-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
1/36
Đesika Kolarić (2. razred)
Menori: dr. sc. Žaklin Lukša prof. savjetnik
Tanja Šalamon, prof.
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA
PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
Čakovec
4. ožujka 2013.
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec
Vladimira Nazora 34, 40 000 Čakovec
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
2/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
1
Sažetak Koncentracije metala u okolišu mogu se povećati različitim utjecajima, a posebnu opasnost
predstavlja karakteristika teških metala da se akumuliraju u živim organizmima i remete prirodnu ravnotežu u hranidbenim lancima. S obzirom na to da je propolis sve popularniji
dodatak prehrani, smatramo da bi trebalo istražiti čistoću tih proizvoda ovisno o lokaciji
košnica. Istraživanjem ćemo izmjeriti koncentracije metala (Pb, Cd, Hg, As, Cu, Zn, Co, Fe) u
uzorcima propolisa u košnicama ovisno o blizini pruge, prometnih cesta, industrijskih zona,
područja intenzivne poljoprivrede ili drugih mogućih zagađivača. Pretpostavka je da će
propolis iz košnica smještenih u blizini navedenih zagađivača sadržavati povišene
koncentracije pojedinih metala. Za analizu su prikupljeni uzorci propolisa iz košnica sa sedam
lokacija s područja cijelog Međimurja: Štrigova, Mursko Središće, Nedelišće, Čakovec, Novo
Selo Rok, Kotoriba, Donja Dubrava. Za analizu uzoraka korištena je metoda atomske
apsorpcijske spektrofotometrije u plazmi. Rezultati analize potvrdili su razlike među uzorcima
u koncentraciji pojedinih metala. Komparacijom dobivenih rezultata s karakteristikama
lokacije na kojoj su sakupljeni utvrđeno je postojanje korelacija između koncentracije metala i
blizine industrijskih zona, prometnica ili željeznice, te područja intenzivne poljoprivrede.
Suprotno očekivanju, uzorak sakupljen iz košnice smještene u neposrednoj blizini zaštićenog
ornitološkog rezervata „Pažut“ na samom ušću rijeka Mure i Drave, odstupao je od
postavljene hipoteze. U njemu su izmjerne najviše koncentracije olova, cinka i kadmija. Iako
je ova lokacija najmanje direktno izložena utjecaju potencijalnih zagađivača, moguće je da je
za rezultat odgovorna voda iz rijeke Drave jer neka istraživanja pokazuju da sadrži povećanu
koncentraciju metala (Pb, Cd, Zn), a oni putem vode ulaze u hranidbene lanace pa tako dolaze
i u propolisu. O dobivenim rezultatima potrebno je informirati pčelare i educirati ih o potrebi
selidbe košnica s područja u kojem su utvrđena značajnija zagađenja teškim metalima, a
posebice olovom.
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
3/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
2
Sadržaj
1. Uvod……………………………………………………………….……………………….3
1.1. Pčele……………………………………………………..……………………......4
1.2. Ustroj košnice…………………..............…………………..……………….........5
1.3. Pčelinji proizvodi…………………………….......…..…………………………..6
1.4. Propolis……………………………………….……..…………………………...6
1.5. Metali u sastavu pčelinjih proizvoda………………….......................………......8
1.6. Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (aas)…….…….............................….11
3. Materijali i metode……………………………………………..........………….………14
1.1. Uzorci……………………………………………………………….………….14
1.2. Lokacije košnica…………………………………………………….........….....16
1.3. Postupak analize……………………………………………….........………….23
4. Rezultati……………………………………………………………….....……………...24
5. Rasprava…………………………………………………………………...……………29
6. Zaključak……………………………………………………………….....…………….32
Popis literature……….………...……………………………………….…….........……...33
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
4/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
3
1. Uvod
Danas se nerijetko koriste dodaci prehrani čiji je cilj održati zdravlje osiguravajući
dodatne hranjive i korisne tvari u prehrani. Prema Pravilniku o dodacima prehrani, dodacima
smatramo pripravke koji su proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari
s hranjivim ili fiziološkim učinkom i iz sirovina biljnog podrijetla (Pravilnik, 2008). Često se
kao dodaci prehrani koriste i pčelinji proizvodi: med, cvjetni prah, matična mliječ, vosak,
pčelinji otrov i propolis. Kako se neprestano otkrivaju pozitivni učinci pčelinjih proizvoda,
postali su jedni od najpopularnijih i najučinkovitijih dodataka prehrani. Problemi se međutim
mogu javiti zbog onečišćenja okoliša iz kojeg onda različite tvari poput npr. teških metala
mogu dospjeti u pčelinje proizvode i tako doći i do čovjeka.
Koncentracije metala u okolišu mogu se povećati različitim utjecajima, a posebnu
opasnost predstavlja karakteristika metala da se akumulir aju u živim organizmima i remete
prirodnu ravnotežu u hranidbenim lancima. S obzirom na to da je propolis, kao i svi pčelinji
proizvodi, sve popularniji i koristi se kao dodatak prehrani, smatramo da bi trebalo istražiti
čistoću tih proizvoda ovisno o lokaciji košnica. Pretpostavka je da će propolis iz košnica
smještenih u blizini željezničkih pruga, prometnih cesta, industrijskih zona ili područja
intenzivne poljoprivrede sadržavati povećane koncentracije metala. Iako Međimurje nema
značajnijih industrijskih zona pa se ne očekuje izrazitije zagađenje, ipak želimo utvrditi kolike
su koncentracije teških metala u različitim uzorcima propolisa u košnicama ovisno o blizini
pruge, prometnih cesta ili drugih mogućih zagađivača. Iz spektrofotometrijske analize
propolisa prikupljenih s različitih lokacija na području cijelog Međimurja moći će se vidjeti u
kolikim se koncentracijama ovi metali nalaze u hranidbenim lancima tj. u kojoj je mjeri okoliš
zagađen i prelaze li koncentracije metala na pojednim lokacijama MDK (maksimalne
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
5/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
4
dozvoljene koncentracije). O dobivenim rezultatima potrebno je informirati pčelare i educirati
ih o potrebi selidbe košnica s područja u kojem su utvrđena značajnija zagađenja metalima.
1.1. Pčela (Apis mellifica)
Sistematika pčele svrstava u domenu eukariota ( Eukaryota), carstvo životinja
( Animalia), koljeno beskralješnjaca ( Arthropoda), razred kukaca ( Insecta), red opnokrilaca
( Hymenoptera), podred pčela ( Apocrita), porodicu pčela ( Apoidea), rod pčela ( Apis) i vrstu
medonosnih pčela ( Apinae). Danas je poznato nekoliko stotina vrsta pčela, no samo četiri
vrste su medonosne i one zajedno čine rod Apis (Bauer i sur., 1999).
