26 OOgglleeddaalloo
Te zime sam bio skoro mesec dana u zavi~aju.
Kao i obi~no obilazio tetke, strine, ujake i te~e. One
sre}nije u mojoj velikoj familiji koji jo{ di{u sve`i vaz-
duh nezaboravnog starog kraja. Za kraj sam, naravno,
izabrao Beograd, jer je tu jedini na{ internacionalni aero-
drom i par dana po kafanama i stanovima vi|ao se pono-
vo sa ostarelim ro|acima koje sam ostavio pre 25 godi-
na i upoznavao mlada pokolenja koja su me, da budem
iskren, prijatno iznena|ivala svojom nenametljivo{}u,
bistrinom i zanimljivo{}u. Nove mlade generacije ople-
menjuju zavi~aj i ja u jednom trenutku videh da }e za
jedno desetak godina i plus, uglavnom sve te moje
ostarele tetke, te~e, strine i ujne da napuste svet, a
mladima koji su se u me|uvremenu pojavili da popune
redove, ja }u biti samo jedan "daleki" ro|ak iz belog
sveta.
Sedeo sam u hotelu Prag i re|ao stvari u moj
jedini kofer. Tu su Ni{ka Drina, Ni{ka Morava, @uta osa,
ukrasna buklija za svadbe, tkanice, }ilim pirotski- manji,
DVD "Ko to tamo peva” i ”Zona Zamfirova" i neke {arene
mu{tikle. Pored toga, jedan zembilj pleten kao i svi zem-
bilji, od kukuruzovine. Pun kofer zavi~ajne nostalgije.
Nabijao sam i pritiskao kofer i kona~no rajfer{lus doterao
do kraja.
Umoran od svega navalih se na krevet i zapalih
cigaretu. Pu{io sam posmatraju}i mostove na Savi i u`ivao
u zalasku sunca.
Telefon zazvoni. Gospodine, imate poziv iz
Njujorka, obavesti me hotelska telefoniskinja. Ne{to {kljoc-
nu, krcnu po~e da ~ekr}e, pa se sve to umiri, a onda ~uh
glas jedne moje prijateljice iz Njujorka;
- Halo D`o, jel si to ti?
- Ne nisam, a ko je to? - upitah onako, ni sam
ne znam za{to, iako joj poznah glas.
- D`o, mani {alu, donesi mi kofer.
- Kakav kofer? upitah za~u|en. Nisam joj ni
rekao da putujem u zavi~aj, niti sam joj rekao da }u na
kraju boravka biti u Hotelu Prag, a jo{ manje u sobi 516.
Kako je ta `ena sve to saznala, ne znam. I mora joj se
odati priznanje da je vrlo snala`ljiva osoba. - Ali kakav
kofer, ponovih? Gde je kofer?
-Ni{ta ne brini, moj brat advokat Gojko Mati},
done}e ti kofer u hotel, a ti meni u Njujork. Ima{ cmoki}.
To za cmoki}, ba{ ti hvala. Da si jedno
trideset godina mla|a mo`da bih se i prevario u
pijanom stanju, ali sada }u ti u~initi jer mi je lak{e da
nosim dva kofera nego jedan, zbog ravnote`e. Naravno
ni{ta joj ne rekoh, samo da ho}u, i da ~ekam njenog
brata advokata.
Advokat je brzo do{ao. Sa~ekao sam ga u holu,
naru~ih dve rakije i dve kafe da po~astim ~oveka, jo{ uvek
razmi{ljaju}i kao nekada kada sam tu `iveo, mo`da }e mi
advokat zatrebati nekada. Nikad se ne zna. Lupi{ nekog
kolima sa prekobrojnim promilima alkohola u krvi i onda
tu nastupa advokat kome je ujak sudija. He he, na{a posla.
Ima ne{to toplo i lepo, da ne ka`em nostalgi~no u toj
korumpiranosti koja hara zavi~ajem. Meni i to nekada u
ovom suvi{e organizovanom zapadnom dru{tvu nedostaje.
