Download - Predavanje 1 HG
Predmet: Hidrotehničke konstrukcije Nastavnik: Prof.dr .sc. Emina Hadžić Asistent: Nerma Ligata
Literatura:
• Hadžić, E., 2014/15.: Pripremljeni materijali za spremanje ispita • Savić, M.Lj., 2003: Uvod u hidrotehničke građevine, GF Beograd, • Stojić, P., 1997: Hidrotehničke građevine, GF Split, • Petrović S.P., 1997: Hidrotehničke konstrukcije, GF Beograd • Dodatna literatura:
• Osnove hidrotehnike, Živko Vuković, Zagreb, 2004. • Korištenje vodnih snaga 1 i 2, Branislav Đorđević, Beograd, 1990. • Urbani vodovodni sistemi, Munir Jahić, Sarajevo, 1988 • Kanalizacija naselja, Jure Margeta, Split, 1998. 1
Sadržaj:
• DIO I - VODOPRIVREDA GAZDOVANJE VODAMA
• OPŠTE O VODAMA
• NEUSKLAĐENOST DOTICAJA I POTROŠNJE
• VODOPRIVREDA
• VODOPRIVREDNO PLANNIRANJE
• HIDROTEHNIKA
• PROJEKTOVANJE I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
• DIO II - HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE (OBJEKTI)
• OSOBENOSTI HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA
• PODJELA HIDROTEHNIČKIH GRAĐEVINA
• PODLOGE I ISTRAŽNI RADOVI
2
• DIO III - AKUMULACIONI BASENI I REGULISANJE PROTICAJA
• REGULISANJE PROTICAJA, ULOGA AKUMULACIJA
• KORISNA ZAPREMINA AKUMULACIJE
• VIDOVI REGULISANJA PROTICAJA
• OSNOVNI PARAMETRI AKUMULACIJA
• VRSTE AKUMULACIJA
• ZASIPANJE AKUMULACIJA
• OSTALI PROBLEMI AKUMULACIJA
• TRANSFORMACIJA POPLAVNOG TALASA U AKUMULACIJI
3
DIO IV - VODOZAHVATNI OBJEKTI
• OBJEKTI ZA ZAHVATANJE PODZEMNIH VODA:
• TEČENJE U PODZEMLJU, FIZIKALNA SVOJSTVA I PARAMETRI TLA.
• DARCY-EV ZAKON.
• ISTRAŽNI RADOVI.
• OBJEKTI U PODZEMLJU – BUNARI, GALERIJE, DRENAŽNI KOLEKTORI. VODONOSNIK SA SLOBODNIM VODNIM LICEM, PRIHRANJIVANJE S POVRŠINE, DEFINIRANJE VODNOG LICA ZA RAZLIČITE RUBNE UVJETE I OKRUŽENJA. DEFINIRANJE IZDAŠNOSTI. TESTIRANJE BUNARA. IZVOĐENJE BUNARA.
• OBJEKTI ZA ZAHVATANJE POVRŠINSKIH VODA:
• VODOZAHVATI NA RIJEKAMA.
• KAPTAŽNI OBJEKTI.
• ZAHVATI ATMOSFERSKIH VODA.
4
• DIO V – REGULACIJSKE GRAĐEVINE
• UVOD. MORFOLOGIJA RIJEČNOG KORITA. HIDROLOŠKE OSOBINE PRIRODNIH VODOTOKA
• REGULACIJSKI RADOVI. REGULACIJSKE GRAĐEVINE
• DIO VI - BRANE
• SVRHA BRANA. TIPOVI BRANA.OSNOVNI ELEMENTI BRANA.IZBOR PREGRADNOG PROFILA. IZBOR TIPA BRANE. UZROCI RUŠENJA BRANA
• BETONSKE GRAVITACIONE BRANE
• OPTEREĆENJA KOJA DJELUJU NA GRAVITACIONU BRANU. STABILNOST GRAVITACIONE BETONSKE BRANE
• LUČNE, KONTRAFORNE I OLAKŠANE BRANE
• LUČNE BRANE. KONTRAFORNE I OKLAŠANE BRANE
• NASUTE BRANE
• PRELIVANJE I POVRŠINSKA EROZIJA.UNUTRAŠNJA EROZIJA (SUFOZIJA, FLUIDIZACIJA).ANALIZA SPOLJNIH SILA.PROVIRANJE KROZ BRANU I PROVIRNA LINIJA.ZAŠTITA OD UNUTRAŠNJE EROZIJE
• REZIME O OSNOVNIM PRAVILIMA PROJEKTOVANJA NASUTIH BRANA.TIPOVI NASUTIH BRANA. KONSTRUKTIVNA PRAVILA I ORJENTACIONE DIMENZIJE
5
• DIO VII - GRAĐEVINE ZA TRANSPORT VODE - DOVODI
• KANALI. ZATVORENI DOVODI SA SLOBODNOM POVRŠINOM. HIDROTEHNIČKI TUNELI. CJEVOVODI
• DIO VIII – OBJEKTI NA DOVODIMA
• OBJEKTI ZA UKRŠTANJE
• OBJEKTI ZA SAVLADAVANJE PADA
• RIBLJE STAZE
• OBJEKTI ZA MJERENJE PROTICAJA U KANALIMA I MANJIM PRIRODNIM VODOTOCIMA
6
Hidrotehnika hidrotehničke građevine - objašnjenje pojmova -
• U složenici hidrotehnika, «hidro» potiče od grčke riječi hidor (hidor) označava vodu.