Na tijelu pčele razlikujemo glavu, prsa i zadak (slika 1.). Na glavi pčele nalazi se par ticala
koje sadrže nekoliko stotina osjetljivih mirisnih stanica omogućavajući joj izuzetno razvijeno
razlučivanje mirisa. U gornjem dijelu glave smještena je također i mliječna žlijezda koja služi
za lučenje matične mliječi (Taranov, 2006; Bauer i sur., 1999). Na prsa su pričvršćena dva
para krila i tri para nogu koje pokreću snažni mišići smješteni unutar prsnih kolutića. Na
prsima se također nalazi i prsna žlijezda koja luči slinu. Ostatak organa za izlučivanje,
zajedno s organima za probavu, srcem i otrovnom žlijezdom za žalac smjestili su se na zatku.
Probavni sustav pčela vrlo je složen. Kada hrana prođe kroz jednjak ulazi u medni mjehur
gdje počinje obrada složenih šećera iz nektara u jednostavne šećere koji kasnije čine med.
Crijevu pčela prethodi tzv. međucrijevo koje propusti onu količinu hrane koja joj je potrebna,
a ostatak hrane ona predaje drugim pčelama ili ga polaže u saće kao zalihu hrane.
Neprobavljene tvari izbacuju se iz crijeva tijekom leta. Dišni sustav sastoji se od 10 pari
odušaka smještenih na prsima i zatku koji su okruženi hitinskim dlačicama, dušnika i
dušničkih kapilara. Posebno je prilagođen zaštiti od ulaska nametnika u organizam. Hranjivim
tvarima tijelo pčele ne opskrbljuje krv, već hemolimfa (Bauer i sur., 1999).
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
6/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
5
a) b)
Slika 1. a) P čela skuplja pelud (Bauer i sur., 1999), b) M orfologija pčela, dijelovi glave, grudiju i abdomena (zatka) (Taranov, 2006)
1.2. Ustroj košnice
Svako pčelinje društvo se nastanjuje u košnicu i sastoji se od muških članova (trutovi)
i ženskih članova (matica, pčele radilice) (Bauer i sur., 1999). Matica se izliježe isključivo iz
oplođenih jaja, a pčele radilice hrane je matičnom mliječi. Pčele radilice najbrojnije su i
također se legu iz oplođenih jaja, a žive oko 40 dana ljeti i u proljeće, dok zimi i u jesen
postižu i starost do 6 mjeseci. Nakon što se izlegu, ostaju u košnici u obliku larva gdje se za
njih brinu mlade pčele koje još ne mogu letjeti pa pomažu u košnici hraneći oplođena jaja i
larve i čisteći ćelije za nova jaja, to su tzv. kućne pčele. U početku ih hrane matičnom mliječi,
a nakon toga mješavinom meda i cvjetnoga praha. Kada kućna pčela dosegne dovoljnu starost
(20 dana), izliječe iz košnice i postaje pčela sakupljačica. U vrijeme intenzivne paše iz
košnice izlaze čak i pčele starosti od samo 5 dana. Područje kretanja pčela oko košnice
procjenjuje se na oko 7 km2. Trutovi su malobrojni članovi društva. Liježu se iz neoplođenih
jaja i nikad ne izlaze iz košnice (osim u slučaju rojevnog nagona), već ostaju u košnici i
oplođuju maticu. U toku sezone pčele odgoje oko 2000 trutova, a da bi se odgojio samo jedan
od njih potrebne su 3-4 pčele. Zbog toga pčelari često namjerno uništavaju njihova legla kako
ne bi zadržavali pčele za vrijeme sezone paše. Brojnost društva kroz godinu također se
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
7/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
6
mijenja promjenom godišnjih doba pa je tako zimi broj članova minimalan, a ljeti
maksimalan. U sezoni paše broj izleglih pčela naglo poraste i dolazi do pomanjkanja prostora
u košnici pa društvo kreće u rojevni nagon u potrazi za novim leglom (Velagić, 2000).
a) b)
Slika 2. a) V ertikalni položaj kišnica b) H orizontalni položaj košnica (foto Kolarić)
1.3. Pčelinji proizvodi
Iako mnogi pčelinji proizvodi imaju ljekovita svojstva, ni jedan od njih još nije
certificiran kao lijek. Medicina i farmakologija su u te svrhe razvile posebnu disciplinu –
apiterapiju, koja se bavi proučavanjem pčelinjih proizvoda, njihovim kombiniranjem i
pronalaženjem kombinacija k ojima bi ti proizvodi postali l jekovima. Danas se svi istraženi
pčelinji proizvodi prodaju na tržištu u raznim oblicima tinktura, krema, sprejeva, pr aška i sl.
(Abadžić, 1985).
1.4. Propolis
Propolis ( grč. pro- obrana, polis- grad) je smolasta tvar koju pčele skupljaju osobito s
pupoljaka biljaka i kore crnogoričnog drveća gdje smola prvobitno nastaje. Nakon što ga
skupe, prvo ga žvaču u košnicama i uz pomoć enzima pljuvčanih i nadždrijelnih žlijezda
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
8/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
7
djelomično probave, a zatim ga miješaju s nektarom te stvaraju dorađenu smjesu voska,
peludi i cvjetnoga praha. Tako dobivenu mješavinu vlastitih proizvoda, pčele koriste za
izolaciju košnice, samosterilizaciju pri ulasku i izlasku iz košnice i obranu od neprijatelja.
Također, služi im za mumificiranje nametnika koji uđu u košnicu te, dok ih ljeti štiti od
prevelikih vrućina, zimi im služi za zatvaranje pukotina i izolaciju od niskih temperatura.
Osim što je prijeko potreban pčelama za život i rad u košnici, sve je zastupljeniji i u medicini i
farmaciji (Sobočanec, 2006).
Kemijski sastav propolisa vrlo je složen i razlikuje se ovisno o lokaciji košnice i
biljaka na kojima se pčele zadržavaju (Bankova, 2005), no uglavnom se sastoji od 50%
balzama i smole, 30% voska, 10% esencijalnih ulja, 5% peludi i 5% ostalih tvari kao šećeri,
vitamini ( B1, B2, B6, C, E) i minerali u tragovima. Sadrži više od 200 kompleksnih spojeva
od kojih su najvažniji polifenoli, aromatične kiseline i esteri fenolnih kiselina. Njihova
zastupljenost u propolisu određuje njegovu biološku aktivnost, a upravo su flavonoidi
zaslužni za većinu pozitivnih djelovanja propolisa (Kosalec, 2003).
Iako je pozitivno d jelovanje propolisa na ljudski organizam poznato još od vremena
drevnih civilizacija, njegovo intenzivnije istraživanje i proučavanje započelo je tek u 20.
stoljeću. Isprva, on se koristio u narodnoj medicini i to vrlo popularno ali ograničeno, no
danas je poznat velik broj njegovih pozitivnih učinaka: antioksidacijski, antibakterijski,
antiseptični, antitumorski, antiupalni, anestetski i antivirusni. Unatoč tome, propolis još uvijek
nije službeni lijek, a njegova je konzumacija neograničena (Kosalec, 2003). Na tržištu se
najčešće nalazi u obliku alkoholnih tinktura, tableta, kapsula, sprejeva i sirupa (Bankova,
2005).
