Download - REALIZAM-skripta

7/26/2019 REALIZAM-skripta

1/34

REALIZAM skripta

1. FLAKER: REALIZAMRealizam kao:

1. Knjievni i umjetniki prava !" prikaz z#ilje onakvom kakva ona jest$. %tilska &ormaija'. Epo(a o) )ru*e tre+ine 1,.st )o -!ti(/ ,!ti(

- %(iller i %(e*el me0u prvima *ovorili o realizmu kao opreka

2i)ealizmu34

- 5ojam se pro6irio iz 7ranuske pre)stavnii 8(amp&leur9/ 7lau#ert i#ra+a onourt

- ;tto Lu)


2/34

- 5rozna &ikija !" )ominanta unutar stilske &ormaije u realizmu- 7A>=LA u realizmu *u#i svoje znaenje kao #itan element strukture !"

realisti re)uiraju &a#ulu i po)re0uju je temeljnom postupku realizma !"RAZ;BKRI@A?= KARAKBERA nje*ovo psi(olo6ko/ intelektualno/

)ru6tveno #i+e4- 7a#ula *ra0ena na vrstom sustavu uzrono!poslje)nini( veza- %oijalno!psi(olo6ka motivaija- ;5I%;%B pre)metno!konkretni i )etaljizirani opisi unutra6nji(

nastan#i/ *ra)sko* i seosko* krajolika ili &izik* iz*le)a lika

RE5REZEBABI@;%B KARAKBERA

- Karakter kao sklop niza razliiti( oso#ina nije ploan ne* 2zaokruen3roun) (arater4/ promjenjiv u svom razvitku

- Bemeljni likovi kao noioi ra)nje pre)stavnii o)re0eni( klasa ipravaa/ o)re0eni( misli nji(ova vremena

- Reprezentativnost karaktera za o)re0ena soijalno!psi(olo6ka stanja- Realizam razvio teoriju o BI5IC;%BI i naelu tipizaije i

in)ivi)ualizaije kao op+em estetskom naelu te naelo uvjerljivostikaraktera

5RI5;@?EDAC

- astoji se )istinirati o) stvarni( likova- ;n pu6ta svoje likve )a 2ive svojim ivotima3- 5ripovje)aju o#jektivno/ ne komentira prija6nje pona6anje svoji(

karaktera- Razlikovanje jezika pripovje)aa i jezika likova

$.ME!A" : K#$%E&%I'A REALIZMA

- Realizam kao poku6aj )a se pripovje)na &orma utemelji kao naraija koja+e suz#iti sve one romaneskne rte z#o* koji( je roman )u*o smatran

po)rujem je&tini( 6a#lona


3/34

- 2romaneskn3 sve 6to je likovima/ ra)njama pretjerano ili )aleko o)iskustvene vjerojatnosti !" to je izazivalo iritaiju

- Mo)erni romanopisa se pri#liava povjsniaru/ me)iinaru/ soiolo*u- Realisti smatrali )a je romanu potre#na 2in&uzija ivotaFz#ilje3

- %ten)(al 2Le rou*e et le noir3 metatekstualna kompnentao 2meta&ora o zralu3 pu#lika kao zral umjetnike svjestio = pristupu z#ilji u*ra0ena svijest o potre#i iz#ora realnosti

postoji potre#a )a knjievno o#likovanje na*lasi je)no/ a pre6uti)ru*o

o %ten)(al je #io svjestan )a je zralo pi6eva svijest/ ne rije6ava

pro#leme umjetniko* o#likovanja ne*o i( postavljaGo ?aka psi(olo6ka komponenta 2rveno i rno34 vi6e na*la6ena ne*o

kulturnopovijesna inventarizaija- = pripovje)noj praksi oko 1H!te jo6 uvijek postupi &iktivnekomunikaije pripovje)a!itatelj4

- >ala knj stvaranje sa)ri uvijek )va temeljna elementa:1. Autorovo opaanje i sustavno sa#iranje takvi( po)ataka$. 5retakanje opaaja u jezik/ spei&ino o#likovanje

- >alza esto pluta vo)ama priro)ni( znanosti me)iina/ zoolo*ija4o 2sluaj je najve+i romanopisa na svijetu3/ pisa je 2tajnik3/

2#iljenik3 mo)erne z#ilje/ knjievnik pi6e povijest koja se ina+e ne

zapisuje/ povijest u)i i o#iaja- >alza se zami6lja u ulozi umjetniko* (istorio*ra&a suvremene

