Download - Procesiranje cvrstog komunalnog otpada
* Procesiranje čvrstog
komunalnog otpada
* Treatment of Solid Municipal waste
ZAŠTITA OKOLIŠA / ŽIVOTNE SREDINEZAŠTITA OKOLIŠA / ŽIVOTNE SREDINE
PRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADAPRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADA
oko 1 kg
otpada na
24h
oko 400 kg otpada
za 1 godinu
1
1
PRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADAPRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADA
1
1 ANAEROBNOM DEGRADACIJOMANAEROBNOM DEGRADACIJOM
OTPADA RAZVIJA SE OKO 300 MOTPADA RAZVIJA SE OKO 300 M33
BIOPLINA PO TONI KOMUNALNOG OTPADABIOPLINA PO TONI KOMUNALNOG OTPADA
U TOKU 10 GODINAU TOKU 10 GODINA
Konvencionalni metod:- Prikupljanje otpada, - Transport, - Odlaganje na deponije i spaljivanje.
Novi pristup uklanjanu komunalnog otpada:- Prikupljanje otpada, - Transport, - Sortiranje, - Reciklaža/biološki tretman/termalni tretman, - Odlaganje na deponuju.
Konvencionalni metod:- Prikupljanje otpada, - Transport, - Odlaganje na deponije i spaljivanje.
Novi pristup uklanjanu komunalnog otpada:- Prikupljanje otpada, - Transport, - Sortiranje, - Reciklaža/biološki tretman/termalni tretman, - Odlaganje na deponuju.
30% od cjelokupnog otpadnog materijala se može recilkirati, a 50%-60% materijala mora biti tretirano ostalim metodama za preradu čvrstog komunalnog otpada.
30% od cjelokupnog otpadnog materijala se može recilkirati, a 50%-60% materijala mora biti tretirano ostalim metodama za preradu čvrstog komunalnog otpada.
PRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADAPRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADA
PRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADAPRODUKCIJA KOMUNALNOG OTPADA
MOGUĆNOST REDUKCIJE OBIMAMOGUĆNOST REDUKCIJE OBIMA
SAVREMENO UPRAVLJANJESAVREMENO UPRAVLJANJE
SORTIRANJESORTIRANJE
FIZIČKO, HEMIJSKO I BIOLOŠKO PROCESIRANJE
FIZIČKO, HEMIJSKO I BIOLOŠKO PROCESIRANJE
SASTAV SASTAV
KOMUNALNOG KOMUNALNOG
OTPADA OTPADA
KOMPONENTA KOMUNALNOG OTPADAKOMPONENTA KOMUNALNOG OTPADA kg po stanovniku kg po stanovniku godišnjegodišnje
Otpad hrane 81.8
Baštenski otpad 82.5
Sanitarni otpad 8.0
Đubre domaćih životinja 5.1
Pepeo 0.7
Vakum pakovanja 0.7
Papir, karton 92
Plastika 16.8
Metali 13.9
Staklo 22.3
Keramika 1.5
Ambalaža višeslojna 6.9
Drvo 4.4
Tekstil 6.9
Inertni materijali 5.5
Guma 0.4
Koža 0.4
Opasni kućni otpad 1.0
Ostalo 13.5
U K U P N OU K U P N O 386 kg po stanovniku 386 kg po stanovniku godišnjegodišnje
KARAKTERISTIKE KOMPONENATA KOMUNALNOG OTPADA KARAKTERISTIKE KOMPONENATA KOMUNALNOG OTPADA
Komponenta Komponenta komunalnog otpadakomunalnog otpada
KJ/kgKJ/kg Ugljik u %Ugljik u % Isparljivi Isparljivi sadržaj u %sadržaj u %
Neispraljivi Neispraljivi sadržaj u %sadržaj u %
