Download - Priprem za cas
Pripremu za cas pises da bi TEBI bilo lakse. Cas osmisljavas sama i niko ti tu ne moze pomoci u potpunosti. Priprema sluzi da bi osmislila cas, da znas sta ces da radis, koliko ce trajati koji segment casa, a i da ti se ne desi da odlutas od cilja. Znaju deca da te odvuku od teme, ali tada pogledas pripremu i nastavis gde si stala. Pocetnik bi trebalo da uradi detaljniju pripremu. Scenario! Sve u stilu - ja kazem to, a ocekivani odgovor je to i to.Takodje, vazna je i vremenska artikulacija casa. Uvodni deo 5 do 10 minuta itd. Desava se da neke delove casa prolete, pa da onda ne znaju sta da rade do zvona. U dobroj pripremi osmislices i diferencirani rad. Razlicito je znanje ucenika. Treba imati i dodatne zadatke, ali i poneki zadatak u rezervi (ukoliko djaci prebrzo urade postavljene). Cas treba da bude osmisljen tako da ude interesantan. Koristiti i nastavna sredstva. Kada god nesto predajes, razmisljaj da li su djaci razumeli, da li je prilagodjeno njihovom uzrastu i znanju i koji su efekti casa. Sta su naucili? Da li im je znaje vece ili ne?
Evo vam skracenu verziju pripreme:
Predmet: Srpski jezik
Nastavna jedinica: Naučili smo štampana slova azbuke
Tip časa: utvrđivanje
Nastavna metoda verbalna, pisanje
Nastavni oblici frontalni, individualni
Nastavna sredstva: Bukvar, slovarica Cilj i zadaci časa: Uočavanje azbučnog reda slova, Vuk Karadžić kao tvorac azbuke
TOK ČASAUvodni deo časa:Naučili smo sva štampana slova pisma koje se zove ĆIRILICA.Svako slovo ima svoj redosled i on se zove AZBUKA.Čovek koji je tako poređao slova i napravio azbuku zvao se VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ. Glavni deo časa:Čitanje slova azbučnim redom.Na ovom stolu slova su razbacana. Napravite red.Hajde sada da se poređate po azbučnom redu.Pisanje imena i prezimena drugova i drugarica po azbučnom redu.Završni deo časa:Čitanje teksta Vuk Karadžić i bukvar Bukvar str 149Razgovor o tekstu.
PRIMJER PRIPREME ZA NASTAVNI SAT U MEKTEBU
R.br. Definicija Opis
1. Mekteb xy
2. Mektebska godina 2006/2007.
3. Godina (grupa) I - IX.
4. Broj mek. sata 43
5. Predmet Ibadat
6. Nastavna jedinica Sabah-namaz
7. Tip sata Obrada novog gradiva
8.
Ciljevi sata:
Odgojni Namaz jača vjeru i oplemenjuje čovjekov moral
Obrazovni Proširivanje znanja o temeljnim propisima islama
Funkcionalni Navikavanje na redovno izvršavanje ove obligatne dužnosti
9. Oblici rada frontalni, individualni i rad po grupama
10. Nastavna sredstva udžbenik, audio i video-kaseta
11. Nastavne metode razgovor, demonstracija, praktično uvježbavanje
12. Struktura sata:
Uvodni dio
Dragi moji,
Razmislimo malo koje nas blagodati okružuju i kojima se svakodnevno koristimo!
(Povedemo kratak razgovor o Božijim nimetima, a zatim:) Odakle sve te blagodati?
Dao nam ih je naš Tvorac i Gospodar svega postojećeg, Uzvišeni Allah. Lijep odgoj
nam nalaže da na svim tim blagodatima trebamo zahvaljivati. Je li tako?! (Sačekamo
odgovor djece, koji će biti potvrdan, a mi ćemo ga odobriti).
Kako se može biti zahvalan? (Saslušamo njihove odgovore i pomažemo im da ih
pravilno formulišu).
Eh, dragi moji, danas ćemo naučiti jedan poseban oblik zahvale Allahu, dž.š. Prije
toga, lijepo se i udobno namjestite na svojim mjestima i poslušajte ove divne
melodije. (Puštamo audio-kasetu /numera: Bilalovo buđenje na sabah, a zatim ezan.)
Glavni dio Nakon završetka ezana pravimo kratku emocionalnu pauzu, a zatim pitamo učenike
jesu li uživali u ovim lijepim melodijama, šta su sve čuli (učenje kaside, žubor vode,
pjesmu ptica, a zatim učenje ezana) i te detalje ukratko zajednički
prokomentarišemo. (U smislu ajeta: "Allaha slavi sve što je na nebesima i Zemlji...",
Ukažemo na svrhu ezana uz poseban osvrt na riječi "Es-salatu hajrun mine-n-nevm".