S obzirom na senzibilitet produkata košnice i njihovu izloženost vanjskim utjecaj ima,
moguća su nepoželjna svojstva propolisa nastala zbog tretiranja košnice antibioticima, njene
neposredne blizine poljima tretiranim pesticidima ili izuzetno industrijaliziranim prostorima
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
9/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
8
koji onečišćuju okoliš i neposredno zagađuju cvjetove s kojih pčele nose pelud (Matašin i
Matašin, 2002). Istraživanja nekih autora čak pokazuju da bi se neki proizvodi pčela poput
propolisa mogli koristiti kao bioindikatori stanja okoliša i to upravo na primjeru teških metala
(Conti i Botre, 2000). Conti i Botre (2001.) pri tome ističu da je područje koje možemo uzeti
u obzir definirano na 7 km2 oko košnice zbog načina života i aktivnosti pčela.
Zanimljivo je da prema Pravilniku o najvećim dopuštenim količinama određenih
kontaminanata u hrani 2007. ̋Narodne novine˝, broj 46/2007 i izmjenama istog pravilnika
NN, 55/2011, propolis se svrstava u dodatke prehrani za koji su utvrđene MDK (maksimalne
dozvoljene koncentracije) samo za olovo (3,0 mg/kg) kadmij (1,0 mg/kg) i živu (0,01 mg/kg)
dok za ostale podatke MDK vrijednosti nisu definirane.
1.5. Metali u sastavu pčelinjih proizvoda
Elementi koji dolaze u medu, ali i drugim pčelinjim proizvodima su K, P, Mg, Al, Ca,
Na, Fe, Mn, Cu, Zn, Cl, S i Si. No neki elementi kao što su Pb, Cr, I, Mo, Co, Hg, Sb, Ni, Cd
kao i neki drugi mogu biti pokazatelj kontaminacije okoliša (Petrov, 1972). Važno je
napomenuti da sastav i meda i propolisa ovisi o geografskom položaju košnica pa navedeni
podaci mogu varirati, no bez dodatnog zagađenja te su razlike male (Huljev, Dimač i Huljev,
2002). Veće razlike u sastavu potvrđuju ovisnost udjela i sastava mineralnih tvari u medu o
načinu hranjenja pčela i stanju okoliša u kojem žive (Rashed i Soltan, 2004).
Otrovi su tvari koje trenutno ili dugotrajno štetno djeluju na bilo koji živi organizam
(Plavšić i Žuntar, 2006). U teške metale se ubrajaju svi metali koji imaju gustoću veću od 5
g/cm3, što znači 5 puta veću gustoću od vode. Nisu svi teški metali ujedno i toksični. U
toksične metale ubrajamo one koji nisu biogeni i djeluju isključivo toksično, a to su Cd, Cr,
Hg, Pb, As. Njihove koncentracije u tlu i vodi su osnovni pokazatelj onečišćenosti i zagađenja
okoliša. Ostali teški metali, primjerice Cu, Fe, Mn, Ni, Mo i Zn su esencijalni (Kerovec,
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
10/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
9
2010) pa su male koncentracije tih metala u prirodi normalne. Mnoga su istraživanja već
dokazala da povećanu koncentraciju teških metala u okolišu pokazuju područja razvijene
industrije, prometa, odlagališta otpada, zračnih luka, željezničkih pruga i kolodvora. Industrija
je pri tome najveći zagađivač zbog velikog broja izvora zagađenja, ali i kućanstava i
automobila koji povećavaju zastupljenost teških metala u zraku što često prerasta iz lokalnog
u regionalni, a nerijetko i glo balni problem zagađenja (Romić i Romić, 1998). Sva ta
zagađenja hranidbenim lancem dolaze i do čovjek a. Teški se metali nakupljaju u organizmu i
ometaju metabolizam i njegovu ravnotežu (Bišćan i Cindrić, 2010). Izloženost ili ekspozicija
je vrijeme u kojem je neki organizam izložen nekoj kemijskoj tvari, a ona ovisi o jačini
djelovanja, vrsti organizma i vrsti tvari kojoj je organizam izložen (Ivanek i Šafarić, 2001).
Onečišćenjem okoliša teški metali dolaze i do peludi pa pčele sakupljanjem peludi
dolaze u kontakt s njima što može imati posljedice na njihovo zdravlje. To se često očituje
promjenom u njihovu ponašanju, nemirne su, agresivne i lete pred košnicom (Matašin i
Matašin, 2002).
Koncentracija olova znatno je porasla u okolišu kao posljedica industrijalizacije, a
posebice automobilske revolucije koja kao glavno gorivo koristi benzin s dodatkom olova
(Bišćan i Cindrić, 2010). Putevi apsorpcije olova u organizam su različiti, a različita su i
djelovanja olova u organizmu. Dio olova unesenog u organizam se apsorbira, a ostatak se
eliminira putem bubrega pa tako odrasla osoba na dan izluči oko 500 µg ovog metala (Plavšić
i Žuntar, 2006).
Najčešći izvori zagađenja kadmijem su industrijski gradovi, stari rudnici olova i cinka,
talionice cinka i vulkanska područja gdje kadmij nastaje kao popratni produkt. Kadmij je
zastupljen u gotovo svim namirnicama, a pose bno u gljivama, riži, iznutricama, školjkama,
povrću, voću i svim vrstama zelene salate. Znatan izvor kadmija je i duhanski dim cigareta
(Bišćan i Cindrić, 2010). Ovaj metal se često koristi kao insekticid i fungicid, no njegova je
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
11/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
10
djelotvornost relativno mala jer se lako ispire kišama. Mjesta apsorpcije kadmija također su
različita, a najopasniji je unos hranom i dišnim putevima. Lako se akumulira u organizmima,
a proces uklanjanja ponekad traje čak 16-33 godine. Kadmij je dosta reaktivan s ostalim
metalima, a najviše s kalcijem pa može uzrokovati povećanje kalcija u organizmu što
uzrokuje nakupljanje bubrežnog kamenca. Prevelike količine kadmija najviše oštećuju organe
krvožilnog sustava i pluća (Jovanović, 2012).
Živa u okolišu kruži i to zbog vulkana, er ozije tla, bakterijske razgradnje organskih
živinih spojeva, ljudskog djelovanja, izgaranja ugljena i plina, spalionica otpada. Dnevni unos
žive u organizam odraslog čovjeka je otpr ilike 3 µg (Bišćan i Cindrić,2010). Glavni izvori
onečišćenja živom su i izravna industrija, prekomjerna primjena pesticida, veliko onečišćenje
mora itd. Apsorpcija žive je najizraženija plućno, a najmanje probavnim putem. Elimin ira se
najviše stolicom i bubrezima u roku od 40-60 dana. Klinički kritična razina žive u odraslom
organizmu je 50 µg/L (Plavšić i Žuntar, 2006). Prevelike količine žive u organizmu mogu
dovesti do merkurijalizma - ozbiljnog otrovanja živom (Krželj i sur., 2011).