Korumpiranost, topla ljudska du{a u potrazi za
dobro~instvom.
Popismo one kafe i rakije, pozdravismo se i
~ovek ode. Ja pogledah onaj ogromni kofer, napeh se iz
petnih `ila da ga podignem i povukoh. Tog trenutka kada
sam svom silom povuko kofer na gore padoh tako gadno
na crveni tepih predvorja hotela i to ravno ispod stola za
kojim smo pili kafu. Kofer je naime bio prazan.
Ljudi su se u~tivo smejali i pomogo{e mi da se
dignem pitaju}i da li treba da zovu hitnu pomo}.
Ne treba rekoh ja, uzeh onaj kofer i u|oh u lift.
U sobi sam ga pregledao, bio je to obi~an veli-
ki kofer koji mo`ete svuda kupiti za dvadesetak evra ili
trijes dolara. Gledah mu i dr{ku, da nema na njemu ne{to
zapisano ili da ne miri{e na ne{to {to moju prijateljicu
podse}a na rodni kraj ili neke davne uspomene. Ni{ta
nisam video. Nisam imao izbora, nego moj kofer stavih u
njen i tako sa jednim koferom u kome je bio drugi, krenuh
jutrom na aerodrom.
Nikada nisam doku~io za{to je tra`ila taj prazan
kofer. Kad god bi je pitao ona bi se zagonetno sme{ila.
Da je kojim slu~ajem nostalgi~ne prirode kao ja, pomislio
bih da `eli da joj donesem malo beogradskog vazduha, ali
nije nimalo.
I ~esto kad nemam {ta da razmi{ljam pomislim
na tu zagonetku u vezi sa koferom. Za{to? Razbijam glavu
izvesno vreme, pa onda ka`em do vraga i ona i kofer, ima
nas zaista svakakvih na ovom svetu. Neki ~eznu i tra`e
pune kofere, a eto ima i onih koji ho}e prazne.
Evo, i sad ne mogu da se oslobodim tog pitan-
ja: Za{to prazan kofer?
D`o Moler@ivi i radi u Njujorku. Po profesiji moler,ro|eni je pisac, a u du{i nostalgi~ar.PRAZAN KOFER
Naru~ite knjige D`oa Molera
773.588.2700
P R I ^ A O G L E D A L A
Novembar 2007
27OOgglleeddaallooNovembar 2007
Muvao sam se ovih dana po Sajmu knjiga me|u 300.000 ljudi. Nisam
imao novu knjigu na ovogodi{njem Sajmu knjiga, pa sam i{ao da gledam }erku
^e Gevare, jednu malu debelu, koja ne li~i na tatu. Niti ima crvenu beretku, a ni
brkove, ali bilo je interesantno. Dogovorio sam da uradim knjigu o pozadini ubist-
va Zorana \in|i}a, koja se nikada ne}e otkriti.
Nije otkriveno ni ko je ubio dvojicu gardista na Top~ideru, kod
tajnog skloni{ta za generale, ali FBI sumnja da je to uradila Mladi}eva stra`a.
Karli iz Haga smo opet rekli da general nije kod nas, iako ga je VBA tra`ila
po starim kasarnama, a ona tvrdoglavo ponavlja da ga skrivamo.
Beograd je zapljusnuo talas bomba{kih napada, to se kriminalci tuku
oko svoje teritorije za reketiranje i prodaju narkotike. Obra~uni su po~eli i u {kolama, pa
ose}amo kao da nas davi mafija{ka no}na mora.
Nije otkriveno ni za{to je balkansko blato na terenu spre~ilo Zvezdu da fudbalski
porazi Bajern, tek izgubili smo i obrukali se. Nemci do{li sa rezervnim timom i smejali se
na{em blatu, ne shvataju}i da mi u njemu `ivimo ve} 9 vekova. Tek takvi smo, busamo se
da smo nebeski narod, a d... nam se vu~e po blatu.
Ne zna se da li }e do kraja godine biti izbora za predsednika, ali se nagove{tava.