A sada, dragi moji, hoćemo li se prisjetiti šta treba obaviti prije klanjanja namaza (i
obnovimo uvjete za namaz) i koji su glavni sastavni dijelovi namaza?!
Jesmo li ono učili koji je prvi dnevni namaz? Kada se on klanja?
Zna li neko od vas klanjati sabah-namaz? (Ako zna pohvalimo ga i pozovemo da nam
pokaže kako on klanja taj namaz.) Nakon toga pitamo ih da li bi voljeli pogledati
klanjanje namaza na TV-u. Pošto će odgovor biti potvrdan, pustićemo video kasetu
klanjanja namaza (samo dva rekata), a potom im objasniti šta znači riječ rekat, šta on
sadrži, koliko ima rekata sabah-namaz, pokazati i praktično uvježbavati obavljanje
svakog rukna pojedinačno. Nakon toga ćemo ih podijeliti u dvije grupe (ili više) koje
će klanjati sunnet i farz. Potom ćemo pozvati dva dobrovoljca koji prije nisu znali
klanjati da nam sada pokažu šta su upamtili i naučili o klanjanju sabah-namaza.
Na kraju, porazgovaraćemo o svrhi namaza: jača našu vjeru i približava nas Allahu,
dž.š., odvraća od razvrata i svega što je ružno, čisti od grijeha (kao što bi kupanje
čistilo fizičke nečistoće), održava nas u stalnoj duhovnoj vezi sa Allahom, dž.š., njime
na najuzvišeniji način slavimo Allaha, dž.š. i zahvaljujemo Mu...
Završni dio
Provjeravamo šta su učenici zapamtili i pravimo sažetak gradiva; preporučujemo
učenicima da pred starijim ukućanima klanjaju sabah-namaz još istoga dana i da od
sljedećeg jutra redovito klanjaju taj namaz. Zadaća: nacrtati kako klanjaju namaz.
Čas završiti ilahijom koju će učenici učiti u horu (može i uz pratnju ilahije na
kasetofonu).
Operativni zadaci:
Učenici treba da:
- steknu najosnovnija znanja o vasioni i vasionskim telima, njihovim svojstvima, obliku i veličini Zemlje, njenom položaju u vasioni i u Sunčevom sistemu;
- steknu osnovna znanja o Zemljinim kretanjima i njihovim uzrocima i posledicama;
- steknu osnovna znanja i veštine iz kartografije, da se osposobe za korišćenje geografske karte i orijentaciju u prostoru;
- upoznaju pojave i procese u Zemljinim sferama (litosfera, atmosfera, hidrosfera i biosfera), kao i njihovu međusobnu uslovljenost;
- razumeju potrebu očuvanja, unapređenja i zaštite Zemljinih sfera i kompleksne geografske sredine u kojoj egzistira i čovek;
- razvijaju sposobnosti za aktivno sticanje i primenu znanja iz geografije kroz samostalno učenje i istraživanje.
Sadržaji programa
FIZIČKA GEOGRAFIJA (36)
I UVOD (1)
- Predmet proučavanja, podela i značaj geografije;
II VASIONA I ZEMLJA (5)
- Vasiona i vasionska tela; Sunčev sistem;
- Zemlja kao deo Sunčevog sistema; Mesec - Zemljin satelit;
- Oblik i veličina Zemlje; raspored kopna i mora na Zemlji.
III KRETANJA ZEMLJE I POSLEDICE NJENIH KRETANJA (5)
- Rotacija - obrtanje Zemlje oko zamišljene ose; pravac, dokazi i posledice rotacije;
- Revolucija - kretanje Zemlje oko Sunca; pravac, dokazi i posledice revolucije;
- Toplotni pojasevi na Zemlji; zonalni raspored i osnovne karakteristike.
IV PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE (5)
- Geografska mreža: meridijani i paralele na globusu i geografskoj karti;
- Pojam geografske karte; kartografski znaci;
- Nadmorska i relativna visina; predstavljanje reljefa metodom boja (hipsometrija).
V ZEMLJINE SFERE - OMOTAČI (20)
Litosfera: (5)
- Građa i sastav Zemlje i Zemljina kora;
- Litosferne ploče;
- Osnovni oblici reljefa nastali delovanjem endogenih (unutrašnjih) sila; vulkani i zemljotresi.