7ranuske- = svojim razmatranjima se vra+a Aristotelu jer knjievnosti pripisuje nu

kreativnu sna*u koja ne)ostaje (istorio*ra&iji

(. $. )chor* &is+o* ,ovor i razli-a u !ospoi /ovar0

! tematska kritika nije mrtva/ ali nije ni vra+anje stilovima itanja pe)eseti(*o)ina! ilj nije prouavanje ustrajnosti tematike/ ve+pokrenuti pitanje kontinuiteta koji

povezuje tematiku/ strukturalnu semantiku i poststrukturalizam! klupko postaje pro)uena meta&ora! o)nost izme0u teksta i tekstilno* postaje

je)na o) opsesivni( meta&ora suvremeno* kritiizma! po6to se pletenje uvijek povezivalo sa ensko6+u/ to nam )aje povo)a za

spekuliranje o vezi izme0u tematsko* itanja i ensko* itanja 6to postavljapitanja ima li itanje ili pisanje spol


4/34

! pitanje spola pisanja nalazi se u poza)ini ospo0e >ovar9/ )jela koje vi6e nemoemo itati izvan spolne pro#lematike/ ali ne moemo ni spolnu

pro#lematiku o)vojiti o) pro#lematike pisanja! za novu tematiku autoria pre)lae naziv nova tematika/ u kojoj para)i*mu

vrijemeFprostor zamjenjuje para)i*ma *ovorFpisanje! uzev6i u o#zir irar)ovu tezu a ra6lanjivanju suprotnosti ko) 7lau#erta unutarjelokupno* )ijakroniko* razvoja/ pitanje je kako #ismo *a mo*li primjeniti naopoziiju pisanjeF*ovor! *ovorna os! prva ve+a po)jela na:

! one koji su vje6ti u *ovorenju Ro)olp(e/ Jomais4! one koji nisu 8(arles/ Emma4

! ipak/ ta po)jela ne vai jer neki )o#ri *ovornii nisu )o#ri slu6atelji

! ako uzmemo u o#zir )a je *ovorenje ko)iranje/ a slu6anje )eko)iranje/ imamo kom#inaije

! ko)iranje 4/ )eko)iranje 4! ko)iranje 4/ )eko)iranje !4! ko)iranje !4/ )eko)iranje 4! ko)iranje !4/ )eko)iranje !4

! 8(arles se otkriva kao impotentan *ovornik! nje*ov *ovor je neuinkovit/

ne)ostaje mu rezonanija i ponavlja tu0e rijei! zanimljiva je reenia upu+ena Ro)olp(eu koja je jaka! ona zapravo potie izRo)olp(eova pisma Emmi koje je 8(arles proitao/ tako )a je ko)er zapravo

primatelj Ro)olp(e4! koriste+i rije su)#ina u raz*ovoru sa Ro)olp(eom/ 8(arles zatvara nizRo)olp(e Emma 8(arles Ro)olp(e! prvo#itni ko)er osu0uje svo* imitatora! 8(arles tako0er nema mo*u+nost )eko)iranja! mo*u+nost slu6anja moemo

svesti na posje)ovanje u(a i o#e+anje na istu reakiju! Ro)olp(e je o#)aren karakteristikama koje 8(arlesu ne)ostaju! nje*ov *ovor)jeluje na Emmu/ potie snove/ postaje inF)jelovanje/ lju#av! ipak/ nje*ovo iskustvo *a sprjeava u )eko)iranju Emmini( usmeni( poruka!

proveo je ivot usavr6avaju+i senarij u kojem je je)ini promjenjivi elementpartner/ pa tako nje*ov me(anizam za )eko)iranje rea*ira samo na in&ormaijekoje je ve+ prije primio! 7alu#ert pro#lematiku *ovora stavlja u prvi plan! kako komuniirati razliitost

isto6+u i rijeima )ati in)ivi)ualnu notu


5/34

! )vije pretpostavke ine po)lo*u o)lomka:1. postoji razliitost osje+aja/ ori*inalni osje+aji/ je)nistvena sr$. u i)ealnom *ovornom sustavu rije i me)ij se preklapaju