Tek ja sam odlu~io da se ne kandidujem, jer ne znam da pravim kule i dvorove od blata.
Sre}no, Marko Lopu{ina!
@@UUTTAA SSRRBBIIJJAABio sam na proslavi 15 ro|endana Srpskog saveza, najaktivnije na{e
organizacije u Evropi. Bilo je sjajno, ali uvek se postidim kada vidim mlade
Srbe u dijaspori kako igraju srpska kola bolje od mene i drugih iz otad`bine.
Mladi Kraji{nici iz Halmstada su bili fenomenalni. Kad sam hteo da im se
zahvalim, shvatio sam da malo ko od njih govori srpski. To je zato jer
otad`bina ne poma`e srpske {kole u rasejanju.
Tako je sa nama, imamo sjajne pojedince, ali o~ajne politi~are i jo{
gore sisteme rada. Jednostavno Vladu Srbije dijaspora ne interesuje, a izgle-
da ni narod kod ku}e. Jer Srbijom hara `utica, posebno u Prokuplju i Ni{u. To je bolest
siroma{njih i prljavih. Nekada smo kao narod bili siroma{ni, ali ~isti i dostojanstveni, a
danas smo kaljavi. I ono malo bogastva {to narod ima daje za bezvezne stvari. Imamo
8 miliona mobilnih telefona i redove za nove brojeve po ceni od 1 evro.
Ali tehnolo{ka revolucija se ne jede i retko spa{ava `ivote. Bio sam u Bajmoku, u porod-
ici Borenovi}, ~ija su 3 ~lana poginula u saobra}ajnoj nesre}i, a jo{ dve devoj~ice le`e
u komi. Ako se probude ne}e imati kome da se vrate, primi}e ih babe i dede. Cela Srbija
se moli za `ivote Miljane (15) i Jovane (10) godina, ~ak i monasi u Hilandaru.
Patrijarhu Pavlu je sve lo{ije i za njega se molimo...
Tu`na je ova jesen, {to bi otpevao Toma Zdravkovi}...
K O L U M N AM a r k a L o p u { i n e
BLATNJAVA SRBIJA
28 OOgglleeddaalloo
S A M U Z I ^ K E S C E N E
U ^ikagu ovih dana gostuje “TVgrupa”, u kojoj posle du`eg vremena zajed-no nastupaju brat i sestra iz poznatemuzi~ke porodice Todosijevi}. O svomocu, vrsnom muzi~aru, svojim karijerama isrpkoj muzi~koj sceni u matici i dijasporiZorica i Vlada Todosijevi} govore za na{list.
Najstariji ~lan Todosijevi}a, otacRade, svirao je meksi~ku muziku uansamblu PALOMA, koji je bio veomapopularan po~etkom 60-ih i 70-ih godina.Ova grupa je prva dobila Zlatnu plo~u uistoriji jugoslovenske diskografije.Prodato je 100 hiljada plo~a, {to je biogotovo neverovatan podatak, s obzirom daje u to vreme postojalo samo 60 hiljadagramofona. Tek kasnije je tu nagradudobio i Predrag Gojkovi} Cune, za pesmu“Kafu mi draga ispeci”. Rade Todosijevi}je u svojoj uspe{noj muzi~koj karijeridobio mnogo dugih priznanja, ali mu jeova prva Zlatana plo~a ostala najdra`a.Starije generacije ga pamte kao osnova~agrupe PALOMA, organizatora brojnihturneja i koncerata, a bio je i direktorProdukcije plo~a. Izme|u ostalog, snimioje prvu plo~u Bjelog dugmeta i Sne`ane\uri{i}. Iako se na svim radio i televiz-ijskim stanicama 80-ih godina mogla ~utinjegova narodna kola, pesme i reklame,on je ostao skroman ~ovek. Sada se vi{ene bavi muzikom. Nasledili su ga, tako|eveoma talentovani, sin Vlada i k}erkaZorica.
