Download - predavanja.pdf
Ak. god. 2008/2009
13.2.2009Zagreb,Ak. god. 2008/2009
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
ZAVOD ZA ELEKTROSTROJARSTVOI AUTOMATIZACIJU
AUTOCAD
doc.dr.sc. Nikola Švigir
dr.sc. Damir Sumina
ELEKTROTEHNIČKI SUSTAVI I TEHNOLOGIJE
Laboratoriji i vještine
213.2.2009
Uvod
� Informacije:
� na stranicama predmeta: www.fer.hr/predmet/autocad
� Ferko
� Izvođači:
doc.dr.sc. Nikola Švigir ([email protected])
dr.sc. Damir Sumina ([email protected])
dr.sc. Neven Bulić ([email protected])
Igor Erceg, dipl.inž. ([email protected])
� 3 ciklusa vježbi, sve vježbe se izvode u programu Autodesk 3D Map 2007:
� 1 ciklus: crtanje ortogonalne projekcije predmeta
� 2 ciklus: crtanje izometrije predmeta
� 3 ciklus: 3D crtanje mobitela
Ak. god. 2008/2009
313.2.2009
Uvod
� Uvjeti za položen ispit:� Prisustvo svim vježbama
� Prvi, drugi i treći ciklus: nacrtati crtež, postaviti vlastiti crtež na Ferka
� Pitanja u vezi vježbi
(obavezno navesti datum odrađivanja vježbe, vrijeme,
prostoriju)
[email protected], [email protected], [email protected]
413.2.2009
Uvod
� Svaki student s mail adresom [email protected] ima mogućnost preuzimanja studentske verzije programa Autodesk 3D Map na stranicama Autodeska ili trial verzije
� Literatura:
Švigir, Sumina, Padovan: Tehničko crtanje uporabom CAD programa (dostupno u skriptarnici FER-a)
Ak. god. 2008/2009
513.2.2009
Cilj predavanja
� Što sve treba znati prije početka crtanja?� Upoznavanje s tehničkim normama� Ortogonalna projekcija� Kotiranje� Presjeci � Šrafura
� Zadaci na vježbama
613.2.2009
Tehnički crteži
� U industrijskoj proizvodnji, gdje se predmeti najčešće proizvode serijski, potreban je crtež ili nacrt prema kojem se izrađuju pojedini predmeti
� Jezik crteža je međunarodan, tako da postoje međunarodni propisi u skladu s kojima se izrađuju crteži koji se mogu čitati i shvatiti u svim dijelovima svijeta
� Zbog toga tehnički crtež nije slobodno crtanje, ono je temeljeno na pravilima nacrtne geometrije tako da se prostornosti predmeta prikazuju u ravnini crteža
Ak. god. 2008/2009
713.2.2009
Redoslijed izrade predmeta
� Zamisao
� Skica
� Crtež
� Izrada predmeta
� Početak svega je zamisao konstruktora, koji će svoju predodžbu predmeta prenijeti na papir, skicirati.
� Prema toj skici crtač će izraditi crtež, a radnik za strojem mora znati pročitati taj crtež i obaviti izradu predmeta
813.2.2009
Tehnički propisi izrade tehničkih crteža
� Propisi kojima se određuje izrada tehničkih crteža obuhvaćeni su različitim normama:
� ISO
� DIN
� ANSI
� IEC
Ak. god. 2008/2009
913.2.2009
Formati crteža
� Tehnički crteži se izrađuju u normama propisanim veličinama (format A)
� Osobine formata A su dane na slici
X
X
Y
2XY =
A4 A3 A2 A1 A0
A0=X*Y=0,841*1.189=1 m 2
1013.2.2009
Formati crteža (2)
� Omjer stranica je
� Površina osnovnog formata A0 je
� Iz većeg formata se prelazi u manji prepolavljanjem dulje stranice
� Omjer površina susjednih formata je 1:2
2:1
21m
297*210A4
420*297A3
594*420A2
841*594A1
1189*841A0
VELIČINA FORMATA (mm)OZNAKA FORMATA
297*210A4
420*297A3
594*420A2
841*594A1
1189*841A0
VELIČINA FORMATA (mm)OZNAKA FORMATA
Ak. god. 2008/2009
1113.2.2009
Okvir crteža
� Okvir crteža ograničava prostor za crtanje i mora biti izvučen neprekinutom crtom najmanje širine 0.5mm,
� Minimalna širina margine za uvez treba biti 20mm, a minimalna
visina 297mm
25 a
a
1020A0, A1
510A2, A3,
A4
MINIMALNONORMALNO
OKVIR CRTEŽA (mm)
FORMAT
1213.2.2009
Sustav referentne mreže
� Sustav referentne mreže može biti ucrtan radi lakšeg pronalaženja detalja, unošenja izmjena i slično.