Sadržaj Sadržaj vlade u %vlade u %
Papir, karton 13.490 35 37 44 19
Bio otpad 9.300 23 21 33 46
Otpad hrane 7.560 18 17 23 60
Plastika 26.980 56 20 65 15
Drvo 16.050 41 60 44 16
Tekstil 15.350 37 36 39 25
Guma, koža 19.538 43 24 66 10
Staklo 0 0 0 100 0
Metali 0 0 0 100 0
Miks 0 25 33 33 33
Prosječna vrijednostProsječna vrijednost 11.23511.235 27.527.5 24.724.7 50.950.9 24.424.4
OrganskiOrganski
KARAKTERISTIKE KOMUNALNOG OTPADA KARAKTERISTIKE KOMUNALNOG OTPADA
NeorganskiNeorganski
Sklon truljenjuSklon truljenju
SagorivSagoriv
InertanInertan
ReciklabilanReciklabilan
OpasanOpasan
MOGUĆNOST KORIŠĆENJA KOMUNALNOG OTPADA MOGUĆNOST KORIŠĆENJA KOMUNALNOG OTPADA
VRSTA OTPADAKG PO STANOVNIKU
GODIŠNJE%
Ukupna količina otpada 368 100
Reciklabilni otpad 145 39.4
Biološki razgradiv otpad
182.9 49.7
Otpad koji se deponuje 40.1 10.9
NAČIN PRIKUPLJANJA U DVOSTRUJNOM TOKU OTPADA
MOKRI OTPAD
Biološki razgradiv otpad
SUHI OTPAD
Reciklabilan otpad Otpadni materijal
Otpadna hrana Papir
kutije- kartoni- novine
- fini papir
- glatki papir
- mešoviti papir
Inertan otpad
Baštenski otpad Odjeća
Pepeo / ugarci Porcelan
Salvete Keramika
Podno djubre Staklene ploče
Djubre iz usisivača Guma
Prekrivke aparata za sušenje Koža
Izmet domaćih životinja Staklenke Pakovanja više materijala
Papirnate krpe Limenke Kabasta roba
Tkanine Metali
Sanitarne maramice Plastika
folije- posude
- drugi proizvodi
Filteri za kafu
Stiropor
Drvo
JEDNOSTRUJNI TOK OTPADAJEDNOSTRUJNI TOK OTPADA DVOSTRUJNI TOK OTPADA : MOKRI OTPAD – SUHI OTPADDVOSTRUJNI TOK OTPADA : MOKRI OTPAD – SUHI OTPAD TROSTRUJNI TOK OTPADA : MOKRI OTPAD – SUHI OTPAD – OTPADNI MATERIJALTROSTRUJNI TOK OTPADA : MOKRI OTPAD – SUHI OTPAD – OTPADNI MATERIJAL VIŠESTRUJNI TOK OTPADA : SORTIRANJE VIŠESTRUJNI TOK OTPADA : SORTIRANJE NANA IZVORU IZVORU
MANIPULACIJA
PRIKUPLJANJE – transport do deponijePRIKUPLJANJE – transport do deponije
PRIKUPLJANJE – PRIKUPLJANJE – transport do transfer stanicatransport do transfer stanica
- - transport do centara za sortiranje, transport do centara za sortiranje, procesiranje i deponovanjeprocesiranje i deponovanje
- - transport do centara za reciklažutransport do centara za reciklažu
OPASNI KUĆNI OTPAD
Sredstva za čišćenje, kučni pesticidi, boje, lakovi, nitro razređivači ...
Sredstva za zaštitu bilja
Akumulatori, baterije, butan boce ...
Zapaljivi proizvodi
Farmaceutski otpad
Medicinski otpad
Elektronski otpad
!KARAKTERISTIKE
OPASNOG OTPADA
TOKSIČNOST ZA
PA
LJI
VO
ST
KO
RO
RZ
IVN
OS
T
REAKTIVNOST
NAČELAN IZGLED SABIRNE STANICE ZA PRIKUPLJANJE KABASTOG I OPASNOG KUĆNOG OTPADA
Prevoz čvrstog komunalnog otpada do postrojenja se vrši sa roll-kontejnerima. Roll-kontejneri se postavljaju na transportno vozilo pomoću manipulativnog mehanizma.
