Download - Prevencija ozljeda sportaša
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
1/12
PREVENCIJA OZLJEDA SPORTAARekreativni ili profesionalni sport sastavni je dio ivota velikog
broja ljudi svih dobnih skupina. Iako se svakodnevno
poboljavaju uvjeti treniranja i bavljenja sportom, od sportskih
terena do sportske opreme i obue, visoka razina sportskih
ozljeda i dalje je prisutna kako u profesionalnom tako i u
rekreativnom sportu. Najvei broj sportskih ozljeda dogaa se
u kolektivnim sportovima na vrhunskoj i rekreativnoj razini.
Najvei broj sportskih ozljeda dogaa se u nogometu, skijanju,
rukometu i tenisu, a najugroeniji su donji ekstremiteti !".#$%.
Sveobuhvatni model uzo!a "#ot"!e ozl$edegovori o tome
kako postoje izi%ni &a!toi ozl$e'ivan$a daleko od trenutka
nastanka ozljede%, a podijeljeni su na unuta(n$e izi%ne
&a!toe fizike karakteristike & dob, spol, sastav tijela,
zdravstveni status, razina kondi'ijske pripremljenosti,
anatomija, razina usvojenosti sportske vjetine, tepsiholoki
faktori & borbenost, motiva'ija, per'ep'ija rizi(ne situa'ije,
spremnost prihvaanja rizika%, te van$"!e izi%ne &a!toe
izloenost sportskoj aktivnosti, trening, okolinski faktori i
oprema%. Rizi(ni faktori ozljeivanja u kombina'iji s
mehanizmom na"tan!a ozl$ede blie je trenutku nastanka
ozljede%, dovode do ozljede. )ehanizmi nastanka sportskih
ozljeda podijeljeni su na !onta!tne i ne!onta!tne
mehanizme ozl$e'ivan$a od njih nastaju akutne ozljede%,
dinami%!a #eo#tee)en$a i #eteniano"t od njih nastaju
kroni(na oteenja%, te na "#e*i&i%ne mehanizme
ozl$e'ivan$aod njih nastaju spe'ifi(ne sportske ozljede%.
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
2/12
+, RIZI-NI .A/TORI OZLJE0IVANJA
a, 1N1TRANJI RIZI-NI .A/TORI
i, .IZI-/E /ARA/TERISTI/E
+, DO2
*je'a su podlonija ozljedama od odraslih zbog svojih fizi(kih i
psiholokih osobina npr. hrskavi'a dje'e osjetljivija je na
optereenja tijekom sportske aktivnosti%. *je'a nemaju
razvijene sve motori(ke sposobnosti potrebne za pojedine
sportske aktivnosti, a zbog postizanja to boljih rezultata dje'a
i mladi (esto su podvrgnuti neprimjerenim trenanim i
natje'ateljskim optereenjima. +okej na ledu, rukomet,
nogomet, spust i koarka najrizi(niji su sportovi za ozljede
koljena i -/a kod mladih izmeu 0#/"1 godina. 2renano
optereenje kod dje'e i mladih vrlo je teko odrediti jer se
(esto unutar jedne kronoloki homogene grupe nalaze dje'a
razli(ita po funk'ionalnim sposobnostima, ali preporu(uje se
dje'i i mladima da bez ikakvih problema mogu sudjelovati u
aktivnostima tipa sprinta, tr(anja ili plivanja na kratke
udaljenosti, skokova, ba'anja i sl. 3posobnost za trening
jakosti dje'a postiu pri kraju ili nakon puberteta kada ustani'ama ima dovoljno testosterona, a vjebe za razvoj jakosti
prije desete godine slue samo kao pomono sredstvo u
razvoju kordina'ije i koriste se minimalna optereenja. 4jebe
s utezima kod dje'e i mladih mogu izazvati kroni(na oteenja
muskuloskeletnog sustava, a primjer naj(eepreoptereenosti mekih tkiva kod dje'e i mladih je 5sgood/
3'hlatter6s bolest.