• Tehnika (grč. τέχνη (technae) umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu ostvarenja svojih potreba.
• Građevina je ostvarenje građevinske tehnike. Građevina obično zauzima stalno tj. fiksno mjesto na zemlji isto kao i druge prirodne tvorevine. Na taj način građevine nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji.
• Građevina se sastoji: od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno
čine tehničko-tehnološku (proizvodnu) cjelinu.
• Hidrotehničke građevine - dio građevinarstva koji se bavi svim
pitanjima pripreme, izgradnje, održavanja i korištenja građevina kojima
se s određenom svrhom djeluje na vode. 7
• Hidrotehničke građevine (objekti) omogućavaju gazdovanje vodama
• čuvanje, transport, korištenje i sprječavaju njeno razorno djelovanje. One su stalno ili povremeno u dodiru sa vodom.
8
Glavne osobenosti:
1. Djelovanje vode na objekat
2. Ispitivanje izgrađenog
objekta moguće je samo u
pogonu – nema probnih
opterećenja
3. Složeno projektovanje
4. Složena izgradnja
5. Objekat mora biti postojan
6. Velika vrijednost radova
DJELOVANJE VODE NA OBJEKAT:
• Mehaničko djelovanje vode
(hidrostatski pritisak i uzgon;
hidrodinamičke sile – sile inercije, pulzacije pritisaka,
sile od talasa, zemljotresa i sl.; sila od leda; unutarnja i
spoljašnja erozija)
• Kemijsko djelovanje vode -sufozija
Svrha izgradnje i korištenja hidrotehničkih građevina
• Pri proučavanju svakog zahvata pa tako i hidrotehničkih
građevina bitno je utvrditi
• nužnost i svrhu građenja, a kod proučavanja hidrotehničkih građevina
posebno je važno
• znanje i o vodama i načinu rada (funkcioniranju) građevina, koje se
koriste.
• U cilju boljeg razumijevanja uloge hidrotehničkih građevina daje se
jednostavan prikaz odnosa čovjeka i vode.
9
Hidrotehničke građevine u prošlosti
Voda je u historiji čovječanstva oduvijek igrala veliku ulogu: • Nil je primjerice pregrađen oko 4000. pr. Kr. radi poboljšavanja
poljoprivredne produktivnosti prijašnje neplodne zemlje.
• U dolinama Eufrata i Tigrisa, prije cca. 5000 god. – navodnjavanje polja.
• Mezopotamski gradovi su bili zaštićeni od poplava visokim zemljanim zidovima.
• Grci i Rimljani su gradili akvadukte, a Kinezi sisteme za navodnjavanje i za nadziranje poplava, bunare.
10
11
a) Egipatski uređaj, b)Vavilonski uređaj
Uređaji za podizanje podzemne vode u periodu p.n.e.
12 a) Perzijski kotač sa horizontalnim
koritom
b) Kineski uređaj za podizanje vode iz
bunara
Uređaji za podizanje podzemne vode u periodu p.n.e.
13
Presjek i osnova kanata
Posebno treba istaći objekte koje su u periodu oko 800
godina p.n.e., gradili Kinezi, Persijanci, Grci i Rimljani u obliku
nagnutih galerija povezanih sa površinom zemlje nizom
vertikalnih šahtova (tzv. kanati). Ove građevine su nesumnjivo
predstavljale remek-djelo stare civilizacije i kulture.
Gradili su ih stručnjaci (muqannis).