Roll-kontejner:
Kapacitet 5.2-35.7 m3
dimenzije od 4.500 x 2.300 x 500 do 7.000 x 2.300 x 2.400mm
NAČIN TRANSPORTA KABASTOG I OPASNOG KUĆNOG OTPADA
MANIPULACIJA SA ROL - KONTEJNEROM
Istovarna hidraulična rampa je podsistem pogona za sortiranje. Namjena istovarne hidraulične rampe je olakšano istovaranje presovanog čvrstog komunalnog otpada iz kontejnera
Tehnički podaci:
Nosivost 50t
Dužina 20m
Širina 4.5m
Ugao podizanja 43º
Vrijeme podizanja 240s
Vrijeme spuštanja 60s
43°
Podizanje se postiže sa dva teleskopska 4-voro delna cilindra.
Snaga hidrauličnog agregata je 35 kW.
ISTOVARNA RAMPA - podaci
3-D MODEL ISTOVARNE RAMPE
ISTOVARNA RAMPA U POGONU
POSTROJENJE ZA SORTIRANJE KOMUNALNOG OTPADA
Kapacitet oko 1.200t na dan
OSNOVNI PROCESI TRANSFORMACIJE KOMUNALNOG OTPADA
PROCES METOD REZULTAT KONVERZIJE
FIZIČKI
Sortiranje Ručno ili mehanizovano Razdvojene komponente
Redukcija zapremine Sila ili pritisakRedukcija originalne zapremine
Redukcija dimenzijaSjeckanje, drobljenje i mljevenje
Komadi, granulat i prah
HEMIJSKI (tehnički)
Sagorevanje Termička oksidacija CO2, SO2, pepeo
PirolizaKarbonizacija, destruktivna destilacija
Plinska faza
PlinifikacijaOksidacija sa minimalnom količinom zraka
Sintetički plin i inertni materijali
BIOLOŠKI
Biološka razgradnja Bioplin, CO2, voda, kompost
POSTROJENJE ZA SORTIRANJE – MODIFICIRANI BAZNI MODEL
Sortiranje, procesiranje
Sortiranje, procesiranje
Otpadni
materijal
100%
Deponija
10%
23,01%
2,56%
Ambalažni
materijal
Tržište sekundarnih sirovina
90%
66,99%
Papir
7,44%
25,57%
Ambalažni
otpad
74,43%
Papir
POSTROJENJE ZA SORTIRANJE PAPIRA
Obrtno sito
Novinski papir
33.08%
Ukupno papir
74,43%
Mix papir
41.35%
Ručno sortiranje 1Novinski papir
karton
44%
Novinski papir
29,77%
Ručno sortiranje 1
Ukupno papir
66,99%Baliranje
Balirani papir
66,99%
Mix papir
37,22%
27,39%
Mix papir
By-pass Ekstra duga kartonska ambalaža
3,04%
7,44%
Deponija
30,43
Mix papir
4,4%
POSTROJENJE ZA SORTIRANJE AMBALAŽNOG OTPADA
Pneumo klaser
Peglanje ili drobilica
Ručno sortiranje 1
Baliranje, peglanje ili kompaktiranje
Magnetna separacija Sito
Scraper sorter
Fukoov separator
Peglanje limenki
Vučno vozilo
Pneumo konvejer
Baliranje kompaktiranje
Ru
čn
o
so
rtir
an
je 2
Ru
čn
o
so
rtir
an
je 3
Perforator Baliranje
Granulator
Gaylords
Drobilica stakla (b)
Drobilica stakla (b)
Drobilica stakla (b)
Drobilica stakla (b)
Obrtno sito (a)(b)
Obrtno sito (a)(b)
Obrtno sito (a)(b)
Obrtno sito (a)(b)
Beli metal
Ostalo
2,55
Beli metal
0,56
Beli metal
3,11
Beli metal ili bimetal
0,28
5,46
Fe metali
1,05
Al
2,28
Plastika
18,8
Staklo
16,92
Staklo granulat
0,1
Boje ćilibara
0,1
Zeleno
0,2
Providno
0,3
Mix
1,09
3,29
5,21
7,33
0,1
3,3
5,23
