarskoj
ordinaciji. Po cijelom svijetu niËu crkve
za etniËke manjine. I u zemljama u
kojima je napredak Crkve desetljeÊima
bio spor, organiziranje crkava donosi
novi smisao æivota. Primjerice, nakon
πto je u GrËkoj organiziranje crkava
postalo prioritet, uskoro je niknulo
dvanaestak novih crkava. Sada to
πto je s pravom nasmijala vremeπnu
Saru buduÊi da su joj proπle godine za
raanje. Ali ostaje pitanje: “Zar je Jahvi
iπta nemoguÊe?” (Izlazak 18,12-14)
Mladim crkvama koje rastu izazov
da gledaju unaprijed i da za dvije-tri
godine uveÊaju svoju obitelj prinovom
moæe biti vrlo teæak, jer trebaju ostati
usredotoËene na vanjπtinu i sprijeËiti
silaznu putanju koja Ëesto nastaje
nakon pet prvih godina novog
crkvenog æivota. A moæda je baπ to
potrebno crkvi koja je veÊ imala
tri ili Ëetiri naraπtaja vjernika,
Ëiji su Ëlanovi ostarjeli i koja je
prestala rasti kao nekad.
Zamislite moguÊnosti koje
bi nastale kad bi svaka naπa
crkva osnovala novu crkvu u
sljedeÊih deset godina, ako
vrijeme toliko potraje! Zamislite
kad bi, uz pomoÊ æivotodavne
sile Svetoga Duha, stara
adventistiËka ideja o
umnoæavanju crkava bila upisana
u naπ duhovni DNK tako da,
Ëim organiziramo neku novu
crkvu, ona poËne razmiπljati o
organiziranju druge nove crkve
koja Êe imati svoj vlastiti znaËaj
i poslanje.
Nije rijeË o umnoæavanju
crkava kao cilju koji sluæi sâm
sebi, veÊ o umnoæavanju crkava
zbog Radosne vijesti. To nije
niπta novo — samo se trebamo
vratiti na svoje novozavjetne
korijene i raditi ono πto je radila
rana Crkva. Ne treba svaka
crkva imati dvije stotine vjernika i
crkveni zbor, crkvenu zgradu i πkolu;
mi trebamo imati razne vrste crkava.
Neke mogu dijeliti istu crkvenu zgradu,
druge mogu iznajmiti uËionicu u πkoli
ili neku drugu javnu dvoranu, a treÊe
se prve dvije godine mogu sastajati u
neËijem domu. A Ëetvrte... tko zna πto
sve moæe biti!
Tko zna kakva Êe zapravo biti
nova crkva-kÊi? Tko zna kakva Êe biti
kad odraste? Pretpostavimo da to nitko
ne zna. Osim πto, naravno, znamo πto
se dogaa kad odrasli mladi sretnu
druge mlade: zaljubljuju se, vjenËavaju,
dobivaju djecu. ©to viπe ljudi! To pak
zaokruæuje krug s kojim smo zapoËeli.
David Cox
misijsko polje poËinje ubirati plodove:
tamo gdje je godiπnji prosjek krπtenja
bio dva-tri nova vjernika, tijekom novog
razdoblja AdventistiËkoj crkvi se
pridruæilo viπe od sedamdeset
obraÊenika. Otvara li Bog put svojoj
Crkvi diljem svijeta? Vjerujem da je
tako.
Crkve koje daju crkveBez obzira na to je li vaπa sadaπnja
crkva nova ili stara, bez obzira na to je
li puna mladenaËke energije i jedva
Ëeka da krene naprijed ili osjeÊa teret
svojih godina i bori se s izazovima
promjena, zaπto ne zapoËeti razgovor o
moguÊnosti osnivanja crkve-kÊeri?
Zamisao moæe nasmijati neke ljude, kao
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4210
ADVENTISTI»KI PREGLED • 11
RAD S LITERATUROM
Snaga pera. — Pero umoËeno u
izvor Ëiste istine moæe u mraËne
kutove Zemlje poslati zrake svjetla koje
Êe se reflektirati, dobiti novu snagu i
dati joπ jaËe svjetlo koje Êe se svuda
rasprπiti. (Life Sketches, str. 214; 1915.)
Tisak je Boæje orue. — Tisak je
snaæno sredstvo kojim se pokreÊu
umovi i srca ljudi... On je moÊno orue
koje je Bog odredio da se kombinira s
energijom æivog propovjednika kako bi
istinu donio svim narodima, jezicima,
plemenima i pucima. Do mnogih ljudi
nije moguÊe doprijeti na drugi naËin.
(Christian Experience, str. 225—227;
1922.)
Ako naπi literarni evanelisti
vjerno obave svoj dio posla, na osnovi
svjetla koje mi je Bog dao znam da Êe
se znanje o sadaπnjoj istini udvostruËiti
i utrostruËiti. (Life Sketches, str.
446,447; 1915.)
Utjecaj naπe literature. — A kad
su istinu prihvatili u srce i vidjeli
skladan lanac istine, Biblija je za njih
postala nova knjiga; prigrlili su je k
srcu sa zahvalnom radoπÊu, dok su im
lica zraËila sreÊom i svetom radoπÊu.
(Life Sketches, str. 415; 1915.)
Knjige na policama. — Istina je
da Êe neki ljudi kupljene knjige staviti
na policu ili na stol u sobi za primanje
i rijetko ih kada prelistati. Ali Bog se
joπ uvijek brine o svojoj istini i doÊi Êe
vrijeme kad Êe se ove knjige traæiti i
Ëitati. Kad bolest ili æivotna nesreÊa
snau dom, Gospodin putem istine
koja se nalazi u ovim knjigama daje
uznemirenim srcima mir, nadu i
spokojstvo. Ona uviaju Njegovu ljubav
i shvaÊaju koliko je dragocjen ponueni
oprost grijeha. Tako Bog surauje sa
svojim poærtvovnim radnicima.
(Testimonies, sv. 6, str. 313,314;
1900.)
Duπe dovedene Kristu. — Naπa
literatura sada sije evaneosko sjeme;
ona je kao i propovijedana rijeË
sredstvo preko kojeg mnoge duπe
dolaze Kristu. ZahvaljujuÊi njezinom
πirenju, osnivaju se Ëitave crkve.
(Review and Herald, 10. lipnja 1880.)
»ak su i ulomci dragocjeni. —Sa svakim retkom tiskanog teksta koji
sadræi sadaπnju istinu trebamo postupati
kao sa svetim blagom. Svaki djeliÊ
traktata i Ëasopisa trebamo smatrati
vrijednoπÊu. Tko moæe procijeniti
utjecaj jedne istrgnute stranice koja
sadræi istine iz vijesti treÊeg anela na
srce nekoga tko je u potrazi za
istinom?
Kad je Krist Ëudom nahranio
mnoπtvo s nekoliko kruhova i riba,
hrana se umnoæavala dok je od Njega
prelazila onima koji su je primali. Tako
Êe biti i sa πirenjem naπe literature.
Dok je budemo dijelili, Boæja Êe se
istina silno umnoæiti... (Review and
Herald, 27. kolovoza 1903.)
Dalekoseæni utjecajnaπih knjiga
TisuÊe u jedan dan. — Bog Êe za
nas uskoro uËiniti velike stvari ako se
skruπeno i u vjeri spustimo pred
Njegove noge... U jednom danu Êe se
obraÊati viπe od tisuÊu osoba, a veÊina
Êe svoje prvo osvjedoËenje moÊi
zahvaliti Ëitanju naπe literature. (Review
and Herald, 10. studenoga 1885.)
Kad bude dana posljednjaopomena. — Vijest se neÊe toliko πiriti
dokazivanjem koliko dubokim
osvjedoËenjem Boæjeg Duha. Dokazi su
bili predoËeni. Sjeme je bilo posijano, a
sada Êe niknuti i donijeti plod.
Publikacije πto su ih razdijelili
misionarski djelatnici izvrπile su svoj
utjecaj, ali su mnogi, Ëiji su umovi
njima bili impresionirani, dosad
spreËavani da u cijelosti shvate ili
posluπaju istinu. Zrake svjetlosti sada
prodiru posvuda, istina se vidi u svoj
svojoj jasnoÊi... Znatan Êe broj stati na
Gospodnju stranu. (Velika borba, str.
527)
Napisano za literarneevaneliste. — Piπem ovo zato πto
literarni evanelisti i oni koji rade od
kuÊe do kuÊe Ëesto sreÊu muπkarce i
æene koji su na prvi pogled grubi i
odbojni, ali koji Êe, kad prihvate istinu,
biti meu najvjernijim i najodluËnijim
sljedbenicima.
Kad Boæji sluge budu s
posveÊenom gorljivoπÊu suraivali s
boæanskim oruima, stanje kakvo je u
ovom svijetu promijenit Êe se i Zemlja
Êe ubrzo s radoπÊu doËekati svojega
Kralja. A tada Êe “umnici blistati kao
sjajni nebeski svod, i koji su mnoge
uËili pravednosti, kao zvijezde navijeke,
u svu vjeËnost”. (Review and Herald,
17. rujna 1903.)
Ellen G. White
Literarni evanelist, 135—140
Naπa literatura sada sijeevaneosko sjeme; ona je,kao i propovijedana RijeË,sredstvo kojim mnogi ljudidolaze Kristu. ZahvaljujuÊi
njezinom πirenju, osnovane suËitave crkve. ...
U jednom danu Êe se obraÊativiπe od tisuÊe ljudi, a veÊinaÊe svoje prvo osvjedoËenjemoÊi zahvaliti Ëitanju naπe
litarature.(Colporteur Ministry, 150.151)
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4211
12 • ADVENTISTI»KI PREGLED
PRAKTI»NO KR©∆ANSTVO
Usvakom broju AdventistiËkog
pregleda Ëitamo o
nastojanjima naπih vjernika
da obznanjuju Radosnu
vijest u sredinama gdje æive.
»ineÊi to, ispunjavamo veliki Isusov
nalog: “Zato idite i uËinite sve narode
uËenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i
Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19)
Ne trebamo svi otiÊi u Afriku poput
misionara Davida Livingstonea, ili u Indiju
poput Majke Tereze, ali se trebamo
radovati ostvarujuÊi djela ljubavi u svojoj
sredini. Kao aktivni vjernici mi ne
Ëekamo prilike i dogaaje i ne kaskamo
za njima: mi ih stvaramo! UkljuËujemo se
u njih i djelujemo kreativno, samostalno i
neovisno. Nipoπto ne æelimo djelovati
poput vjerskih fanatika, veÊ æelimo
izraziti svoju zahvalnost i radost spasenja,
a najvaænije nam je odræavati stalnu
zajednicu s Bogom, slaviti Ga i
napredovati na Njegovom putu. Hvala
Bogu πto u svemu imamo punu slobodu i
mnogo prostora za djelovanje!
Baπ kao πto nas poziva jedna
krπÊanska himna, mi uoËavamo i
zbrajamo Boæje blagoslove koje smo
primili i kao Crkva ih æelimo prenijetisvijetu oko nas. Zato i provodimo mnoge
aktivnosti i akcije na kojima Êemo i
nadalje ustrajati.
* * *
Odræavajmo i osnivajmo male
molitvene skupine i skupine za
zahvaljivanja, redovita zajedniËka
prouËavanja i razgovore; æenske skupine,
skupine starijih, djece i mladeæi kao i
skupove hobista, poslovnih ljudi i sliËno.
Osnivajmo i potiËimo druπtva
prijatelja Biblije, upriliËujmo predavanja o
Boæjoj rijeËi kao jedinoj pouzdanoj i
nepogreπivoj pisanoj objavi, prireujmo
izloæbe Biblija razliËitih izdanja
ukljuËujuÊi slikovite djeËje Biblije.
Moæemo upriliËiti i teËajeve lijepog
Ëitanja Biblije za naπa bogosluæja, kao i
teËajeve propovijedanja i iznoπenja
biblijskih istina. Pritom nikad ne
zanemarujmo molitvu i osobno
prouËavanje Biblije nasamo ili u druπtvu s
prijateljima.
Prireujmo svima ugodne veËeri
duhovne glazbe i poezije, ili veËeri
sluπanja glazbe s CD-a, ili gledanje slika s
biblijskom i zdravstvenom tematikom, ili
filmova s DVD-a uz kratka uvodna
predavanja te razgovor i postavljanje
pitanja.
UpriliËujmo razliËite koncerte
duhovne glazbe, sveËanosti, priredbe i
zbivanja. Sudjelujmo i poduprimo sabore
mladeæi, kongrese, glazbene festivale i
dogaaje na kojima se veliËa Isus Krist,
Spasitelj svijeta.
Pozivajmo djecu i njihove roditelje
na razliËite programe, na sudjelovanje u
pjesmama i Ëitanju Boæje rijeËi. O BoæiÊu
moæemo prikupljati i dijeliti boæiÊne
darove svoj djeci, a osobito potrebitima.
Neumorno razvijajmo i poduprimo
sluæbu podjele traktata koji sadræe Boæju
rijeË. Tu mogu biti i naljepnice, letci,
saæetci predavanja, bookmarkeri, a tako i
razne vrste narudæbenica.
Izraujmo i stalno obogaÊujmo naπe
internetske stranice. One trebaju
sadræavati izobilje priloga, obavijesti o
svim zbivanjima i najave programa.
Trebaju omoguÊavati pristup
najkvalitetnijim sadræajima (Biblija,
knjige, πtiva, glazba, slike, ilustracije,
filmovi, bojanke za djecu) i sadræavati
adrese naπih crkava i institucija, imena
pastora i kontakte te upute na srodne
stranice, takozvane linkove. To neka
bude velik izazov crkvenim odborima,
pastorima i — ponajprije — informatiËkim
kreativcima.
Obiljeæavajmo znaËajne nadnevke
poput Dana vjerske slobode, Dana
reformacije, Svjetskog dana nepuπenja...
UoËi vjerskih blagdana koristimo divnu
prigodu da na svojim bogosluæjima
uputimo kratku misao i biblijsko glediπte.
Izobilje Radosne vijesti!77 prijedloga za svjedoËenje
Jedna od naπih crkava dala je
oglas u mjesne novine u
kojemu nudi na poklon
vrijednu knjigu Ellen G. White
Isusov æivot. Odaziv Ëitatelja
bio je takav da su morali
naruËivati dodatne primjerke
od nakladnika Znaci vremena
iz Zagreba. Boæja rijeË se
“nikad ne vraÊa prazna”. Kad
zaemo u vrijeme svrπetka,
uskliknut Êemo: “Zaπto nismo
joπ viπe raznosili knjige,
Ëasopise i traktate!”
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4212
ADVENTISTI»KI PREGLED • 13
PRAKTI»NO KR©∆ANSTVO
Pozovimo ljude na tjelovjeæbu ili
fitness u naπe prostore, ponudimo im
izlete u prirodu, planinarenje, sportska
druæenja, kestenijade, susrete i natjecanja.
Organizirajmo izlete i meusobne posjete
sestrinskim crkvama uz prigodan duhovni
program kao i obilazak znamenitih
mjesta. PotiËimo boravke u prirodi,
logorovanja, ljetovanja, zimovanja,
krπÊansko izviaπtvo...
UpriliËujmo zdravstvena predavanja,
teËajeve pripremanja zdrave hrane,
kuhanja i posluæivanja, pozovimo ih na
degustacije, domjenke i druæenja,
posebne teËajeve odvikavanja od puπenja,
alkohola i drugih ovisnosti. Pozovimo
sugraane na besplatno mjerenje krvnog
tlaka i savjetovanje s lijeËnikom, mjerenje
i nadzor tjelesne teæine... Organizirajmo
dobrovoljno davanje krvi i sliËne
druπtveno korisne akcije.
Posjetimo starije, osamljene i
napuπtene. Pomozimo im u domaÊinstvu
ili na zapuπtenom gospodarstvu:
donesimo im namirnice, nacijepajmo im
drva, popravimo im krov. UkljuËimo se u
rad humanitarne organizacije ADRA i u
njezine akcije poput “Lika u fokusu”,
“Zimska pomoÊ”, “Sretna kuÊa”.
Poduprimo plemenit rad Udruge za
vjersku slobodu, rad Dopisne biblijske
πkole i Dopisne zdravstvene πkole, rad
AdventistiËkog uËiliπta u Maruπevcu, rad
AdventistiËkog radija i Glasa nade.
Poduprimo naπe izdavaπtvo: moæemo se
Ëak upustiti u pisanje, prevoenje i
ilustriranje (neki izmeu nas svojim su
prilozima prodrli u javna glasila, Ëak i na
televiziju, a neki su objavili vlastite vrlo
zapaæene knjige). Sudjelujmo na
sajmovima i izloæbama knjiga, odazovimo
se i pomozimo na πtandovima za posudbu
i naruËivanje knjiga i Ëasopisa.
UkljuËimo se, koliko moæemo, u
izgradnju crkava i ustanova od javnog
znaËaja. ObogaÊujmo fondove crkvenih i
javnih knjiænica, fonoteka, fototeka i
dokuteka. Istraæujmo povijest adventnog
pokreta na tlu Hrvatske, zapisujmo
svjedoËenja i iskustva naπih starijih.
Nemojmo zanemariti i teËajeve
krojenja, πivanja, pletenja, svakovrsnih
ruËnih radova, moæda Ëak i autohtonih
proizvoda i izvornih suvenira. Pozovimo
darovite da u naπim prostorijama izloæe
svoje radove — slike, crteæe, fotografije i
drugo.
Moæemo u svojoj sredini pokrenuti
takozvani Biblijski telefon koji emitira
kratku poruku, a u odreeno doba dana
pruæa odgovore na biblijska pitanja. Uz
takozvanu nultu tarifu pojedinih
operatera, moæemo se obilno koristiti
telefoniranjem.