I=0,001 do 0,002
14
Akvadukt u Segoviji je rimski akvadukt sagrađen za rimskih careva Klaudija i Trajana (1.-2. st.),
http://hr.wikipedia.org/wiki/Akvedukt_u_Segoviji
Stari Rimljani su za potrebe vodoopskrbe grada Rima koristili podzemnu
vodu i vodu sa apeninskih izvora. Podzemne vode su koristili iz aluviona
rijeke Tibar, nakon njene infiltracije, putem plitkih bunara dubine oko 5 m.
Za potrebe opskrbe grada Rima vodom sa apeninskih izvora, izgrađeno je
11 akvadukta čija je gradnja trajala oko 500 godina.
15
“Razvoj, procvat i propadanje civilizacija bile su u
direktnoj vezi sa pravilnim i mudrim korišćenjem
njihovog vodnog bogatstva.”
UN Manual, Water Resources Series, 26,1964.
Pouka iz historije !
16
Zašto gradimo hidrotehničke građevine ????
• U čemu je razlika između produkata građevinske tehnike i mašinske tehnike?
• Šta su građevine?
• Da li su dovoljne količine vode raspoložive tokom cijele godine? Ko su korisnici voda?
• Da li je voda ravnomjerno prostorno raspoređena?
• Kakva je situacija sa raspoloživim količinama vode na planeti? Kakvo je stanje u BiH?
Problemi vode
Četiri krupna problema sa kojima se susrela civilizacija: Voda, Hrana Energija i Životna sredina
17
Problem _____ je najosnovniji jer je implicitno prisutan u ostala tri.
Od vode odlučujuće ovisi proizvodnja hrane i energije (voda za
hlađenje NE i TE)
Posljedica su sve većeg pritiska na prirodne resurse
18
Kružni ciklus vode u prirodi Rasprostranjenost
vode na Planeti:
- 71 % voda
- 29% kopno
Prosječno vrijeme izmjene vode: U rijekama – oko 16 dana Atmosferi – 8 do 10 dana U ledenjacima – stoljećima Podzemne vode od 10 do hiljade godina Godišnje količine oborina na planeti – 110 000 km3
U hidrološkom ciklusu se kreću ogromne količine vode na Zemlji. Dijelovi ovog ciklusa su dosta brzi.
• Hidrološki ciklus je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na zemlji. Pri takvoj cirkulaciji ukupna količina vode na Zemlji ostaje nepromijenjena.
19
Jezera
60,6%
Rijeke
0,4%
Atmosfera i voda u biljkama i zemlji
39%
Ostalo
0,3% Nedostupna
podzemna voda
29,9%
Polovi i glečeri 68,9%
Okeani 97,5%
Svježa voda
2,5%
Od ukupne količine vode
na Zemlji:
- 71 % voda
- 29% kopno
Od ukupne količine vode na
Zemlji (1386x106 km3 vode) oko
2,5% -3% pripada slatkim
vodama.
Slatka voda, čije se rezerve
procjenjuju na 35x106km3,
raspoređena je neravnomjerno.
Od ovih 2,5% - 3% je 68,9% u
lednicima Artika i Antartika,
29,9% se nalazi kao podzemna
voda,
0,3% ili 4x106km3 nalazi se u
jezerima i riječnim tokovima.
20
Neusklađenost
doticaja i potrošnje
vode
- Prostorna neraspoređenost
- Vremenska neraspoređenost
- Nezadovoljavajući kvalitet
Do potrebnih količina vode zadovoljavajućeg
kvaliteta može se doći izgradnjom velikih,
složenih i vrlo skupih vodoprivrednih sistema.
Uslijed nekontrolisanog zagađivanja površinskih i podzemnih voda, smanjuju se količine kvalitetnih, upotrebljivih vodnih resursa.
Makaze suprotnih procesa!
Porast stanovništva
Zašto gradimo hidrotehničke objekte ?
21
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
30.00%
35.00%
40.00%
45.00%
do 1000 m3 1000-5000 m3 5000-10000 m3 više od 10000 m3
• Prema podacima o obnovljivim zalihama slatke vode koje je za 163 zemlje svijeta prikupio i kompilirao P.H. Gleick (1998):
• 11,04 % zemalja raspolaže s manje od 1000 m3 vode po stanovniku godišnje, što se smatra gornjom granicom siromaštva, kada je riječ o vodoopskrbi u najširem smislu te riječi.