Izvori zagađenja zraka arsenom su primjerice vulkani, tretiranje poljoprivrednih
površina herbicidima i pesticidima, izgaranje fosilnih goriva, plinovi koje ispuštaju
mikroorganizmi itd. Nalazi se u morskim rakovima, školjkama i ribama (Bišćan i Cindrić,
2010). Apsorpcija arsena u ljudski organizam moguća je probavnim putem, preko pluća ili
kože, a eliminacija ide putem bubrega ili žuči. U ljudskom organizmu arsen se nakuplja u
kostima, zubima i kosi, a trovanje uzrokuje znatna oštećenja bubrega, crijevnog epitela i
povećanu osjetljivost kapilara. Koncentracija arsena u krvi odraslog čovjeka ne bi smjela
prelaziti 0,5 µg/L (Plavšić i Žuntar, 2006).
Nikal se u biljkama nalazi u vrlo niskim koncentracijama od 1-10 mg/L. Toksične
granice od 10-50 mg/L može lako dostići na tlima koja su kontaminirana primjenom gradskog
otpada kao organskog gnojiva ili na tlima gdje je matični supstrat bogat Ni, kao što su
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
12/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
11
primjerice lapori (Kerovec, 2010). U ljudski organizam može ući preko kuhinjskog posuđa,
lažnog nakita; izgaranjem fosilnih goriva u automobilu, a unosi se i margarinom (Plavšić i
Žuntar, 2006).
Bakar je esencijalni element važan za sintezu hema, apsorpciju željeza i djelovanje
enzima. Koristi se u poljoprivredi u obliku bakrova (II) sulfata pa je to i glavni izvor
zagađenja. U ljudsko se tijelo apsorbira preko probavnog sustava, a eliminira preko žuči.
Normalna koncentracija bakra u krvnom serumu je 1,2-1,6 µg/L (Plavšić i Žuntar, 2006).
Prekomjerno nakupljanje bakra u organizmu može dovesti do Wilsonove bolesti kod koje se
bakar prekomjerno nakuplja u mozgu i jetri i znatno ih oštećuje (Jovanović, 2012).
Cink je esencijalan element za ljudsko tijelo i potreban je u mnogim procesima i
organima za njihovu funkciju, no prevelike količine mogu ozbiljno naštetiti tom istom
organizmu. Ukoliko se u organizam unosi prevelika količina cinka, apsorpcija bakra i željeza
može biti zaustavljena što uzrokuje anemiju, slab imunološki sustav i smanjenje kolesterola.
Kobalt je jedan od metala koji su slabo zastupljeni u Zemljinoj kori i atmosferi i mala
količina je potrebna živućim organizmima za neke procese. Glavnina apsorpcije ide putem
udisanja industrijski jako onečišćenog zraka, a može uzrokovati probleme sa živčanim
sustavom, zadebljanje krvnih žila itd. (Bišćan i Cindrić, 2010).
1.6. Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (AAS)
Atomska apsorpcijska spektrofotometrija (AAS) je analitička metoda koja se prvi put
koristila već 1955. u svrhu određivanja količina metalnih elemenata u uzor cima na temelju
apsorpcije i emisije određene količine energije dovedene svjetlosnim zračenjem (Beaty i
Kerber, 1993). Dijelovi spektra međusobno se razlikuju u valnoj duljini i frekvenciji koje su
obrnuto proporcionalne. Instrumenti koji se koriste u spektroskopiji obavezno se sastoje od
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
13/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
12
izvora svjetlosti, ćelije za smještaj uzorka i uređaja za mjerenje intenziteta svjetlosti (slika 3.)
(Beaty i Kerber, 1993)
Slika 3. Osnovni dijelovi spektroskopskog instrumenta-izvor svjetlosti, uzorak, uređaj zamjerenje intenziteta svjetlosti (Beaty i Kerber, 1993)
Spektrofotometar koristi vidljivo područje spektra i sustav zrcala spektrometra. Kako
veliki broj organskih, anorganskih i biokemijskih vrsta apsorbira zračenje, spektrofotometrija
je danas široko primjenjivana zbog svoje jednostavnosti, dostupnosti, praktičnosti i
učinkovitosti (Skoog, West i Holler, 1999, (a),(b)). Postoje tri vrste spektrofotometrije-
plamena, grafitna i u plazmi.
Slika 4. Shema atomskog apsorpcijskog spektrofotometra
(Skoog, West i Holler, 1999.)\
Kod spektrofotometrije u plazmi, uzorak se preko tanke cjevčice prenosi u raspršivač,
a potom u epruvetu gdje se mi ješa sa stlačenim fluidom, tvoreći zajedno s njime aerosol.
Epruveta sa strane ima vrlo tanku cijev kroz koju prolaze samo najsitnije čestice aerosola. Te
čestice potom ulaze u plazmu čija ih visoka temperatura osuši i postepeno atomizira te
ionizira. Veliki broj pozitivnih i neutralnih iona prelazi u dio uređaja koji registrira masu.
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
14/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
13
Sljedeći korak je elektrostatsko odvajanje pozitivnih iona od neutralnih. Pozitivni ioni tada
ulaze u cijev kroz koju struji helij. Uloga helija u ovom dijelu je usporiti čestice sudarajući se
s njima. Sudari s helijem ponovno selektiraju čestice na one s velikom i one s malom
količinom energije. Put nastavljaju samo čestice velike energije koje tada ulaze u kvadrupol -
sustav od 4 metalne cijevi koje su međusobno povezane u parove. Između parova cijevi
propušta se radio frekvencija. Vibracije uzrokovane frekvencijom će izdržati samo nastabilniji
ioni, a ostali će zaostati u cijevi sudarajući se sa njenim stjenkama. Detektor potom registrira
masu i vrstu iona izašlih iz kvadrupola i njihove količine prikazuje u elektroničkom obliku
(Agilent Tchnologies, 2009).
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
15/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
14
2. Mjerenja
2.1. Uzorci
Za analizu su prikupljeni uzorci propolisa iz košnica sa sedam izabranih lokacija. Na
svim lokacijama su stacionirane košnice koje se ne sele tijekom sezone. Zbog toga će
dobiveni rezultati pokrivati područje 7 km2 koliko je otprilike područje kretanja pčela oko
košnice (Contri i Botre, 2001). Lokacije košnica iz kojih su prikupljani uzorci propolisa
nalaze se u različitom okružju i raspoređene se na području cijelog Međimurja: Nedelišće
(L1), Mursko Središće (L2), Kotoriba (L3), Čakovec (L4), Novo Selo Rok (L5), Štrigova
(L6), Donja Dubrava (L7) (slika 5.).