1,72
Mix
2,21
Deponija
1,78 HDPE
0,33
1,84
0,23
Plastika
0,1
Al
0,62 Fe2,41
2,18
Plast. Al
0,05 Al
0,8 Al
0,952,95
Plast. Al
17,1822,825,57
Amb. otpad
0,25
PET
0,25
Baliran PET
1,78 Granulisan HDPE
5,64 Lomljeno staklo
0,33 Al i plastika
13,16 staklo
0,69 Fe
POSTROJENJE ZA RUČNO SORTIRANJE KOMUNALNOG OTPADA
Prihvat
predselekcija
Obrtno sito br. 1
Obrtno sito br. 2
Sito
Scraper sorter
Ručno sortiranje br. 3
Za kompostiranje
DrobilicaMagnetni separator
Za deponiju
Ručno sortiranje br. 1
Ručno sortiranje br. 2
Baliranje plast. folija
Baliranje plast. bocaFe materijali
Ručno sortiranje br. 4
Baliranje kartona
Odlaganje stakla
Fukoov separator
Baliranje aluminijuma
Papir
Komunalni otpad
Voda
0,7
35,29
22,31
9,88
3,02,08
45,62
10,4
11,99
0,03
35,0
68,0
76,0200,0
124,0
74,0
50,0
6,85
43,15
33,3
9,85 2,56
7,29
4,27
31,58
0,3
10,52
0,009
5,95
2,7
7,2
POSTROJENJE ZA AUTOMATSKO SORTIRANJE KOMUNALNOG OTPADA
AUTOMATSKA MAŠINA ZA SORTIRANJE PLASTIKE
PNEUMO KLASER
INFRA RED
MODUL
KONTROLNI MODUL
BAFER
PE PP PS PET
Mešana plastika
LAY AUT POSTROJENJA ZA SORTIRANJE
IZGLED DIJELOVA POSTROJENJA ZA SORTIRANJE U PROIZVODNJI I MONTAŽI
SORTIRNICA KAPACITETA DO 100t NA DAN – pogled sa strane
SORTIRNICA KAPACITETA DO 100t NA DAN – pogled odozgo
KVALITET SEKUNDARNIH SIROVINA
Papir, karton
Razvrstan po gradaciji
Baliran ili u nasutom stanju
Suh ili sa dozvoljenimsadržajem vlage
Čist, sa kontaminantima, neprosušen
Feromaterijali
Flahovan, neflahovan, usitnjen
Bez etikete ili sa etiketama
Čist ili sa ograničenom kontaminacijom otpada hrane, sa ili bez bimetala
Nasut, baliran, u biskvit formi sa ili bez specifičnih masa pojedinih komponenti
Aluminijum
Flahovan, usitnjen, baliran, u biskvit formi sa ili bez specifičnih masa pojednih komponenti
Bez vlage, nečistoća, čelika, folija, olova, plastike, stakla, drveta, masti, ulja i drugih supstanci
PET, HDPE, PVC
Flahovan, perforiran, baliran, granulisan, nasut
Razdvojen po boji, tipu ili miks
Sa ili bez zatvarača ili etiketa
Staklo
Odovojeno po boji ili miks
U originalnoj formi (flaše, tegle)
Usitnjeno, granulacija specificirana
Sa dozvoljenom i specificiranom kontaminacijom
Kompostiranje je kontrolirana biološka dekompozicija i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovom da je primarno aerobna i da
dopušta razvoj termofilne temperature kao rezultat biološki generisane toplote. Procesom se generiše finalni proizvod koji je
sanitaran i stabilisan, ima visok sadržaj humusnih supstanci i može biti korisno primijenjen u zemlji.
BIOLOŠKI TRETMAN - KOMPOSTIRANJE
FAZE PROCESA
Ova podjela odgovara temperaturnim opsezima u kojima se pojedini mikroorganizmi razvijaju ili su posebno aktivni.