Atmosfera: (5)
- Opšte odlike (zagrevanje i hlađenje, voda u atmosferi); značaj atmosfere za život na Zemlji;
- Vreme - elementi i tipovi vremena;
- Zagađenost vazduha, ozonski omotač - zaštita i značaj.
Hidrosfera: (5)
- Opšte odlike hidrosfere; Svetsko more i njegova horizontalna podela; razuđenost obala; svojstva morske vode; kretanje morske vode;
- Podzemne vode: izdan i izvori; vode na kopnu: reke, jezera, lednici;
- Voda, najvažniji prirodni resurs - problem nestašice vode na Zemlji i zaštita vode od zagađivanja.
Biosfera: (3)
- Biljne zajednice na Zemlji, unapređivanje, značaj i zaštita biljnog sveta;
- Životinjski svet na Zemlji, unapređenje, značaj i zaštita životinjskog sveta.
GODIŠNJA SISTEMATIZACIJA GRADIVA (2)
OPŠTE NAPOMENE
Nastavni program GEOGRAFIJE za V razred osnovnog vaspitanja i obrazovanja oslanja se na savremena dostignuća i na perspektive razvoja geografske nauke, a primeren je interesovanjima i potrebama učenika. Stečena znanja i veštine učenici će primenjivati u istraživanju i analiziranju određenih geografskih pojava i procesa. Neophodno je zainteresovati učenike da u skladu sa svojim uzrasnim sposobnostima istražuju lokalnu sredinu i koriste stečena znanja i veštine, da pronalaze i koriste različite izvore informacija i da se osposobljavaju za samostalno učenje.
Pri izradi ovog programa polaznu osnovu činili su:
- opšti ciljevi i zadaci osnovnog obrazovanja i vaspitanja;
- obrazovni, vaspitni i funkcionalni zadaci savremene nastave geografije, uvažavajući sistem geografije kao naučne discipline, njene principe i njenu filozofsku osnovu;
- višegodišnja istraživanja i analize programa geografije brojnih država sveta,
- potrebe postizanja bolje ravnoteže između uzrasnih sposobnosti učenika, njihovih potreba i interesovanja,
- uslovi u kojima se realizuje nastavni predmet,
- opremljenost škola nastavnim sredstvima,
- iskustva i preporuke geografske stručne javnosti,
- preporuke Internacionalne geografske unije i Srpskog geografskog društva.
Koncepcija programa zasniva se na:
- postupnom uvođenju i razvijanju geografskih pojmova, pojava i procesa u okviru programskih sadržaja spiralno raspoređenih u drugom obrazovnom ciklusu;
- naglašavanju uloge geografskih metoda u osposobljavanju učenika da logički misle, što je od mnogostrukog značaja;
- pojmovima, pojavama i procesima savremene geografske nauke koji su značajni i pogodni za uspešnije razumevanje ukupnih sadržaja i neophodni su u procesu daljeg učenja;
- dosadašnjim nastavnim programima u Republici Srbiji;
- rezultatima praćenja primene dosadašnjih programa;
- Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04).
Šesti razred
Operativni zadaci:
Učenici treba da:
- upoznaju strukturu i sastav atmosfere;
- shvate pojam klime, klimatskih elemenata i klimatskih faktora;
- upoznaju osnovne tipove klime na Zemlji;
- shvate neophodnost zaštite atmosfere i ostalih Zemljinih sfera i kompleksne geografske sredine u kojoj egzistira i čovek;
- steknu osnovna znanja o uticaju spoljašnjih (egzogenih) sila u oblikovanju Zemljine površine (erozija i akumulacija);
- prepoznaju oblike reljefa koji nastaju radom spoljašnjih sila;
- shvate kako nastaje zemljište, kako se menja pod uticajem spoljašnjih sila i čoveka, da znaju osnovne tipove zemljišta i njihov značaj;
- upoznaju osnovne pojmove iz geografije stanovništva i naselja, shvate značaj i ulogu prirodnih, društvenih i privrednih činilaca i njihovo jedinstvo;
- steknu osnovna znanja o privredi, njenoj podeli i faktorima razvoja;
- shvate pojam prirodne i geografske sredine i pojam geografske regije;
- prošire znanja iz kartografije i osposobe se za korišćenje geografske karte u sticanju novih znanja i za orijentaciju u prostoru;
- upoznaju najvažnije prirodnogeografske odlike Evrope, njenih regija i država;
- upoznaju najvažnije društvenogeografske odlike Evrope, njenih regija i država;
- upoznaju najvažnije ekonomskogeografske odlike Evrope, njenih regija i država;
- se osposobe za korišćenje geografske literature i različitog ilustrativnog materijala radi lakšeg savlađivanja nastavnog gradiva i osposobljavanja za samostalni rad.