! osnovna opoziija u romanu je Emma Jomais/ 6to se moe itati kao

7emma4 nasuprot Jomais4 7emme ena4 nasuprot Jomme mu6kara4! na razini *ovorno* ko)iranja po#je)nik je Jomais/ je)ini koji neumorno ra)ina svojem izraavanju! na komunikaijskoj razini po#je0uje Emmu/ ali ako seokrenemo pisanju/ sna*e se izje)nauju! Emmina potra*a za lju#avnom stra6+u )vostruko je motivirana knjievno6+u! prvo )olazi elja )a preo#rati mrtva4 pisma koja je proitala u ivo iskustvo! ka) postane Ro)olp(eova lju#avnia prelazi iz pasivno* statusa itatelja uaktivni status junakinje

! ali Emma trai lju#avnika ne samo )a #i poslatal lik iz romana/ ve+ i autor! ne trai lju#avnika/ ve+ primatelja!izliku za pisanje kako #i posti*la knjievnuslavu! ona zavi)i mu6karima na mo*u+nosti pisanja/ kako #i pisala ne)ostaje joj&alus! utopljena u knjievnost 1H. st. ona ne poznaje knjievnost osim romana u

pismima/ a lju#avnik je nuan za ovakav o#lik pisanja! Ro)olp(e Emmi slui kao iniijator i primatelj njezina epistolarno* romana

! tri sta)ija Emmino* naukovanja:! ustrajnost na iluziji komunikaije! pisanje kao vatra koja potpiruje #lije)e+u strast! preuzimanje ulo*e spisateljie

! )o*a0a se potpuno po)injavanje lju#avi pisanju! ova vrsta pisanjapretpostavlja o)su)stvo primatelja i pri(va+a prazninu! pisanje kao samotnoza)ovoljstvo

! naukovanje junakinje umjetnie moe )ovesti samo )o e*zemplarne smrti/ jersamou#ojstvo proizvo)i jezik! prije smrti pi6e poslje)nje pismo ija&ra*mentarnost ostavlja neo)*ovorenim esenijalno pitanje! )a li Emma u

poslje)njem pismu zavr6ava sta)ije naukovanja i uspijeva na+i stil koji na)ilazikli6eje i romantine lai koje sa)ravaju! 8(arlesovo pismo nakon Emmine smrti stilski i tematski o)jekuje Emminim

pismima! )a li je to pismo 8(arlesovo oso#no otkri+e ili moemo primjetititra*ove Emmina poslje)nje* pisma


6/34

! nakon Emmine smrti ona je zamjenjena s )ru*im likovima/ su#jekt zamjenepostaje o#jekt 7eliite nosi njenu o)je+u/ 8(arles ju poinje imitirati u pismu4/a na razini strukturne opoziije romana/ EmmaFJomais/ Emmu naslje)+ujeslijepi ovjek/ #eketovski lik/ koji ekspliira tu opoziiju sljepu i Emmi je

zaje)nika nakaznost/ njemu &izika/ a njoj moralna! u ovim opoziijama nalazimo i opoziiju uinkovitostFneuinkovitost/ ak i narazini pisanja Emmino pisanje je mrtvo slovo na papiru/ a Jomaisovo moe

protjerati/ u#iti i postati sre)stvo za napre)ovanje u )ru6tvu4! ena i sljepa su #i+a kojima ne)ostaje esenijalni or*an sljepo+akastraija4! Emmino spisateljsko naukovanje izlazi iz elje )a promijeni spol/ )a poni6tikastraiju! isprva slije)i put inte*raiju/ ali to joj nije )ovoljno

! Emma svoju elju za promjenom spola izraava i transvestitizmompreru6avanje kao analo*on Emmino* izmi6ljeno* spola4! naukovanje u pisanju i mu6kosti slije)e putove koji se spajaju za vrijemeLeonea/ s kojim veza oznaava trijum& ima*inarno* na) stvarnim! 7lau#ert ima nepovjerenje u jetik! jezik je konstantno potkopan potenijalomza la*anje! *eneralizaija la*anja #ri6e *raniu izme0u o#lika pisanja te pisanja i *ovora! Emmina pisma i Jomaisova o#javljana )jela su)jeluju u istoj ne!mimezi!o#oje

se u)aljavaju o) stvarnosti/ uljep6avaju i prila*o0avaju injenie! iznimka pravila je Rouault/ ije je *o)i6nje pismo u (armoniji na meta&orikoji metonimikoj razini! suprotnost la*anju je izravnost/ u)aljenost izme0u po6iljatelja i primateljaotvara pukotinu kroz koju proviru lai! izmi6ljeni likovi mo*u na+i sre+u izvan jezika/ )ok je pisa slje)#enik lai/ onse mora sluiti jezikom koji je uvijek i su)a i tuitelj/ izvor i osu)itelj lai uknjizi tu &unkiju ima )oktor Larvivere4