� Slova i brojke se pišu uspravno
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 2 3 4 5 6 7 8 9
A
B
C
D
E
F
A
B
C
D
E
F
Ak. god. 2008/2009
1313.2.2009
Zaglavlje i sastavnica
� Svaki tehnički crtež mora imati zaglavlje koje služi za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i upotrebljavanje crteža
� Zaglavlje je uokvireni prostor u donjem desnom kutu crteža
� Studenti sa stranice predmeta pruzimaju ISO zaglavlje s okvirom crteža i ispunjavaju ga vlastitim podacima
ZAGLAVLJE
SASTAVNICA
A3
ZAGLAVLJE
A4
1413.2.2009
Zaglavlje
� Osnovni podaci koje mora sadržavati zaglavlje su:
� Naziv crteža� Mjerilo, po potrebi� Broj crteža ili slično� Naziv tvrtke u kojoj je nacrt izrađen� Imena i potpise osoba odgovornih za crtež
Ak. god. 2008/2009
1513.2.2009
Sastavnica
� Sastavnica je dio crteža, crta se obično iznad zaglavlja, ali se može crtati odvojeno u posebnom crtežu.
� U sastavnicu se upisuju svi oni podaci koji su potrebni za ispravnu uporabu crteža, a nisu navedeni u zaglavlju
� Primjer:
POZ. NAZIV DIJELA KOM. MATERIJAL MJERE OPASKA
1
2
3
1613.2.2009
Mjerila
� Crtežima se prikazuju predmeti različitih veličina.� Predmeti se u tehničkim crtežima prikazuju u prirodnoj veličini 1:1.� Veće predmete crtamo umanjeno, a manje uvećano.� Sitni predmeti (predmeti malih dimenzija) ponekad se moraju
zornije prikazati, mjerilo se uvećava.� Bez obzira na to crta li se predmet u prirodnoj veličini povećano ili
smanjeno, u crtež se uvijek unose stvarne mjere (kote) predmeta.� Normom ( ISO 545512,79 ) propisana mjerila prikazana su u tablici
100:1 ITD..50:120:1
10:15:12:1POVEĆANJE
1:1000 ITD..1:5001:200
1:1001:501:20
1:101:51:2
SMANJIVANJE
1:1PRIRODNA VELIČINA
� Mjerilo se označava u određenom polju zaglavlja
� Riječju ˝mjerilo˝ ili skraćeno ˝m˝ ili samo brojevima
� Npr: mjerilo 1:1 ili m 1:1
Ak. god. 2008/2009
1713.2.2009
Crte, vrste i dimenzije
� Predmeti u tehničkim crtežima crtaju se crtama različitih vrsta i širina.
� Normama su propisane ove vrste crta:
. . . . . .
MAX 12 MAX 4
5 1
. . . . . . . . . .
5-7 1.5-2
a
b
c
d
e
f
ŠIROKA CRTA
USKA CRTA
ISPREKIDANA CRTA
ŠIROKA CRTA-TOČKA
USKA CRTA-TOČKA
CRTA SLOBODNOMRUKOM
1813.2.2009
Crte, vrste i dimenzije (2)
� Širokom crtom crtaju se vidljivi bridovi i konture objekta ili predmeta
� Uskom crtom crtaju se sporedni ili pomoćni dijelovi crteža, kotne ili pomoćne kotne crte, šrafure, pokazne crte i sl.