Sadržaji programa
I ELEMENTI OPŠTE FIZIČKE GEOGRAFIJE (10)
Uvod u programske sadržaje (1)
Atmosfera (4)
- Sastav i struktura atmosfere;
- Pojam klime, klimatski elementi i klimatski faktori;
- Osnovni tipovi klime.
Egzogene (spoljašnje) sile Zemlje (5)
- Erozivni i akumulativni oblici reljefa nastali delovanjem spoljašnjih sila;
- Zemljište - postanak, osnovni tipovi i značaj.
II STANOVNIŠTVO I NASELJA NA ZEMLJI (5)
- Pojam ekumene, broj i raspored stanovnika na Zemlji;
- Prirodni priraštaj svetskog stanovništva, struktura svetskog stanovništva (rasna, nacionalna, verska, starosna, profesionalna...) i migracije (pojam, uzroci i posledice);
- Naselja - vrste i tipovi; povezanost naselja u konurbacije i megalopolise.
III GEOGRAFSKA SREDINA I LJUDSKE DELATNOSTI (3)
- Pojam prirodne i geografske sredine i geografske regije;
- Pojam privrede i podela na privredne delatnosti i grane, uticaj prirodnih i društvenih faktora na razvoj privrede.
IV KARTOGRAFIJA (5)
- Elementi sadržaja geografske karte i podela geografskih karata po razmeru i sadržaju;
- Predstavljanje geografskih sadržaja na kartama;
- Geografska širina i geografska dužina.
V REGIONALNA GEOGRAFIJA EVROPE (47)
Opšti geografski pregled Evrope (8)
- Osnovni geografski podaci o kontinentu: ime, granice, veličina i geografski položaj;
- Prirodnogeografske odlike Evrope: vertikalna i horizontalna razuđenost evropskog kontinenta, klimatska i vegetacijska obeležja, hidrografske karakteristike;
- Društvenoekonomske odlike Evrope: stanovništvo, naselja, prirodna bogatstva i privreda;
- Integracijski procesi u Evropi i podela na regije.
Južna Evropa (14)
- Prirodnogeografske odlike Južne Evrope: vertikalna i horizontalna razuđenost evropskog kontinenta, klimatska i vegetacijska obeležja, hidrografske karakteristike;
- Društvenoekonomske odlike Južne Evrope: stanovništvo, naselja, prirodna bogatstva, privreda i politička podela Južne Evrope.
Države na Balkanskom poluostrvu:
- DZ Srbija i Crna Gora,
- Bosna i Hercegovina i Hrvatska,
- Makedonija i Albanija,
- Bugarska i Grčka,
- Apeninsko poluostrvo: Italija,
- Pirinejsko poluostrvo: Španija i Portugalija,
- Geografski pregled ostalih država Južne Evrope: Andora, Monako, Vatikan, San Marino, Malta i evropski deo Turske.
Srednja Evropa (8)
- Prirodnogeografske karakteristike: vertikalna i horizontalna razuđenost evropskog kontinenta, klimatska i vegetacijska obeležja, hidrografske karakteristike;
- Društvenoekonomske karakteristike: stanovništvo, naselja, prirodna bogatstva, privreda i politička podela Srednje Evrope;
- Podunavske zemlje;
- Alpske zemlje;
- Pribaltičke zemlje.
Zapadna Evropa (6)
- Prirodnogeografske karakteristike: vertikalna i horizontalna razuđenost evropskog kontinenta, klimatska i vegetacijska obeležja, hidrografske karakteristike;
- Društvenoekonomske karakteristike: stanovništvo, naselja, prirodna bogatstva, privreda i politička podela Zapadne Evrope;
- Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Severna Irska;
- Francuska.
Severna Evropa (4)
- Prirodnogeografske karakteristike: vertikalna i horizontalna razuđenost evropskog kontinenta, klimatska i vegetacijska obeležja, hidrografske karakteristike;
- Društvenoekonomske karakteristike: stanovništvo, naselja, prirodna bogatstva, privreda i politička podela Severne Evrope;
- Švedska.
Istočna Evropa (7)
- Prirodnogeografske karakteristike: vertikalna i horizontalna razuđenost evropskog kontinenta, klimatska i vegetacijska obeležja, hidrografske karakteristike;
- Društvenoekonomske karakteristike: stanovništvo, naselja, prirodna bogatstva, privreda i politička podela Istočne Evrope;
- Ruska federacija;
- Ukrajina.