! 7lau#ertovo pisanje se o)nosti na *9no!tekst/ ali tei muevnom p(eno!tekstu! o*ranieno tematsko prouavanje ne smije i+i izvan okvira poje)ino* romana! ono uvo)i )ijakroniku )imenziju sinkroniko razumijevanje tra)iionalno*tematsko* kritiizma

. !irar2* Ro+anes-na la i ro+anti3na istina


7/34

! romani %ten)(ala/ 7lau#erta/ 5rousta i Dostojevsko* opisuju uzastopna stanjanere)a koji se pove+ava i pro)u#ljuje/ po*otovo zato 6to raspolau samo

jezikom koji se raspa)a potkopan meta&izikom eljom i nesposo#an )a prikaeistinu

! raspa)anje jezika ko) %ten)(ala se nalazi u poetnom sta)iju! karakterizira *ao#rtanje smisla! primjer: )va smisla riei plemenit/ )u(ovno i )ru6tveno! tato bie! ne primje+uje protuslovlje/ pretpostavlja savr6eni skla) izme0ustvari inji(ovi( imena!strastveno bie! #rine se za &ormu i tei ka )u(u/ koraa prema o#jektu elje

#ez )a se#rine za Dru*e! je)ini realist u svijetu lai/ z#o* to*a se ini pomalo lu)im

! ?ulien )e la Mole je takvo #i+e! strastveno je #i+e iznimka/ a ta6to norma na tom kontrastu poiva otkri+emeta&izike elje ko) %ten)(ala! takav kontrast nalazimo i u Don uijoteu *)je je Don uijote iznimka/ azaprepa6teni *le)aoi norma! ipak )va romana su suprotna! ko) 8ervantesa izminka eli meta&iziki/ amno6tvo spontano/ a u %ten)(alu mno6tvo eli meta&iziki/ a iznimka spontano! ka) je s Don uijoteom %an(o je norma/ a ka) je sam/ nje*ova meta&izika

elja *a ini iznimkom meta&izika elja je suptilna! nitko nije zaklonjen nitiosu0en na nju! %ten)(al! relativnost u romanesknim kontrastima! )istinkija izme0u ta6tine istrasti nije stro*o o)re0ena/ ovisi susre+e li sla#iju ili ve+u ta6tinu o) vlastite! Mat(il)e )e la Mole utjelovljuje strast u majinom salonu/ a normu pore)?uliena/ )ok ?ulien utjelovljuje normu u raz*ovorima sa *ospo0om )e Renal! romanopisa svako put po)tava i istie suprotnosti/ ali one ne postajuapsolutnim vrije)nostima/ ne*o i( zamjenjuju nove opoziije

! romantika kritika iz)vaja samo je)an kontrast i za(tjeva me(aniku opoziiju!junaka se ili mrzi ili uzvisuje ne poznaju romanesknu )ijalektiku izme0unorme i iznimke! romantika iznimka utjelovljuje Do#ro/ a norma Zlo! romantino je )jelo oruje protiv Dru*i(! autor se poistovje+uje s iznimkom! romantiarski kritiari #rane iznimku/ ak i protiv autora ako tre#a npr. Donuijote4


8/34

! romantika kritika iz)vaja u %ten)(alovom romanu prizore koji o)*ovarajusuvremenoj osje+ajnosti! ?ulien prije #itan*a/ sa) (eroj/ sveta! romanopisa umnaa kontraste/ )ok je romantiar zaro#ljenik opoziije Mene iDru*i(

! romaneskno izmirenje omo*u+uje sintezu izme0u Mene i Dru*i(/ )ajelikovima tre+u )imenziju! %ten)(alovska iznimka ra0a se uvijek na najnepovoljnijem terenu! u provinijie6+e ne*o u 5arizu/ ko) ena/ a ne mu6karaa/ ko) puana/ a ne plemi+a! nere) romaneskno* svijeta o)raava tra)iionalni re) )ru6tva! %ten)alov svijet

je pirami)a koji stoji na vr(u! re) u sru nere)a! ve+ ko) 7lau#erta ta se pirami)a ru6i i raspa)a! spontana elja ne nestaje/ aliiznimke su sve rje0e i manje vane/ one su poraene! opoziija izme0u *ospo0e