Osposobljavajmo i obrazujmo
zainteresirane za uporabu novih
tehnologija u propovijedanju Radosne
vijesti o skorom Kristovom dolasku. Osim
Na jednom od naπih
internetskih foruma netko je
postavio pitanje: Kako uspjeπno
svjedoËiti o Bogu?
Jedan od sudionika zapoËeo je
svoj odgovor otprilike ovim
lijepim rijeËima: “Prvo se
pomolim Bogu da mi dadne
ljubav prema Ëovjeku kojemu
svjedoËim, kao i da njemu
podari Svetoga Duha da
razumije Radosnu vijest i
odazove se na Boæje spasenje...”
Generalna konferencija
KrπÊanske adventistiËke crkve
osmislila je cjelogodiπnju akciju
dijeljenja prigodne knjige o
skorom Kristovom dolasku.
Knjiga se veÊ tiska na mnogim
jezicima svijeta u velikim
nakladama, opsega je stotinjak
stranica, a autor joj je uspjeπni
juænoameriËki evanelist
Alejandro Bullon. Uskoro Êemo
je imati i na hrvatskom jeziku i
uklopiti se u plan njezinog
dijeljenja u svim zemljama
svijeta. Æelimo da ljudi doznaju
za Boæju ljubav i Njegov plan
izbavljenja greπnog
ËovjeËanstva, odazovu se
Boæjem spasonosnom pozivu,
prihvate Njegov dar vjeËnog
æivota i pripreme se za Njegov
dolazak. Cilj je da svaki
adventistiËki vjernik pokloni
jednu knjigu tjedno. Bit Êemo
zadovoljni ako se pojedinci
odazovu i poklanjanjem jedne
knjige mjeseËno.
“Kad bi milijuni vjernika
AdventistiËke crkve shvatili
kako je lako svjedoËiti pomoÊu
literature, doæivjeli bismo
mnoga Ëuda Boæje milosti. Kad
bi svatko uzeo samo jednu
knjigu mjeseËno i uporabio je
u svjedoËenju za Boga, mi
bismo svakog mjeseca imali
milijune knjiga koje bi
prokrËile sebi put i dospjele u
ruke ljudi koji joπ ne poznaju
Isusa. I kakav bi bio rezultat?
Milijuni duπa koje prihvaÊaju
Isusa i pripremaju se za Njegov
dolazak! Je li to preteπko? Od
nas se ne traæi da govorimo.
Ne, knjiga Êe reÊi sve πto je
potrebno. Sve πto mi trebamo
uËiniti jest kupiti knjigu —
moæda knjiæicu — svakoga
mjeseca i pronaÊi nekoga kome
Êemo je dati. Zaπto ne bismo
poËeli veÊ danas? Pridruæite se
mnogim Ëlanovima Crkve koji
to veÊ Ëine s izvanrednim
rezultatima.” (Abraham J.
Oberholster, »uda Boæje
milosti, str. 133)
pjesama i svirke, na nosaËe zvuka i slike
moæemo snimiti i pohraniti Ëitave knjige,
osnovne istine iz Biblije, tjedne biblijske
pouke, prouËavanja, predavanja,
propovijedi — i sve to ponuditi uz
simboliËnu naknadu po proizvodnoj
cijeni. Za takve se projekte uvijek mogu
oduπeviti i pronaÊi sponzori.
UpriliËujmo u naπim crkvama
teËajeve stranih jezika za poËetnike i
naprednije: engleskog, njemaËkog,
talijanskog, francuskog... Osobito su
traæeni besplatni raËunalni teËajevi svih
vrsta. To mogu biti teËajevi s minimalnim
ulaganjima, u malim skupinama, uz
ukljuËivanje mladeæi i sudjelovanje
volontera.
Trebamo sudjelovati u raznim
druπtvenim dogaanjima i sveËanostima
izraæavajuÊi pritom naπe Ëestitke i radost;
trebamo sudjelovati na promocijama,
susretima s obiËnim ljudima i
uglednicima, od gradonaËelnikâ do
predsjednika dræave. Isto tako trebamo
odlaziti na sprovode i svojim bliænjima
izraæavati krπÊansku suÊut.
Miroslav VukmaniÊ
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4213
14 • ADVENTISTI»KI PREGLED
PRAKTI»NO KR©∆ANSTVO
Sekularizam je ili aktivna teænja
za materijalnim vrijednostima
u æivotu ili filozofsko glediπte
koje opovrgava Boga. Ukratko
reËeno: sekularnost je
nedostatak bilo kakvog vidljivog,
otvorenog i jasnog zanimanja za Boga,
Bibliju, religiju ili duhovne vrijednosti.
Biblijsko prouËavanje, molitva, odlazak
u crkvu i vjerske aktivnosti sekularnim
su ljudima nevaæni. Novac, moda,
materijalne stvari, alkohol, droga, seks i
sport zamijenili su Boga u æivotu takvih
ljudi. Geslo sekularnih ljudi saæeto je u
sljedeÊim rijeËima: “Budi ovdje i sada!”
— πto, prevedeno, znaËi: “Uæivaj æivot u
potpunosti!”
»etiri vrste sekularnih ljudi:1. Sekularni intelektualac —
πkolski tip koji dovodi u sumnju
nadahnuÊe Biblije, postojanje Boga i
organiziranu religiju.
2. Sekularni graevinski radnik
— tip radnog Ëovjeka ili tvorniËkog
radnika u plavom odijelu koji cijeli
tjedan naporno radi i sve πto æeli jest
odmor, pivo i gledanje utakmica
vikendom.
3. Sekularni vjerski maloljetnik —
tip druπtvenog aktivista Ëiji su roditelji
Ëlanovi crkve, ali koji na crkvu gleda
kao nebitnu kad je rijeË o danaπnjim
potrebama. On je zaokupljen temama
kao πto su siromaπtvo, mir, rasizam i
socijalna pravda, ali za Boga se malo
zanima. Takvi ljudi se Ëesto zanimaju
za krπÊansku moralnost, ali ne i za
Krista u krπÊanstvu.
4. Sekularni materijalist — tip
mladog urbanog struËnjaka Ëiji su
ciljevi predivan dom, posao s visokom
plaÊom, najnoviji model automobila i
uzbudljiva putovanja. Materijalne
vrijednosti su mu vrhunac, a ono πto
posjeduje njegova je glavna strast.
MoguÊi pristupi razmiπljanjusekularnih ljudi
Svako ljudsko biÊe osjetljivo je na
dobrotu. Istinsko prijateljstvo slama
predrasude. Jedno je sigurno: sekularne
ljude neÊemo privuÊi Kristu
pokuπavajuÊi ih nagovoriti. Svako
ljudsko biÊe ima potrebe u svojem
æivotu. Baπ te “osjetljive potrebe” jesu
podruËja gdje pojedinac osjeÊa potrebu
za pomoÊi. To moæe biti potreba za
boljim zdravljem (odvikavanje od
puπenja, niskokaloriËna prehrana,
ublaæavanje stresa, tjelovjeæba itd.),
potreba za sretnijim brakom, potreba
za zadovoljavajuÊim poslom, potreba za
prijateljstvom, potreba za
razumijevanjem ili Ëak i potreba za
oprostom, osloboenjem od krivnje i
unutarnjim mirom.
Tragajmo za takvim podruËjima u
æivotu naπeg sekularnog prijatelja gdje
on osjeÊa potrebu i pokuπava je
zadovoljiti. Gledajmo kako se zidovi
predrasuda ruπe. Otvarajmo vrata i
traæimo priliku da im iznesemo
svjedoËanstvo πto za nas osobno znaËi
Isus.
Tri pristupa sekularnimljudima
1. Iznesimo im plan spasenjajednostavno i ljubazno:
u Bog je stvorio savrπeni svijet
(Postanak 1,28).
u Adam i Eva izgubili su raj zbog
grijeha (Postanak 3,1-5).
u Grijeh nas razdvaja od Boga
(Izaija 59,1.2).
u PlaÊa grijeha je smrt
(Rimljanima 6,23).
u BuduÊi da su svi sagrijeπili, svi
zasluæuju vjeËnu smrt (Rimljanima 3,23;
5,18).
u Po Isusu moæemo primiti dar
vjeËnog æivota (Ivan 3,16; Efeæanima
2,8; 2. KorinÊanima 5,21).
2. Iznesimo im pojedina velikabiblijska proroËanstva kao dokazistinitosti Biblije:
u Daniel 2 — Babilon, Medo-
Perzija, GrËka, Rim, raspad Rima,
Isusov dolazak.
u Isusovo mjesto roenja —
Betlehem (Mihej 5,2).
u Kir najavljen po imenu 150
godina prije njegovog roenja (Izaija
44,28; 45,1.2).
u ProroËanstvo o uniπtenju Tira
(Ezekiel 26,1-4.19-21).
u Opustoπenje Egipta (Ezekiel
29,1-9).
3. TreÊi pristup zapoËnimoprimjedbom da evolucija nijedokazana Ëinjenica, veÊ samohipoteza ili pretpostavka.
Postoje tri znanstvena zakona koji
pobijaju evoluciju:
u Znanost tvrdi da samo æivot
zaËinje æivot. Evolucija tvrdi da Êe u
povoljnim uvjetima i u dovoljno dugom
vremenskom razdoblju neæive tvari
proizvesti æive organizme.
u Znanost tvrdi da sliËan stvara
sliËnog. Evolucija pak govori da kod
æivotinja postoje veze u
meuprostorima izmeu vrsta i rodova.
U prilog takvoj tvrdnji nema Ëvrstog
znanstvenog dokaza.
u Znanost tvrdi da stvari same po
sebi imaju sklonost k razlaganju i
raspadanju (Drugi zakon
termodinamike). Evolucija tvrdi da
stvari same po sebi imaju tendenciju k
izgraivanju.
Samo Biblija!Samo Biblija, koja sadræi Boæju
objavu, moæe dati prave odgovore na
velika æivotna pitanja. Zaπto sam ja
ovdje? Odakle sam doπao? Kakva je
moja sudbina u buduÊnosti? Biblija
otkriva da nas je Krist stvorio iz ljubavi.
On osobno æeli upravljati naπim
æivotom i u Njemu moæemo biti
sigurni. Naπa vjeËna buduÊnost nalazi
se u Njegovim rukama.
Ukaæimo svojem sekularnom
prijatelju na neizbjeæno beznae kad je
Ëovjek bez Boga i na veliku radost kad
je siguran u Njegovim rukama.
Mark Finley
SvjedoËenje sekularnim ljudima
14 • ADVENTISTI»KI PREGLED
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4214
ADVENTISTI»KI PREGLED • 15
PRAKTI»NO KR©∆ANSTVO
Vizija Reci svijetu (Tell the World)
poslanje je πirokih razmjera KrπÊanske
adventistiËke crkve po cijelom svijetu
za razdoblje od 2005. do 2010. godine.
Krajnji cilj tog poslanja jest pruæiti
priliku svakom Ëovjeku na Zemlji da
upozna Isusa Krista. Svaku osobu na
svijetu æelimo pozvati da odgovori na
Radosnu vijest o Isusu i Njegovom
skorom dolasku.
Viπe od obiËnog programa ili
gesla, Reci svijetu je prihvaÊanje
Kristovog naloga da objavimo Radosnu
vijest svakoj osobi koja æivi u ma
kojem kutku Zemlje: “... noseÊi jednu
neprolaznu radosnu vijest koju mu je
trebalo navijestiti stanovnicima zemlje:
svakom narodu i plemenu, jeziku i
puku.” (Otkrivenje 14,6)
U ostvarenju tog cilja vaæan je
svatko od nas. Reci svijetu izazov je za
svakog adventista da prihvati Kristov
poziv pronoπenja Radosne vijesti i
postane osobno ukljuËen u dopiranje
do onih koji je joπ nisu Ëuli.
Reci svijetu je viπe od
sveobuhvatne vizije ili velike ideoloπke
izjave. To je stvaran i opipljiv napor Ëiji
je sastavni dio svatko od nas, a sastoji
se od sedam kljuËnih sastavnica.
1. Duhovni rastSvakodnevni razgovor s Kristom i
Ëitanje Njegove rijeËi bitno je da bi se
Ëuo Njegov “πapat laganog i blagog
lahora”. (1. Kraljevi 19,12) Reci svijetu
poziva adventiste na svakodnevno
osobno prouËavanje. Cilj je da se do
2010. godine postotak onih koji
provode vrijeme u svakodnevnoj
molitvi i prouËavanju poveÊa s 50 na
barem 65 posto. Kvalitetno i
neometano provoenje vremena s
Bogom osnova je svakog daljnjeg
postignuÊa.
2. Sluæba bliænjimaAktivno traæenje i pozivanje
neadventista u naπu Crkvu bît je
poslanja Reci svijetu. Ukazivanjem
istinske brige za ljude oko nas mi im
pokazujemo kako su oni vaæni Isusu i
nama. U pronoπenje Radosne vijesti
drugima i sluæbu bliænjima ukljuËeno je
manje od jedne treÊine vjernika Crkve:
podizanje tog udjela na barem 40 posto
do 2010. godine najvaæniji je cilj Reci
svijetu.
3. Osobno svjedoËenjeReci svijetu æeli postiÊi ono πto
nijedna dosadaπnja adventistiËka
inicijativa nije uspjela: dovesti pet
milijuna ljudi k Isusu u pet godina.
Izazov se zove Zadobij nekoga, πto
znaËi da prosjeËno svaki vjernik Crkve
treba nastojati doprijeti do barem jedne
osobe s nadom u Krista. Taj cilj je
moguÊe dosegnuti i on se veÊ
svakodnevno ostvaruje.
4. Navijeπtanje u gradovimaZbog porasta svjetovnosti i
postmoderne kulture, veliki su gradovi
jedno od najteæih misijskih polja u
danaπnje vrijeme. Viπe od polovice
svjetskog puËanstva æivi u gradovima, a
oko 400 gradova ima viπe od milijun
stanovnika. Ovo je ozbiljan izazov.
Godine 2005. AdventistiËka crkva
pokrenula je inicijativu navijeπtanja
Radosne vijesti u svjetskim
metropolama nazvanu Nada za velike
gradove. Nastavljanje te vizije i sadnja
novih crkava u 66 velikih gradova
svijeta sastavni je dio poslanja Reci
svijetu.
5. Sadnja crkavaNove crkve pune su duhovnog
æivota i radosti. Uzbuenje zbog
upoznavanja Krista, kakvo se Ëesto
susreÊe u novim crkvama, ima
pobjeujuÊi utjecaj na druπtvo. Reci
svijetu je izazov za adventiste da
posade i skrbe se o 20.000 novih
crkvenih zajednica u nedosegnutim
podruËjima do 2010. godine, kao i da
osiguraju potporu za 17.000 veÊ
posaenih crkava od 2000. do 2005.
godine.
6. Evangelizacijski programiZamislite πto bi se dogodilo kad bi
svaka mjesna crkva upriliËila po jedan
niz evangelizacijskih predavanja svake
godine. Poslanje Reci svijetu ohrabruje
adventistiËke crkve da svake godine
provode i ostvaruju svoje
evangelizacijske planove. Dio poslanja
Reci svijetu je i 100.000
evangelizacijskih nizova koje Êe
ostvariti mladi.
7. Medijska sluæbaDanaπnji mediji viπe nego ikad
πirom otvaraju vrata naπemu utjecaju.
Milijarde ljudi svakodnevno gledaju
televiziju, pretraæuju internet, sluπaju
radio i Ëitaju bezbrojne tiskane
publikacije. Reci svijetu naglaπava
vaænost ukljuËivanja medija u
propovijedanje Radosne vijesti o Isusu
Kristu. Mediji su prijeko potrebni da bi
se dosegnula ljudska zajednica koja sve
viπe postaje okrenuta njima.
Poslanje Reci svijetu nije
osmiπljeno samo za pastore i crkvene
voe. Proπla su vremena kad su
adventistiËki vjernici u propovijedanju
Boæje vijesti nade ovisili samo o
pastorima i njihovim evangelizacijama.
Svi vjernici su pozvani na svjedoËenje o
Isusu Kristu! Potrebna je i dobrodoπla
je pomoÊ svakoga od nas. Budimo i
nadalje svakodnevno ukljuËeni u
svjedoËenje i poslanje Reci svijetu.
Diljem svijeta adventisti
namjeravaju podijeliti jednu milijardu
poziva na prouËavanje Biblije —
osobno, u malim skupinama, na
evangelizacijskim izlaganjima, dopisnim
putem ili preko interneta.
»ak dva milijuna adventistiËkih
vjernika-laika po cijelom svijetu aktivno
sudjeluje u prouËavanju gradiva i
usavrπavanju u misijskom djelovanju.
Napredak, jedinstvenost i kakvoÊa
æivljenja smatraju se trima najbitnijim
vrijednostima naπe crkve, a te
vrijednosti predstavljaju bît naπega
poslanja.
Viπe: Adventistmission.org
Reci svijetu
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4215
16 • ADVENTISTI»KI PREGLED
ADVENTISTI»KA BA©TINA
Kod pospremanja sam
naiπla na stare zapise
moje mame Agate Pleπko
ro. Medvedec-©kovran,
koje æelim prepisati i
dostaviti nekome koga to
zanima. Molim da me ispriËate zbog
loπeg hrvatskog jezika, a i nespretnog
pisanja, jer sam se koliko je bilo
moguÊe dræala izvornika.