Slika 5. Prikaz svih lokacija na području Međimurja : L1- Nedelišće L2- Mursko Središće L3- Kotoriba L4- Čakovec L5- Novo Selo Rok L6- Štrigova L7 - Donja Dubrava
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
16/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
15
Prikupljanje uzoraka propolisa provedeno je tijekom mjeseca kolovoza 2012. godine.
Od alata korišteni su američki nož, dimilica i sterilne bočice (slika 6.). Na svakoj lokaciji
nasumce je izabrana košnica za uzimanje uzorka propolisa. Prilikom uzimanja uzoraka
korištena je i pčelarska zaštitna odjeća (slika 7. b)). Nakon otvaranja košnice, na saću se
nalazio veliki broj pčela koje su onemogućavale pristup propolisu pa ih je trebalo omamiti
pomoću dimilice. Taj dim nije štetan pčelama, već ih omamljuje intenzivnim mirisom. Visoka
temperatura dima djelomice rastopi propolis koji je čvrsto slijepljen na saću. Takav
djelomično rastopljen propolis sastruže se pomoću američkog noža u sterilnu bočicu, a saće se
vrate u košnicu.
Slika 6. a) Američki nož, b) Dimilica
a) b)
Slika 7. a) Propolis (Taranov, 2006), b) P rimjer zaštitnog odjela koji obavezno ima dugerukave i mrežastu zaštitu na glavi (foto Kolarić)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
17/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
16
2.2. Lokacije košnica
Lokacija Nedelišće - L1
Na lokaciji L1 k ošnice su smještene 100 m od naselja, kraj željezničke pruge , dok
okolno područje čine voćnjak (jabuke), neobrađena livadna površina, obrađena vrtna površina
i susjedni pčelinjak (slika 8. i 9.). Ukupan broj košnica je 8. Uzorak je sakupljen 1. 8. 2012.
a) b)
Slika 8. a) V idljiva blizina željezničke pruge, obrađenih vrtnih i neobrađenih livadnih površina, b) P rosječna udaljenost od 100 m između košnica i naselja (foto Kolarić)
Slika 9. Crveno je označen položaj košnica u Nedelišću - 46° 22' 57.4'' N; 16° 23' 3.6'' E
(foto Google Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
18/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
17
Lokacija Mursko Središće - L2
Na lokaciji L2 k ošnice se nalaze u vrtu obiteljske kuće, blizu šume. Stacionirane su i
izolirane od utjecaja okoline i susjednih kuća. Ukupan broj košnica je 60 (slika 10. i 11.).
Uzorak je sakupljen 1. 8. 2012.
a) b)
Slika 10. a) V idljiva izolirana lokacija u vrtu obiteljske kuće u blizini šume,b) Okoliš koji okružuje košnice (foto Kolarić)
Slika 11. Crveno je označen položaj košnica u Murskom Središću- 46° 29' 45.3'' N; 16° 26' 47.6'' E (foto Google Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
19/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
18
Lokacija Kotoriba - L3
Na lokaciji L3 k ošnice se nalaze duboko u polju na granici s Republikom Mađarskom;
uz malu močvaru, polje kukuruza, šumu i livadna područja (slika 12. i 13.). Ukupan broj
košnica je 120. Uzorak je sakupljen 2. 8. 2012.
a) b)
Slika 12. a) Blizina močvare košnicama te u pozadini obrađivane površine i šume, b) Vidljiva izoliranost i udaljenost košnica od naselja (foto K olarić)
Slika 13. Crveno je označen položaj košnica u Kotoribi- 46° 20' 55.9'' N; 16° 50' 44.9'' E (foto Google Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
20/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
19
Lokacija Čakovec - L4
Na lokaciji L4 k ošnice se nalaze u vrtu obiteljske kuće koja je smještena na kraju ulice
blizu izlaza iz grada. Na 200 m od košnica nalazi se željeznička pruga, a na 150 m
zaobilaznica i benzinska pumpa (slika 14. i 15.). Ukupan broj košnica je 20. Uzorak je
sakupljen 7. 8. 2012.
a) b)
Slika 14. a) Vidljivo da su košnice smještene u stambenom dijelu grada ,b) Vid ljivo da su košnice smještene na kraju ulice u blizini šuma i nenaseljenih
površina (foto Kolarić)
Slika 15. Crveno je označen položaj košnica u Čakovcu- 46° 22' 50.3'' N; 16° 25' 56.3'' E(foto Google Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
21/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
20
Lokacija Novo Selo Rok – L5
Kod lokacije L5 k ošnice se nalaze u dvorištu kuće koja je smještena u glavnoj
prometnoj ulici naselja; prisutna blizina polja krumpira koje se redovito obrađuje i tretira
pesticidima (slika 16. i 17.). Ukupan broj košnica je 20. Uzorak je sakupljen 7. 8. 2012.
a) b)
Slika 16. a) V idljivo da se košnice nalaze u neposrednoj blizini prometnije ulice u naselju,b) V idljivo da se košnice nalaze u vrtu iza kojeg su obrađene zemljane površine
(foto Kolarić)
Slika 17. Crveno je označen položaj košnica u Novom Selu Rok - 46° 25' 24. 4'' N;16°28'13.5''E (foto Google Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
22/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
21
Lokacija Štrigova – L6
Kod lokacije L6 k ošnice se nalaze 100 m od ceste i kuća, pod kontroliranim uvjetima;
okružene su šumom (slika 18. i 19.). Ukupan broj košnica je 100. Uzorak je sakupljen 17. 8.
2012.
a) b)
Slika 18. a) V idljivo da se košnice nalaze u šumarku, izoliranom od naselja ,b) V idljivo da su košnice udaljene od ruba naselja 100 m (foto Kolarić)
Slika 19. Crveno je označen položaj košnica u Štrigovi - 46 ° 30' 4.2'' N; 16° 17' 0.3'' E (fotoGoogle Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
23/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
22
Lokacija Donja Dubrava – L7
Kod lokacije L7 k ošnice se nalaze u neposrednoj blizini ornitološkog rezervata na
ušću Mure u Dravu, okružene šumama i neobrađenim poljima (slika 20. i 21.). Ukupan broj
košnica je 40. Uzorak je sakupljen 1. 8. 2012.
a) b)
Slika 20. a) V idljivo da se košnice nalaze daleko od naselja i da ga okružuju isključivo šume b) Vidljivo da su košnice okružene močvarnim područjem na ušću dviju
rijeka ( foto Kolarić)
Slika 21. Crveno je označena lokacija košnica u Donjoj Dubravi - 46°18'48'' N; 16° 51' 33.3'' E (foto Google Earth)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
24/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
23
2.3. Postupak analize
Svih sedam uzoraka propolisa analizirano je metodom atomske apsorpcijske
spektrofotometrije u plazmi čiji je osnovni princip rada objašnjen u uvodnom dijelu. Analiza
je obavljena u Bioinstitutu (Bioinstitut d.o.o. za usluge u zdravstvu i veterinarstvu, Čakovec)
tijekom rujna 2012. godine (slika 22. a i b). Analizirani su sljedeći metali: Pb, Cd, Hg, As, Na,
Zn, Co, Ni, Cu i Fe.
