Prokarioti (Prokaryota)BAKTERIJE (BACTERIA)
⚫ Jednoćelijski organizmi
⚫ Nemaju organizovano jedro
⚫ Pripadaju carstvu monera
• Bakterije su organizmi mikroskopske i submikroskopske veličine.
• Na površini su izrasline bičevi i fimbrije.
• Genetski materijal je slobodno raspršen u citoplazmi (nukleoid).
• Molekula DNK je sklupčana u prsten i duža je za 1000 puta od same bakterije.
• U citoplazmi su tvorevine slične mitohondrijama, ribozomima i dr. organelama.
GRAĐA BAKTERIJSKE STANICE
bič - kretanje
kapsula - zaštita, pričvršćivanje za podlogu
Ćelijski zid - zaštita, daje oblik
Ćelijska membrana - transport tvari
nukleoid - genetička informacija
citoplazma - ispunjava stanicu
plazmid - geni odgovorni za preživljavanje
ribosomi - sinteza bjelančevina
Kapsula
• Kapsula je sluzavi, spoljašnji omotač koji stvara sama bakterija.
• Uloga kapsule je da zaštiti od nepovoljnih utjecaja.
• Izgrađena je od polisaharida.
• Kod mnogih bakterija je zapaženo da obrazuju gust, somotast omotač od kapsulinih polisaharida nazvan glikokaliks (skoro je otkriven).
• Tako npr. bakterija (streptokoka) koja izaziva karijes, se najbolje pričvršćuje za površinu zuba onda kada stvara glikokaliks.
• Za proizvodnju glikokaliksa neophodni su šećeri.
Ćelijski zid
• Ćelijski zid ne sadrži samo nekoliko vrsta bakterija.
• Njegovo oštećenje dovodi do smrti bakterije.
• Prema sastavu ćelijskog zida i bojenju postupkom po Gramu (metoda koju je predložio naučnik Hans Kristijan Gram 1884.
g.) bakterije se dijele na: • Gram-pozitivne ljubičaste
• Gram-negativne - crvene • Antibiotik penicilin sprečava stvaranje ćelijskog zida.
BOJANJE PO GRAMU
GRAM - NEGATIVNE
BAKTERIJE
GRAM - POZITIVNE
BAKTERIJE
vanjska
membrana
peptidoglikan
stanična
membrana
OBLICI BAKTERIJA
koki
bacili
vibrioni -
oblik zareza
spirili - s više zavoja
diplokokitetrada
streptokok
stafilokok
-grozdasta
nakupina
streptobacil
Bakterije prema potrebama za kiseonikom:
• Aerobne – trebaju kiseonik• Bakterija octenog vrenja
• Anaerobne - ne trebaju kiseonik• Bakterija mliječno – kiselog vrenja• Bakterija malsačnog vrenja• Bakterija alkoholnog vrenja
Ishrana bakterija
⚫ Heterotrofno (saprofitski, parazitski i simbionti)
⚫ Autotrofno
Autotrofne bakterije
• U zavisnosti od toga koji izvor energije koriste, autotrofne bakterije mogu biti:
1. fotosintetičke (fototrofne – cyanobacte) i
2. hemosintetičke (hemotrofne)
•Fotosintetičke koriste Sunčevu energiju kao izvor energije za proizvodnju hranljivih materija.
• Hemosintetičke bakterije kao izvor energije za proizvodnju hrane koriste hemijsku energiju koju dobijaju oksidacijom različitih neorganskih jedinjenja.
➢U zavisnosti od toga koja jedinjenja oksidišu razlikuju se:
• nitrifikacione,
• gvožđevite (oksidišu gvožđe),
• sumporne,
• metanske,
• vodonične i dr.
• Saprofiti koriste organske materije iz uginulih organizama i raznog organskog otpada.
• Ovi oblici organizama razlažu uginula bića na manje organske i neorganske (mineralne) molekule. One doprinose kruženju materija u prirodi
• Život na našoj planeti bi, u ovom sadašnjem obliku, tada prestao.
Heterotrofne bakterije
Saprofitske bakterije - anaerobi
• Bakterije mliječno - kiselog vrenja
→ šećer laktozu pretvaraju u mliječnu kiselinu
• Bakterije maslačnog vrenja
→ sintetiziraju maslačnu kiselinu i CO2
• Bakterije alkoholnog vrenja
→ grožđani šećer pretvaraju u etanol Saprofitske bakterije - aerobi
• Bakterije octenog vrenja→ pretvaraju etanol u octenu kiselinu
CH3CH2OH + O2 CH3COOH
Heterotrofne bakterije
• NITRIFICIRAJUĆE BAKTEIJE iz tla
•Nitrosomonas - žive u tlu
•Amonijak pretvaraju u dušikastu kiselinu oksidacijom
•Nitrobacter - oksidira dušikastu kiselinu u dušićnu
ProteobakterijeBakterije različitih hranidbenih potreba
•Dušik-fiksirajuće bakterije- Rhizobium
• u korijenskim gomoljčićima djetelina
• obogaćuju tlo dušikom ”zeleno đubrenje”
NO2 -→NO3
-
NH3 →NO2-
Simbiotske bakterije
• Paraziti organske materije uzimaju iz živih organizama.
• Oni žive na račun domaćina izazivajući bolesti (patogene).
• Neke od njih izazivaju oboljenja samo u određenim uslovima sredine.
Bakterije paraziti
Infekcija – ulazak bakterija u tijeloInkubacija – vrijeme od ulaska bakterije do pojave bolesti.