)e Renal i njeno* mua/ kao i *ra0anki @errieresa uvijek je #itna/ opoziijaizme0u Emme >ovar9 i 8(arlesa #itna je samo u njezinu )u(u! napre)ovanje meta&izike elje z#iva se na )va &ormata! ontolo6ka #olest

po*or6ava se na ve+ zaraenim pre)jelima i pro6iruje se na ranije po6te0enapo)ruja! razvoj meta&izike elje o#ja6njava mno*e razlike izme0u %ten)(ala i7lau#erta! ko) %ten)(ala i najmanji nesporazum me0u likovima ukazuje na s(emu strast!ta6tina i otkriva meta&iziku elju! sve poiva na opoziiji norme i iznimke

! ko) 7lau#erta takvi( opoziija vi6e nema! izme0u elemenata romaneskno*univerzuma nikakva operaija nije mo*u+a! simetrino se suoavaju i vra+aju uni6tavilo! nji(ova nepristrana jukstapoziija otkriva apsur)nost! kako 7lau#ertov *enij sazrijeva/ opoziije postaju sve 6uplje! istovjetnostsuprotnosti potvr0uje se sve ve+om sna*om! lo*ini )omet to* ne*ativno* razvoja vi)i se u >ouvar)u i 5eu(etu/ koji se

je)an )ru*om suprotstavljaju i tako se savr6eno na)opunjuju! simetrija je

pro*utala opoziije/ one imaju samo )ekorativnu ulo*u! malo*ra0anskiin)ivi)ualizam zavr6ava lakr)ija6kom apotezom Istovjetno* i Zamjenjivo*

4. #5ER 6ER 7EA7 /#78: MA7AME /#5AR8 9 ELI)A/E6

/R#$FE$


9/34

!teorija: = romanu ospo0a >ovar9/ ensko autorstvo je prikazano kao in)o#rovoljno* #lije0enja pre) tekstom koje* se pi6e/ i slui samo!re&leksno )akomentira &unkiju i status o itanju romana i pisanja u jelini )ok *lavna

junakinja pi6e se#e i ispisuje se iz postojanja )a #i postala romantina (eroina/

ona #iva opsje)nuta itanjem/ koja je uzrok njenom pona6anju4!7lau#ert pre)stavlja ivot svoje (eroine kao )a je )u*om proesu umiranja/koje poinje sa njenim ulazom u ima*inarni svijet romantine i vjerske &ikije!itanje je prikazano kao izvor &i*uralno* samou#ojstva/ jer stavlja itatelja u*raniu izme0u stvarnosti i mrtvi( likova ima*inarno*N zato 6to tro6i ivotitatelja/ koji ita umjesto )a ivi/ te itanje na kraju i u#ije nje*ov ivot!Emmi/ koja klizi i mijenja se/ i ima pote6ko+a pronalaska se#e u je)nom imenui ulozi/ )ija*noza moe *ovoriti )a je (eretik/ za(valjuju+i njenom (istrionskom

pona6anju i njenoj razlii u svakoj ulozi! narativni mo)el romana je korpus romana koje Emma ita )ok je njeno mrtvotijelo kopija mo)ela ne samo )a Emma ne razlikuje &i*uralno o) literarno*/ne*o je i njena (isterija takva )a ne moe razlikovati stvarnost tijela i&ikionalno* znaka !" ona potkopava konvenionalni o)nos izme0u )voje/ine+i tijelo )o)atkom znaku!iako )etekstualizaija nje*ove (eroine trai ispunjenje svoje )ezinte*riranje kaointe*raiju se#e u prie koje je proitala/ 7lau#ert opisuje propast proesa/

smr+u/ koja nije samo ispunjenje proesa/ ve+ i )estrukija ljepote i inte*ritetaslike