Mama je vjerno zapisala πto je
Ëula i znala od tate Franca Pleπka
(1888.—1947.), a i πto je sama
doæivjela. Znam da je moja mama imala
dobro pamÊenje, zato sam 99,9 %
uvjerena, da se to sve tako zbilo,
osobito πto se osoba i datuma tiËe. (Sve
datume imala je povezane s datumima
roenja, vjenËanja
i sliËno.)
* * *
Bilo je to za
vrijeme Prvoga
svjetskog rata.
Janko Pleπko (koji
je u Innsbrucku
postao adventist
oko 1914.) bio je
kao vojnik
premjeπten iz
Austrije u Bjelovar
u vojniËku
obuÊarsku
radionicu godine
1916. Uz put je
posjetio svoga
brata Franca
Pleπka kojemu je
veÊ prije pisao o
suboti i drugim
istinama koje je
upoznao. Franc je bio vojni bolniËar u
Bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu.
Janko mu je sada dao Sveto pismo i
mnoge druge naπe knjige na
njemaËkom i hrvatskom jeziku. U svim
tim knjigama bila su podcrtana sva
mjesta koja govore o suboti. O pravom
danu odmora braÊa su razgovarala i
kada su se sastala u Zagrebu, jer je
Franc (kao i Janko) bio Isusu Kristu
odan krπÊanin otkada zna za sebe. Joπ
kao mala djeca izgubili su roditelje i
bili sami, putovali su po cijeloj Austro-
Ugarskoj pa su se meusobno jako
voljeli i podupirali. I tako je Franc
postao oduπevljeni pristaπa tog pokreta.
Odmah je nudio knjige, broπure i
Ëasopise pacijentima i imao mnogo
uspjeha. To su bile lijepe knjige tiskane
u Hamburgu: Slavni dolazak Krista,
Put Kristu, Muke Kristove, Drugi
dolazak Krista, Nada ovoga svijeta;
traktati Vienje u vjeËnosti, Boj
protiv alkohola, Duhan otrov, Blaæena
nada krπÊanina i drugi, kao i Ëasopis
Vijest mira (sliËan danaπnjim Znacima
vremena).
Tijekom cijelog rata i sluæenja
vojnog roka Franc je bio posluænik
viπem Ëasniku, Ëija je supruga s obitelji
bila u Budimpeπti. »asnik ga je Ëesto
slao svojoj obitelji s paketima. A Franc
je usput donosio iz naπe naklade
literaturu koju je prodavao i poklanjao
u bolnici i kamo god se kretao. S
bratom Jankom je imao stalnu vezu i
tako ga je brat u
mjesecu srpnju
1917. poslao s
pismom u BeË na
krπtenje. Tamo je
bio ispitan i
krπten.
Najmlaa od
braÊe Pleπko bila
je Marija, zvali su
je Micika i bila je
jedina sestra od
petorice braÊe.
Brat Janko je za
nju potraæio
namjeπtenje sa
slobodnom
subotom u
Bjelovaru gdje Êe
biti blizu njega i
gdje Êe moÊi
razgovarati o
vjerskim pitanjima
i biblijskom nauku.
OSNIVANJE PRVECRKVE U ZAGREBU
Janko Pleπko Vilim Pleπko
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4216
ADVENTISTI»KI PREGLED • 17
ADVENTISTI»KA BA©TINA
Tako je i nju brat Janko pripremio za
krπtenje. A nije je imao tko krstiti. Ali
jednom je Janka u Bjelovaru posjetio
jedan brat s kojim se veÊ upoznao u
Austriji, a sada je putovao iz
Budimpeπte u Milano, kamo ga je
uputio brat Huenergardt, pa ga je
zamolio da krsti njegovu sestru Mariju.
Prezimena i imena tog brata se ne
sjeÊam, znam samo da je krπteniËki
ispit bio preko tumaËa jer Marija
Pleπko nije znala njemaËki, a taj brat
nije znao hrvatski. Brat Janko je
prevodio svaku rijeË s njemaËkog na
hrvatski i s hrvatskog na njemaËki.
Tako je sestra Marija bila krπtena.
Dakle, prvo krπtenje u Hrvatskoj nije
bilo u Zagrebu, nego u Bjelovaru.
PoËetkom 1918. bila su u Bjelovaru veÊ
dva, a u Zagrebu jedan krπteni
adventist.
Prvi svjetski rat pribliæavao se
kraju i tada je Franc pisao bratu
Huenergardtu neka mu poπalje sve
hrvatske i slovenske knjige koje su na
zalihi u nakladi u Budimpeπti. Odande
su mu poslali od svake knjige po
jednu. A Franc je, u strahu da preko
novonastalih granica neÊe moÊi
dopremiti knjige, zamolio svoga Ëasnika
da ga poπalje u Budimpeπtu jer tamo
ima hitni posao. I tako ga je Ëasnik
poslao da njegovoj supruzi odnese
kutiju s morskim svinjama. A u nakladi
je uzeo sve hrvatske knjige kojih je
bilo na zalihi, zatim neπto srpskih i
njemaËkih, koliko je moglo stati na
velika “platonska” kola πpedicije,
otpremio ih vlakom do Zagreba, gdje je
opet uzeo prijevoznika da mu knjige
dopremi u stan koji je napunio
knjigama, kao i drvarnice.
Ujesen 1918. poËeli su se
okupljati prijatelji istine najprije u stanu
braÊe Pleπko na Ksaverskoj cesti. Kada
je prestao rat, vratili su se jedan za
drugim iz vojske i zarobljeniπtva Josip i
Vilim Pleπko i brzo su zavoljeli
adventnu vijest (iako je Vilim imao
problema s cigaretom), a doπao je i
Mirko Kavur iz zarobljeniπtva iz Rusije
veÊ kao krπteni adventist. (On je
stanovao kod obitelji Tobuπek na
Ciglenici.) A 1919. godine doπli su
braÊa Schillinger, Ludewig i Albin
MoËnik da organiziraju Boæje djelo u
novonastaloj kraljevini. Brat
Huenergardt je znao za Janka i Franca
Pleπka i dao je njima njihove adrese. U
Zagrebu je tada veÊ bila mala skupina
vjernika. (Iz Bjelovara su doπli u stan
na Ksaverskoj cesti gdje je Franc
stanovao veÊ neko vrijeme, te Janko i
Marija Pleπko, zatim Josip i Vilim
Pleπko, a tu su se redovito okupljali na
prouËavanje Biblije i bogosluæja Mirko
Kavur, Josip Strmski i Pavle PuËar, a i
sestre KuzmiËki, Kaizer, Doroteja
PeËek, gospoa Budicki i joπ neki
nestalni prijatelji.) Prve vjernice u
Zagrebu bile su sestra KuzmiËki i sestra
Kaizer; one su primile adventnu vijest
preko knjiga koje su kupile od Franca
Pleπka. Njegovo svjedoËenje pomoglo
im je da i same postanu misionari u
svojim obiteljima i susjedstvu. Bile su
veÊ neπto starije, ali talentirane za
misijski rad pa su dovele u crkvu svoju
djecu i unuke. Tako su se okupljali u
stanu braÊe Pleπko, a neπto kasnije kod
Mirka Kavura koji se 1919. oæenio
Marijom Pleπko, pa su se braÊa Pleπko
odselila u drugi stan na Ksaverskoj
cesti. Kada su u Zagreb doπla
spomenuta braÊa (Schilinger, Ludewig i
MoËnik), krajem svibnja brat MoËnik je
uzeo u hotelu sobu i tamo su se
Sabor adventistiËkih vjernika zagrebaËke regije 1924. godine
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4217
18 • ADVENTISTI»KI PREGLED
okupljali, ali to nije trajalo dugo jer su
troπkovi bili previsoki pa su se opet
vratili na staro mjesto. Neπto kasnije
okupljali su se kod sestre PeËek
(krπtene 1920.) u sobi na tavanu. Kada
sam doπla u crkvu u Novoj vesi 21 u
Zagrebu, prvo smo iznijeli krevete iz
sobe da bude dovoljno prostora za sve
koji su doπli na bogosluæje.
BraÊa su kolportirala, osim Mirka
Kavura koji je naπao posao kao tapetar
u vojarni jer je bio struËnjak za izradu
sedla i druge opreme za konje. Naπao
je posao i Josipu Pleπku u vojarni, a svi
ostali su marljivo kolportirali.
Brat Schillinger je 1919. otkupio
knjige od Franca koje su se nalazile u
stanu i drvarnicama, i s tim je knjigama
otvorio nakladu u Novom Sadu. Kada je
jednom Franc Pleπko, putujuÊi vlakom,
kao obiËno prodavao knjige, sreo je
brata Æivu KrdæaliÊa koji je krijumËario
robu iz Trsta i Rijeke u Beograd. Franc
ga je ohrabrio da se opet primi
kolportiranja, a “πverc” neka ostavi
drugima. I tako je brat Æiva KrdæaliÊ
opet kolportirao i bio dugogodiπnji
voa kolportera.
Godine 1920. u Zagrebu se
odræavao Velesajam na kojem je
gospodin Ferdinand Budicki imao svoju
izloæbu πivaÊih strojeva. Marija
MatkoviÊ je bila vezilja koja je
prikazivala i uËila umjetno vezenje na
tim strojevima. Gospoa Budicki je
Mariji puno svjedoËila, tako da se ova
oduπevila i primila istinu. VeÊ 1923.
nauËila je “πtikati”, a i æivjeti po
Boæjem zakonu Anicu Manestar i
gospou RadanËeviÊ. Ove mlade osobe
nisu zaraivale vezenjem, veÊ su iπle u
kolportiranje. Sestra Anica Manestar
odnijela je vijest u Primorje, gdje je
bila stup istine, dok je sestra
RadanËeviÊ kolportirala u Zagrebu;
imala je malo dijete i s njim je iπla od
kuÊe do kuÊe s naπim knjigama.
Viπeput ju je uhitila policija, a mali
sinËiÊ je bio uz nju. Jednom je
policajac rekao: “Uvijek vuËete tog
malog sa sobom, kao psa.” Bili su
bijesni πto je nisu mogli zatvoriti jer im
je dijete smetalo. Sigurno ste Ëuli za
sestru Anicu Manestar, koliko batina je
ona dobila od svoga oca. Iz tih njezinih
bolova niknuo je lijep broj duπa, meu
kojima je bio i sâm njezin otac.
U to je vrijeme primila istinu i
sestra Marija Tanπek. Napustila je lijepo
namjeπtenje i otiπla svojima u Celje da i
njih upozna sa Svetim pismom i
æivotom po Boæjoj volji. Ona je odnijela
tu vijest i svojoj sestri Tereziji BolkoviË
i njezinom suprugu Blaæu u Rucmance,
u Slovenskim goricama, a mnogo je
radila i u Mariboru gdje je za vrijeme
Austro-Ugarske bila lijepa crkva koja se
1918. rasula jer je bilo najviπe Nijemaca
koji su se odselili u svoju domovinu.
Ostao je samo brat BraËko i njegova
sestra. Njima se pridruæio Tomo Kavur,
koji se poslije oæenio sestrom brata
BraËka. Njihova kÊi (takoer naπa
sestra) bila je majka naπe sestre Milene
Leban koja æivi u Mariboru.
ADVENTISTI»KA BA©TINA
Vjernici AdventistiËke crkve u Zagrebu 1935. godine
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4218
ADVENTISTI»KI PREGLED • 19
I sestra Mici KesiË (poslije se
udala za brata ©ustera u Liboje u
Sloveniji) doπla je iz Osijeka, gdje je
upoznala istinu. I ona je htjela svoje
najmilije upoznati s Boæjom rijeËju, i
tako su njezine tri sestre AnËi, Rezika i
Kristina primile istinu. Kristina se udala
za brata Gregora Godinu, koji je neko
vrijeme bio voa kolportera, a njihova
djeca i unuËad æive joπ i danas u
Mariboru kao potomci pionira
adventnog pokreta.
BraÊa iz vodstva poslala su 1921.
Vilima Pleπka na teoloπki seminar u
Beograd (poslije je radio u Banatu), a
Franca Pleπka u Sarajevo, gdje je
kolportirao i pomagao bratu
©arËanskom. Godine 1922. vratio se
brat KaleziÊ iz »eπke, gdje je primio
istinu. A Josip Strmski otiπao je s
bratom ©arËanskim kolportirati na istok
Bosne.
U Zagrebu je radio brat Janko
Pleπko. Crkvi su se pridruæile sestre
Rozika i Olga Grobotek te Agica
MartiniÊ, koja se poslije udala za brata
Mihaela Godinu (stanovali su na
Treπnjevki u Brinjskoj 4). U oæujku
1921. godine ja sam se zaposlila u istoj
kuÊi gdje je radila i sestra Agica
MartiniÊ. Ona je na poslu puno i lijepo
pjevala. Meni se to jako svidjelo, a
najviπe pjesma “Galileja, Galileja”, pa
sam je zamolila da mi napiπe tu pjesmu,
a ona mi je rekla: “Doi ti sa mnom pa
Êeπ nauËiti tu i mnoge druge pjesme!”
I tako je bilo. Pjesme su me privukle
istini, Boæjoj ljubavi i Boæjem zakonu.
NauËila sam pjesme napamet, kupila
Pesmaricu koja je tada bila na Êirilici i
slovo po slovo nauËila Êirilicu. Kupila
sam Bibliju i ostale naπe lijepe knjige.
SjeÊam se da je tada u crkvi bilo
dvanaest krπtenih Ëlanova (Janko i Josip
Pleπko, Mirko i Marija Kavur, Josip
Strmski, Pavle PuËar, sestre KuzmiËki i
Kaizer, Doroteja PeËek, Olga i Rozika
Grobotek, Agica MartiniÊ), a i
dvanaest prijatelja koji su se spremali
za krπtenje koje je bilo krajem svibnja
ili u lipnju 1921. Ja tada nisam bila
krπtena jer joπ nisam dobila slobodnu
subotu; zato sam se zaposlila kod
gospoe Budicki gdje sam imala
slobodnu subotu. Bili su krπteni
Katarina FeriÊ, Jelka Laviæati i njezin
suprug, Ignac i Marija Premoæak i
njihov sin Naci, sestra KraπiÊ, Ivan
©poljar, Marija, Ljubica i Slavica
LadoviÊ i Ivka Skender. SljedeÊe
krπtenje bilo je tek 18. svibnja 1922.
Bilo je krπteno nas osamnaestero, od
Ëega sedmero iz Rakovog Potoka, nas
sedmero iz Zagreba, a Ëetvero iz Stare
Bistre. Tako nas je bilo veÊ Ëetrdeset
dvoje. BraÊa iz Rakovog Potoka nisu
dolazila u Zagreb svake subote, imali su
u svojem mjestu ogranak subotnje
πkole.
Brat Janko Pleπko naπao je 1922.
veliki podrum u MatiÊevoj 3, koji je
preuredio u lijepu dvoranu. Prozori su
ADVENTISTI»KA BA©TINA
viπe mjesta, bilo je pet-πest crkava. U to
vrijeme crkva je silno napredovala. A
1926. ili 1927. opet je organizirana
veÊa crkva u dvoriπtu DeæeliÊeve 77;
zatim je sagraena zgrada koja joπ i
danas sluæi toj namjeni.
* * *
Moja mama Agata Pleπko, ro.
Medvedec-©kovran (l904.—1979.) na
kraju je napisala: “Koliko sam se sjetila,
sve sam Ti opisala.” Dakle, pisala je po
neËijoj æelji, na neËiju inicijativu. Ne
znam je li to stiglo do te osobe. Ako
nije (pa je moæda poradi toga doπlo do
neke krive informacije), osjeÊam se
krivom jer je na rubu zapisano njezinim
rukopisom: “Kada sam se vratila iz
bolnice, napisala sam to sa æeljom da
moja kÊi to prepiπe na stroj, ali ona
nikada nema vremena.” Æalosno ali
istinito! A ako je to moju mamu
æalostilo, kajem se i molim da mi moj
Bog i Gospodin to oprosti. On sve vidi
i zna pa vidi moju æalost.
Moæda bih istine radi joπ dopisala:
Danas, kad mi ide veÊ 82. godina
æivota i za ovaj æivot me ne veæu
nikakvi planovi ni æelje, mogu reÊi da u
æivotu nisam srela skromnijih,
marljivijih, nesebiËnijih i Bogu odanijih
ljudi od strica Janka i mojeg oca Franca
Pleπka, koji je bio “niπta i nitko”.
MoguÊe je da je njih Bog i pozvao u
svoje djelo zaradi tih vrlina. Ne znam,
Bog zna. Znam da su obojica umrla
razmjerno mladi i ubrzo nakon πto su
se vratili kuÊi, moj otac iz logora, a
stric Janko iz zatvora. Stric Janko je,
izmeu ostalih, dakle, organizirao
zagrebaËku, mariborsku, jeseniËku
(Slovenski Javornik — Jesenice) i
ljubljansku crkvu, da o hrvatskim
crkvama i ne piπem. Moj otac je bio
prvi vjernik u Zagrebu, kolportirao je
od Gorskog kotara do Makedonije
(najviπe batina je dobio u Crnoj Gori i
bio najËeπÊe zatvaran, a ni u Bosni i
Lici nije bilo puno bolje), kao i
istoËnom i sjeveroistoËnom dijelu
Slovenije, a organizirao je crkve u
Varaædinu, Karlovcu te s bratom
Gregorom Godinom i Blaæem
BolkoviËem crkvu u okolici Ptuja u
SenËaku p. Jurπinci (danas Ptuj).
Marija BolkoviË ro. Pleπko
Ptuj, 28. svibnja 2006.