ZagrijavanjeTermofilna
dekompozicijaMezofilna
dekompozicijaMaturacija
TEMPERATURA PROCESA I JEDNAČINA DEKOMPOZICIJE ORGANSKOG MATERIJALA
Proteini
Aminokiseline
Lipidi
Ugljikohidrati +O2+hranljivi sastojci+mikroorganizmi kompost+nove ćelije+CO2+H2O+NO3+SO2+toplota
Celuloza
Lignin
Pepeo
REAKTOR POSTROJENJA
Nominalni godišnji kapacitet prerade komunalnog otpada 25.000 t
Maksimalni dnevni kapacitet (mulj i komunalni otpad) 100 t
Potrebna godišnja količina mulja 2.000 t
Godišnja produkcija komposta 10.000 t
Dužina 42 m
Promjer 4,2 m
Debljina 16 mm
Masa bioreaktora 222.000 kg
Broj obrtaja cijevi reaktora 1 min-1
Snaga pogona za rotaciju 2 x 75 kW/ 1.500 min-1
REAKTOR POSTROJENJA (izgled cijevi reaktora u proizvodnji prije kompletiranja)
42 (48) m x ø 4,2 m
IZGLED DIJELOVA POSTROJENJA ZA KOMPOSTIRANJE U PROIZVODNJI
BILANS I TOK MATERIJALA
Od 1.000 kg materijala u bioreaktoru sa 50,55 % vlage (mulj i voda) poslije 1.800 obrtaja cijevi reaktora nastaju sljedeći produkti dekompozicije:
- 150 kg plinske komponente;
- 30 kg feromagnetnih materijala;
- 450 kg reciklabilnih i drugih materijala
- 370 kg komposta
BIOREAKTOR
I SITO
I I SITO
MAG. VALJCI CIKLONI, BAL.SEP
PRESA
REFUZ MATERIJAL
BALIRAN
25,8 %
KOMPOST
49 %
2,5 % REFUZ
BALIST. SEP. FERO MAGN.
REFUZ CIKLONA 4,8 %
REFUZ >18
MATERIJAL
5,7 %
<18 56,5 %
REFUZ
MATERIJAL
15,3 %
GASNA KOMPONENTA
VODA
22,4 %
100 %
77,6 %
62,3 %
FERMENTACIONA CEV
Lokacija Snaga kW Broj obrtaja min-1 Obrtni moment Nm Struja u A (380 V)
Glavi pogon 1.5 14.5 682 5
Pogon miksera 1.5 370 37 6
Putni dodavač 0.55 37.3 100 1.5
Shredder 4 870 39.4 9.2
Ventilator 0.06 1290 0.45 0.6
Dovod zraka 1.5
NAČIN EKSPLOATACIJE I PERFORMANSE
Fermentaciona cijev je namijenjena za aerobnu dekompoziciju organskih materijala kao što su: voće, povrće, pirinač, meso, riba, jaja, hleb, filteri za kafu, baštenski bio otpad.
Asorbcioni materijali su slama ili drvena strugotina (materijali bogati ugljikom i stvaraju potreban balans u biološkom procesu) u količini oko 20% od ukupnog sadržaja.