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
3/12
3, SPOL
7ene su podlonije ozljedama koljenskog zgloba od
mukara'a. 8iri kukovi koji su enama potrebni za raanje
poveavaju nagib bedra i samim time se poveava 9 kut u
koljenskom zglobu, te zbog poveanog 9 kuta dolazi do ja(egpovla(enja lateralne stran m. :uadri'eps femorisa i patele pri
(emu se stvara vee optereenje medijalne strane koljenskog
zgloba. 7ene takoer imaju manju miinu jakost miia
prednje i stranje strane natkoljeni'e od mukara'a koja kod
njih poveava rizik od ozljeda koljenskog zgloba. 3portai'epokazuju vee lateralne pomake trupa, druga(iju fleksiju kuta
trupa i kuka, poveanu gibljivost trupa, te smanjenu aduk'iju i
unutarnju rota'iju tijekom sportske aktivnosti.
4, SASTAV TIJELA
;injeni'a je da manja nemasna masa, a takoer i manjamiina masa, smanjuju funk'ionalne i motori(ke sposobnosti
sportaa, pri (emu se sporta izlae veem riziku od
ozljeivanja. Razlike u antropometrijskim mjerama izmeu
mukar'a i ene takoer mogu biti uzrok ozljedama.
5, ZDRAVSTVENI STAT1S
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
4/12
pojave ozljeda ene imaju veu nestabilnost zglobova od
mukara'a%.
6, RAZINA /ONDICIJS/E
PRIPRE7LJENOSTI
Razina energetske i iv(ano/miine pripremljenosti moeuzrokovati ozljede/traume u po(etnim ili zavrnim dijelovima
igre npr. jednononi doskok prije i nakon napora nije isti%.
Nesrazmjer izmeu prednje i stranje, gornje i donje, lijeve i
desne strane tijela, nesrazmjer unutar samog miia, omjer
jakosti prednje i stranje strane natkoljeni'e, trbunih i lenihmiia, razlika izmeu dominantne i nedominantne noge,
nesrazmjer u snazi stabilizatora trupa takoer moe uzrokovati
ozljedu.
8, ANATO7IJA
Razni posturalni poremeaji takoer mogu biti uzrokozljedama, a neki od poremeaja su deforma'ije stopala,
valgus i varus pozi'ije koljena poremeena ravnina stopalo/
koljeno/kuk%, hiperekstenzija koljena normalno od 1/=$, preko
=$ sabljaste noge%, 66flat ba'k66 sindrom, poja(ana lumbalna
lordoza, skolioza...9, RAZINA 1SVOJENOSTI
SPORTS/E VJETINE
Nie rangirani sportai u prosjeku se ozljeuju (ee od
sportaa u viem rangu
ii, PSI:OLO/I .A/TORI
+, 7OTIVACIJA
3, 2OR2ENOST
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
5/12
4, PERCEPCIJA RIZI-NE
SIT1ACIJE
5, SPRE7NOST PRI:VA;ANJA
RIZI/A
b, VANJS/I RIZI-NI .A/TORIi, IZLO
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
6/12
4, ODJE;A
5, O21;A
3, 7E:ANIZ7I NASTAN/A OZLJEDE
a. /ONTA/TNI 7E:ANIZ7I OZLJE0IVANJA su
naj(ee sljedee ozljede, hematomi, oteenja
zglobova i ligamenata, disloka'ije zglobova i
frakture kostiju. 5zljede se naj(ee dogaaju pri
nagloj de'elera'iji, a primjer je sudar igra(a s
odreenim predmetom, suigra(em ili igra(em
suparni(ke ekipe.
b. NE/ONTA/TNI 7E:ANIZ7I OZLJE0IVANJA
(ei su kod sportaa nego kontaktni, a nastaju
uslijed nagle promjene prav'a kretanja,
nepravilnog odraza, doskoka, zaustavljanja ili
de'elera'ije ili pada igra(a
'. DINA7I-/A PREOPTERE;ENJA se pojavljuje
kada je optereenje na treningu ili natje'anju
preveliko u odnosu na optereenje koje
sportaevo tijelo moe podnijeti.
d. PRETRENIRANOST je kroni(ni nesrazmjerizmeu optereenja koje sporta podnosi tijekom
sportske aktivnosti i njegove radne sposobnosti,
a neki od (imbenika pretreniranosti jesu razne
zarazne bolesti, promjene bioritma, loa
prehrana, pomanjkanje sna i sl.e. SPECI.I-NI 7E:ANIZ7I OZLJE0IVANJA su
sindromi prenaprezanja, npr. (esto i dugotrajno
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
7/12
optereivanje gornjih ekstremiteta u pozi'iji iznad
glave dovodi do sindroma sraza u ramenu
impingement s>ndrome & odbojka, vaterpolo,
plivanje itd..%, a poznati su i neki drugi sindromi
prenaprezanja, spe'ifi(ne ozljede u pojedinimsportovima poput hrva(kog uha, atletskog
stopala, teniskog i golferskog lakta...