“Nemamo nikakvograzloga strahovati zabuduÊnost ako nezaboravimo kako nas jeGospodin vodio ipouËavao u proπlosti.”Ellen G. White, 9T 10
gledali na ulicu, a iz dvorane se Ëula
lijepa pjesma. Mnogi prolaznici su
svraÊali misleÊi da tako lijepo pjevaju
pijanice. Neki su ostali i naπli spasenje
u Isusu Kristu. Prema jeseni 1922.
otiπla sam u kolportiranje i rijetko
dolazila u Zagreb. Sa mnom je
kolportirala i sestra Olgica Grobotek,
najviπe u okolici Zagreba, u Posavini,
Podravini i Slavoniji. PoËetkom 1923.
Janko Pleπko je poslan u Maribor, a u
Zagreb je doπao brat Edvard Beits
(Beiks ili sliËno). I Franc Pleπko se
1923. vratio iz Sarajeva, a 1. studenoga
1923. ja sam se udala za njega i onda
smo krenuli na kolportiranje u
Slavoniju, a nakon Nove godine u
Hrvatsko zagorje. Brat Schillinger nas je
zaduæio za Varaædin gdje smo
dogovorili sastanak kod obitelji
Novosad. Njihovu adresu dobili smo od
Janka Pleπka, koji je veÊ prije
kolportirao u Varaædinu i naπao te
prijatelje istine. Oni su nas s radoπÊu
primili i tako smo skupa prouËavali
Bibliju.
Godine 1924. ili 1925. uzeli su
nam crkvu u MatiÊevoj 3 i uselili
tiskaru. Tada su se vjernici okupljali na
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4219
20 • ADVENTISTI»KI PREGLED
SREDNJA ©KOLA U MARU©EVCU
SveËanost u OpÊini MaruπevecNa sveËanost otvaranja sportske dvorane i novih
πkolskih prostora u Osnovnoj πkoli Gustava Krkleca, koja je
odræana 26. studenoga 2008., naËelnik OpÊine Maruπevec
Ivan ©agi i ravnateljica ©kole Ana Galic pozvali su i
predstavnike adventistiËkih odgojno-obrazovnih ustanova:
dekana dr. Dragutina Mataka i ravnateljicu mr. sc. –uricu
GarvanoviÊ-Porobiju, koji su se odazvali na poziv. Uz
mnogobrojne uvaæene goste, ukljuËujuÊi i æupana
Varaædinske æupanije Zvonimira Sabatija, upuÊeni poziv
pokazuje uvaæavanje druπtvene zajednice prema
adventistiËkim ustanovama. Tom je prigodom æupan pozvao
naπe predstavnike u posjet.
Dan poduzetnikaU nedjelju 23. studenoga 2008. u Srednjoj πkoli u
Maruπevcu odræan je Dan poduzetnika uz slogan
“Poduzetnicama/poduzetnicima u zdravlje!” unutar Globalnog
tjedna poduzetniπtva. Projekt GEW trebao je prenijeti ideje
mladih u svijet poduzetnika. Ideja uËenika Srednje πkole u
Maruπevcu bila je proslijediti poruke o zdravlju i potrebi za
odmorom poslovnim ljudima, odnosno poduzetnicima, te
tako utjeËuÊi na njihov naËin æivota unaprijediti i njihovu
radnu djelotvornost, inovativnost i energiju.
Osim uËenika i ravnateljice, poduzetnicima su se obratili
i Melita MarËeta, Ëlanica Uprave ZagrebaËke burze, i dr.
Irena StipeπeviÊ-RakamariÊ, specijalistica socijalne medicine.
Okupljeni poduzetnici, veÊina adventisti, izrazili su
zahvalnost ©koli te spremnost na sliËna buduÊa okupljanja.
Poduzetnici su takoer sudjelovali u skupu razmjenom
iskustava, postavljanjem pitanja i, uz to, pjevanjem himne
poduzetnika.
InfoMar — Informativna sluæba Maruπevec
Dobrotvorni koncert duhovne glazbeU Maruπevcu je, u organizaciji Srednje πkole, odræan
dobrotvorni koncert “Do ut des” za potporu uËenika romske
pripadnosti. Na koncertu su nastupili kantautor Frederik
Miler, æenska vokalna skupina Wings te pjevaËki sastavi i
crkveni zbor iz Maruπevca. Posjet na koncertu bio je vrlo
dobar, πto svjedoËi da naπe odgojno-obrazovne ustanove
imaju potporu i prijatelje. Hvala svima koji su doπli! Hvala
Bogu za dar pjevanja u naπim crkvama i u πkoli! Jedan od
sudionika-uËenika odgovorio nam je na upit kako se osjeÊa
nakon koncerta: “Sretan sam! Jako sam sretan!“
Humanitarni projekt “Podari osmijehdjetetu”
Odgojna skupina uËenika pod vodstvom odgajateljice
Maje Kriænjak ukljuËila se u humanitarni projekt “Podari
osmijeh djetetu”. UËenici su odluËili namjesto meusobnog
darivanja darivati djecu iz sela Kloc u Albaniji. Dodajmo da je
odgojna skupina odgajateljice Cone StojπiÊ oslikala za svakog
profesora jednu πalicu i darivala im na kraju prvog
polugodiπta kao znak zahvalnosti za trud i strpljenje. Hvala
profesorima i hvala uËenicima na lijepoj suradnji!
“RazliËitosti su naπe bogatstvo”U Zagrebu je u PalaËi Matice hrvatske 17. i 18.
studenoga 2008. odræan struËni skup u povodu Dana
tolerancije uz slogan “RazliËitosti su naπe bogatstvo”. Tom je
prigodom uz jedanaest govornika i predavaËa prezentaciju
pod nazivom “I jednaki i razliËiti” odræala i mr. sc. –urica
GarvanoviÊ-Porobija, ravnateljica Srednje πkole u Maruπevcu s
pravom javnosti i UËeniËkog doma Maruπevec, koja je
govorila o potrazi za praktiËnom metodikom prijenosa
kulture jednakosti i razliËitosti u adventistiËkoj odgojno-
obrazovnoj ustanovi.
Organizatori i sluπatelji su vrlo pozitivno prihvatili
prezentaciju koja je osvjedoËila prisutne da je biblijski
pogled “jedinstva u raznolikosti” superioran u odnosu na
babilonski — unitaristiËki.
SREDNJA ©KOLA U MARU©EVCUS PRAVOM JAVNOSTI
www.adventisti.hr/srednja_skola.html
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4220
ADVENTISTI»KI PREGLED • 21
MISIJSKI PODUHVATI
“uskaËu” kad vide da neπto treba rijeπiti. ObiËno je
koordinator na evangelizacije dolazio 30 minuta prije
predavanja kako bi otvorio vrata, a ljudi koji su u organizaciji
nekoliko minuta prije poËetka predavanja; a sada koordinator
dolazi 45 minuta prije, a oni koji su u organizaciji sat
vremena i pitaju koordinatora: “Gdje si, je li ti se πto
dogodilo?”; vjernik koji (pre)malo sudjeluje u sluæbama u
crkvi, sada oduπevljen preuzima zahtjevnu sluæbu distribucije
knjiga, video i DVD materijala. I za kraj, moæda najvaænije:
svi se mi molimo, ali ovaj put je bilo drugaËije. Autor ovog
teksta naπao se u nebrojeno mnogo situacija kada nije znao
πto dalje s tehnikom, a onda je problem rijeπen u nekoliko
trenutaka. Tijekom priprema i prijenosa predavanja netko se
molio, a Bog je odgovarao na te molitve.
Nakon evangelizacije slijedi druæenje i prouËavanje
Evanelja po Ivanu koje Êe voditi pastor mjesne crkve Dario
KovaËeviÊ. Molitve na koje Bog odgovara i dalje su nam
prijeko potrebne.
Janko ÆufiÊ
Internetska evangelizacija u PuliU sveËanoj dvorani SveuËiliπta Jurja Dobrile u Puli
odræan je niz javnih predavanja pod naslovom “Isus — Put,
Istina i Æivot”. Govornik je bio dr. Radiπa AntiÊ iz Velike
Britanije. Nekoliko tjedana prije toga formirano je nekoliko
timova koji Êe se brinuti o razliËitim aspektima organizacije:
za molitvu, druæenje, organizaciju, podjelu pozivnica, tim
redara, tim za ureenje interijera i tim za organizaciju.
Predavanjima je prisustvovalo od 90 do 120 posjetitelja u
dvorani, a na stotinjak raËunala predavanja su praÊena uæivo
putem interneta. Izvjeπtaji koje smo dobili govore da su se
na prijenose predavanja odazivali prijatelji i susjedi, a u
nekoliko sluËajeva prijenos je organiziran i u mjesnim
crkvama. Predavanja su praÊena na svim kontinentima: u
Europi (Hrvatska, NjemaËka, Austrija, Italija, »eπka, Srbija,
Makedonija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Nizozemska,
Velika Britanija, ©vicarska, ©vedska, Danska, Bugarska,
Francuska, Norveπka i Maarska), Sjevernoj Americi (SAD i
Kanada), Juænoj Americi (Brazil), Aziji (Kina, Japan), Africi
(Sudan), Australiji i u nekim dræavama koje raËunalo nije
uspjelo prepoznati. TehniËka sluæba primila je gotovo
stotinjak poruka u kojima se izraæava zadovoljstvo i
zahvalnost πto su mogli pratiti ova predavanja uæivo preko
interneta. Primljeno je na stotine narudæbi za dostavu
snimljenog video materijala na DVD-ima.
Ono πto nas je posebno iznenadilo jest pristup koji su
pokazali prijatelji i vjernici: prijatelj koji je joπ ovisan o
opojnim sredstvima dolazi pola sata ranije i nudi pomoÊ oko
slaganja stolica; vjernici koji su prije vodili kampanju protiv
snimanja u crkvi i koji su zahtijevali da se njih ne snima dok
su na predavanjima, sada sjedaju u prve redove i traæe da ih
se snima; Ëlanovi crkvenog odbora koji nisu bili za
organizaciju evangelizacije mijenjaju svoje miπljenje i dolaze
na predavanja; pojedini vjernici i pojedina neaktivna djeca
koju se prije nije moglo nagovoriti da “maknu prstom” —
sada prilaze i pitaju: “Mogu li kako pomoÊi?” ili sami
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4221
22 • ADVENTISTI»KI PREGLED
ADVENTISTI»KI TEOLO©KI FAKULTET
Dræavno priznanje AdventistiËkogteoloπkog fakulteta
Tijekom protekle godine vrπene su pripreme za dræavno
priznanje AdventistiËkog teoloπkog fakulteta. Valjalo je
ispitati uvjete za priznanje koje propisuje Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske, te
planirati kako ih πto prije i bolje ispuniti. Odmah se
pristupilo podizanju razine akademske izvrsnosti predavaËa
na Fakultetu i izradbi nastavnog plana prema Bolonjskom
programu obrazovanja. Posebna je pozornost posveÊena
nakladniËkoj djelatnosti, πto je jedan od bitnih uvjeta za
ostvarivanje nastavnih zvanja predavaËa, dakle za dræavno
priznanje Fakulteta. Otvoren je novi obrazovni smjer,
izvanredni studij teologije i religije. U svim redovnim i
izvanrednim smjerovima na AdventistiËkom teoloπkom
fakultetu studira oko 60 studentica i studenata.
Dræavno priznanje Fakulteta omoguÊuje, po zavrπetku
naπih programa, nastavak studija na nekoj od visokih
obrazovnih ustanova u zemlji. Osim toga naπe studentice i
studenti ostvaruju sva prava i pogodnosti za studij kao i svi
studenti u zemlji. Vaæno je istaknuti da se ni u Ëemu ne
odstupa od temeljnih naËela vjerskoga obrazovanja u
adventistiËkim πkolama. Dræavno priznanje pomaæe Fakultetu
da, izmeu ostalog, podigne standarde procesa obrazovanja,
πto podruËje krπÊanske spoznaje svakako i zasluæuje.
PouËeni primjerom sestrinskih adventistiËkih visokih
πkola, kao πto je Newbold College u Velikoj Britaniji, odluËili
smo se za posredno ostvarenje ovih ciljeva. U ostvarenju
dræavnog priznanja programa koje nudi Newbold College
posreduje University of Wales, Lampeter, dok Êe u naπem
sluËaju administrativni posrednik biti Evaneoski teoloπki
fakultet u Osijeku. Svi dosadaπnji posjeti Osijeku bili su
obiljeæeni plodonosnim razmjenama akademskih iskustava,
kao i duhovnim poticajima u ostvarenju uvjeta za bolji
krπÊanski odgoj na naπemu Fakultetu. Do poËetka nove
akademske 2009./2010. godine, kada vjerujemo da Êemo
ispuniti sve uvjete za dræavno priznanje, ostaje nam obaviti
zahtjevan, ali izvediv posao. U ovim nastojanjima sjeÊamo se
proroËkog savjeta: “Nikada ne mislite da ste dovoljno nauËili
i da se sada moæete opustiti. Kultiviran um mjerilo je
ËovjeËnosti. Vaπe obrazovanje treba trajati koliko i æivot;
svakog dana valja uËiti i svoje spoznaje primjenjivati u
praksi.” (Ministry of Healing, 499)
Dr. Dragutin Matak
drugim adventistiËkim obrazovnim institucijama. Prigodom
ovog posjeta iz tiska je iziπla i knjiga Æivot i vizije proroka
Daniela, udæbenik koji je napisao i preveo Æeljko Gregor.
Posebno zahvaljujemo za besplatno autorsko i izdavaËko
pravo na ovo djelo, koje Êe znaËajno pridonijeti dubljem
razumijevanju ove vaæne starozavjetne knjige. Sadaπnji i
buduÊi studenti ATF-a zasigurno Êe znati cijeniti ovaj
doprinos svojeg profesora.
U ime ATF-a zahvaljujemo dr. Æeljku Gregoru za njegov
trud i æelimo mu obilje Boæjih blagoslova u odgojno-
obrazovnom radu mlaih naraπtaja.
Mr. Darko Pirija
Pretisak prvog hrvatskog Novog zavjetaiz 1563.
Prvu Bibliju Novoga zavjeta na hrvatski jezik preveli su
Stjepan Konzul i Antun Dalmatin, a djelo je bilo otisnuto na
glagoljiËkom i ÊiriliËkom pismu 1562./63. izvan Hrvatske u
Urachu kraj Tübingena u NjemaËkoj. U dogovoru s
Primoæem Trubarom, Stjepanom Konzulom i würtemberπkim
vojvodom Kriπtofom, ovu protestantsku tiskaru osnovao je
barun Ivan Ungnad (1493.—1564.), koji je svu svoju imovinu
uloæio u izdavaËku djelatnost. Tiskara u Urachu bila je
svojevrstan hrvatski i slovenski protestantski biblijski zavod
gdje su prevedena i tiskana i druga djela.
SlijedeÊi pretisak Novoga zavjeta (Novoga testamenta)
na glagoljici, koji je objavljen poËetkom 2008. godine, 9.
prosinca 2008. u prostorima Matice hrvatske u Zagrebu
predstavljen je i ÊiriliËni pretisak ovog iznimno znaËajnog
djela hrvatske duhovne i kulturne baπtine. Za ove pomalo
zaboravljene spomenike istine 2008. godina bila je uskrsna, a
samo Nebo zna koji su utjecaj ovi prijevodi Biblije Novoga
zavjeta ostavili na sve one koji su mogli Ëitati svete spise na
hrvatskom jeziku napisane na glagoljici i Êirilici.
Nakladnik ovih izdanja je Teoloπki fakultet “Matija VlaËiÊ
Ilirik”, a sunakladnik Narodna in univerzitetna knjiænica u
Ljubljani. Projekt je ostvaren novËanom potporom UNESCO-a
te krπÊanskih crkava ukljuËujuÊi i KrπÊansku adventistiËku
crkvu u Republici Hrvatskoj.
Dr. Dragutin Matak
Posjet Æeljka Gregora ATF-uOd 7. do 14. prosinca 2008. AdventistiËki teoloπki
fakultet posjetio je dr. Æeljko Gregor i odræao niz predavanja
iz kolegija Knjiga proroka Daniela i Starozavjetni proroci. Dr.
Gregor je profesor biblijske arheologije i Staroga zavjeta na
SveuËiliπtu Andrews, bivπi profesor-misionar na
adventistiËkom teoloπkom fakultetu na Jamajci i bivπi
predsjednik i profesor naπeg AdventistiËkog uËiliπta.
AdventistiËki teoloπki fakultet ima dugu tradiciju
pozivanja gostujuÊih profesora koji svojim iskustvom i
znanjem obogaÊuju naπ akademski æivot i tvore poveznicu s
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4222
ADVENTISTI»KI PREGLED • 23
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
Zavrπetak subote u Rijeci na obali moraPosljednje subote u mjesecu rujnu iskoristili smo lijepo i
sunËano vrijeme da subotu zavrπimo u prirodi. Vrijeme smo
proveli u zajedniËkom pjevanju duhovnih pjesama, dok su neki
prolaznici zastajali i radoznalo nas promatrali i sluπali. Neki su
nam se stidljivo i pridruæili. Subotu smo zavrπili rijeËima “æive
Biblije”. Na kraju, dok je crveni krug sunca tonuo u more,
otpjevali smo pjesmu “Dok sunce tone, ja vjerom gledam
svrπetak borbe na zemlji toj”. RijeËi pjesme uvele su nas u novi
tjedan i joπ jednom podsjetile “da je vrijeme da naπ Isus doe”.
Proveli smo lijepo vrijeme u pjesmi i druæenju sa æeljom da
takvih trenutaka bude joπ.