Bakterije koje uzrokuju bolesti
• Helicobacter pylori - uzročnik čira na želucu
• Echerichia coli - u probavilu pomaže pri razgradnji tvari
Rikecije - obligatni stanični paraziti
• Rickettsia prowazekii - uzročnik pjegavog tifusa, prenosi je uš
Klamidije - rastu u živim eukariotskim stanicama
• Chlamydia trachomatis - uzročnik upale mokraćno-spolnog sustava
Mikoplazme - najjednostavnije građene
nemaju staničnu stjenku
NE BOJE SE PO GRAMU
Mikoplazme (Mycoplasma) – bakterije bez ćelijskog zida
• Bakterije bez ćelijskog zida
• Veličina – prečnik 0,3 – o,8 μm
• Sadrže i DNA i RNA
• Mogu se uzgajati na vještačkoj podlozi
• Žive u slobodnoj prirodi u tj.tečnostima toplokrvnih ž.
• Kolonija im liči na „jaje na oko”
• Izazivači bolesti kod čovj.(disajni,ekskretorni i pol.or.)
• Kod životinja: disajni or.,izostanak lučenja mlijeka
• kod koze, kod biljaka takođe određene bolesti...
Razlika od virusa
Kolonija oblika „jaje na oko”
Bakteriologija
Louis Pasteur
• izolirao je uzročnika antraksa
• primijenio cjepivo protiv antraksa
• otkrio da su uzročnici truljenja i vrenja mikrobi
• uveo je nazive aerobni i anaerobni
• uveo pasterizaciju
Robert Koch
• uvodi tehnike bojenja i uzgoja bakterija
• otkrio uzročnika TBC-a (Kochov bacil)
⚫ Neke bakterijske bolesti se suzbijaju vakcinacijom
⚫ Be-Se-Že (BSG) vakcina protiv tuberkuloze
⚫ Tuberkulozu izaziva bacil tuberkuloze
⚫ Otkrio ga je bakteriolog Robert Koh
Postupci uništavanja bakterija
• Sterilizacija je proces kojim se potpuno odstranjuju ili uništavaju svi mikroorganizmi i njihove spore s predmeta.
Provodi se temperaturom, filtriranjem i kemijski.
• Dezinfekcija - postupak kojim se uništava, uklanja većina mikroorganizmi ili im se usporavanja rasta i
razmnožavanja.
• Pasterizacija - postupak zagrijavanja 60-80 Co kraće vrijema. -primjenjuje se u prehrambenoj industriji
Razmnožavanje bakterija
Dijele se relativno brzo –svakih 20 – 30 minuta nova dioba
(b) (a)
• kruženje materije i energije u prirodi• čišćenje prirode• “zeleno gnojenje”• tretiranje otpada - dobijanje komposta (đubriva)• korisne simbioze s biljkama (azotne bakterije)• proizvodnja antibiotika• u genetičkom inženjerstvu (Ecsherichia coli)• u preradi i konzerviranju voća i povrća• prerada mlijeka, alkohola, sirćetne kiseline• izazivači bolesti ljudi (tuberkuloza,sifilis,reum.grozn.)• životinja (antraks)• biljaka (uvehlost,pjegavost lišća, tumore)
Modrozelene alge - Cyanobacteria
• Prisutne na zemlji od prije 3 milijarde godina (najstariji fototrofni organizmi).
• Periferni sloj citoplazmi obojen zbog hlorofila a. Ovaj sloj je u tilakoidima.
• Ostali pigmenti su fikocijan i fikoeritrin od kojih potiče boja ovih algi.
• Procesom fotosinteze nastaju rezervne supstance –cijanoficejska zrnca.
• Razmnožavaju se diobom stanica.
• Hrane se: autotrofno, heterotrofno i miksotrofno.
citoplazma
tilakoid
sluzavi omotač
stanična stijenkaribosom membrana
nukleoid
Građa cijanobakterije
➢ Rasprostranjenost i ekologija cijanobakterija• kozmopoliti su (žive na različitim staništima)• u slatkim vodama,neke u moru,na i u tlu,na izvorima,
na stijenama, drveću kao i u organizmima biljaka• žive na snijegu (-83˚C ) pa do termalnih voda(+70˚C )• na T vode do 30˚C naglo se množe – “cvjetanje voda”• vezuju elementarni azot iz zraka – prirodno gnojivo
➢ Značaj – važnost • stvaranje kisika• vezivanje azota• prirodno gnojivo • ishrana (sadrže bjelančevine)
• dobar izvor hrane u moru i slatkim vodama
• izazivaju “cvjetanje”
• raspadanjem stanica izlučuje se otrov
• kolonijalni oblik
• nitasta kolonija - Anabaena Heterociste - fiksacija azota
CIJANOBAKTERIJE U VODI
• Podjela:• Jednoćelijske:Chroococus• Kolonijalne: Mycrocystis (uzrokuje cvjetanje vode) Nostoc commune.• Nitaste: Oscillatoria i Spirulina.
Mycrocystis sp. Kolonijalna vrsta koja izaziva cvjetanje vode
Nostok
Domaća zadaća: (na idućem satu Pokazati urađenu zadaću!)
71
PRILOG 2
SISTEMATIZACIJA VIRUSA
Virusi su na granici između živog i neživog jer: _______________________ _______________________ _______________________
Virus i su submikroskopske čestice kojima je veličina: od________do________
Čestice koje su manje i jednostavnije građene od virusa su ___________i __________
Prema domadaru viruse dijelimo: __________,_____________, ____________i_____________
Složeno građeni virus sastoji se od: _____________,_______________, ______________ i ____________
Prema obliku viruse dijelimo: ___________i ____________
Neka od virusnih oboljenja kojima je uzročnik DNA virusi: _________________________________________________ Virusna oboljenja kojima je uzročnik RNA virus: _________________________________________________
Jednostavni virusi su građeni od: ____________,______________ i ________________
HVALA NA PAŽNJI :)