GODIŠNJA SISTEMATIZACIJA GRADIVA (2)
OPŠTE NAPOMENE
Nastavni program GEOGRAFIJE za šesti razred osnovnog vaspitanja i obrazovanja oslanja se na savremena dostignuća i na perspektive razvoja geografske nauke, a primeren je interesovanjima i potrebama učenika. Stečena znanja i veštine učenici će primenjivati u istraživanju i analiziranju određenih geografskih pojava i procesa. Neophodno je zainteresovati učenike da u skladu sa svojim uzrasnim sposobnostima istražuju lokalnu sredinu i koriste stečena znanja i veštine, da pronalaze i koriste različite izvore informacija i da se osposobljavaju za samostalno učenje.
Pri izradi ovog programa polaznu osnovu činili su:
- opšti ciljevi i zadaci osnovnog obrazovanja i vaspitanja;
- obrazovni, vaspitni i funkcionalni zadaci savremene nastave geografije, uvažavajući sistem geografije kao naučne discipline, njene principe i njenu filozofsku osnovu;
- višegodišnja istraživanja i analize programa geografije brojnih država sveta,
- potrebe postizanja bolje ravnoteže između uzrasnih sposobnosti učenika, njihovih potreba i interesovanja,
- uslovi u kojima se realizuje nastavni predmet,
- opremljenost škola nastavnim sredstvima,
- iskustva i preporuke geografske stručne javnosti,
- preporuke Internacionalne geografske unije i Srpskog geografskog društva.
Koncepcija programa zasniva se na:
- postupnom uvođenju i razvijanju geografskih pojmova, pojava i procesa u okviru programskih sadržaja spiralno raspoređenih u drugom obrazovnom ciklusu;
- naglašavanju uloge geografskih metoda u osposobljavanju učenika da logički misle, što je od mnogostrukog značaja;
- pojmovima, pojavama i procesima savremene geografske nauke koji su značajni i pogodni za uspešnije razumevanje ukupnih sadržaja i neophodni su u procesu daljeg učenja;
- dosadašnjim nastavnim programima u Republici Srbiji;
- rezultatima praćenja primene dosadašnjih programa;
- Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Službeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03, 58/04 i 62/04).
Način ostvarivanja programa
Nastavni program GEOGRAFIJE za peti razred tematski je koncipiran. Godišnji fond časova nije promenjen. Nastavnicima se preporučuje orijentacioni broj časova po nastavnim temama, kao i nastavni sadržaji koje bi trebalo obraditi. Sadržaji opšte fizičke geografije su u velikoj meri apstraktni i teški za učenike ovog uzrasta. Nastavnik mora da ima u vidu pomenute teškoće i da korišćenjem različitih nastavnih metoda i sredstava učini ove sadržaje pristupačnijim učenicima i njihovom uzrastu i sposobnostima. Potrebno je da se izbegava verbalizam, a da se kod učenika podstiče radoznalost, sistematičnost i kreativnost. Fond časova treba racionalno koristiti u skladu sa nastavnim sadržajima. Sadržaji opšte geografije imaju poseban značaj jer predstavljaju osnovu za kasnije izučavanje regionalne geografije i zato se njihovom izučavanju mora posvetiti posebna pažnja. Od stepena usvojenosti ovih sadržaja u velikoj meri zavisi dalji rad na izučavanju geografije u starijim razredima.
Sloboda i kreativnost nastavnika ispoljiće se kroz samostalno planiranje i određivanje tipova časova, izbora nastavnih metoda, tehnika, aktivnosti, didaktičkih sredstava i pomagala. U koncipiranju nastavne teme nastavnik treba da vodi računa o:
- uzrasnim karakteristikama i mogućnostima učenika
- potrebama i interesovanjima učenika
- uslovima u kojima se realizuje nastavni predmet
- raspoloživim nastavnim sredstvima.
Sadržaji programa nastavnog predmeta geografije u petom razredu osnovne škole obuhvataju sistematsko izučavanje elemenata opšte geografije, a programsku strukturu čini pet nastavnih tema:
1. Uvod
2. Vasiona i Zemlja
3. Kretanja Zemlje i posledice njenih kretanja
4. Prikazivanje Zemljine površine
5. Zemljine sfere - omotači.
Sadržaji matematičke geografije treba da pruže učenicima predstavu o vasioni i vasionskim telima, Sunčevom sistemu, postanku Sunčevog sistema, postanku Zemlje, njenim kretanjima i posledicama.