Julijana Lorencin
Deseta obljetnica djelovanjasastava Eliam
SveËanim koncertom duhovne glazbe muπki sastav Eliam
obiljeæio je desetu obljetnicu djelovanja. U prepunoj dvorani
mjesne crkve Zagreb 1 u subotu naveËer, 22. studenoga 2008.,
desetorica pjevaËa uz klavirsku pratnju Elizabete Skobe izveli su
dvadesetak duhovnih pjesama. Gosti veËeri bili su vokalna
solistica Ella AbramoviÊ, æenski sastav Ajal, mladi gitarist i
flautistica Jonatan i Selena Pleπko — svi iz Zagreba, te vokalna
skupina Maranatha i mladi solisti iz Maribora.
Tridesetak sudionika tijekom deset godina; raznoliki æivotni
profili, od studenata do umirovljenika, od profesora do
poduzetnika; raznolike razine glazbenog obrazovanja i æivotnog
iskustva; redovite vjeæbe Ëetvrtkom; stotinjak izvedenih
glazbenih brojeva; kvalitetna klavirska pratnja; uæivanje u
zajedniËkom pjevanju u slavu Bogu; mnogobrojni samostalni
koncerti diljem Hrvatske; gostovanja u Bosni i Hercegovini,
Sloveniji i NjemaËkoj … tek su natuknice iz biografije sastava
Eliam iz Zagreba, koji — prema rijeËima njegova voditelja Zorana
Pleπka — “punih deset godina ima za cilj sluπateljima pribliæiti
nebeske zvuke i svako srce potaknuti da svoj æivotni put usmjeri
k Nebu”.
Prema ocjeni posjetitelja, bogata glazbena veËer bila je vrlo
uspjeπna. Pokazali su to burnim pljeskom te Ëestitkama tijekom
druæenja s glazbenicima na domjenku πto su ga sponzori
upriliËili u prostorijama mjesne crkve u Prilazu Gjure DeæeliÊa.
Iskrene Ëestitke sastavu Eliam! Mnogo godina uspjeπnog
rada!
Drago Filko
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4223
24 • ADVENTISTI»KI PREGLED
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
Prigodni boæiÊni program u VaraædinuU subotu 13. prosinca u 17 sati u dvorani AdventistiËke
crkve u Varaædinu odræan je prigodni program u povodu
nastupajuÊih boæiÊnih blagdana. Crkveni zbor i muπki sastav
varaædinske mjesne crkve izveli su dvanaest prigodnih pjesama
uz uvodne rijeËi pastora Tihomira Saboa i prigodni govor dr.
Æeljka Gregora, koji se rado odazvao pozivu za sudjelovanje na
tom programu. Uz nazoËnost mnogih vjernika naπe crkve
programu je nazoËilo sedamdesetak prijatelja i gostiju.
Oduπevljeni pjesmama i rijeËima koje su Ëuli, svi nazoËni
odazvali su se pozivu na domjenak koji je bio upriliËen na kraju
programa. Neka Bog blagoslovi trud onih koji su dali sve od
sebe da taj program oduπevi brojne posjetitelje. (TS)Predstavljanje knjige dr. Æeljka Gregora uVaraædinu
Varaædinska crkva je u srijedu 10. prosinca naveËer imala
prednost ugostiti dr. Æeljka Gregora, profesora na SveuËiliπtu
Sabor Boæjeg naroda u LjeskoviciDrugi po redu sabor u Ljeskovici odræan je 26. srpnja
2008. godine s geslom “Blizu je dom”. Dvjestotinjak nazoËnih
vjernika, prijatelja Boæje rijeËi i mjeπtana proveli su cijeli dan u
prekrasno ureenom dvoriπtu obitelji Novak. Tom prigodom
odræan je i obred krπtenja kojim je pet osoba uËinilo zavjet s
Gospodinom. Uz prekrasno sunËano vrijeme, obilje cvijeÊa,
ugodno raspoloæenje prisutnih i bogosluæje pod vinovom lozom,
sabor je pratilo ozraËje utjecaja Svetog Duha jer su srca mnogih
prijatelja pokrenuta na odluke, sluæbu Bogu i prouËavanje
Biblije. Petnaestak osoba spremno prouËava osnovne istine
Biblije u domu sestre Anelke u Ljeskovici.
Nekad je crkva u Ljeskovici imala blizu stotinu vjernika, ali
su se zbog neprilika vjernici raselili po svijetu i crkva se ugasila.
Obuzeti novim poletom i glau za istinskim vrijednostima
mjeπtani toga kraja sve se viπe okupljaju u novu jezgru crkve
koju Êe, vjerujemo, dragi Bog blagosloviti i voditi. Potaknuti
iskustvom u proπloj godini vjernici iz crkve Gradac NaπiËki, koji
su organizirali sabor, vjeruju da Êe s novim snagama koje su
pristigle uËiniti i viπe u sluæbi bliænjima i objavljivanju Radosne
vijesti o Bogu koji dolazi po svoju djecu.
Filip Besim ZeËeviÊ
Andrews u SAD-u. Dr. Gregor je nedavno preveo svoju knjigu
Æivot i vizije proroka Daniela, koju je uoËi njegovog dolaska u
Hrvatsku objavio AdventistiËki teoloπki fakultet iz Maruπevca. U
povodu tiskanja ove najnovije knjige dr. Æeljka Gregora
upriliËena je njezina promocija u adventistiËkoj crkvi u
Varaædinu, kojoj je nazoËio veÊi broj zainteresiranih. Dr. Gregor
je odræao predavanje na temu “Knjiga proroka Daniela i naπe
vrijeme”. Svi nazoËni su s velikom pozornoπÊu pratili predavanje
i razgovor o knjizi. (TS)
Promocija nepuπenja u Slavonskom BroduNakon seminara za voditelje programa odvikavanja od
puπenja uslijedio je program odvikavanja za puπaËe, od 24.
do 28. studenoga, u prostoru HVIDRA-e u Slavonskom Brodu.
“Viπe od 80 posto puπaËa æeli prestati puπiti”, kazala je dr.
Nevenka BlaæiÊ-»op, neuropsihijatrica, πefica Odjela vaskularne
neurologije Klinike za neurologiju i voditeljica Centra za
poboljπanje kakvoÊe æivljenja KliniËke bolnice ”Sestre
milosrdnice” u Zagrebu, suautorica i voditeljica ZagrebaËke πkole
nepuπenja, Ëlanica hrvatskog i meunarodnog povjerenstva za
borbu protiv puπenja. Na brodskoj tiskovnoj konferenciji
izvijestila je o zakonskoj regulativi i hrvatskoj ratifikaciji
meunarodnog sporazuma o suzbijanju puπenja. “Provoenjem
zakona zaπtiÊuju se nepuπaËi i eliminira opasnost koju nosi
pasivno puπenje kao izravna smetnja za zdravlje”, zakljuËila je.
Ovim zakonskim rjeπenjem Hrvatska se svrstala u napredne
zemlje, ali je dr. BlaæiÊ-»op naglasila da je to tek jedan segment
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4224
ADVENTISTI»KI PREGLED • 25
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
u borbi protiv puπenja, da je rijeË o procesu, pri Ëemu je od
iznimne vaænosti potpora obitelji i struËnjaka. Zakon Êe mnoge
potaknuti da krenu dalje od æelje za prestankom puπenja.
Danija Daus-©ebeak, specijalistica obiteljske medicine i
pomoÊnica ravnatelja Doma zdravlja Slavonskog Broda, navela je
neke brojËane pokazatelje. Oko 30 posto stanovniπtva Hrvatske
puπi, a edukaciju za voditelje programa odvikavanja od puπenja
u Hrvatskoj proπlo je 120 lijeËnika.
Tatjana Bakula-VlaisavljeviÊ, specijalistica neuropsihijatrije,
koja je edukaciju za voditelja proπla prije pet godina, govorila je
o brodskom iskustvu πkole nepuπenja koju je polazilo 36 puπaËa;
Ëetvero je odustalo, a 32 zavrπilo. Nakon 6 mjeseci rada skupine
za potporu ukupno je 30 posto polaznika prestalo puπiti. VeÊina
je bila motivirana za prestanak, pri Ëemu je puπaËima vaæan
financijski, zdravstveni i estetski Ëimbenik, napisali su u
upitniku. Takoer su naveli da ne æele biti robovi navike. A oni
koji su se vratili puπenju, zakljuËili su da nisu snaæan karakter,
da trebaju struËnu pomoÊ te da imaju simptome apstinencijske
krize.
Predsjednik Udruge “Filos” Branko BistroviÊ govorio je o
programima kojima udruga promovira cjelovito zdravlje, a tajnik
SreÊko KuburiÊ o vaænosti duhovne komponente programa te
zakljuËio da ovisnost Ëovjeku oduzima slobodu.
Kako u Hrvatskoj velik broj mladih puπi, dr. BlaæiÊ-»op je
govoreÊi o kampanji nepuπenja za mlade istaknula da se ona
temelji na tri toËke: ovisnost oduzima slobodu, ljepotu i novac!
Program odvikavanja od puπenja Udruge “Filos” javno je
podræala zamjenica gradonaËelnika Æeljka Kriπtof. Naglasila je da
je Slavonski Brod pokrovitelj programa te da uz program
podupire i udrugu. “NepuπaËi su ugroæeniji”, ustvrdila je dr.
Kriπtof, “jer su puπaËi sami izabrali puπenje, a nepuπaËi su ærtve
tog izbora.” Zato su svi promotori programa odvikavanja od
puπenja zakljuËili da je prestanak puπenja najisplativija
zdravstvena investicija.
K. Bognar/APN
nedjelju. “Kako je lijepo i krasno kad sva braÊa æive zajedno”,
bio je redak koji smo nekoliko puta Ëuli tijekom vikenda, a gosti
su bili oduπevljeni toplinom i gostoljubivoπÊu svojih novih
prijatelja.
Marija Skobe
Koncert u Pastoralnom centru “Bilogora” uBjelovaru
U subotu, 29. studenoga 2008., odræan je koncert duhovne
glazbe u Pastoralnom centru “Bilogora” u Bjelovaru, a izvoaËi
su bili zbor i sastavi mjesne crkve iz Kriæevaca. Mnogobrojni
posjetitelji u prepunoj dvorani sluπali su pjesme s velikom
radoπÊu. Koliko su KriæevËani bili dobri u proslavljanju
Gospodnjeg imena, najbolje govori svjedoËanstvo gospoe iz
susjedne zgrade koja je svojoj prijateljici rekla: “Kod susjeda
adventista pjevali su aneli.” Po odræanom koncertu, nazoËni su
bili pozvani na prigodni domjenak u viπenamjenskoj
multimedijalnoj dvorani Centra, u kojoj su ostali do dugo u noÊ.
Ovaj koncert prvi je u nizu od pet koncerata koji Êe se
odræati u sklopu programa sluæenja u Bjelovaru. Slijede i drugi
raznoliki i zanimljivi programi.
Nikola DeæiÊ
ZagrepËani u posjetu Novom SaduOd petka 28. do nedjelje 30. studenoga 2008. mjesna crkva
Novi Sad 1 u susjednoj Srbiji, ugostila je Ëetrdesetak mladih iz
Hrvatske. VeÊinom su to bili mladi iz zagrebaËkih crkava, ali je
bilo i nekih iz Maruπevca, Delnica i Gareπnice. Organizator
putovanja bio je Miπo Havran, nekadaπnji pastor pripravnik
crkve Novi Sad 1, a danas pastor crkve Zagreb Novi. U bogatom
prijepodnevnom programu prisutni su Ëuli vijesti iz Hrvatske o
radu na Banovini i radu s izviaËima i studentima, a iz Boæje
rijeËi govorio je pastor Miπo Havran. Poslijepodnevno bogosluæje
bilo je takoer prilika za sluπanje iskustava, sudjelovanje u
zanimljivom biblijskom kvizu i propovijed pastora Nevena
KlaËmera iz Zagreba. Bogosluæje je obilovalo vrlo ukusno
prireenim glazbenim programom gostiju kao i domaÊina. VeÊ
od jutarnjeg bogosluæja naglaπavalo se kako je lijepo zajedno
hvaliti Boga, stoga ni pjesme nije nedostajalo.
Vrhunac druæenja, nakon zahvala i programa, svakako je
bila dobro znana pjesma “Srest Êemo se tamo” koja se pjevala s
velikim oduπevljenjem. Bila je upriliËena i veselica na kojoj se
okupilo stotinjak mladih iz Novog Sada, adventistiËke gimnazije
u Novom Sadu i pojedinaca od Subotice do Beograda, te gostiju
iz Hrvatske. Novosaani su se pokazali odliËnim domaÊinima —
od organizacije, hrane, druæenja i smjeπtaja po domovima
vjernika, do prijateljstva i zajedniËkog razgledanja grada u
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4225
26 • ADVENTISTI»KI PREGLED
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
Evangelizacija u DaljuOd 30. listopada do 6. prosinca 2008. u Dalju je odræan niz
evaneoskih predavanja pod naslovom “Portret Isusa u 21.
stoljeÊu” koji je odræao profesor teologije i humanistiËkih
znanosti dr. sc. Igor –urËik.
Predavanjima u dvorani mjesne adventistiËke crkve nazoËilo
je 30 do 40 posjetitelja svake veËeri, uglavnom sredovjeËnih
mjeπtana iz Dalja, Vinkovaca i nekoliko redovnih posjetitelja iz
Osijeka. Cilj ovih predavanja bio je razumijevanje Isusa Krista
danas i u vrijeme kada je hodao naπim planetom. Jesmo li Ga
nakon 2000 godina upoznali ili je On joπ uvijek misterij za
postmodernistiËkog Ëovjeka? Predavanja su bila utemeljena na
Evanelju po Marku, kao jednom od najstarijih i najsaæetijih
prikaza æivota i sluæbe Isusa Krista. Govornik je pokuπao
prikazati stvarne æivotne situacije s kojima se susreÊe suvremeni
Ëovjek, a koje imaju svoj smisao samo u pravoj spoznaji
BogoËovjeka Krista. Svi posjetitelji i sudionici u programu dobili
su na poklon vrijedne knjige Ellen G. White.
Niz ovih predavanja bio je popraÊen prigodnim glazbenim i
poetskim programom koji su pripremili studenti Evaneoskog
teoloπkog fakulteta iz Osijeka, kojima vjernici crkve srdaËno
zahvaljuju za njihov doprinos. Studenti su nekoliko dana prije
evangelizacije zajedno sa svojim profesorom sudjelovali u podjeli
pozivnica po Dalju. Svake veËeri nakon predavanja prisutni su
imali prilike druæiti se uz Ëaj i domjenak, za πto su se pobrinule
sestre Sofija –ureviÊ, Mirjana JoviËiÊ, Marija –urËik i prijateljica
Branka ©abiÊ. Bila je to ujedno i prilika da mnogi prijatelji
porazgovaraju s govornikom i naπim vjernicima te da se u
opuπtenijem ozraËju upoznaju s vjerovanjima AdventistiËke
crkve. Zahvalni smo Bogu za predivana iskustva koja smo stekli
s prijateljima koji su dolazili na ova predavanja. Zahvaljujemo
obitelji JeliÊ iz crkve u Osijeku, kao i pastoru Filipu ZeËeviÊu,
koji su poduprli ovu evangelizaciju.
Igor –urËik
teπkom materijalnom stanju. Ova osmeroËlana obitelj (πestero
djece, majka i otac) æive na rubu egzistencije. Od njihovih
πestero djece troje je teπko bolesno i vezano za krevet i
potrebni su im medicinski tretmani u bolnici Osijek dva do tri
puta tjedno. Otac Zoran DragiÊ svakoga dana iz Erduta putuje
biciklom na posao u Osijek i natrag, πto iznosi oko Ëetrdeset
kilometara.
Kada je reportaæa o ovoj obitelji objavljena na Novoj TV,
voa sastava Branko –uriπeviÊ pokrenuo je inicijativu za
prikupljanje pomoÊi ovoj obitelji. U akciju su se ukljuËili i
vjernici mjesnih crkava u Virovitici i ©piπiÊ Bukovici, koji su
svojim prilozima u novcu, hrani i odjevnim predmetima dali
doprinos poboljπanju æivotne situacije ove obitelji. Koncert je
odræan u Dalju, buduÊi da u Erdutu nije bilo prigodne dvorane
koja bi mogla primiti veÊi broj posjetitelja. Od prodaje ulaznica
prikupljeno je 2.100 kuna, a brojni su donatori pokrenuti
koncertom darovali i novËana sredstva pa je za obitelj DragiÊ
prikupljeno sveukupno 5.260 kuna.
Ljubiπa Æivojnov
PomoÊ osmeroËlanoj obitelji iz Erduta»lanovi vokalno-instrumentalnog sastava “Putnici” iz
Virovitice: Branko –uriπeviÊ, Mario ©ijan, Danijel BreπÊanski,
Krunoslav VargoviÊ i Pavle ©kulac odræali su humanitarni
koncert u Dalju. Svrha je ovog humanitarnog projekta osigurati
materijalna sredstva za obitelj DragiÊ koja se nalazi u vrlo
Izborna skupπtina Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj
Izborna skupπtina Udruge za vjersku slobodu u Republici
Hrvatskoj odræana je u srijedu 26. studenoga 2008. u Europskom
domu u Zagrebu. Dosadaπnje Ëelniπtvo tom je prigodom
izvijestilo o aktivnostima Udruge tijekom proteklog
Ëetverogodiπnjeg razdoblja. Skupπtina je izabrala novi Glavni
odbor, Ëelniπtvo, Nadzorni odbor te Odbor Ëasti, a novoizabrani
Glavni odbor najavio je program Udruge za iduÊe mandatno
razdoblje. Na Skupπtini je sa zadovoljstvom reËeno da je iz tiska
nedavno iziπla opseæna knjiga Vjerske zajednice u Hrvatskoj. Na
oko 430 stranica predstavljeni su povijest, organizacijska
struktura, osnove vjerovanja, oblik vjerske prakse, obiËaji i
blagdani te adresar 42 registrirane vjerske zajednice u Hrvatskoj.