• u 38,65 % zemalja, raspoložive godišnje zalihe slatke vode kreću se između 1000 i 5000 m3 po stanovniku, a ta se količina smatra nedovoljnom u sušnim godinama.
• dovoljnom količinom slatke vode, koja se kreće između 5000 i 10000 m3 po stanovniku godišnje, raspolaže 13,49 % zemalja,
• dok 36,81 % zemalja obiluje vodom raspolažući s više od 10000 m3 godišnje po stanovniku.
Potrošnja vode
• U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.
22
U posljednjih 100 godina potrošnja se povećala osam puta. Najviše otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domaćinstva 10%.
• Poznato je da je za život i privređivanje čovjeka u naseljenim mjestima danas potrebno 200-500 l pitke vode po stanovniku na dan.
• U nekim razvijenim zemljama, gdje je
industrija veoma razvijena i po naseljima, potrošnja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan.
• Jedno prosječno europsko domaćinstvo potroši oko 180 litara po
stanovniku na dan. • U nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroši 10 l vode na
dan.
Sadržan je u potrebi upravljanja temeljnom kategorijom svih hidrotehničkih analiza vodnim režimom
POD POJMOM VODNOG REŽIMA PODRAZUMIJEVA SE SVEUKUPAN DINAMIZAM PROMJENA KVANTITATIVNIH I KVALITATIVNIH OSOBINA VODA I DINAMIKA NJIHOVOG ODNOSA SA OKOLINOM.
23
DVA SU OSNOVNA OBLIKA VODNOG REŽIMA: - NEUPRAVLJANI (PRIRODNI ILI PRIRODNI KOMBINIRAN SA ANTROPOGENIM
UTJECAJEM) - UPRAVLJANI (POSREDSTVOM AKUMULACIJA, RETENCIJA)
Cilj hidrotehnike
Vodoprivreda
24
Koristi od voda:
za domaćinstva
Za industriju
Za poljoprivredu
Za proizvodnju električne
energije
Za saobraćaj
Za rekreaciju i ribolov
Od vode se često treba
štititi:
Odbrana od poplava
Borba protiv erozije
Odvodnjavanje zemljišta
Zaštita voda:
Prečišćavanje upotrebljenih voda
Obogaćivanje malih voda –
u sušnim periodima
Vodoprivreda je organizirana djelatnost na
vodama kojom se ostvaruje:
a) Plansko i organizirano korištenje vodnih resursa
b) Zaštita od štetnog djelovanja voda
c) Odgovarajuća zaštita vodnih resursa
d) Upravljanje i gospodarenje vodama.
V O D O P R I V R E D A
V O D O P R I V R E D N A P O D R U Č J A
1. Korištenje voda i
vodotoka
2. Uređenje voda i
vodotoka i zaštita od
poplava
3. Zaštita voda 4. Upravljanje i
gospodarenje vodama
V O D O P R I V R E D N E G R A N E
1. Navodnjavanje
poljoprivrednih površina
1. Konzervacija zemljišta i
voda (uređenje sliva)
1. Odvodnjavanje otpadnih
voda iz urbanih površina
1. Planiranje dugoročnog
razvoja vodoprivrede
2. Hidroenergetika 2. Uređenje bujica 2. Prečišćavanje otpadnih
voda
2. Vođenje dugoročne
vodoprivredne politike
3. Plovni putevi 3. Regulacije prirodnih
vodotokova i uređenje obala
3. Reguliranje
(obogaćivanje) režima malih
voda
3. Upravljanje potrošnjom
vode
4. Eksploatacija
građevinskog materijala iz
vodotoka
4. Zaštita od poplava 4. Očuvanje ekosistema u
svim prirodnim i umjetnim
akvatorijima i njihovom
okolišu
4. Pravna zaštita voda i
prostora
5. Specijalni korisnici (vojne
potrebe)
5. Odvodnjavanje
oborinskih voda iz urbanih
sredina
5. Vodno pravo i njegovo
unapređenje
6. Odvodnjavanje
poljoprivrednih površina
6. Međunarodna vodna
politika i suradnja
25
Vodoprivredna područja. Vodoprivredne grane.
Vodoprivredna rješenja
Analize djelomičnih i ukupnih mogućnosti korištenja voda provode se u okviru vodoprivrednih rješenja.
Jednonamjenska
Višenamjenska
Složena (kompleksna)
Sveobuhvatna (integralna)
26
• Jednonamjenska vodoprivredna rješenja: jedan korisnik – jedan
vodoprivredni sistem.