!" o) samo* poetka ma6ta junakinje se pokazuje neistinitom i potierazoaranje u Emmi!njezina (isterija je karakterizirana volatilnosti i omo*u+uje joj #eskrajnotra*anje nove ulo*e s kojom +e izraziti svoje neza)ovoljstvo sa ivotom!mjesta sa luksuzom Emmi )oaravaju svijet koji je oekivala o) lju#avni( veza/)ok su joj osje+aji u #raku sa 8(arlesom #ez o#jekata iz njeni( &antazija4

u*lavnom proeti )osa)om!romani i pisma njeni( lju#avnika toliko utjeu na *lavnu junakinju )a joj se ak*otovo mijenja perepija svoje* o)raza u o*le)alu !" kupovina oru0a za

pisanje pisama +e na)okna)iti prazninu Emmino* ivota i #raka za kojom u)iprimjer Ru)olp(ino* pisma napokon Emma #iva za)ovoljna/ tj. )oivljavamla)enaku strast u njenom tijelu koju )osa) nije osje+ala !" Ru)olp(e jojispunjava romantini ne)ostatak i )opu6ta joj )a konstruira tekst kakav #i se njoj)opao i upisuje se u nje*a4


10/34

!)va o#lika smrti se o#likuju u o)sjaju o*le)ala )o#ar o#lik/ koji po)ravaEmminu narisoi)nu iluziju )a se sta#ilizira vrlinom pisanja se#e u tekst/ i lo6o#lik/ *)je nesemiotika realnost remeti lijepe slike njezino* umiranja

!ka)a Ru)olp(e/ koji je o)uvijek imao neoz#iljan pristup prema vezi sa Emmom(tio ju je samo po6teno karat4/ o)lui prekinuti a&eru Emma za nje*a poprimao#lik smrti/ &antoma/ koji nestaje u sjenama pa ta)a i u mrtvo pismo s kojom jui o)#auje4!Emma/ rea*iraju+i na pismo o)#ijanja u o#liku mo)ane #olesti/ postaje mrtvo

pismo na koje ju je re)uirao/ ive+i u malo)u6ju u kojem ne postoje ikakvetenzije!" no ipak njeno pisanje u za)njem )ijelu romana postaje)ematerijaliziranje lju#avi prema lju#avniku u o#lik mrtvo* pisam4

!isprva ima mi6ljenje o samou#ojstvu kao )a +e #iti lijepa smrt/ poetina iromantina/ no kasnije sve o)e u kura/ a Jomaisu/ tj. nje*ovim sinovima kojuon )ove)e na mjesto umiranja/ slui kao lekija/ kao sveana slika koja +e sluitiu nji(ovim umovima!)ok iva Emma nije nalazila simpatiki o)*ovor u ma6tarijama o njenom muu/mrtva Emma kvari po#olj6avaO4 tu ma6tu s one strane *ro#a

!mrtvo tijelo je prikazano i kao sje)injeno tijelo/ osi*uravaju+i sta#ilnost

autorovo* samozae+a/ i kao slika raspa)anja/ koja isto ima ulo*u &unkijuouvanja proesa njene samokonstrukije to valj)a ima veze sa nestankom izsvijeta i stvaranjem u tekst4!ensko tijelo je poslueno za o#lik smrti koji pre)stavlja par ePellene i

premje6tanje smrti na enstvenost omo*u+iv6i u#laenu artikulaiju tevrije)nosti/ inae prijete+u sta#ilnosti sistema prevo)im sa en*lesko* i nemrem

#olje/ a inae je i ijeli tekst u kuruG4

;. U KU


11/34

! nova pojava: tra*ino zami6ljen ivot ovjeka nisko* )ru6tveno* ran*au*ra0en u najkonkretniju suvremenu povijest! svi ivotni kru*ovi u kojima se kre+e ?ulien o6tro su soiolo6ki o)re0eni

prema povijesnom trenutku

! ni je)an je)ini spore)ni lik ne #i #io zamisliv kao takav izvan pose#no*pov. okruenja restauraijsko* )o#a! " sve ovo )ovo)i )o M;DER; BRAIC;/%=@REME;5;@I?E%; =BEMEL?E; REALIZMA! za Europu je otpoeo proes konentraije sami( povijesni( )o*a0anja uvremenu/ kao i op+e svijesti o njima takav razvoj uz)rmava ili o)uzima sna*usvim poretima ili po)jelama ivota koje su )o ta)a vaile! malo %ten)(alove #io*ra&ije:! Jenr9 >e9le iz reno#lea/ imao Q ka) je iz#ila Revoluija/ napraviosjajnu karijeru u apoleonovoj upravi..1H$1.*. Metterni(ova poliija *a