Autorice Ankica MarinoviÊ-Bobinac i Dinka MarinoviÊ-Jerolimov
uvaæile su i u djelo uvrstile gotovo sve ono πto su vjerske
zajednice rekle o sebi. Nakladnici su Udruga za vjersku slobodu
u Hrvatskoj i Prometej.
Temeljem Statuta Udruge Glavni je odbor predloæio, a
Izborna skupπtina prihvatila prijedlog da novi Ëlanovi toga
Odbora budu Branko BeriÊ, Danijel BerkoviÊ, Mladen JovanoviÊ,
Slobodan Lang, Æeljko Mraz, Nella Horak-Williams, Ljiljana
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4226
ADVENTISTI»KI PREGLED • 27
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
MatkoviÊ-VlaπiÊ, Mirza MeπiÊ, Mladen JuriËeviÊ, Ivan Valek, Simo
RaiÊ, Pavao Skok i Velimir ©ubert.
Skupπtina je odluËila da duænost novog Ëelniπtva Udruge
obnaπaju dr. Slobodan Lang kao predsjednik i Mladen JuriËeviÊ
te Pavao Skok kao dopredsjednici. Duænost novog Nadzornog
odbora obnaπat Êe Stjepan Farago kao predsjednik te Danijel Æic
i Branko »ulo kao Ëlanovi. Izabran je i Odbor Ëasti Udruge.
Prema Statutu Udruge “kao poseban znak priznanja u Odbor
Ëasti biraju se posebne osobe iz javnog æivota; osobe koje
svojim iskustvom, savjetom, primjedbama ili prijedlozima mogu
pridonijeti ostvarivanju ciljeva Udruge”. »ine ga sljedeÊi
uglednici raznih profila: dr. Ivan Fattorini; njegovo
preosveπtenstvo gospodin Jovan, vladika mitropolit zagrebaËki i
cijele Italije; msgr. Vladimir KoπiÊ, pomoÊni biskup zagrebaËki;
prof. dr. Peter KuzmiË; dr. Branko Lovrec, dugogodiπnji
predsjednik Udruge za vjersku slobodu i predsjednik Saveza
baptistiËkih crkava u Hrvatskoj; ©evko ef. OmerbaπiÊ,
predsjednik Meπihata Islamske zajednice u Hrvatskoj; dr. Boris
Peterlin, pastor Hinko Pleπko i prof. dr. Æarko Puhovski.
Gospoa Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, novoimenovana
predsjednica Glavnoga odbora, najavila je program Udruge za
iduÊe razdoblje: uvoenje dana otvorenih vrata (posjeti
pojedinim crkvama radi boljeg upoznavanja i meusobne
suradnje); izdavanje Ëasopisa Savjest i sloboda bar jednom
godiπnje; organiziranje komisija Udruge tako da im umjesto
Ëlanova Glavnog odbora predsjedaju mlae osobe; bar jednom
godiπnje organizirati javne tribine, okrugle stolove…; osnivanje
arhiva podataka iz sudske prakse i novinskih Ëlanaka s
tematikom o vjerskoj slobodi; promicanje duha tolerancije,
poπtovanja i vjerske slobode na cijelom podruËju Republike
Hrvatske; na temelju podataka primljenih od vjerskih zajednica,
jednom godiπnje izvijestiti o stanju vjerskih sloboda u Hrvatskoj.
Viπe o Udruzi za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj
moæete proËitati na adresi www.vjerska-sloboda.net.
Karlo Lenart
baranjskoj opÊini. Organizaciju i voenje bogosluæja, kao i cijeli
program, preuzela je mjesna crkva iz Draæa kako bi pomogla
naπim vjernicima u Dardi. Crkva je bila puna vjernika iz Baranje,
a bilo ih je i iz Osijeka. Okruæni pastor Kristijan Mojzeπ tom je
prigodom odræao propovijed o meuljudskim odnosima u crkvi.
Ako imamo dobar osobni odnos s Kristom, ako Mu vjerujemo i
traæimo savjete od Njega, ako se druæimo s Njim, uspostavljat
Êemo takve odnose i s vjernicima u crkvi. Zato, kada
namjeravamo poboljπati odnos s bratom ili sestrom, raπËlanimo
ponajprije kakvoÊu svojeg odnosa s Kristom.
S obzirom na to da u Dardi ima mali broj vjernika, okolne
mjesne crkve odluËile su pridonijeti kakvoÊi odræavanja
subotnjih bogosluæja. Dogovoren je redoslijed odræavanja
bogosluæja: Draæ, Osijek, Beli Manastir, pa okruæni propovjednik,
a ako mjesec ima i petu subotu, te subote bogosluæje organizira
mjesna crkva iz Torjanaca.
BuduÊi da se u ovom dijelu Baranje veÊ dugo vremena ne
prakticira misioniranje pomoÊu literature, draπka crkva poËela je
prikupljati literaturu i knjige koje Êe davati na posudbu
mjeπtanima Darde. Pri ovom nenametljivom i korisnom naËinu
misioniranja vjernici Êe, naravno, biti u najizravnijoj vezi sa
zainteresiranim prijateljima, odgovarati na njihova pitanja, davati
im savjete te ih pozivati na bogosluæja u naπu ponovno oæivjelu
crkvu. Takav pristup ljudima danas je vrlo popularan i promiËu
ga menadæeri meunarodnih korporacija, a u svijetu je poznat
kao “face to face marketing”. Nadamo se da Êe ovaj zajedniËki
napor u oæivljavanju bogosluæja, kao i misijske aktivnosti, uroditi
plodom. Kolikim? To zna Onaj “koji daje rasti”.
Matija ©kulac
Baranja: oæivljavanje bogosluæja u DardiU Dardi je 15. studenoga 2008., prvi put nakon 1991.
godine, organizirano bogosluæje u mjesnoj adventistiËkoj crkvi.
Naime, u Dardi i okolici posljednjih godina okupilo se nekoliko
vjernika te su stvoreni uvjeti za oæivljavanje bogosluæja u ovoj
Krπtenje u VaraædinuUz prigodni program, u subotu prije podne 15. studenoga
2008., u Varaædinu je upriliËena sveËanost krπtenja sestre Ruæice
Horvat. Bila je to nezaboravna i lijepa subota za nju, njezinu
rodbinu i svu braÊu i sestre. Obred krπtenja predvoen
pastorom Saboom uljepπan je pjesmama sastava i zbora
varaædinske mjesne crkve. Isus nam je na srce stavio nalog:
“Idite i uËinite sve narode uËenicima moji! Krstite ih u ime Oca
i Sina i Duha Svetoga!” (Matej 28,19) Uz iskrene Ëestitke æelja
nam je da svi blagoslovi Neba prate sestru Ruæicu na njezinom
æivotnom putu do dana dolaska naπeg Spasitelja!
Tihomir Sabo
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4227
28 • ADVENTISTI»KI PREGLED
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
60. obljetnica donoπenja OpÊedeklaracije o ljudskim pravima
U Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu odræana je 10.
prosinca 2008. sveËanost obiljeæavanja 60. obljetnice donoπenja
OpÊe deklaracije o ljudskim pravima. Ovu proslavu u
organizaciji Ureda za ljudska prava i pod pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske scenski i glazbeno osmislio je avangardni
reæiser Kreπimir DolenËiÊ.
Hrvatski estradni umjetnici tom su prigodom izveli bogat
glazbeni program od petnaestak pjesama, uglavnom iz duhovne
glazbene baπtine. Od toga je Gospel ansambl Agape otpjevao
osam pjesama, zavrπavajuÊi veËer hrvatskom boæiÊnom pjesmom
“Svim na Zemlji mir, veselje” uz sudjelovanje gledateljstva.
“Imam pravo na sretno djetinjstvo”; “… na snove, maπtu i
æelje”; “Imam pravo na zdravu okolinu, na ljubav”; “Imam pravo
izraziti stav”; “Djeca imaju pravo na igru” slogani su πto ih se
moglo proËitati na desetak djeËjih likovnih radova koji su
obogatili scenski doæivljaj. A zapravo su bili svojevrsni saæetak
pravâ iz OpÊe deklaracije.
Na sveËanosti je proËitano svih trideset Ëlanaka OpÊe
deklaracije o ljudskim pravima koju je OpÊa skupπtina UN-a 10.
prosinca 1948. usvojila u Parizu. Svijet je tim dokumentom
odluËno kazao “nikad viπe” strahotama Drugoga svjetskog rata te
proglasio da sva ljudska biÊa, gdje god se nalazila i tko god bila,
imaju prava koja se moraju poπtivati u svim okolnostima.
Nakon πest desetljeÊa pokazalo se da su ta prava
proklamirani ideali koji se i dan-danas osporavaju: u mnogim
zemljama joπ su daleko od ostvarenja — Ëini se da je OpÊa
deklaracija najbolje Ëuvana tajna u svijetu, odnosno da malo
ljudi poznaje njezin sadræaj. Pola dræava u svijetu joπ uvijek
zatvara ljude iskljuËivo zbog njihovih vjerskih ili politiËkih
uvjerenja, rasne pripadnosti, spola ili etniËkog podrijetla, a
treÊina vlada u svijetu muËi zatvorenike...
Nedostatno poznavanje ove tematike prouzroËilo je da su
neki izvjestitelji najavili sveËano obiljeæavanje 50. (umjesto 60.)
obljetnice OpÊe deklaracije. K tome, joπ uvijek ne postoji
sluæbeni prijevod OpÊe deklaracije na hrvatski jezik.
Gospoa Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade Republike
Hrvatske, u ime Vlade i Organizacijskog odbora za sveËano
obiljeæavanje 60. obljetnice OpÊe deklaracije zahvalila je svim
sudionicima sveËanosti. »estitala je obljetnicu; nazoËne je
pozvala da sutra i svakog sljedeÊeg dana ne zaborave na borbu
za samce, za invalide, za nezaposlene… Neka geslo “Imam pravo
na ljubav” pokreÊe pojedince, skupine i udruge da odluËno
stanu uz obespravljene i potrebite, da se bore za boljitak i
zaloæe za poπtivanje svakoga, unatoË razliËitostima. Svima je
zaæeljela sretan BoæiÊ i sretnu 2009. godinu.
Karlo Lenart
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4228
ADVENTISTI»KI PREGLED • 29
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
OsjeËki adventisti ugostilipredstavnike Grada i Æupanije
Godinu koju Êe pamtiti po joπ snaænijem otvaranju prema
sugraanima i uspjeπnoj suradnji s lokalnim vlastima, osjeËka
crkva sluæbeno je zaokruæila domjenkom 10. prosinca 2008. u
svojim prostorijama, na koji su se odazvali Gordan MatkoviÊ,
gradonaËelnik Osijeka, Mirjana Smoje, Ëlanica Poglavarstva
zaduæena za kulturu, Saπa ForgiÊ, voditelj protokola OsjeËko-
baranjske æupanije, Stjepan RibiÊ, voditelj Ureda za gospodarstvo
i fondove u æupaniji te Iva Gambiraæa i Marina KriviÊ,
predstavnice Glasa Slavonije kao medijskog pokrovitelja.
SveËanom prijamu prisustvovali su i predsjednik Hrvatske
konferencije KrπÊanske adventistiËke crkve Staniπa MargariÊ i
Branimir Hudek-Tomek, konferencijski i unijski voditelj Odjela
gradnje.
Pri dolasku gosti su zamijetili neobiËan prilaz glavnoj
dvorani i prostorijama koje koristimo — kroz dvoriπte umjesto na
glavni ulaz, πto je bilo prigoda da ih se provede kroz postojeÊe
prostore i upozna s trenutaËnom situacijom i fazom izgradnje te
namjenom pojedinih prostora po dovrπetku obnove. U okviru
toga, posjetili su i DjeËji vrtiÊ “Dugine boje” Ëije su ih
voditeljice Maja i Ksenija upoznale s humanitarnim i drugim
aktivnostima vrtiÊa te uruËile prigodne Ëestitke, a djeca svojom
neposrednoπÊu osvojila srca prisutnih i tako dodatno uljepπala
ovu prigodu.
Premda su za kraj godine karakteristiËni ovakvi susreti, i za
domaÊine i za goste ovo je bilo viπe od pokazivanja poslovne
kulture. Grad Osijek i OsjeËko-baranjska æupanija tijekom 2008.
godine u nekoliko su navrata — πto kroz suradnju oko ishoenja
potrebnih dozvola, πto financijski — snaæno poduprli aktivnosti
osjeËke crkve. Pritom valja istaknuti zalaganje Margit ZoriÊ,
savjetnice za odnose s vjerskim zajednicama i udrugama, koja
nam je svojim podruËjem rada, ali i iznimnom susretljivoπÊu,
svojevrsno polaziπte prema drugim sluæbama i vrata prema
predstavljanju naπih programa ostalim sluæbenim tijelima.
Sada su predstavnici Grada i Æupanije i osobno posjetili
postojeÊe i nove prostore, o kojima su tako dobili jasniju sliku i
prepoznali potencijal za odvijanje aktivnosti na dobrobit ne
samo jedne crkvene, veÊ i πire druπtvene zajednice. Po obilasku
gradonaËelnik MatkoviÊ je pastoru ZeËeviÊu sveËano uruËio
potvrdu o donaciji Grada u iznosu od 30.000 kuna za obnovu i
adaptaciju crkvene zgrade u Osijeku, a predstavnici Æupanije
izrazili su æelju da i njihov udio bude konkretniji nego dosad,
citirajuÊi Isusovu izjavu: “Traæite i dat Êe vam se, kucajte i
otvorit Êe vam se!” Pastor ZeËeviÊ je, pak, gostima poklonio po
primjerak knjige pastora Ivana –idare Nova nada u kojoj se
prikazuje povijesni presjek stotinu godina djelovanja adventista
na podruËju Osijeka.
Dugogodiπnje postojanje ima istinski smisao tek ako
pokazuje rezultate u sadaπnjosti i buduÊnosti. Stoga nas veseli ne
samo πto je primjetno da se, nakon sveËanog koncerta u
Hrvatskom narodnom kazaliπtu u lipnju ove godine, susreti s
vaænim predstavnicima vlasti odvijaju na kvalitetnijoj razini, uz
zamjetno uvaæavanje AdventistiËke crkve u Osijeku kao ustanove
sa stogodiπnjim postojanjem, veÊ i to πto i oni sami prepoznaju
njezinu ponudu kao neπto privlaËno i korisno za njih osobno.
Prilikom ovog druæenja, osobitu su pozornost privukli plakati s
informacijama o teËaju nepuπenja, a unatoË tome πto je u
Slavonaca neadventista jelovnik nezamisliv bez kulena i srodnih
proizvoda, s tekom su prionuli na slane i slatke vegetarijanske
delicije: domaÊi integralni kruh, salate, paπtete, “ferrero kuglice”
s datuljama, kuhano æito sa πlagom i druge, te poæeljeli takvo πto
pripremiti i kod kuÊe, ali i ponovno se naÊi za sliËnim stolom.
Aktivnostima kao πto su uklanjanje ambrozije, sveËani
koncert, teËajevi kuhanja i nepuπenja, naπe knjige u gradskim
knjiænicama, dijeljenje tisuÊa letaka, Ëasopisa i knjiga, vjernici
osjeËke crkve i Grad Osijek uzajamno se iznenauju: vjernici
odazivom i prijamom kod sugraana koji nas æele upoznati, a
ovi pak kada otkriju da su adventisti ljudi poput njih, ali i
drugaËiji u pozitivnom smislu. Kada je pastor ZeËeviÊ tijekom
obilaska crkvenih prostorija istaknuo znanstveno dokazane
prednosti adventistiËkog naËina æivota, jedan od nazoËnih je
ustvrdio: “ZnaËi, ako æelimo dugo æivjeti, trebamo postati
adventisti!”
OsjeËki adventisti kao geslo svojeg djelovanja odabrali su
“biti sol svijetu”, namjesto “‘soliti’ svijetu”. Susret za koji su
gosti rekli: “Drago mi je πto sam se odazvao pozivu: zahvalan
sam i osjeÊam se doista obogaÊenim” (S. ForgiÊ), te: “Dobro je
da takvih susreta bude ËeπÊe — tako razbijamo predrasude i
meusobno se bolje upoznajemo” (G. MatkoviÊ), na dobrom je
putu da tu misiju i ostvari.
Mirta –idara
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4229
30 • ADVENTISTI»KI PREGLED
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
Posjet Domu za nezbrinutu djecu uSlavonskom Brodu
Dana 18. prosinca 2008., djeca i mladi iz mjesne crkve u
Slavonskom Brodu posjetili su Dom za nezbrinutu djecu koji
vodi Renata Puljko. Djeca su odræala svoj program, a mladi su
otpjevali tri pjesme. Na kraju je pastor Dejan Pil odræao
videoprezentaciju pod naslovom “BoæiÊna priËa”, kroz koju je
djeci objasnio smisao BoæiÊa, istaknuvπi moÊ i ljubav Isusa Krista
kao glavnog junaka ove istinite priËe. Nakon prezentacije djeci
su podijeljeni pokloni, njih ukupno 34. Djeca su osim darova
dobila i biblijske bojanke, biblijske pouke te knjige Put Kristu.
Ovaj dogaaj zacijelo je bio jako drag djeci, a i osoblju
doma. Mladi iz crkve u Slavonskom Brodu bili su blagoslovljeni
novim iskustvom i koriπtenjem svojih darova u sluæbi drugima.