Vlada Todosijevi} je sa trigodine po~eo da svira harmoniku. Prviput je na televiziji nastupao kada je imaosamo ~etiri godine, a od tog honorarakupio je dva bicikla, za sebe i sestru.Mediji su ga pratili ceo `ivot, godinamaje bio jedan od najzastupljenijihljudi na televiziji. Radio jerazli~ite poslove. Retko jekomponovao, ali je zave}inu svojih pesama dobi-jao nagrade. ^ak ~etiri nje-gove kompozije izveo jesimfonijski orkestar.Poslednje dve njegovepesme, koje je Todosijevi}snimio pro{le godine, a kojesu u Americi veomaslu{ane su “@ena na kapiji”Radeta Sari}a i pesmaMilomira Miljani}a“Kosovo”. Za deceniju i porada snimio je 1.600 trajnihsnimaka na{e izvorne muzike,na {ta je veoma ponosan. U tovreme Vlada je svirao iaran`irao muziku koja seizvodila na koncertima u
Domu sindikata. “Po~eo sam da komponujem
sredinom 80-tih godina. U kultnojradio emisiji Poselo Radija 202, radiosam {est godina. Kasnije sam postao~lan Narodnog ansambla RadijaTelevizije Srbije, svirao sam har-moniku-klavijature u ansambluBranislava \oki}a i sara|ivao samnogim peva~ima, gde sam radio vi{ekao aran`er, manje kao kompozitor. Saprodukcijskom ku}om Grand sara|ivaosam devet godina. Do sada samsnimio oko 500 plo~a. Sa mogima samradio, izme|u ostalih sa [abanomBajramovi}em, Cunetom, NedeljkomBilki}em, Borom Drlja~om, ne postojipeva~ koga nisam bar jednom otpra-tio,” rekao je Vlada Todosijevi}.
Zorica Todosijevi} je tako|eu {koli nau~ila da svira harmoniku.Program za koji je u muzi~koj {kolipredvi|eno {est godina redovnogu~enja, Zorica je zavr{ila za samo godinudana i dobila Mokranj~evu nagradu. Naharmonici je znala da svira samo klasiku,a od rane mladosti volela je rok muziku.S obzirom da ima dobar glas, Zorica jepo~ela da peva prate}e vokale. “Pratilasam mnoge poznate peva~e. Mada samvi{e volela kada sam bila prate}i vokal u
nekoj “progradskoj” muzi-ci, kao {to na primer
peva D`ej, uspe{nosam pratila iMilenu Plav{i},
koja peva
sasvim drugim stilom. Bila sam i muzi~kiurednik, na Poselu Radija 202, gde je svi-rao brat Vlada. Moj posao bio je da sasvim peva~ima koji su nastupali sara|ujem,od izbora pesama, do svih ostalih detal-ja,” se}a se Zorica.
U Ameriku nije do{la da bi osta-la, ve} samo da radi. Iako je na po~etkuznala samo nekoliko narodih pesama, brzoje repertoar prilagodila ukusu publike isada odli~no peva mnoge starogradske inarodne pesme.