NAČIN EKSPLOATACIJENAČIN EKSPLOATACIJE
PERFORMANSEPERFORMANSE
Korisna zapremina: 2 m3
Zapreminska redukcija: oko 90%
Kapacitet: 300 do 500 kg nedjeljno
PROCES ANAEROBNOG VRENJA
PROCES ANAEROBNOG VRENJA SE DIJELI U TRI FAZE
HIDROLIZA ACIDOGENEZA METANOGENEZA
U ovoj fazi pod djejstvom enzima koje luče
bakterije dolazi do konvertovanja –
depolimerizacije čvrstog organskog materijala kao
što su kompleksni polimeri, ligno celuloze, polisaharidi, proteini i
masti u monomere, čećere, alkohole, peptide,
amino kiseline i masne kiseline pri čemi se katalizacija procesa
odvija aplikacijom nekih kiselina ili alkoholnih
materijala
U ovoj fazi pod djejstvom enzima koje luče
bakterije dolazi do konvertovanja –
depolimerizacije čvrstog organskog materijala kao
što su kompleksni polimeri, ligno celuloze, polisaharidi, proteini i
masti u monomere, čećere, alkohole, peptide,
amino kiseline i masne kiseline pri čemi se katalizacija procesa
odvija aplikacijom nekih kiselina ili alkoholnih
materijala
Blok jednostavnih monomera formiranih u
prvoj fazi djeluje kao sirovinski substrat za fermentaciju, pri kojoj
acido generičke anaerobne bakterije formiraju različite
isparljive kiseline, vodik i ugljen dioksid. Osnovne kiseline koje se dobijaju pri ovom procesu su etanska,
propionička i butanska uz etanol
Blok jednostavnih monomera formiranih u
prvoj fazi djeluje kao sirovinski substrat za fermentaciju, pri kojoj
acido generičke anaerobne bakterije formiraju različite
isparljive kiseline, vodik i ugljen dioksid. Osnovne kiseline koje se dobijaju pri ovom procesu su etanska,
propionička i butanska uz etanol
Etanska odnosno sirćetna kiselina i vodik nastali u
drugoj fazi pod djejstvom kiselinskih metanogenetičkih
bakterija formiraju metan i ugljovodonike.
Vodonikotipične metanogeneričke bakterije
tada reprodukuju ugljovodik sa vodikom i formiraju
metan. Mnogi proizvodi, sporedni proizvodi i
međuproizvodi nastaju u toku procesa vrenja pijre nego što nastane finalni
proizvod - metan
Etanska odnosno sirćetna kiselina i vodik nastali u
drugoj fazi pod djejstvom kiselinskih metanogenetičkih
bakterija formiraju metan i ugljovodonike.
Vodonikotipične metanogeneričke bakterije
tada reprodukuju ugljovodik sa vodikom i formiraju
metan. Mnogi proizvodi, sporedni proizvodi i
međuproizvodi nastaju u toku procesa vrenja pijre nego što nastane finalni
proizvod - metan
KARATERISTIKE BIOPLINA
Vrsta plinaHemijska formula
Sadržaj u %
Metan CH4 55 - 75
Vodik H2 0 – 1
Vodikov – sulfid N2S 0 – 1
Ugljen – dioksid CO2 25 – 45
Dušik N2 0 – 2
Kisik O2 0 – 0,5
Vodena para H2O 0 – 2
Amonijak NH3 0 - 2
SASTAVSASTAV KARAKTERISTIKEKARAKTERISTIKE
Karakteristika OznakaJedinica
mjereVriednost
Gustina ρ Kg/m3 1,09 – 1,29
Plinska konstanta R J/(kg0K) 290 – 305
Specifični toplotni kapacitet (pri konstantnom pritisku)
CP J/(kg0K) 1230 – 1435
Specifični toplotni kapacitet (pri konstantnoj zapremini)
Cv J/(kg0K) 940 – 1095
Donja toplotna moć Hd kJ/m3 19700 – 26870
Gornja toplotna moć Hg kJ/m3 21900 – 29890
POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU BIOGASA MOKRI POSTUPAK
POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
PRIMARNI TALOŽNIK
PRIMARNI TALOŽNIK
PRVI STEPEN BIOLOŠKE PRERADE
PRVI STEPEN BIOLOŠKE PRERADE
SEKUNDARNI TALOŽNIK
SEKUNDARNI TALOŽNIK
DRUGI STEPEN BIOLOŠKE PRERADE
DRUGI STEPEN BIOLOŠKE PRERADE
TERCIJARNI TALOŽNIK
TERCIJARNI TALOŽNIK
OTPADNE VODE
MULJ
ZRAK
OTPADNI PLIN
RECIRKULACIJA AKTIVNOG MULJA
VIŠAK AKTIVNOG MULJA
RECIRKULACIJA AKTIVNOG MULJA
VAZDUH