Neka bude joπ ovakvih prilika da moæemo usreÊiti druge i
iznijeti im Boæju Radosnu vijest!
Dejan Pil
BoæiÊ naπim prijateljima, dok su mladi radili na podjeli darova
nakon programa. U crkvi se za ovu prigodu traæilo mjesto viπe.
Crkva je bila dupkom ispunjena i sljedeÊe veËeri, 20.
prosinca, na prigodnom boæiÊnom programu koji su pripremili
naπi mladi. Uz omladinski i crkveni zbor sudjelovalo je viπe
vokalnih skupina. Nakon boæiÊnog programa nazoËni su imali
priliku posjetiti prodajnu izloæbu multimedijske likovne radionice
koja veÊ niz godina djeluje pri naπoj crkvi. Ovim prigodnim
programima darivali smo naπe sugraane u duhu BoæiÊa, a æelja
nam je da taj duh æivi tijekom cijele godine.
Igor Lorencin
Podjela poklon-knjiga u NaπicamaU povodu boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana slatinski i
osjeËki okrug proveli su zajedniËku akciju dijeljenja poklon-
knjiga u Naπicama, 22. prosinca 2008. godine. Pastor slatinskog
okruga Vladimir JanuπiÊ i vjernik iz osjeËkog okruga Miroslav
JeliÊ izloæili su na pokretnom πtandu i dijelili knjige Ellen G.
White i drugih duhovnih autora. Knjige su dijelili na
PejaËeviÊevom trgu u srediπtu grada, u najprometnijem dijelu
dana, od 11 do 15.30 sati. Podijeljeno je ukupno 185 knjiga
Isusov æivot te Izaberi zdravlje i drugih knjiga. Ostvareni su
lijepi kontakti koji nas ohrabruju za buduÊnost, posebno zato jer
su Naπice misijski projekt na kojem ova dva okruga ostvaruju
suradnju. Zahvaljujemo Bogu na ovoj akciji i vjerujemo kako je
to samo jedna od mnogih u buduÊnosti.
Vladimir JanuπiÊ
BoæiÊni programi u zagrebaËkoj crkviBoæiÊ je vrijeme darivanja. Stoga je mjesna crkva Zagreb 1
odluËila i ovog BoæiÊa darivati svoje sugraane. U petak 19.
prosinca 2008. odræana je na neki naËin veÊ tradicionalna
podjela boæiÊnih darova za djecu. Prvenstveni je cilj bio doprijeti
do djece susjeda, prijatelja i potrebitih. Za tu priliku djeca naπe
crkve spremila su prigodni glazbeni program kojim su pribliæila
Predavanja dr. Dragutina Mataka uZagrebu
Profesor na AdventistiËkom teoloπkom fakultetu u
Maruπevcu, pastor dr. Dragutin Matak, odræao je tijekom dva
vikenda evangelizacijski niz od πest predavanja “Potraæimo dobro
u drugima” u mjesnoj crkvi Zagreb 1.
“Dobro je viπeznaËni izraz koji valja pojasniti, a kad se piπe
velikim slovom, ono se odnosi na Boga. Pojam dobra spominje
se u Svetome pismu oko 650 puta i rabi se u moralnom,
pojavnom, estetskom i materijalnom znaËenju. Bog je dobar i
Njegov Zakon je dobar. Nadalje, sve πto je Bog stvorio bilo je
dobro. Za dobro se valja izboriti i ono je najuËinkovitije protiv
zla” — naglasci su iz poËetnog predavanja dr. Mataka.
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4230
ADVENTISTI»KI PREGLED • 31
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
Podjela krπÊanskih knjiga u OsijekuOd 17. do 19. prosinca 2008. vjernici AdventistiËke crkve
u Osijeku darivali su na Trgu slobode OsjeËane i OsjeËanke
vrijednim poklonima. Akciju darivanja naπih knjiga podræali su
mnogi vjernici, prijatelji crkve, mladi aktivisti (prijatelji naπih
prijatelja), Gradska uprava, mjesne novine, Radio Slavonije,
Gradski radio, HRT. Takvo πto joπ se nije dogodilo u Osijeku, a
za sve to zasluæan je brat Miroslav JeliÊ, voa literarnog odjela,
koji je na tu ideju doπao pripremanjem πtanda za Svjetski dan
borbe protiv AIDS-a.
U nevjerici da je danas takvo πto moguÊe, mnogi prolaznici
bili su iznenaeni da u ruci dræe tako dobru knjigu i da su je
dobili na poklon. Drugi su prolazili pokraj πtanda i komentirali
da se danas niπta ne moæe dobiti besplatno i zbog nevjerice
produæili svojim putem ne uzevπi ponuenu knjigu. U tri dana
pribliæno je poklonjeno sveukupno tisuÊu knjiga Isusov æivot,
Izaberi zdravlje, Misli s Gore blagoslova, Put Kristu, Joπ
uvijek ima nade...
Nakon mnogih poziva sluπatelja u redakciju radija, dobili
smo telefonski poziv s radija da Êe na πtand doÊi reporteri te da
Êemo uæivo iÊi u eter HRT-a kako bi sluπatelji dobili potvrdnu
Primljeno dvadeset izviaËa u PuliU subotu 15. studenoga 2008. pulski su vjernici
prisustvovali posebnom bogosluæju jer su ga u potpunosti vodila
djeca. Uz pomoÊ uËiteljica djeca su ponovila program o
duhovnim rodovima, koji je bio izveden na djeËjem saboru u
Slatini, kao i dobro uvjeæbane pjesme. Iπtvan Na, voditelj
rijeËkih izviaËa Kidrikula, ukratko je predstavio krπÊansko
izviaπtvo, da bi nakon njega pastor Dario KovaËeviÊ odræao
duhovnu misao pod naslovom “Dajite i dat Êe vam se”. Zatim je
u Pulsko izviaËko druπtvo Masline primljeno 20 izviaËa. Mlai
uzrast nazvao se Zlatni delfini, dok su stariji uzeli ime Nautilus.
Uz zajedniËki objed razmjenjivali su se dojmovi, ali i planovi koji
Êe se udruæenim snagama i ostvariti.
Dario KovaËeviÊ
izjavu da je informacija toËna i da AdventistiËka crkva za BoæiÊ
poklanja knjige koje govore o Isusu Kristu, Njegovom æivotu i
radu, smrti i uskrsnuÊu. I tako je bilo. Doπli su reporteri i na
brzinu posloæili potrebnu opremu. Zatim su poæurili na πtand da
se sami uvjere pa su to vjerno prenijeli u eter. Oduπevljenim
smo novinarima desetak minuta davali izjave o akcijama koje
smo provodili tijekom 2008. godine u sklopu obiljeæavanja stote
obljetnice adventizma u Osijeku.
Vjerujemo da smo ovom akcijom potaknuli ljude da u ovo
blagdansko vrijeme osjete kako ih Bog voli, kako je malo truda
potrebno da se izmame zadovoljni osmijesi kod bliænjih. Ovom
akcijom iznova smo πiroj javnosti iznijeli istinu o Bogu putem
vrijedne literature, ali i pokazali da se mi adventisti imamo s
Ëime pojaviti u javnosti. AdventistiËka crva u Osijeku ove je
godine iziπla u svoj grad i πirom otvorila svoja vrata. Vide se
veliki pomaci u mnogim aspektima suradnje s vlastima, medijima
i sugraanima. IduÊe Êe godine ovakvih akcija biti joπ viπe te
molimo Boga da blagoslovi trud koji zajedniËkim naporima
ulaæemo u πirenju Radosne vijesti.
Govorio je i o ruπilaËkom utjecaju predrasuda, o tome kako
suvremenici nisu u Kristu prepoznali nebesko Dobro. Ustvrdio je
kako prepoznavanjem dobra u drugima i mi postajemo bolji,
kako krπÊani trebaju uËiti æivjeti na Zemlji te, πto je od svega
najvaænije — prihvatiti Isusovo zlatno pravilo iz Mateja 7,12:
“Sve, dakle, πto æelite da ljudi vama Ëine, Ëinite i vi njima. To je,
doista, Zakon i Proroci.”
U svojim kristocentriËnim predavanjima profesor Matak
iznio je pregrπt dojmljivih æivotnih primjera, a na posljednjem
predavanju ugostio je dvojicu teologa svjetskog glasa: profesora
dr. Petera KuzmiËa s osjeËkom i ameriËkom adresom, i
profesora dr. Æeljka Gregora s ameriËkog SveuËiliπta Andrews.
Dr. Gregor je ovih dana, gostujuÊi na AdventistiËkom teoloπkom
fakultetu u Maruπevcu, promovirao svoju treÊu knjigu na
hrvatskom jeziku, Æivot i vizije proroka Daniela.
Profesoru Mataku æelimo uspjeh u njegovim buduÊim
evangelizacijskim predavanjima, a koristimo se prigodom da mu
uputimo Ëestitku pred skori izlazak njegove knjige koja tumaËi
Pavlovu Poslanicu GalaÊanima.
AdventPress
Koncert skupine Putnik u BjelovaruVokalno-instrumentalni sastav Putnik odræao je u nedjelju,
21. prosinca 2008., boæiÊni tamburaπki koncert u pastoralnom
centru “Bilogora” u Bjelovaru. Ovaj dobro posjeÊeni koncert
ispunio je posjetitelje radoπÊu i oduπevljenjem. Jedan od njih
rekao je ozarena lica: “Nisam ni mislio da Êe biti tako dobro!”
Ovaj koncert, kao i drugi koji Êe slijediti, jedan je u nizu
raznolikih programa sluæenja bliænjima u bjelovarskom
pastoralnom centru. (ND)
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4231
32 • ADVENTISTI»KI PREGLED
VIJESTI IZ HRVATSKE KONFERENCIJE
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a uOsijeku
Dana 1. prosinca 2008. na Trgu slobode u Osijeku vjernici
AdventistiËke crkve postavili su πtand i na taj naËin prolaznicima
podijelili 4.000 broπura i letaka “Sretna kuÊa”, a uz to i 5.000
narudæbenica Dopisne zdravstvene πkole “Procvat zdravlja”,
traktata i informativnog materijala o borbi protiv AIDS-a koji je
pripremio Ured za javno zdravstvo u Osijeku.
Veseli volonteri izvrsno su pripremili i sloæili materijale, a
radoznali prolaznici prilazili su πtandu i upuπtali se u razgovor s
mladima. Tijekom cijelog dana vjernici i prijatelji vrijedno su
prilazili πetaËima i poklanjali traktate i narudæbenice, a veliku su
nam pomoÊ pruæili uËenici Medicinske πkole koji su imali svoj
πtand na istom trgu; mnogo njihovih aktivista koji su se raπirili
na sve strane rado su pokupili dio naπih broπura i letaka i skupa
sa svojim materijalima dijelili graanima. Crveni papiri u rukama
graana davali su dojam da je svaki πetaË u Osijeku u ruci dræao
naπe broπure. Vjerujemo da se veÊi broj ljudi odazvao na
sudjelovanje u ADRA-inom projektu “Sretna kuÊa” barem
telefonskim pozivima.
Miroslav JeliÊ, voa literarnog odjela u osjeËkoj crkvi,
isposlovao je novu dozvolu za joπ jedno takvo druæenje u sklopu
boæiÊnih blagdana, ali ovaj put na tri dana. Cilj tog projekta je
podjela poklon-knjiga tijekom boæiÊnih darivanja, πto je
djelatnike u Gradskoj upravi ugodno iznenadilo.
Filip Besim ZeËeviÊ
BoæiÊni koncert u DraæuUveËer 19. prosinca 2008. odræan je tradicionalni boæiÊni
koncert u Domu kulture u Draæu na kojem su nastupali
predstavnici razliËitih vjerskih zajednica, a meu njima i
AdventistiËke crkve. Bilo je tu lijepih i veÊinom poznatih izvedbi
o roenju Isusa Krista. Naπa mjesna crkva iz Draæa nastupila je
dvjema pjesmama. DjevojËice Melody, Sara i Rebeka otpjevale su
pjesmu “Najljepπa noÊ” i oduπevile prisutne, a muπki sastav
otpjevao je “»uj nebeske vojske glas”. Tom su izvedbom
proslavili velikog i slavnoga Boga i Kralja, πto je bio i jedini cilj
ovog dogaaja. Ova tradicija odræava se veÊ dugi niz godina i to
je lijepa prilika za svjedoËenje bliænjima pjesmom.
Kristijan Mojzeπ
Uprizorenje Kristove usporedbe o desetdjevica u Draæu
DjeËje uËiteljice iz KrπÊanske adventistiËke crkve u Draæu
osmislile su zanimljiv, razigran i pouËan naËin uprizorenja
Kristove usporedbe o deset djevica. Naime, djeci iz adventistiËke
i katoliËke crkve u Draæu, koja inaËe svakodnevno njeguju
iznimno prijateljske odnose, predloæeno je da zajedniËki
sudjeluju u duhovnoj predstavi koja Êe se prikazati tijekom
bogosluæja u obje crkve. Ta ideja im se jako svidjela te su poËeli
marljivo pripremati predstavu, pozitivno usmjeravajuÊi energiju u
ovaj nov i zanimljiv projekt. Æupnik katoliËke crkve u Draæu
Josip KuzmiÊ objeruËke je prihvatio ovu inicijativu. Za tu
prigodu saπivene su odgovarajuÊe haljine za djevice te odjeÊa za
trgovce i zaruËnika.
Djeca su najprije nastupila u adventistiËkoj crkvi u Draæu,
u subotu ujutro 27. prosinca 2008., a sutradan na misi u
katoliËkoj Æupnoj crkvi Sv. Barbare. Roditelji su nazoËili i jednoj
i drugoj predstavi i bili ugodno iznenaeni besprijekornom,
dobro uvjeæbanom i dostojanstvenom izvedbom. Na kraju su svi
bili radosni zbog oduπevljenja djece i njihovog sudjelovanja u
neobiËnom, pouËnom i dojmljivom bogosluæju. Djeca jedva
Ëekaju sljedeÊu priliku da posluæe Bogu na svoj naËin.
Matija ©kulac
ZASPALI U GOSPODINU“Pa da mi je i dolinom smrti poÊi,
zla se ne bojim, jer si ti sa mnom.”
(Psalam 23,4)
Katarina Agić (94), 19. 11. 2008., OsijekJosip (Željko) Varga (63), 10. 12. 2008., Beli ManastirStana Špoljarić (75), 20. 12. 2008., OsijekMarija Pejaković (71), 23. 12. 2008., DaljMarko Lipohar (71), 19. 4. 2008., Dvorska
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4232
ADVENTISTI»KI PREGLED • 33
VIJESTI IZ ADVENTISTI»KOG SVIJETA
PROFESOR DR. SAMUELEBACCHIOCCHI ZASPAO UGOSPODINU
U subotu, 20. prosinca 2008., zaspao
je u Gospodinu prof. dr. Samuele
Bacchiocchi profesor SveuËiliπta Andrews u
Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Iza sebe
je ostavio suprugu Anu, kÊer Loretu te
sinove Daniela i Gianlucu. Supruga njegova
sina, Daniela Michelle Kucelj, podrijetlom je
iz Zagreba. Do skorog susreta u vjeËnosti
pamtit Êemo ga po izuzetnom æivotnom
putu na kojem je dobio utrku i odræao
vjeru.
Dr. Samuele Bacchiocchi roen je
1938. u Rimu, a odrastao je u neposrednoj
blizini samih vatikanskih zidina. Diplomirao
je teologiju na Newbold Collegeu u
Engleskoj, a magistrirao na SveuËiliπtu
Andrews. Po zavrπetku studija odlazi sa
svojom suprugom Anom 1964. u Etiopiju,
gdje je pet godina sluæio kao nastavnik
biblijskih predmeta i povijesti.
Godine 1969. dr. Bacchiocchi se vraÊa
u svoj rodni Rim, gdje upisuje doktorske
studije na uglednom Pontifikalnom
sveuËiliπtu Gregoriani. Bio je prvi nekatolik
koji je u 450 godina dugoj povijesti tog
sveuËiliπta upisan na doktorski studij. Nakon
pet godina studija postao je doktor crkvene
povijesti napisavπi disertaciju pod naslovom
Povijesno istraæivanje pojave πtovanja
nedjelje u ranom krπÊanstvu, za πto je od
pape Pavla VI. dobio zlatnu medalju,
summa cum laude, za akademsko
postignuÊe.
Od 1974. kao profesor teologije i
crkvene povijesti dr. Bacchiocchi predaje na
SveuËiliπtu Andrews sve do umirovljenja
2000. godine. Meutim, djelovanje dr.
Bacchiocchija izvan profesorske katedre Ëini
se joπ impresivnijim. Odræao je stotine
predavanja i seminara na sveuËiliπtima,
struËnim sastancima i vjerskim okupljanjima
diljem svijeta. Tako je 1998. dr. Bacchiocci
boravio u Zagrebu i na AdventistiËkom
teoloπkom fakultetu u Maruπevcu, za koju je
prigodu prevedena i izdana njegova
disertacija u obliku knjige na hrvatskom
jeziku. Napisao je stotine Ëlanaka i 18 knjiga
koje je zduπno preporuËao znajuÊi njihovu
trajnu vrijednost.
Prije pet mjeseci sreo sam dr.
Bacchiocchija na SveuËiliπtu Andrews. Bio je
to naπ posljednji susret. Tom prigodom
reklamirao je svoju posljednju knjigu
Popularna vjerovanja: jesu li biblijska?