• Višenamjenska v.r. – rješavanje problema dviju ili više vodoprivrednih
grana (najčešće nije optimalno u pogledu širih društvenih interesa)
• Složena v.r. je cjelovito i optimalno rješenje kojim se ostvaruje korištenje
ukupnog vodnog potencijala – obuhvaćene sve vodoprivredne grane.
• Sveobuhvatno v.r. je ono složeno v.r. koje je tokom planiranja
optimalizirano i određeno kroz plansko usklađivanje interesa
vodoprivrede i svih ostalih korisnika prostora. Vodoprivredni ciljevi su
usklađeni sa svim ostalim ciljevima na tom prostoru.
Vodoprivredno planiranje, smjernice, osnova
Planiranje služi da se na osnovu predviđenih potreba i mogućnosti odredi optimalno raspolaganje vodnim resursima u toku razmatranog vremena.
Cilj - optimalno korištenje ?
Da bi se pristupilo rješavanju ovog sveobuhvatnog problema (zadovoljenje potreba za vodom domaćistava, ... industrije, za el. energijom itd. , zaštita voda i od voda), neophodno je proučiti potrebe i mogućnosti: A) društvene i ekonomske uvjete B) Svojstva rapoloživih voda C) Raspoloživa tehnička rješenja Na osnovi proučenog daju se smjernice – globalna vodoprivredna rješenja. Osnovni dokument u BiH je VODOPRIVREDNA OSNOVA. Vodoprivredna osnova određuje pravce razvoja vodoprivrednih grana i ima težinu
podloge za sva naredna projektovanja. Hidrotehnika je tehnička djelatnost za rješavanje vodoprivrednih zadataka. Projektovanje i projektna dokumentacija - OSNOVNI DOKUMENT: Vodoprivredna osnova ili studija 1. Idejno rješenje 2. Idejni projekat 3. Glavni projekat 4. Projekat izvedenog stanja
27
28
Utjecaj građevina
29
30
Tipovi građevinskih objekata
BRANA Stalna ili privremena građevina
koja pregrađuje
dolinu vodotoka sa svrhom akumuliranja ili
reteniranja vode.
Korištenje vodnih snaga (energetska hidrotehnika) bavi se projektovanjem i izgradnjom hidroelektrana različitih tipova . Hidroelektrana može da bude “pribranskog” tipa (uz branu) kada koristi visinsku razliku vode koju stvara brana, ili “derivacionog tipa”, kada je udaljena od brane, a voda se kroz dovodni tunel prenosi od vodozahvata na jezeru do hidroelektrane, pri čemu se ostvaruje veća visinska razlika, a time i veća proizvodnja električne energije.
31
Hidroelektrana "Bajina Bašta" na rijeci Drini; površina akumulacije iznosi 12 km2, zapremina 340 miliona m3, a dužina 50 km; godišnja priozvodnja električne energije iznosi oko 1.5 milijardi kWh.
Pored energetskog značaja, akumulacija ima višenamjensku ulogu u smislu odbrane od poplava i vodosnabdijevanja.
32
Betonska lučna brana na
rijeci Pivi, 10.6 km uzvodno
od njenog ušća u rijeku Drinu.
Uz ovu branu visine 220 m,
izgrađena je podzemna
mašinska hala HE “Mratinje”,
komandno odjeljenje i
transformatorsko postrojenje.
Brana HE “Mratinje” je jedna
od najviših lučnih brana u
Evropi.
Hidroelektrana "Đerdap" na Dunavu; kada je završena 1972. godine, ova elektrana je bila peta po veličini u svijetu; zapremina akumulaciong jezera iznosi oko 2.5 milijardi m3, a prosječna proizvodnje električne energije iznosi 10.5 milijardi kWh.
33
HIDROTEHNIČKA STEPENICA/KASKADA Vodograđevina koja se izvodi na mjestu denivelacije dna vodotoka (koncentracija energetskog pada) u svrhu zaštite njegovog korita od pojačanog erozijskog djelovanja na tome mjestu.
34
35
36
37
KOJI SE OBJEKTI TREBAJU IZGRADITI?
SIFON Vodna građevina kojom se kroz tlačnu cijev gravitacijski voda provodi ispod prometnica, drugih vodotoka ili depresija.