Sadržaji iz kartografije treba da doprinesu boljem poznavanju i korišćenju karte u proučavanju geoprostora.
Fizička geografija svojim sadržajima proučava prirodu Zemljine površine, njenih sfera, njihovu kompleksnost i međusobnu zavisnost. Pri tome treba ukazivati na zavisnost čoveka od prirode, na njegovo delovanje na prirodu i na racionalno korišćenje geoprostora. Iz toga proizilazi da je fizička geografija tesno povezana sa društvenom geografijom i da one čine jedinstvenu celinu. Osnovne fizičko-geografske pojave i procesi ne mogu da se obrade u petom razredu, zbog toga se određeni sadržaji prenose u šeti razred. Nastavnicima se predlaže da u okviru svake tematske celine obrade i odgovarajuće sadržaje iz lokalne sredine, vodeći računa o usklađenosti tih sadržaja sa temom koja se obrađuje. Na taj način učenici mogu da prave poređenja određenih nastavnih sadržaja sa njima poznatim i bliskim sadržajima iz neposrednog okruženja, a na ovaj način usvajanje nastavnog gradiva biće potpunije a znanja i umenja trajnija.
U šestom razredu osnovne škole nastavni program GEOGRAFIJE tematski je koncipiran. Godišnji fond časova nije promenjen. Nastavnicima se preporučuje orijentacioni broj časova po nastavnim temama, kao i nastavni sadržaji koje bi trebalo obraditi. Programsku strukturu čine četiri nastavne teme:
1. Elementi opšte geografije,
2. Stanovništvo i naselja na Zemlji,
3. Geografska sredina i ljudske delatnosti i
4. Regionalna geografija Evrope.
Ovako koncipiran program, koji sa programom petog razreda čini kompaktnu celinu, treba da pruži učenicima ovog uzrasta osnovna znanja iz fizičke i društvene geografije, da bi se uspešno obradila geografija država i kontinenata, odnosno sveta.
Programom je predviđena obrada pojedinih komponenata prirodne sredine, kao što su: sastav i struktura atmosfere, klima, klimatski elementi i faktori, i klimatski tipovi, egzogene sile i oblici reljefa nastali njihovim delovanjem, zemljište i osnovni tipovi zemljišta. Prirodna sredina je u suštini splet tesno povezanih i međusobno uslovljenih komponenata koje predstavljaju jedinstvenu celinu. Imajući u vidu narušavanje ravnoteže u prirodnoj sredini, potrebno je ukazivati na prevenciju i na zaštitu prirode.
Geografija stanovništva i naselja na Zemlji koncipirana je tako da se njenom obradom ukaže na najvažnije demografske i demogeografske probleme čovečanstva. Težište treba da bude na osnovnim odlikama stanovništva, vrstama i tipovima naselja. Preporuka je da se statistički podaci prikazuju samo ilustrativno ili komparativno, a da se ne insistira na njihovom zapamćivanju.
Na ovom uzrastu učenicima je potrebno ukazati na različitost prirodne i geografske sredine na osnovu kojih se izdvajaju geografske regije, kao i na složenost i podelu ljudskih delatnosti, pri čemu treba naglasiti uticaj prirodnih i društvenih faktora na razvoj privrede.
Sadržaji iz kartografije treba da doprinesu korišćenju karte pri upoznavanju regija i država Evrope, geoprostora i lokalne sredine. Osnovna znanja iz kartografije učenici su stekli u mlađim razredima i petom razredu osnovne škole. Posebno treba insistirati na kartografskoj pismenosti i upotrebi i sastavljanju geografske karte različitog razmera i sadržine.
U okviru regionalne geografije predviđena je obrada Evrope u celini, koja treba da pruži mogućnost sagledavanja opštih karakteristika kontinenta, da bi se na osnovu toga jasnije mogle uočiti osobenosti pojedinih regionalnih celina i pojedinih država Evrope. Prilikom obrade država potrebno je da se, na osnovu poznavanja kontinenta kao celine, istaknu bitne fizičkogeografske i društvenogeografske odlike država koje utiču na razvoj njihovih privreda. Takođe, treba ukazati na postojeće razlike u stepenu razvijenosti privrede država Evrope, kao i na protivurečnosti koje postoje između prirodnih bogatstava i nivoa razvijenosti njihove privrede. Međutim, države su međusobno različite i u svakoj od njih su zastupljene određene privredne delatnosti i grane specifične za tu zemlju, koje treba posebno naglasiti.