S obzirom da su skoro ceo `ivotupu}eni na muziku, pitali smo ih da proko-mentari{u srpsku muzi~ku scenu. “Narodnamuzika u Srbiji si{la je na splav i otplovi-la niz reku. 70-tih godina, kada je ovamuzika kulminirala, skoro svaki peva~ jeimao svog kompozitora. Postojala su samodva televizijska programa, gde nije mogao
svako da peva. Ako neko nije bio dobarpeva~ nije mogao novcem kupiti
slavu. Devedesete su bileprelomne godine, biv{i rokeri izabavnjaci po~inju da komponu-ju narodnu muziku. Mnogirokeri su muzi~ki nepismeni, jerceo svoj muzi~ki vek sviraju
samo tri akorda. Pojava kompjuteraje omogu}ila ljudima koji ne znajuda sviraju da mogu da komponuju, aonima koji ne znaju da pevaju sni-maju plo~e. I tako dobili smo pesmekoje li~e jedna na drugu i kojepodse}aju na Kolibre. Nema vi{epesama za dobre peva~e, svepeva~ice zvu~e isto. U to vremepo~inje rat u biv{oj Jugoslaviji, svevrednosti, pa i moralne, padaju sveni`e. Postali su aktuelni kafi}i na
splavovima. Nije vi{ebio potreban ceoorkestar, dovoljan jebio jedan ~ovek, kojije svirao i pevao. Onikoji su trebali da sebore protiv toga nisubili zainteresovani.Mnogi koji se poziva-ju na narodnu muzikune znaju da pre rata41. godine u narod-nom ansamblu nijepostojala ni harmoni-ka niti gitara, ve}samo violina, ~elo iklavir. Vi{e od 90posto narodne muzikekomponovali suKrnjevac i Dragi{aNedovi} posle rata.Muzika susedihzemalja je mnogo uti-
cala na na{u muziku, pre svega bugarska,gr~ka, albanska, ma|arska i rumunska.Sevdalinke su doneli Jevreji iz [panije, azanimljivo je da je „Crven fesi} nano”iranska narodna pesma.,” ka`e Vlada.Govore}i o zabavnoj muzici, Vlada tvrdida ona vi{e ne postoji, narodnjaci pevajuzabavnu, a zabavnjaci narodnu muziku.Uga{eno je Beogradsko prole}e, MESAMi nekoliko drugih festivala, sa `aljenjempodse}a Vlada.
S obzirom da Zorica desetakgodina nastupa u ^ikagu, dobro poznajeovda{nju muzi~ku scenu. Ona ka`e da uAmeriku nove pesme iz Srbije sti`u sazaka{njenjem, a u maticu se vra}ajumnoge pogre{ne informacije. Naj~e{}e segovori da su koncerti odre|enih peva~abili izrazito pose}eni, a jedva da jeprodato nekoliko karata. Problem je i {tomnogi muzi~ari ili ne mogu da dobijuvizu ili im je avionska karta skupa, ~estone dodje kompletan sastav da pratipeva~a, pa nastup na sceni izgleda jadno,ka`e Zorica.
Njihovo zajedni~ko nastupanje uTV grupi svakako }e doprineti raznovrsni-joj ponudi zabavnog `ivota ^ika`ana. Uzredovne nastupe u toj grupi, Vlada je ura-dio i aran`man za nekoliko izvornihpesama u pozori{noj predstavi Ko{tana,koja se izvodi u Kulturom klubu SvetiSava.
Vlada je u Ameriku do{ao na ses-trin poziv. Nisu bili zajedno deset godina isada svaki slobodan trenutak koriste danadoknade izgubljeno. Gotovo jednoglasnoka`u da je najva`nije kada ~ovek svojevreme provodi sa porodicom.
Marijana Maljkovi}
Novembar 2007
Intervju: Zorica i Vlada Todosijevi}
PORODICA U SVETU MUZIKEBrat i sestra Todosijevi} zadovoljni su muzi~kim karijerama i ka`u da je najve}i uspeh opstati u tom poslu. Tajna uspeha je ostati
normalan i skroman i raditi s ljubavlju, saglasni su Zorica i Vlada.
Rade Todosijevi} - prvi sleva
Sestra i brat Zorica i Vlada, zajedno posle du`eg vremena
Bra~ni drug, koji je prilikom zaklju~enja braka pro-
menio prezime, mo`e posle razvoda uzeti ono prezime koje
je ranije posedovao.
Izjava o uzimanju prethodnog prezimena daje se
u roku od 6 meseci po prestanku braka i to mati~aru ko-
ji vodi mati~nu knjigu ven~anih u mestu gde je brak za-
klju~en, ili gde se nalazi prebivali{te davaoca izjave.