Zahvalan Bogu πto mu je darovao joπ snage,
dr. Bacchiocchi je s puno æara govorio o
svojim knjigama i iskustvima u svojoj dugoj
i bogatoj sluæbi bliænjima, a na radost
dobrome Bogu. Sa zadovoljstvom se
prisjeÊao posjeta Zagrebu prije deset
godina.
U svojoj neumornoj sluæbi brat
Bacchiocchi je bio vizionar i Ëovjek akcije,
πto se moæda nije dovoljno razumijevalo.
Njega je vodila spoznaja kako veliki Bog
zavreuje intenzivno objavljivanje istine o
Njemu, a istina o Njemu toliko je
sveobuhvatna da je ni tisuÊe predanih
autora i nakladnika duhovne literature ne
mogu iscrpsti i prenaglasiti. On se nikako
nije mogao pomiriti s Ëinjenicom da u
svijetu knjige mnogostruko prevladavaju
sadræaji koji odvlaËe pozornost od Boga i
istiskuju Ga iz Ëovjekova uma — i zato je
neumorno odræavao javna predavanja i
govore, pisao i u velikim nakladama izdavao
knjige te redovito popularizirao istinu preko
interneta (www.biblicalperspectives.com). U
svemu tome nam je veliki uzor i primjer.
Na kraju svoje knjige Besmrtnost ili
uskrsnuÊe? Biblijsko prouËavanje
Ëovjekove naravi i sudbine zapisao je misli
koje zraËe utjehom i nadom:
“U vrijeme kad mnogi krπÊani gube
zanimanje za Nebo zbog toga πto ga
smatraju odviπe praznim, odviπe sterilnim,
odviπe nestvarnim i dosadnim, vaæno je
ponovno otkriti biblijsku holistiËku i
realistiËnu viziju nove Zemlje. Ona Êe biti
mjesto za razvijanje svake sposobnosti,
mjesto ostvarenja naπih najuzviπenijih teænji
i najveÊih pothvata i mjesto gdje Êemo
uæivati u najprisnijem zajedniπtvu s Bogom i
bliænjima.
To Êe biti ostvarenje naπeg
otkupljenja, vrijeme kad, kako je to rjeËito
opisala Ellen G. White, ‘grijeha i greπnika
viπe nema. Cijeli je svemir Ëist. Bilo
neizmjerna svemira kuca istim otkucajem
sklada i radosti. Oko Njega koji je sve
stvorio teËe æivot, svjetlost i radost kroz
prostranstva beskrajnog svemira. Od
najmanjeg atoma do najveÊeg svijeta, sve,
æivo i neæivo, u svojoj nepomuÊenoj ljepoti
i savrπenoj radosti objavljuje da je Bog
ljubav’.”
Dr. Dragutin Matak
ADRA je zapoËela trogodiπnji
projekt koji ukljuËuje poduËavanje ljudi
o promjeni naËina prehrane i
proizvodnje hrane za 4200 siromaπnih
obitelji u juænom dijelu Mwanze i
Mulanja u Malawiju. Ovo je podruËje
osmo na svijetu po broju oboljelih od
HIV/AIDS-a s 14% zaraæenog
stanovniπtva. Dio je ovoga projekta
poduËavanje HIV-om /AIDS-om
pogoenih obitelji kako uzgajati æitarice
otporne na suπu i kako hranu Ëuvati od
nametnika, zagaenja i drugih opasnosti.
ADRA uvodi obraivanje
zajedniËkih vrtova kako bi hrana postala
dostupnija svima. “Jedan od najvaænijih
ciljeva u postizanju dugoroËnog uspjeha
projekta jest jaËanje kapaciteta zajednica
i pojedinaca”, rekao je Michael Usi,
ravnatelj programa ADRA-e u Malawiju.
Ovaj trogodiπnji projekt podupire
Danska meunarodna agencija za razvoj
(DANIDA) i ADRA Danske. Druga faza
poËet Êe u veljaËi 2009. ADRA takoer
provodi edukaciju za obitelji bez
roditelja, da bi djecu osposobili za æivot.
Pandemija AIDSA, naime, stvorila je
tisuÊe siroËadi pa velik broj djece mora
prehranjivati svoju braÊu i sestre, svoju
obitelj.
Viπe od 120-ero djece i mladih
izmeu dvanaeste i dvadeset Ëetvrte
godine poduËeno je za neko zanimanje
ili æivot — izuËili su za krojaËe, πivaËe,
kovaËe, pekare, zidare, zavarivaËe i
stolare.
ADRA je takoer bila partner
dræavnog ministarstva socijalne skrbi u
projektu poticanja mlae djece da se
vrate u πkole tako πto Êe jedan dio dana
provoditi u πkoli, a drugi dio dana raditi
i prehranjivati svoje obitelji.
Nadia McGill
ADRA zapoËinje trogodiπnji odgojni projektpromjene æivotnoga stila u Malawiju
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4233
34 • ADVENTISTI»KI PREGLED
VIJESTI IZ ADVENTISTI»KOG SVIJETA
2009. — godinaevangeliziranja
PoËetkom 2009. godine
AdventistiËka crkva u svijetu
zapoËinje jednoipolgodiπnju
“kampanju” znaËajnog πirenja i
rasta u Ëitavom svijetu. Crkveni se
voe nadaju da Êe u “Godini
evangeliziranja” doÊi do poveÊanja
broja Ëlanova Crkve.
KljuËna osoba ove inicijative
globalnog razmjera je Mark Finley,
dopredsjednik za evangeliziranje i
svjedoËenje, koji je proveo gotovo
dva desetljeÊa kao televizijski
evanelist.
Njegova nastojanja da putem
televizije obuhvati πto viπe ljudi
ostvarena su globalnim satelitskim
programom NET i ACTS. Godine
1995. ostvaren je niz predavanja
NET kao prva satelitska
evangelizacija koju je organizirala
neka krπÊanska vjerska zajednica.
Evangelizaciju ACTS 2000. pratilo
je oko 3 milijuna ljudi. Od 2005.
godine djelovao je kao evanelist
na adventistiËkoj misionarskoj
televiziji “It is Written” (Pisano
je).
TrenutaËno Finley pomaæe
rastu Crkve preko raznih
seminara, koje planira sve do
2010. godine. Uz ostale duænosti
koje je obavljao, Finley je vodio
Adventist Television Network
Board, Global Internet Evangelism
Network Forum i Follow the
Bible Initiative.
U nedavnom intervjuu za
Adventist News Network, Mark
Finely je govorio o naËinima
dopiranja do ljudi, o tome kako
se evangeliziranje promijenilo i na
πto Êe se Crkva usredotoËiti u
sljedeÊih godinu i pol.
Slijede dijelovi iz toga
intervjua:
ANN: Nakon mnogo godina
evangelizacijskog iskustva, πto za
vas znaËi svjetska evangelizacija?
Finley: Evangelizacija
predstavlja Isusa na najπiri moguÊi
naËin. Evangeliziranje je javno
iznoπenje Evanelja svim ljudima
koje ih dovodi u kontakt s
Isusom.
ANN: U vrijeme osnivanja
AdventistiËke crkve, odræavanje
seminara bilo je uspjeπan naËin
rada s ljudima. Otada se svijet
jako promijenio — smatrate li da
se promijenio i naπ pristup
evangeliziranju?
Finley: Smatram da se
evangeliziranje promijenilo u
nekim zemljama. Ako gledamo
svijet u cjelini, postoje mjesta
gdje se iznoπenje Evanelja danas
odvija na isti naËin kao i prije
viπe od stotinu godina, kada je
Crkva osnovana. Postoje mjesta na
svijetu koja su vrlo otvorena za
izravno propovijedanje Evanelja.
Ali postoje i mnoga mjesta gdje
prevladava svjetovni naËin
razmiπljanja i gdje ne moæete
oËekivati da svi vjeruju u Bibliju.
Danas se ne moæemo
usredotoËivati samo na osnovne
istine s kojima se kao
AdventistiËka crkva
identificiramo, veÊ i na
postmodernistiËku kulturu gdje
najvaænije pitanje nije: “©to je
istina”, nego: “Je li istina vaæna?”
Mislim da je danas veliki izazov
otkriti da je Biblija autoritet.
ANN: Koje metode smatrate
uËinkovitima u radu s ljudima koji
smatraju da je istina vaæna?
Finley: Metode su brojne.
Jedna od njih je uspostavljanje
pozitivnog odnosa i povjerenja. U
naπim evangelizacijama provodimo
mnogo vremena s laicima i
poduËavamo ih kako prikazati
Isusa prijateljima, susjedima i
partnerima, jer kada uspostavite
prijateljski odnos s ljudima, oni
vas sluπaju s veÊom pozornoπÊu.
U svojem dvadesetogodiπnjem
iskustvu propovijedanja znao sam
govoriti: “Ovdje je 25 tekstova o
suboti i dokazat Êu vam da je
sedmi dan biblijska subota.”
Danas, premda Êu iznijeti
odgovarajuÊe tekstove o suboti iz
Biblije, æelim pokazati ljudima
kako je u svijetu stresa i napetosti
u kojem se njihov æivot raspada,
subota poziv da pronau odmor u
Isusu. Svaka biblijska doktrina ima
praktiËnu primjenu i tu primjenu
æelim otkriti ljudima.
ANN: Smatrate li da su
metode koje vrijede za
postmoderniste istovjetne
metodama kojima se Isus obraÊao
ljudima?
Finley: Da. Ellen White u
knjizi Put u bolji æivot iznosi
zanimljive misli. Ona smatra da se
Isus kretao meu ljudima jer je
bio zainteresiran za njihovo
dobro, zadovoljavao je njihove
potrebe, zadobivao njihove
simpatije i povjerenje. Tek tada
im je uputio poziv: “Slijedite me.”
Kada danas poduËavamo
vjernike laike, posebno im
naglaπavamo potrebu da se
pribliæe ljudima i da ih sluπaju.
Imamo æenu koja se rastavlja —
kako joj pristupiti? Kako pristupiti
srËanom bolesniku?
AdventistiËka crkva ima
kvalitetan pristup tjelesnim,
duπevnim i duhovnim potrebama
ljudi. Sposobni smo doprijeti do
ljudi ako im pomognemo da
prestanu puπiti ili da se poËnu
zdravije hraniti. Isus je uvijek
prilazio ljudima tamo gdje su bili,
pa ako Crkva doista misli imati
utjecaj na druπtvo, moramo
prilaziti ljudima upravo tamo gdje
se nalaze.
ANN: Evangeliziranje je
uvijek u srediπtu AdventistiËke
crkve. Kako se ova evangelizacija
razlikuje od uobiËajenih?
Finley: Istina, evangeliziranje
je uvijek u srediπtu Crkve u
svijetu, ali postoje trenuci kada
mu pridajemo posebno znaËenje.
Tomu je nekoliko razloga. Ovoj
evangelizaciji posveÊujemo
posebnu pozornost i znaËenje, a
pripremamo i odgovarajuÊe
materijale. Bit Êe pripremljene
propovijedi pod nazivom
“Otkrivenje nade” i materijali za
Knjigu proroka Daniela. Ova
velika evangelizacija imat Êe
posebno znaËenje na svim
propovjedniËkim i suradniËkim
sastancima kao i na sastanku
svjetskih crkvenih voa.
ANN: Mislite li da svatko
moæe biti evanelist?
Finley: Smatram da nismo
svi pozvani za javno
evangeliziranje, ali smo svi
pozvani svjedoËiti za Isusa.
Pismo potpore Baracku Obami“Dvadeset pet milijuna adventista u cijelome svijetu ujedinit
Êe se u molitvi za uspjeh novoizabranog ameriËkog predsjednika
Baracka Obame”, rijeËi su pastora Jana Paulsena, predsjednika
Generalne konferencije Crkve adventista sedmoga dana.
“Molimo da Vam Bog dade snagu i mudrost u suoËavanju s
dosad nevienim izazovima ovog vremena”, napisao je Paulsen u
otvorenom pismu Obami, prvom afro-ameriËkom predsjedniku
nakon povijesnih izbora 4. studenoga 2008.. Pismo je naglas
proËitano izaslanicima na 29. godiπnjem skupu pastora i
evanelista u organizaciji regionalne konferencije u
SjevernoameriËkoj diviziji.
Tekst pisma naglas je proËitao Harold Lee, umirovljeni
predsjednik Kolumbijske unije konferencija. U pismu je Paulsen
srdaËno Ëestitao Obami na tom povijesnom dogaaju i uvjerio
bivπeg senatora dræave Illinois da je njegovo ime u molitvama
adventista πirom svijeta. Paulsen je u pismu takoer istaknuo
globalni doseg AdventistiËke crkve, koja je aktivna u viπe od 200
zemalja.
PoruËio je Obami kako se nada da Êe doæivljavati iskustvo
Boæje prisutnosti u svakidaπnjem rjeπavanju izazova naπeg vremena
i napomenuo da su adventisti spremni pridonijeti ostvarivanju
Obaminih ciljeva u zdravstvenom i edukacijskom napretku.
Prije Ëitanja pisma oduπevljenom sluπateljstvu, Paulsen se
toga jutra u svojoj propovijedi osvrnuo na Obaminu povijesnu
pobjedu koja znaËi dobar temelj za promjene, Ëime je takoer
zaradio pljesak nazoËnih.
U pismu se spominje da je ovo drugi Paulsenov kontakt s
ameriËkim predsjednikom tijekom njegova mandata kao
predsjednika Generalne konferencije. Godine 2006. Paulsen je
zajedno s tajnikom Matthewom Bediakom i predsjednikom
SjevernoameriËke divizije, Donom C. Schneiderom proveo 45
minuta u Bijeloj kuÊi s predsjednikom Georgeom W. Bushem
razmatrajuÊi rad AdventistiËke crkve u pitanjima vjerske slobode i
humanitarne djelatnosti, ukljuËujuÊi borbu protiv malarije u Africi.
Utemeljena u Battle Creeku u Michiganu 1863. godine, sa
sjediπtem blizu glavnoga grada Washingtona, AdventistiËka je
crkva viπe od 100 godina aktivna u cijelome svijetu, a raspolaæe i
s mreæom medicinskih i obrazovnih ustanova. Svakoga tjedna oko
25 milijuna odraslih i djece pohaaju adventistiËka bogosluæja
πirom svijeta.
Mark A, Kellner, Adventist Review
34 • ADVENTISTI»KI PREGLED
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4234
ADVENTISTI»KI PREGLED • 35
PRI»A ZA DJECU
Takav bratD
obio sam automobil za
svoj osamnaesti roendan
i taj dan nikada neÊu
zaboraviti. Ali automobil
nije bio najvredniji dar
koji sam toga dana dobio. Dok sam
gledao u automobil koji je upravo
postao moj, pokraj mene se zaustavio
djeËak neurednog izgleda i takoer se
divio mojem automobilu.
“Ovo je tvoj auto?” upitao je s
Ëuenjem u oËima. “Daaa. Svia ti se?”
odgovorio sam. “Naravno. Koliko si ga
platio?” “Niπta. Kupio mi ga je moj brat
za roendan.” “Misliπ, nisi morao dati
niπta za njega?” “Tako je”, rekao sam,
misleÊi u sebi da bi svatko æelio imati
takvog brata.
Ali njegov odgovor me je
zaprepastio. “»ovjeËe!” rekao je dok je
odlazio. “Ja bih volio biti takav brat.”
“Hej, mogu li te povesti kuÊi?” povikao
sam za djeËakom. Sramio sam se svojih
misli i æelio sam umiriti savjest.
“Naravno!” rekao je. Zatim je, ulazeÊi u
novi automobil, dodao: “Ah, kakav
dobar stroj!”
Krenuli smo niz ulicu i dok sam
ubacivao u drugu brzinu, rekao sam
djeËaku da ukljuËi radio. Sluπali smo
pjesmu i ubrzo stigli do njegove kuÊe.
DjeËak me je zamolio da saËekam
trenutak jer je æelio da joπ netko vidi
moj automobil. Dok sam ga promatrao
kako ide prema oronuloj kuÊi, mislio
sam u sebi da sigurno æeli pozvati
druπtvo i pohvaliti se kako se provozao
u privlaËnom automobilu.
Vratio se nekoliko minuta poslije
gurajuÊi pred sobom malog djeËaka u
invalidskim kolicima. Dovezao je svojeg
mlaeg brata i upoznao ga sa mnom.
Njegov brat, rekao je, roen je s
boleπÊu miπiÊa i paraliziran je od struka
nadolje. »uo sam ga kako mu govori:
“Ovaj automobil kupio mu je njegov
brat. On ga nije niπta platio. Jednog
dana Êu ja tebi kupiti takav automobil;
ni ti neÊeπ morati niπta platiti. Tada Êeπ
moÊi iÊi kamo god budeπ æelio.”
Joπ jednom sam loπe procijenio
djeËaka i stidio sam se svojih misli.
“Hej, momci, æelite li se provozati?”
pozvao sam ih dok sam dræao otvorena
vrata automobila. Toga dana smo se
vozili po cijelom gradu. Dopustio sam
mlaem djeËaku da mijenja brzine dok
se njegov brat sa straænjeg sjedala divio
predivnim predjelima kroz koje smo
prolazili. Toga sam dana nauËio dvije
lekcije.
Prvo, nauËio sam da nikada ne
smijem suditi prije nego πto saznam sve
Ëinjenice. U protivnom, mogao bih se
stidjeti svojih misli. Druga je proizlazila
iz radosti koju sam vidio u oËima ove
dvojice djeËaka. To me je podsjetilo na
rijeËi Isusa Krista: “Blaæenije je davati
nego primati.”
Ta lekcija bila je moj najvredniji
roendanski dar.
Roy A. Bordges
HPreg1/09ut18 06.01.2009, 20:4235