38 K OT E TE RENA
R AST OJA NJA
P R O FIL: 746a
profil 746a
ograda ograda
instalacione cijevi
daske 5 cm
I N- 15
1
383,48383,49
387,46
386,92
387,27 387,27
K OT A OS OV IN E CIJEVI
B RO J TJ EMENA
T953 T952
379,31
382,21
28, 124,66
3
3
1,37
0,64
2,31,9
5,5
18+719,
58
18+724,
24
1,190,72
1,2
2,070,78
0,21
3
P R O FIL: 746a I N- 15
387,38387,28
387,48
387,27
387,46
387,26
387,47
387,26386,88386,86
386,86
387,47
380,73
380,66
380,48
381,06
381,14
381,23
381,31
381,54
377
378
379
380
381
382
383
384
385
386
387
3,67 1,6 1,94 2,2 0,72 1,27 2,54 3,58
GRP DN 700
M B20
M B20
M B20
3
2
2,31,9
1,82,2
1,32
1,2
6,24
G RP DN 700 u bet onskoj ob loz i M B20 M B20M B20
M B20
K OT E TE RENA
R AST OJA NJA
P R O FIL: 746a
profil 746a
ograda ograda
instalacione cijevi
daske 5 cm
I N- 15
1
383,48383,49
387,46
386,92
387,27 387,27
K OT A OS OV IN E CIJEVI
B RO J TJ EMENA
T953 T952
379,31
382,21
28, 124,66
3
3
1,37
0,64
2,31,9
5,5
18+719,
58
18+724,
24
1,190,72
1,2
2,070,78
0,21
3
P R O FIL: 746a I N- 15
387,38387,28
387,48
387,27
387,46
387,26
387,47
387,26386,88386,86
386,86
387,47
380,73
380,66
380,48
381,06
381,14
381,23
381,31
381,54
377
378
379
380
381
382
383
384
385
386
387
3,67 1,6 1,94 2,2 0,72 1,27 2,54 3,58
GRP DN 700
M B20
M B20
M B20
3
2
2,31,9
1,82,2
1,32
1,2
6,24
G RP DN 700 u bet onskoj ob loz i M B20 M B20M B20
M B20
SIFON
39
ČEP Cijevni propust kojim se voda gravitacijski propušta kroz nasip u prijemnik, a pri čemu je posebnim uređajem (žablji poklopac) onemogućeno povratno tečenje.
40
41
42
43
CRPNA STANICA Građevina čija je namjena evakuacija voda iz branjenog područja uz pomoć crpki.
44
45
46
47
Postrojenje za preradu riječne vode u vodu za piće;
na snimcima su prikazani bazeni za izdvajanje mulja i filtriranje vode.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda; jedna od oblasti koja postaje sve aktuelnija i kod nas, a koja
u razvijenom svijetu predstavlja imperativ, zaštita prirodnih vodotoka od zagađenja i prečišćavanje
otpadnih voda iz urbanizovanih područja prije ispuštanja u prirodne vodotoke
48
Radovi na osiguranju obala od erozije; snimak prikazuje polaganje obaloutvrde od krupnog kamena na podlozi od sintetičkog materijala; - proračunima tečenja vode i kretanja nanosa u prirodnim vodotocima, na osnovu kojih se dimenzionišu regulacione građevine.
49
Plovni putevi i pristaništa (saobraćajna hidrotehnika) obuhvata djelatnosti na uređenju rijeka za potrebe plovidbe. Pored zahvata na trasiranju plovnog puta, izgradnji građevina i radova na održavanju plovnih gabarita na prirodnom vodotoku, tu spada i projektovanje i izgradnja vještačkih plovnih puteva – plovnih kanala. U sklopu unutrašnjih plovnih puteva projektuju se i grade prevodnice, mostovi, akvadukti, pristanišni i drugi objekti.
50
Bagerski radovi na
održavanju plovnog puta
Hidrotehničke melioracije (poljoprivredna hidrotehnika) obuhvata navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednih područja. Sistemi za navodnjavanje, odnosno odvodnjavanje sastoje se od vodozahvata, cijevne ili kanalske mreže, crpnih stanica, drenažnih cijevi ili kanala itd.
51
Primjeri
sistema
za
navodnja
vanje
• Neophodno - široko hidrotehničko obrazovanje koje kreće od:
• teorijskih osnova o kretanju vode kao fluida koje se stiče u okviru predmeta mehanika fluida, hidraulika i hidrologija, a
• završava nizom stručnih predmeta. 52
• Hidrotehnički objekti predstavljaju: • jako skupe objekte od širokog društvenog interesa.
Samim tim je i odgovornost građevinskih inžinjera koji projektuju takve objekte velika.