(Ukoliko je pro{ao rok od 6 meseci zahtev se podnosi
op{tinskom organu uprave). Ukoliko je brak razveden u
inostranstvu, potrebno je prethodno da stranka pokrene
postupak za priznavanje strane sudske odluke o razvodu
braka kod op{tinskog suda u Srbiji, prema mestu svog
poslednjeg prebivali{ta, te stranku treba uputiti da anga-
`uje advokata kod nas.
Re{enje nadle`nog suda o priznavanju strane
sudske odluke o razvodu braka zajedno sa izjavom o uzi-
manju prethodnog prezimena podnosi se mati~aru gde je
brak zaklju~en ili prema poslednjem prebivali{tu davaoca
izjave u Srbiji.
Ukoliko stranka predo~i DKP-u odnosne doku-
mente (re{enje na{eg suda o priznavanju strane sudske pr-
esude o razvodu braka i izjavu o uzimanju prethodnog pr-
ezimena), DKP mo`e pru`iti pomo} stranci prijemom za-
hteva i njegovim prosledjenjem nadle`nom mati~aru radi
upisa podataka u MKV i MKR uz istovremeno podno-
{enje zahteva za izdavanje novog izvoda iz MKR na pre-
thodno prezime.
Navedeni postupak podrazumeva i niz prethodnih
radnji kao {to su legalizacija strane sudske presude (overa
i nadovera), zatim overa prevoda iste ukoliko prevod nije
izvr{en od zakletog sudskog tuma~a, zatim overa potpisa
stranke na izjavi o uzimanju prethodnog prezimena i sl.
OOVVEERRAA PPOOTTPPIISSAA NNAA PPUUNNOOMMOO]]JJUU,,
OOVVLLAA[[]]EENNJJUU IILLII IIZZJJAAVVII
Overa potpisa na privatnim ispravama (punom-
o}je, ovla{}enje ili izjava) se vr{i u Generalnom konzu-
latu na osnovu va`e}eg jugoslovenskog paso{a tako {to
se privatna isprava potpisuje u prisustvu saradnika za ko-
nzularne poslove koji nakon toga overava potpis na tom
dokumentu. Ukoliko se zahtev {alje po{tom, potpis na pr-
ivatnoj ispravi treba da bude overen od strane javnog be-
le`nika (Notary Public). Potrebno je prilo`iti fotokopiju
jugoslovenskog paso{a kao i adresiran povratni koverat
sa pla}enom po{tarinom. Konzularna taksa za overu jed-
nog potpisa iznosi 46 ameri~kih dolara. Overa svakog sl-
ede}eg potpisa iznosi 27 dolara. Taksa se pla}a u goto-
vom ili putem “Money Order”-a koji treba da glasi na
Generalni konzulat Republike Srbije.
Generalni Konzulat Srbije ^ikago
201 E. Ohio Street, Suite 200 Chicago, IL, 60611
Telefon: 312.670.6707 Fax: 312.670.6787
Paso{ki poslovi: lokal 101 Ostali poslovi: lokal 104www.scgchicago.org
Ambasada Republike Srbije
2134 Kalorama Road N.W.
Washington, D.C. 20008
tel: (202) 332 0333 fax: (202) 332 3933e-mail: [email protected] [email protected]
PROMENA PREZIMENA
G E N E R A L N I K O N Z U L A T
B I H737 N. Michigan Ave.
Suite 820, Chicago, IL 60611
Tel 312.951.1245. Fax 312.951.1043
29
Z A K O N
OOgglleeddaallooNovembar 2007
IZ GENERALNOG KONZULATA SRBIJE U ^IKAGUIZ GENERALNOG KONZULATA SRBIJE U ^IKAGU
GODI[NJA PRETPLATA
NAME: ----------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------
CITY: ------------------------------------------- STATE: ----------------------
ZIP: --------------------------- TEL: --------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na adresu Ogledala
OOgglleeddaalloo -- SSeerrbbiiaann MMiirrrroorr.. 44110077 NN.. KKeeddzziiee AAvvee.. CChhiiccaaggoo IILL 6600661188
NA OGLEDALO12 meseci $50.00
30 OOgglleeddaalloo
B I Z N I S
Novembar 2007