protjeruje iz Milana/ nakon %rpanjse revoluije 1H'.4 prijatelji mu nalazemjesto u )iplomatskoj slui i nastanjuje se u lukom *ra)i+u8ivitave(iji..stalno trai izliku i #jei u 5ariz *)je umire 1H$. na ulii o)mo)ano* u)ara! prvi roman o#javljuje tijekom provata romantiarsko* pokreta uetr)esetima ka) spoznaje kako mu je svijet )ru6tva oko nje*a postao

pro#lem%ten)(alovo realistiko spisateljstvo izraslo je iz nje*ove neuo*o)erusoovsko romantiarske4 u postnapoleonskom svijetu i svijesti o tome )a uisti ne pripa)a

! %. zanimanje usmjereno prema promjenama z#iljski postoje+e*! stvarnost na koju je nai6ao #ila je takve priro)e )a je nije #ilo mo*u+e

prikazati #ez stalno* ukazivanja na *oleme promjene u neposre)noj pro6losti iispipavanju #u)u+i( promjena..svi lju)ski likovi i lju)ski postupi u nje*ovu se)jelu pokazuju na politiki i )ru6tveno aktivnoj po)lozi! %. je utemeljitelj mo)erno* oz#iljno* realizma u onoj mjeri u kojoj isti nemoe ovjeka prikazati )ru*aije ne*o ukljueno* u konkretnu politiko )ru6tveno *ospo)arsku ukupnu stvarnost! nailazimo na raionalistike/ emipirstike i senzualistike motive

! )ru6tvene klase tretira kritiki! svijet u kojem je o)luuju+a sposo#nost ona za o#avljanjem zanimanjanije svijet u kojem %. moe ivjeti i )isation je aristokratski krupno #uroaskisin koji o)#ija postati *ra0aninom 1,.st.! smra) i #uku mase smatra nepo)no6ljivom/ a u svojim )jelima/ koliko*o) )a su inae #eskompromisno realistika/ naro)a nema ni u romantino!naro)skom/ niti u soijalistikom smislu: samo tu i tamo sitni *ra0anin! ini se kao )a je ovjek *otovo sluajno u#aen u okruenje u kojem ivi

! rousseau stvorio je suprotnost prema postoje+oj stvarnosti/ koja jepostala povijesnom/ a ta je suprotnost postala utoliko ve+om i tra*inijom 6to se


12/34

jasnije vi)jelo )a o#likovanje i)eala nije uspjelo u )o#a &ranusko*pre)romantizma/ )jelovanje to* uasno* razoaranja nemo*u+nost i)ealno*o#likovanja ivota4 #ilo je/ potpuno o#rnuto upravo ko) najznaajniji( pisaa

pokazala se sklonost #ije*u pre) suvremenom stvarno6+u oni stupaju u opor#u

prema njemu ili se o) nje*a otu0uju o) R. su sauvali samo unutarnji raskol/tenju za #ije*om o) )ru6tva/ potre#u za izolaijom i usamljeno6+u/ )ok su)ru*u stranu/ onu revoluionarnu i #or#enu iz*u#ili! @itor Ju*o iz)izanje naela mije6anja stilova na stanovitu visinu mije6anje uzvi6eno* s *roteskom stilske polove uzvi6eno* i *roteske )ovo)i)o su)aranja! >alza uz %. stvaratelj mo)erno* realizma! nepostojanje re)a i raionalna aljkavost teksta poslje)ie su ur#e/ a onasama potjee o) nje*ove opsesije su*estivnim slikama! motiv je)instva miljea nje*a samo* za(vatio je tako snano )a pre)meti ioso#e koji tvore milje za nje*a esto )o#ivaju neku vrstu )ru*aije*/ o)raionalno pojmljivo* razliito*/ ali mno*o #itnije* znaenja )emonsko! poput %. likove stavlja u o)re0eni povijesni i )ru6tveni okvir te tajkontekst smatra =SIM pri emu se op+e povijesna situaija pojavljuje kaoukupna atmos&era koja o#u(va+a sve poje)inane ivotne prostore! >. realizam atmos&ere proizvo) je nje*ove epo(e/ a ona je sama )io i

pro)ukt atmos&ere! pre)*ovor Lju)skoj kome)iji uspore)#a izmeu ivotinjsko* arstva ilju)sko* )ru6tva i)eja . %aint Jilairea )a u or*anizaiji #iljaka i ivotinjja