Opis postupka:
1.
Izvažemo 0,5 g svakog uzorka i otopimo u smjesi dušične kiseline (HNO3) i klorovodične
kiseline (HCL).
2. Svaki uzorak posebno stavimo u uređaj za spektrofotometriju (Optical Emission
Spectrometer, Optima 7000 DV, Perkin Elmer precisely) koji automatski analizira uzorke
spektrofotometrijom u plazmi.
3. Vrijednosti koncentracije za pojedini metalmogu se isčitati na ekranu računala na koje je
spojen AAS.
Slika 22. Spektrofotometar s plazmom (foto Kolarić)
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
25/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
24
4. Rezultati
Rezultati analize atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom izraženi su u mg/kg, a
standard kod analize iznosio je 0,001 mg/kg. U tablici 1. prikazane su koncentracije
određivanih metala u svakom od uzoraka. Koncentracija žive u L2 je ispod standarda tj. ispod
granice detekcije dok su koncentracije natrija i željeza u svim uzorcima bile niže od standarda
pa rezultati za njih nisu dalje prikazivani.
Tablica 1. Koncentracije metala u uzorcima propolisa izražene u mg/kg prema standardu0,001 mg/kg.
Koncentracije u mg/kg na lokacije uzoraka
Toksičnimetali
L1 L2 L3 L4 L5 L6 L7
Pb 11,1240 1,1765 1,8729 6,3862 3,7048 0,4198 13,8294
Cd 0,2711 0,0185 0,0941 0,0348 0,0321 0,0220 0,1146
Hg 0,0144 ≤0,0010 0,0180 0,0218 0,0081 0,0113 0,0100As 0,1438 0,0184 0,0691 0,0552 0,0445 0,0096 0,1139
Esencijalni
metali
Cu 3,1746 1,0618 2,1507 3,4710 1,9237 1,8720 2,7121
Zn 296,4910 101,8340 1755,0960 29,7160 59,8860 19,8790 3517,9190
Co 0,2506 0,0965 0,0935 0,3386 0,1673 0,0891 1,5498
Ni 2,3392 0,5792 2,2442 2,3705 4,3493 2,5851 2,1310
Fe ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 Na ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010 ≤0,0010
U nastavku su grafički prikazane koncentracije svih detektiranih metala u uzorcima na
svakoj lokaciji zasebno. Rezultati za cink su radi preglednosti grafikona prikazani na
posebnom grafikonu za sve lokacije jer su izmjerene koncentracije cinka izrazito visoke u
odnosu na ostale metale u svim uzorcima (slika 23.).
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
26/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
25
Slika 23. Koncentracije cinka na svim lokacijama
Na slici 24. vidljivi su rezultati mjerenja za lokaciju L1. Najviša izmjerena
koncentracija je za cink (296,4910 mg/kg) koja nije prikazana na grafikonu, a iz slike 24.
vidljivo je da odskače koncentracija olova (11,1240 mg/kg) koja prelazi MDK olova
prikazanu crnom strelicom (3 mg/kg). Najniža izmjerena koncentracija je za živu (0,0144
mg/kg).
Slika 24. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L1
Iz slike 25. vidljivo je da je na lokaciji L2 nakon koncentracije cinka (101,8340
mg/kg) najviša koncentracija olova (1,1765 mg/kg) dok je koncentracija žive ispod granice
detekcije.
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
27/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
26
Slika 25. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L2
Na lokaciji L3 kao i na svim ostalim lokacijama najviša je koncentracija cinka
(1755,0960 mg/kg), dok je sa slike 26. vidljivo da je slijedi koncentracija nikla (2,2442
mg/kg) te da je najniža izmjerena koncentracija žive (0,0180 mg/kg).
Slika 26. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L3
Na lokaciji L4 kao i na svim ostalim lokacijama najviša je koncentracija cinka (29,
7160 mg/kg), dok je sa slike 27. vidljivo da je slijedi koncentracija olova (6,3862 mg/kg) koja
i prelazi MDK, a relativno su visoke i koncentracije za bakar (3,4710 ) i nikal ( 2,3705).
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
28/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
27
Slika 27. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L4
Na lokaciji L5 kao i na svim ostalim lokacijama najviša je koncentracija cinka (59,
8860 mg/kg), dok je sa slike 28. vidljivo da nakon toga najviša izmjer ena koncentracija nikla
(4,3493 mg/kg), olova (3,7048 mg/kg ) čija koncentracija prelazi MDK i bakra (1,9237
mg/kg).
Slika 28. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L5
Na lokaciji L6 kao i na svim ostalim lokacijama najviša je koncentracija cinka (19,
8790 mg/kg), dok je sa slike 29. vidljivo da su nakon toga najviše izmjerene koncentracije
nikla (2,5851mg/kg), bakra (1,8720 mg/kg ) i olova (0,4198 mg/kg).
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
29/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
28
Slika 29. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L6
Na lokaciji L7 kao i na svim ostalim lokacijama najviša je koncentracija cinka (3517,
9190 mg/kg), dok je sa slike 30. vidljivo da je nakon njega najviša izmjer ena koncentracija
olova (13,8294 mg/kg) koja i prelazi MDK. Svi ostali metali su zastupljeni u nižim
koncentracijama.
Slika 30. Izmjerene koncentracije metala u uzorcima na lokaciji L7
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
30/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
29
5. Rasprava
Usporedbom dobivenih rezultata prisutnosti metala u propolisu na različitim
lokacijama u Međimurju može se uočiti da postoje značajne razlike između izmjerenih
koncentracija pojedinih metala, ali i između uzorka s različitih lokacija što govori o
utjecajima iz okoliša koji pridonose povećanju koncentracija metala.
Na svim lokacijama koncentracije cinka su izuzetno visoke i kreću se od najveće
koncentracije 3517,9190 mg/kg na lokaciji L7 pa do 19,8790 mg/kg na lokaciji L6. Uz
lokaciju L7 koncentracija je izuzetno visoka i u uzorcima s lokacija L3 i L1. Povišene su i
koncentracije olova koje se kreću od 13,8294 mg/kg opet u uzorku s lokacije L7 dok je
najniža koncentracija opet zabilježena u uzorku s L6. Na osnovu ovakvih rezultata možemo
r eći da je olovo prisutno u uzorcima sa svih lokacija, no koncentracije olova prelaze MDK
vrijednost (3mg/kg) u uzorcima sa lokacija L7, L1, L4 i L5 (Pravilnik, 2007; Pravilnik 2011).
Povišena koncentracija olova u uzrocima pokazatelj je antropogenog zagađenja.