?z kona osjetila temperatura, bol, dodir%, #o#io*e#*i$a i
!ine"tezi$apripadaju somatosenzornim osjetilima od osjetilauz somatosenzrna postoje jo vid & vizualni osjet, okus &
gustatorni osjet, njuh & olfaktorni osjet, sluh & auditivni osjet%.
Somato"enzona o"$etila su grupa osjetila koja prima
informa'ije iz 'ijelog tijela, uklju(ujui kou, kosti, miie, tetive
i zglobove, te nisu limitirana na spe'ijalne osjetne organe kaonpr. oko@vid, uho@sluh, jezik@okus%. Registriraju podraaje
dodira, boli, pritiska i kretanja promjene duljine i napetosti
miia%, te odnosAorijenta'iju tijela u prostoru. 3enzomotorna
osjetila podijeljena su u tri submodaliteta, osjet poloaja
dijelova tijela per'ep'ija%, osjet pokreta u zglobnimstrukturama kinestezija%, osjet ravnotee sila
vanjskihAokolinskih i unutarnjihAmiinih%.
/INESTEZIJA prua osjeaj da se tijelo ili neki dio istog
pomaknuo, a izuzima osjeaj ravnotee, npr. upala unutarnjeg
uha smanjuje proprio'eptivni osjeaj, ali ne i kinesteti(ki
hodanje bez teturanja oslanjanjem na vidne informa'ije%.
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
8/12
PROPRIOCEPCIJAosigurava osjeaj stabiliza'ije, stajanja i
pomi'anja jednog ili vie dijelova tijela, te pomae pri
odravanju posturalne ravnotee. Bodrazumijeva osjeaj za
poloaj vlastitog tijela u prostoru. Broprio'eptivne vjebe
dovoenje sportaa u pozi'ije u kojima treba reagiratizadravanjem ravnotenog poloaja% neizostavan su dio
preventivnog i razvojnog kondi'ijskog treninga.
? vrhunskom sportu sve su vei zahtjevi za sportaa, te je on
podvrgnut ekstremnom naporu i sve su vee mogunosti za
ozljedu, no ako sportaevo tijelo dovodimo u sve vei brojtrenanih jedini'a kojima je 'ilj provo'irati aktiva'iju
proprio'eptora, u urgentnim situa'ijama sporta e optimalno
reagirati i smanjiti opasnost od ozljede. Cna(ajni u(in'i
proprio'eptivnog treninga dokazani su na sposobnosti
ravnotee, kordina'ije, brzine reak'ije i snage.A&eentni ?iv*i nose informa'iju iz periferije tijela u lenu
modinu ili mozak velikiAmali%, dok e&eentni ?iv*i nose
informa'iju iz viih kontrolnih 'entara u sustave koji mogu
reagirati miie%. Interpreta'iju aferentnih informa'ija i izvedbu
eferentnih odgovora omoguuju dva motori(ka mehanizmaD.EED@2AC/ povratna veza% djeluje po na(elu negativne
povratne sveze zatvoreni krug nadziranja koji se automatski
suprotstavlja bilo kojoj pogre'i ili otklonu od eljenog stanja%
[email protected] predprogramiranje% predviajui nadzor
koji se temelji na prethodnom iskustvu, a djeluje po prin'ipu
prora(una u(inka poremeaja tako da se na vrijeme moe
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
9/12
reagirati i zaobii, eliminirati ili umanjiti 66tetu66 koju moe
izazvati poremeaj.
)ehanizmi povratne sveze, feed ba'k, odgovorni su za
refleksnu miinu aktiva'iju, a mehanizmi programiranja
unaprijed, feed forEard, bitni su za pred/aktiva'iju miia prijegibanja. Cajedno tvore sistem vrednovanja svih odgovora na
poremeaje, te ih rabe kao podlogu za poboljanje & kaemo
da tijelo 66motori(ki u(i66.