� Isprekidanom crtom prikazuju se nevidljivi bridovi ili zaklonjeni bridovi
� Široka crta-točka prikazuje tok zamišljenog presjeka� Uska točka-crta prikazuju se simetrale predmeta, središnjice� Crta slobodnim rukom primjenjuje se za prikazivanje crte
djelomičnih ili skraćenih pogleda i presjeka
Ak. god. 2008/2009
1913.2.2009
Tehničko pismo
� Svi natpisi, oznake i brojevi u tehničkim crtežima pišu se tehničkim pismom koje je propisano normom
� Tehničko pismo može biti:� Uspravno� Koso ( nagib 75°)
� Znakovi tehničkog pisma su potpuno određeni svojom nazivnom visinom h
� Tehničko pismo može biti:� Normalno� Usko� Široko
2013.2.2009
Pravokutna ili ortogonalna projekcija
� Projekcija je prikaz predmeta na jednu ravninu.� Projekcijom se predočava oblik predmeta.� Ortogonalna projekcija najbolje zadovoljava zahtjeve prakse:
� paralelnost i jednakost bridova u prostoru i projekciji� jednakost kuteva u prostoru i projekciji
� Osnovna pravila ortogonalne projekcije:� predmet se nalazi između ravnine crtanja i crtača� zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja� u projekciji se crta samo onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru
gledanja
Ak. god. 2008/2009
2113.2.2009
Pravokutna ili ortogonalna projekcija
2213.2.2009
Pravokutna ili ortogonalna projekcija
Ak. god. 2008/2009
2313.2.2009
Pravokutna ili ortogonalna projekcija
2413.2.2009
Kotiranje
� Na tehničkim crtežima mjere predmeta označuju se kotama.� Mjere predmeta upisuju se u mm.� Ako se odstupa od mjere predmeta u mm, treba posebno označiti
jedinicu mjere.� Kota je prikazana na slici:
1 D
O 2
mm
55,1
MJERNICA (KOTNA CRTA)
POMOĆNE MJERNE CRTE(POMOĆNA KOTNA CRTA)
Ak. god. 2008/2009
2513.2.2009
Presjeci
� Presjekom se predočuje unutrašnji izgled šupljih predmeta.� Presjek je zamišljeni postupak sječenja ravninama.� Presječna ravnina može biti:
� Ravna� Lomljena� Više paralelnih ravnina
2613.2.2009
Presjeci (2)
� Presjek po opsegu može biti:a) Puni, ako se cijeli predmet siječe na dvije poloviceb) Polovičan, ako se siječe 1/4 predmetac) Djelomičan, ako se siječe manji dio predmetad) Zakrenut, ako se siječe poprečno, a crta se zakrenut za 90º
a b c d
Ak. god. 2008/2009
2713.2.2009
Šrafura
� Predmet u presjeku se označava šrafurom, koja se crta uskim crtama.
� Nagib crta šrafure je 45°prema osnovnom bridu predmeta ili središnjici.
� Ako su stijene predmeta nagnute pod kutem 45°ili blizu tog kuta, iznimno se primjenjuje i nagib od 30 °ili 60 °.
2813.2.2009
Autocad projekti ZESA
Projekt upravljanja trafostanicama i dizel agregatima u tvtki Vetropack
Ak. god. 2008/2009
2913.2.2009
Autocad projekti ZESA
Projekt nove sistem sale za tvrtku FINA
3013.2.2009
Autocad projekti ZESA
Projekt modernizacije valjačke pruge za izradu aluminijske žice u tvrtki Aluminij Mostar
Ak. god. 2008/2009
3113.2.2009
Autocad projekti ZESA
Projekt kompresorskog postrojenja za tvrtku INA u Molvama
3213.2.2009
Autodesk 3D Map� Osim funkcija Autocad-a, Autodesk 3D Map uključuje programsku
potporu za obradu prostornih karata i geodeziju
� Autocad je najpoznatiji CAD produkt (Computer Aided Design) za projektiranje potpomognuto računalom, tvrtke Autodesk koja nudi preko 80 specijaliziranih softverskih alata i pomagala za različita ekspertna područja (strojogradnja, elektrotehnika, elektronika, građevinarstvo, arhitektura, kartografija, geodezija, vatrozaštita itd).
� Osnovni produkt Autocad je sofisticirani projektantski alat univerzalne namjene
� Autocad podržava dvodimenzionalno projektiranje ili trodimenzionalno modeliranje kompleksnih objekata koji se u "modelnom prostoru" (model space) mogu proizvoljno zumirati, naginjati, okretati, prikazivati u projekcijama, pogledima i presjecima iz svih smjerova, sa perspektivnim efektom ili bez njega, proizvoljno osvjetljavati i renderirati, tako da 3D-prikaz imitira fotografiju virtualnog objekta koji postoji samo u memoriji računala.
Ak. god. 2008/2009
3313.2.2009
Autodesk 3D Map� Autocad karakterizira sofisticirani sustav mjerila i visoka preciznost koja
može ići i ispod milimikrona i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja (kotiranja) izmjera koji zadovoljava i najstrožije tehničke standarde.
� Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, tj. automatski slijedi izmjene geometrije obrađivanog modela.
� Radni prostor Autocad-a čini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (layout) koji se mogu koristiti u režimu 'Papir' i režimu 'Model' . U režimu 'Model' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi ( 'viewport' ) na trodimenzionalni model kreiran u prostoru za modeliranje.
� U režimu 'Papir' , radni listovi nemaju nikakve korelacije sa trodimenzionalnim modelom, i u tom se režimu viewport-i (ako su uopće kreirani) ne mogu aktivirati. Modelni i papirni prostor se u načelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu.
3413.2.2009
Prva vježba
� Ortogonalna projekcija : na temelju izometrije nacrtati ortogonalnu projekciju predmeta
Ak. god. 2008/2009
3513.2.2009
Druga vježba
� 3D crtanje istog predmeta iz vježbe 1
3613.2.2009
Treća vježba
� 3D crtanje mobitela
Ak. god. 2008/2009
3713.2.2009
Kraj
� Hvala na pažnji!