Koncentracija kadmija ističe se samo u uzroku s lokacije L1 i iznosi 0,2711 mg/kg dok je u
ostalim uzrocima značajno niža. Rezultati analize žive pokazuju niske vrijednosti koje nigdje
ne prelaze 0,0218 mg/kg, a u uzorku s lokacije L2 čak je ispod granice detekcije.
Koncentracije arsena ističu se u uzrocima s lokacija L1 i L7, ali nigdje ne prelaze 0,1438
mg/kg. Koncentracije bakra povišene su na lokaciji L1 (3,1746 mg/kg) i na lokaciji L4
(3,4710 mg/kg). Koncentracija kobalta povišena je na lokaciji L7 i iznosi 1,5498 mg/kg, dok
su njegove koncentracije na ostalim lokacijama manje od 0,5 mg/kg.
Usporedba rezultata prema lokacijama pokazuje da su najviše koncentracije metala
zabilježene na dvije lokacije, L1 i L7. Rezultati za lokaciju L1 nisu iznenađujući zbog
okruženja košnica s jedne strane željezničkom prugom, a s druge strane voćnjakom (jabuke)
koji je intenzivno tretiran različitim zaštitnim sredstvima već dulji niz godina. Upravo se
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
31/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
30
ovakvo intenzivno korištenje različitih zaštitnih sredstava u voćnjaku može povezati s
dobivenim rezultatima. Tako Matašin i Matašin (2002) navode da blizina površina tretiranih
pesticidima zagađuje cvjetove s kojih pčele nose pelud i tako zagađenja dospi jevaju u pčelinje
proizvode pa povišena koncentracija olova i lagano povišena koncentracija cinka mogu biti i
rezultat blizine poljoprivredne površine tretirane pesticidima. Oni su također često uzrok i
povećanih koncentracija bakra (Rashed i Soltan, 2004). Blizina pruge pak je mogući uzrok
povećane koncentracije toksičnih metala olova, kadmija i arsena (Matašin i Matašin, 2002).
Ovi podaci posebno su važni za ovu lokaciju zbog blizine vodozaštitnog područja ovoj
lokaciji. Posebno su problematične povišene koncentracije olova i arsena.
Rezultati na lokaciji L7 nisu bili očekivani obzirom da se radi o blizini ornitološkog
parka na ušću Mure i Drave. No uvidom u rezultate nekoliko istraživanja možemo
pretpostaviti da je uzrok ovih povišenih koncentracija zagađenje voda Mure i Drave (Špoljar i
sur., 2007). Istraživanje utjecaja teških metala na šumske sustave pokazuje utjecaj taloženja
teških metala vodom tj. većim riječnim sustavima (Sava, Drava, Mura) na šumske zajednice, a
posebno se ističe na pojedinim lokalitetima kao što su umjetne akumulacije gdje su
hidrocentrale kao i za rijeku Dravu (Vrbek i sur. 2006). I prema istraživanju Halamića (2010)
u Dravi su zabilježene povišene koncentracije cinka, kadmija i olova, a kako voda iz rijeke
poplavljuje i okolna područja i prodire duboko u zemlju, određena količina navedenih metala
dolazi i do kori jenja biljaka s kojih pčele kasnije skupljaju pelud pa je upravo to mogući
razlog povišenja koncentracije ne samo cinka, olova i kadmija, već i arsena i kobalta. Na taj
način preko vode metali ulaze u hranidbene lance i dospi jevaju do pčelinjih proizvoda, u
ovom slučaju propolisa.
Na lokaciji L4 također je utvrđena značajnija koncentracija pojedinih metala. Ova
lokacija također je smještena uz željezničku prugu što je slično s lokacijom L1, ali u blizini se
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
32/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
31
nalaze i prometna cesta i benzinska pumpa što također mogu biti izvori zagađenja različitim
metalima, a posebice zabilježenom većom koncentracijom olova.
Kao što je već navedeno, koncentracije olova prelaze MDK vrijednost (3mg/kg) u
uzorcima sa lokacija L7, L1, L4 i L5 (Pravilnik, 2007; Pravilnik, 2011). Od toga su na
lokacijama L1, L4 i L5 košnice smještene u blizini frekventnih prometnica pa se može
preporučiti pčelarima da kod smještaja košnica pridaju posebnu pozornost da su što je moguće
udaljenije od frekventnih prometnica. Od ovog pravila odstu pa lokacija L7, ali u ovom slučaju
smo već naveli da se vjerojatno radi o zagađenju preko vode rijeka Drave i Mure (Špoljar i
sur. 2007.).
Najniže vrijednosti za sve istraživane metale su zabilježene u uzorcima s lokacija L2 i
L6. Ovi rezultati su i očekivani obzirom da su obje lokacije košnica smještene izolirano od
prometnica i naselja i uz to im je zajedničko blizina šume. Upravo na osnovu ovih rezultata
može se pčelarima preporučiti izbor lokacija za smještaj košnica. Zajedničko za obje lokacije
je i položaj u gornjem Međimurju za koje je karakteristična veća pošumljenost i puno manje
prometa i industrijskih zona, a i manji broj intenzivno tretiranih poljoprivrednih površina,
osim vinograda, ali nijedna od ovih lokacija nije u blizini intenzivno tretiranih vinograda.
Zadovoljavajući je rezultat analize uzoraka žive koja ni u jednom uzorku ne prelazi
MDK vrijednost od 1 mg/kg, a jednaka je i situacija s kadmijem čija je MDK vrijednost
također 1 mg/kg (Pravilnik, 2007; Pravilnik, 2011), dok je najviša zabilježena koncentracija u
našim uzorcima 0,2711 mg/kg i to u uzorku s lokacije L1. Istraživanja nekih autora pokazuju
da bi se neki proizvodi pčela poput propolisa mogli koristiti kao bioindikatori stanja okoliša i
to upravo na primjeru teških metala (Conti i Botre, 2000), a pri tome je važno istaknuti da je
područje koje možemo uzeti u obzir definirano na površinu od 7 km 2 oko košnice zbog načina
života i aktivnosti pčela (Conti i Botre, 2001).
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
33/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
32
6. Zaključak
Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja koncentracije metala u propolisu s
različitih lokacija na području Međimurja možemo zaključiti da:
- rezultati ukazuju na važnost smještaja košnica jer zbog onečišćenja okoliša različite
tvari poput npr. teških metala mogu dospjeti u pčelinje proizvode i tako doći i do čovjeka.