Fada su senzomotori(ki putevi (esto stimulirani unapreuje se
motori(ka kontrola, a to (ee signal putuje kroz sinapse, toje prijenos signala bri. ?koliko je signal dovoljno puno puta
putovao kroz sinapse, pohranjuju se programi za budua
kretanja bolja predprogramirana motorika i bri refleksni put
za reak'iju, G
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
10/12
na nestabilnim podlogama i pliometrijske vjebe, moemo
utje'ati na podsvjesnu, refleksnu, stabiliza'iju zgloba %,
mo?dano deblo obavlja sloenije reak'ije iv(anog sustava
na promjenjive uvjete, te stabiliza'iju trupa u situa'ijama
neravnotee. ? treningu za aktiva'iju izvode se vjebe stati(kei dinami(ke ravnotee otvorenim i zatvorenim o(ima & nema
vizualnih informa'ija, a potrebna je metodi(nost i postepenost
kako bi se iv(ani sustav uspio adaptirati%, veli!i moza! B vi(i
mo?dani *enti pojavljuje se na svjesnoj i nesvjesnoj razini.
ktivnosti ini'irane na svjesnoj razini su samoini'ijalnoizvoenje pokreta u punoj amplitudi, kretanje tijela kroz prostor,
kordina'ija dijelova tijela i poimanje gdje se koji dio tijela nalazi
u odnosu na drugi & veliki mozak. Bodsvjesna razina odrava
miini tonus, ravnoteu i stabiliza'iju zglobova & mali mozak%.
Po#io*e#*i$a u "va!odnevnom ?ivotu pojavljuje se uhodanju bez da se gleda gdje postavljamo stopala na podlogu,
hodanje u mraku bez gubljenja ravnotee, vonja auta bez
gledanja papu(i'a gasa ili volana, modula'ija glasa & ton i
glasnoa. O(te)en$a ubi*i i lo(e #o"l$edi*e po
proprio'ep'iju imaju virusne infek'ije koje zahvaaju -N3lena modina, modana ovojni'a%, alkoholiziranost, utje'aj
opojnih droga halu'inogene%, mehani(ke povrede miia
ruptura% i zglobnih struktura rupture ligamenata%.
Fod tenina #o#io*e#*i$e bez obzira na atraktivnost
sadraja, oni prije svega ne smiju ugroziti sigurnost sportaa, a
trebaju biti izazovni i zanimljivi. Botrebno je orijentirati se
prema viezglobnim i vieravninskim vjebama, kombinirati
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
11/12
elementarne i spe'ifi(ne oblike kretanja, a tijekom vjebanja
potrebno je angairati to vie osjetnih sustava vidni, sluni,
taktilni...%. 4jebe bi se trebale provoditi svakodnevno,
najmanje tri puta tjedno, a ne bi se trebale izvoditi due od
01min u kontinuitetu zbog toga to iv(ano/miinarazdraljivost opada. Najvei su u(in'i ako se proprio'eptivni
sadraji izvode na po(etku treninga. Boeljno je
proprio'eptivne sadraje kombinirati sa sadrajima za razvoj
drugih kondi'ijskih i tehni(ko/takti(kih svojstava.
Poe"i$a u #o#io*e#tivnom teninuizvodi se na na(inda se biraju vjebe od sporijih prema brima, od jednostavnih
prema sloenima, od poznatih ka nepoznatima, od stati(kih do
dinami(kih, od onih s manje izraenom silom do onih s velikom
o(itovanom silom, od vjebi izvedenih jednim ekstremitetom do
vjebi izvedenih dvama ekstremitetima, u stabilnim inestabilnim uvjetima, otvorenim i zatvorenim o(ima, bez i uz
dodatna vanjska optereenja, bez i uz manipula'iju
predmetima, bez i uz naruavanje ravnotee, pruenim i
zgr(enim ekstremitetima.
Peiodiza*i$a #o#io*e#tivno tenina u uklju(ivanjusadraja potuje prin'ip od viestranih i bazi(nih prema
spe'ifi(nim i situa'ijskim, ovisno o razdoblju godinjeg 'iklusa
treninga.
Po#io*e#*i$a u ehabilita*i$i (esto se zanemaruje kod
ozljeda sko(nog zgloba i koljena. Fad doe do ozljede dolazi
do povreda brzoadaptirajuih i sporoadaptirajuih re'eptora, te
se oni gube ukoliko se ne koriste dui vremenski period. Isto je
-
7/25/2019 Prevencija ozljeda sportaa
12/12
i kod starijih osoba, te je zato proprio'ep'ija bitna za svaku
dob. ko se ozljeda ponavlja, remeti se osjeaj za ravnoteu, a
daljnjom neaktivnou re'eptori se gube. 8to je ozljeda bila
vea, to je i gubitak proprio'ep'ije u ozljeenom dijelu vei.