Pri izlaganju sadržaja o državama treba ukazati na neophodnost saradnje zemalja u regionu i na kontinentu, kao i na potrebu uvažavanja različitosti i tolerancije na svim nivoima.
U uvodnom delu časa nastavnik:
- obnavlja delove gradiva koji su obrađeni na časovima predavanja a odnose se na datu vežbu (definicija veličine koja se određuje i metod koji se koristi da bi se veličina odredila),
- obraća pažnju na činjenicu da svako merenje prati odgovarajuća greška i ukazuje na njene moguće izvore,
- upoznaje učenike s mernim instrumentima i obučava ih da pažljivo rukuju laboratorijskim inventarom.
- ukazuje učenicima na mere predostrožnosti kojih se moraju pridržavati radi sopstvene sigurnosti pri rukovanju aparatima, električnim izvorima, raznim uređajima i sl.
Dok učenici vrše merenja, nastavnik aktivno prati njihov rad, diskretno ih nadgleda i, kad zatreba, objašnjava im i pomaže.
Pri unošenju rezultata merenja u đačku svesku, procenu greške treba vršiti samo za direktno merene veličine (dužinu, vreme, električnu struju, električni napon i sl.), a ne i za veličine koje se posredno određuju (električni otpor određen primenom Omovog zakona). Procenu greške posredno određene veličine nastavnik može da izvodi u okviru dodatne nastave.
Ako nastavnik dobro organizuje rad u laboratoriji, učenici će se ovom obliku nastave najviše radovati.
Metodska uputstva za druge oblike rada
Jedan od oblika rada sa učenicima su domaći zadaci. Nastavnik planira domaće zadatke u svojoj redovnoj pripremi za čas. Pri odabiru zadataka, nastavnik težinu zadatka prilagođava mogućnostima prosečnog učenika i daje samo one zadatke koje učenici mogu da reše bez tuđe pomoći. Domaći zadaci odnose se na gradivo koje je obrađeno neposredno na času (1–2 zadatka) i na povezivanje ovog gradiva sa prethodnim (1 zadatak).
O rešenjima domaćih zadataka diskutuje se na sledećem času, kako bi učenici dobili povratnu informaciju o uspešnosti svog samostalnog rada.
Praćenje rada učenika
Nastavnik je dužan da kontinuirano prati rad svakog učenika kroz neprekidnu kontrolu njegovih usvojenih znanja, stečenih na osnovu svih oblika nastave: demonstracionih ogleda, predavanja, rešavanja kvantitativnih i kvalitativnih zadataka i laboratorijskih vežbi. Ocenjivanje učenika samo na osnovu rezultata koje je on postigao na pismenim vežbama neprimereno je učeničkom uzrastu i fizici kao naučnoj disciplini. Nedopustivo je da nastavnik od učenika, koji se prvi put sreće s fizikom, traži samo formalno znanje umesto da ga podstiče na razmišljanje i logičko zaključivanje. Učenik se kroz usmene odgovore navikava da koristi preciznu terminologiju, razvija sposobnost da svoje misli jasno i tečno formuliše i ne doživljava fiziku kao naučnu disciplinu u kojoj su jedino formule važne.
Budući da je program, kako po sadržaju tako i po obimu, prilagođen psihofizičkim mogućnostima učenika osnovne škole, stalnim obnavljanjem najvažnijih delova iz celokupnog gradiva postiže se da stečeno znanje bude trajnije i da učenik bolje uočava povezanost raznih oblasti fizike. Istovremeno se obezbeđuje da učenik po završetku osnovne škole zadrži u pamćenju sve osnovne pojmove i zakone fizike, kao i osnovnu logiku i metodologiju koja se koristi u fizici pri proučavanju fizičkih pojava u prirodi.
Pošto još nisu definisani standardi znanja i umenja učenika za pojedine razrede i cikluse, navešćemo osnovne zahteve znanja i umenja učenika na kraju šestog razreda. Neka od tih znanja i umenja su navedena u ciljevima i zadacima predmeta, a neka u operativnim zadacima.