- su u uzorcima propolisa iz košnica smještenih u blizini željezničkih pruga, prometnih
cesta, industrijskih zona i intenzivno tretiranih poljoprivrednih područja izmjerene povišene
koncentracije pojedinih metala i iako Međimurje nema značajnijih industrijskih zona, ipak je
u čak četiri uzorka s četiri lokacije utvrđena koncentracija olova viša od MDK vrijednosti
prema Pravilniku o najvećim dopuštenim koncentracijama određenih kontaminanata u hrani
(2007) i Izmjenama tog istog Pravilnika (2011)
- na osnovu rezultata analize propolisa prikupljenih s različitih lokacija na području
cijelog Međimurja može se reći da su najniže koncentracije metala izmjerene na dva lokaliteta
u gornjem Međimurju čije su košnice izolirane od prometnica, željezničkih pruga i ostalih
mogućih zagađivača
- je moguće da propolis može poslužiti i kao bioindikator stanja u okolišu
- na osnovu dobivenih rezultata treba informirati pčelare o potrebi preseljenja pojedinih
košnica na lokacije udaljenije od mogućih izvora zagađenja i ubuduće obratiti pozornost na
mikrolokaciju košnica nastojeći izbjegavati blizinu prometnih cesta, industrijskih zona,
intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina, benzinskih pumpi, željezničkih pruga.
- je nužno ispitati čistoću propolisa prije upotrebe na tržištu jer može sadržavati
nedozvoljene koncentracije metala koji mogu štetno djelovati na organizam
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
34/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
33
Popis literature
1) Abadžić N. 1985. Pčele i zdravlje, Mihajlović B. (ur.), OOUR ˝Slobodan Jović˝, Beograd
2) Agilent Technologies 2009. How does the ICP work, Agilent Technologies,
http://www.youtube.com/watch?v=MQqtV2oiC6U, pristupljeno 12.1.2013.
3) Bankova V. 2005. Chemical diversity of propolis and the problem of standarization,
Journal of Ethnopharmacology. 200 : 114-117.
4) Bauer Lj., Biškupić-Bašić I., Brkan B., Dekanović I., Dolene Dravski M., Domaćinović V.,
Kvočić K., Matijaško N., Matković Mikulčić K., Milković B., Pavlek Močan M., Olić R.,
Sulimanović Đ., Zeba Lj. 1999. Zdravlje i pčelinji proizvodi, Ričković M. (ur.), Med,
pčelarenje i običaji, Hrvatska tiskara d.d., Zagreb, str. 121-130.
5) Beaty R. D., Kerber J. 1993. Atomic Absorbtion Instrumentation, Concepts,
Instrumentation and Techniques in Atomic Absorption Spectrophotometry, The Perkin-
Elmer corporation, str. 17-37.
6) Bišćan V., Cindrić I. 2010. Teški metali u hrani, (ur.) Vučinić J., 3. Međunarodni stručno -
znanstveni skup ˝Zaštita na radu i zaštita zdravlja˝, Tiskara Galović, Duga Resa
7) Conti M.E., Botre F. 2001. Honeybees and their products as potential bioindicators of
heavy metals contamination, Enivironmental Monitoring and Assessment, Kluwer
Academic Publishers.69 : 267-283.
8) Halamić J., Šorša A. 2010. Sadržaj Pb, Zn, Cd u recentnim sedimentnim muljevima rijeke
Mure i Drave, Knjiga sažetaka sa 4. Hrvatskog geološkog kongresa, str. 340-341.
9) Huljev A., Dimač E., Huljev D. 2002. Utjecaj zemljopisnog područja na organski sastav
propolisa, Hrvatska pčela. 121 : 177-178.
10) Ivanek A., Šafarić Ž. 2001. Olovo u vodenim ekosustavima, učenički istraživački rad
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
35/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
34
11) Jovanović J. 2012. Praćenje efekata hronične intoksikacije teškim metalima (Cd, Pb, Cu)
i protektivne uloge suplemenata S-donor liganada preko aktivnosti endonukleaza i
sekundarnog produkta lipidne peroksidacije, doktorska dizertacija sa Univerziteta u Nišu
Prirodno-matematički fakultet
12) Kerovec D. 2010. Određivanje koncentracije teških metala pomoću AASa i ICP-OES-a u
uzorcima tla i biljke, diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni Fakultet u Osijeku
13) Kosalec I. 2003. Analysis of propolis from the continental and Adriatic regions of
Croatia, Acta pharmaceutica 53, str. 275-285
14) Krželj M., Kuzmanić-Šamija R., Lakoš V., Šimat V., Krželj V. 2011. Problem unosa žive
u organizam prehranom namirnicama iz mora, rad za sastanak Nasljedničke metaboličke
bolesti 2011. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
15) Matašin Ž., Matašin M. 2002. Držanje pčela i otrovanja, Hrvatska pčela.121 : 104-108.
16) Petrov V. 1972. Minerals and nutritive of honey. Amer. Bee J., 112 : 54-56.
17) Plavšić F., Žuntar I. 2006. Uvod u toksikologiju, Krznarić-Vohalski G. (ur.),Uvod u
analitičku toksikologiju, Školska knjiga, Zagreb, str. 1-14. Str.
18) Pravilnik o dodacima prehrani 2008. Narodne novine 148, Zagreb
19) Pravilnik o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani 2007.
̋Narodne novine˝, broj 46/2007
20) Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o najvećim dopuštenim količinama
određenih kontaminanata u hrani Narodne novine«, 55/2011
21) Rashed M.N., Soltan M.E. 2004. Major and trace elements in different types of Egyptian
mono-floral and non-floral bee honeys. J. Food Comp. Anal. 17, 725-735.
22) Romić M, Romić, D. 1998. Sadržaj olova, kadmija, cinka i bakra u poljoprivrednim tlima
Zagreba i okolice, Agriculturae conspectus scientificus, 63 : 147-154.
-
8/18/2019 Prisustvo Metala u Uzorcima Propolisa s Područja Međimurja
36/36
PRISUSTVO METALA U UZORCIMA PROPOLISA S PODRUČJA MEĐIMURJA
23) Skoog D. A., West D. M., Holler F.J. 1999. (a) Uvod u spektroskopske analitičke
metode, Bešenić D. (ur.) , Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, str. 489- 510
24) Skoog D.A., West D.M, Holler F.J. 1999. (b) Instrumenti u optičkoj spektroskopiji,
Bešenić D. (ur.), Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb, str. 516-535.
25) Sobočanec S. 2006. Učinak propolisa na oksidacijski/antioksidacijski status u cba miša,
Doktorska disertacija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
26) Špoljar A., Čoga L., Kušec V., Kamenjak D., Pavlović L., Kvaternjak I. 2008.
Onečišćenost tala geografsko- botaničkog rezervata Đurđevački pijesci teškim kovinama,
Agronomski glasnik Agronomski f akultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 3-19.
27) Taranov Filipovič G. 2006. Kako pčele traže hranu, Feješ T. (ur.), Hrana i ishrana pčela,
Neron d.o.o., Bjelovar, str. 13-15.
28) Velagić F. 2000. Pčelarstvo, Velagić F. (ur.), d.o.o. ˝Harfo-graf˝ Tuzla, Tuzla, str. 5-25.
29) Vrbek B., Pilaš I., Potočić N., Seletković I. 2006. Izloženost šuma štetnim utjecajima -
Istraživanje razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenost krošanja u šumskim
ekosustavima Hrvatske, Hrvatski šumarski institut, Jastrebar sko, Izvanredno izdanje 9:
159-180.