Osnovna znanja i umenja učenika na kraju šestog razreda
Znati i razumeti
U okviru funkcionalne pismenosti:
- znati i razumeti pojmove: fizičko telo, mirovanje, kretanje, putanja, put, vreme, brzina, pravac i smer kretanja
- znati pojam mase i gustine
U okviru razumevanja fizičkih fenomena u prirodi i razvijanja fizičkih pojmova:
- razumeti i opisivati pravolinijsko kretanje tela i pojavu inercije
- razumeti silu kao meru uzajamnog delovanja tela (elastično, gravitaciono, električno, magnetno) i pojam pritiska (čvrstih tela i tečnosti)
U okviru razvijanja sposobnosti za aktivno sticanje znanja o fizičkim pojavama kroz jednostavna istraživanja:
- koristiti usmena i pismena uputstva za izvođenje ogleda
- opisati rečima i slikom postupke i korake u istraživanju
U okviru razvijanja logičkog i apstraktnog mišljenja:
- razumeti da numeričke vrednosti veličina sa jedinicom mere predstavljaju poseban oblik informacija o pojavama i procesima realnog sveta
- koristiti promenljivu (slovo) za zapisivanje problema matematičkim jezikom, rešavati problem i proveriti rešenje
U okviru sticanja znanja i razvijanja sposobnosti merenja različitih veličina:
- znati šta su merna jedinica i merni broj
- korišćenjem odgovarajućih mernih instrumenata izmeriti fizičke veličine: dužinu, zapreminu, masu, silu, vreme; izraziti ih u jedinicama SI sistema i koristiti prefikse kilo, deci, centi i mili
- odrediti srednju vrednost neke neposredno merene veličine i odrediti srednju brzinu, gustinu i pritisak.
Umeti
U okviru razvijanja funkcionalne pismenosti:
- umeti da se jasno izrazi rečima, slikom, tabelom i da se koristi jezikom matematike i fizike
- koristiti različite izvore informacija (udžbenik, priručnik, popularnu naučnu literaturu, Internet...)
U okviru razvijanja sposobnosti za aktivno sticanje znanja o prirodnim pojavama kroz istraživanje:
- umeti da prikuplja podatke posmatranjem, merenjem i dr.
- izvoditi jednostavne eksperimente
- opisivati i prikazivati (tabelarno, grafički) dobijene podatke
U okviru razvijanja logičkog i apstraktnog mišljenja:
- koristiti različite pristupe u razumevanju i predstavljanju problem-situacija i razlikuje bitne od nebitnih informacija;
- planirati i realizovati jednostavna istraživanja, formuliše pitanja, traži odgovore i izvodi logičke zaključke.
U okviru sticanja znanja i razvijanja sposobnosti merenja različitih veličina:
- izabrati i koristiti odgovarajuće merne jedinice zavisno od vrste i veličine objekta merenja i da odabere i koristi odgovarajući pribor za merenje
- oceniti rezultat nezavisno od merenja i računanja
- proceni i proveri smislenost rezultata merenja i računanja
U okviru razvijanja sposobnosti za primenu znanja iz fizike:
- primenjivati stečena znanja u različitim situacijama (igra, učenje, životne situacije, prepoznavanje opasnosti).
U okviru razvijanja samostalnosti i sposobnosti za rad u grupi:
- saslušati druge, samostalno iskazivati svoje ideje i u timu razmenjuje znanja i iskustva;
- svoje stavove braniti činjenicama i primerima
Dodatna i dopunska nastava
Dodatna nastava iz fizike organizuje se u šestom razredu sa po jednim časom nedeljno. Programski sadržaji ove nastave obuhvataju:
- izabrane sadržaje iz redovne nastave koji se sada obrađuju kompleksnije (koristi se i deduktivni pristup fizičkim pojavama, rade se teži zadaci, izvode preciznija merenja na složenijim aparatima itd.) i
- nove sadržaje, koji se naslanjaju na program redovne nastave, ali se odnose na složenije fizičke pojave ili na pojave za koje su učenici pokazali poseban interes.
Redosled tematskih sadržaja u dodatnoj nastavi prati redosled odgovarajućih sadržaja u redovnoj nastavi. Ukoliko u školi ne postoje tehnički uslovi za ostvarivanje nekih tematskih sadržaja iz dodatne nastave, nastavnik bira one sadržaje koji mogu da se ostvare. Pored ponuđenih sadržaja, mogu se realizovati i teme za koje učenici pokažu posebno interesovanje. Korisno je da nastavnik pozove istaknute stručnjake da u okviru dodatne nastave održe popularna predavanja.
Dopunska nastava se takođe organizuje sa po jednim časom nedeljno. Nju pohađaju učenici koji u redovnoj nastavi nisu bili uspešni. Cilj dopunske nastave je da učenik, uz dodatnu pomoć nastavnika, stekne minimum osnovnih znanja iz sadržaja koje predviđa program fizike u osnovnoj školi.
Slobodne aktivnosti učenika , koji su posebno zainteresovani za fiziku, mogu se organizovati kroz razne sekcije mladih fizičara.