postoji op+i plan4N tru)i se razra)iti pose#nosti %oiete u o)nosu prema aturemo*u+nost pretvaranja iz je)ne vrste u )ru*u/ krianje razliiti( vrsta/)ramatini lju#avni suko#i/ razliitost inteli*enije ko) razni( lju)i4! >. je praktino stalno po) )ojmom povijesni( i stalno promjenjivi(strukturalni( elemenata nje*ova miljea! ima namjeru na)i+i Taltera %otta tako 6to +e svoje romane o#je)initi uukupni prikaz &ranusko* )ru6tva 1,.st.! #iolo6ke uspore)#e/ svjesnost stalne povijesne pre)o)#e !" uklapaju seu nje*ov romantino )inamiki karakter vs. klasino moralistiki elementi

koji )jeluju kao strano tijelo pr. sklonost prema &ormuliranju moralistiki(op+eniti( sentenija koje nisu uvijek uspijele/ a esto su apsur)ne i neukusne4! tri motiva stvaranja jeline: sveo#u(vatno ivotnoeniklope)ijskanamjera/ proizvoljnost i z#iljnost ne rpi izmi6ljenu materiju iz ma6te/ ne*o izstvarno* ivota/ (istoire razmjerno slo#o)no izmi6ljanje &ition! >. )aleko na)ma6uje %. u or*anskom povezivanju ovjeka i povijesti! ivot koji opisuje s(va+a tra*ino #a6 kao i %. prije je z#iljskisvako)nevni ivot ve+ i sre)nji( )ru6tveni( slojeva vaio kao stilski nizak4! " s pre)metom praktine stvarnosti moe se postupati komino/ satiriki/

)i)aktiki i moralistiki


13/34

! ulazak e*zistenijalne i tra*ine oz#iljnosti u realizam nesumnjivo jenajue povezan s velikim romantikim pokretom mije6anja stilova%(akespeare4/ no %. i >. o#lik mije6anja oz#iljnosti i svako)nevne stvarnostiAuer#a( smatra utjeajnijim/ izvornijim i znaajnijim o) Ju*oeovi( mije6anja

uzvi6eno* i *roteskno*/ te oni )ovo)e )o postupno* razvoja sasvim nove vrsteoz#iljno* visoko* stila! %./ iji je realizam nastao iz otpora prema stvarnosti koju je prezirao/ usvojemu je pristupu za)rao jo6 mno*e instinkte 1H.st. u nje*ovim junaimaivi apoleonov lik/ oni misle i osje+aju protiv vremena u kojem iveN onimoraju #iti pravi junai/ veliki i o)vani u svojim mislima i strastima! >. svoje junake uranja mno*o )u#lje u vremenski okvirN on je uvijekspreman #ilo koje* nesretnika oznaiti kao junaka ili svea! 7lau#ert realizam postaje nepristran/ neoso#an i o#jektivan! 7. ini samo to )a materijal koji )olazi )o nje Emma >ovar94/ u svojnje*ovoj su#jektivnosti/ jezino o#likuje/ naime/ ka)a #i Emma to mo*la sama/ta)a vi6e ne #i #ila ono 6to jest/ prerasla #i samu se#e i time se spasila !" onanije je)ina koja *le)a/ ve+ je po*le) usmjeren na nju )o *le)a! i ko) 7. nalazimo o#je presu)ne znaajke mo)erno* realizma kojeoznaavaju mjesto su*lasnosti sva tri pisa4: svako)nevno stvarna )o*a0anjaiz nisko* )ru6tveno* sloja uzima oz#iljno i ta su )o*a0anja preizno i )u#okouronjena u o)re0ene suvremeno povijesnu epo(u! Ko) %. i >. *otovo stalno saznajemo 6to pisa misli o svojim likovima i)o*a0anjima/ no ko) 7. nje*ovo mi6ljenje ostaje neiz*ovoreno/ a ako se likovi

sami izraze/ on)a se to nika) ne )o*a0a na nain )a se pisa i)enti&iira snji(ovim mi6ljenjem/ ili s namjerom )a to uini itatelj nje*ova se ulo*ao*raniava na to )a o)a#ere )o*a0anja i prenese i( u jezini o#lik vrlo stara/klasina &ranuska tra)iija na kojem se temelji 7 umjetniko stvaranje vjero)ostojnost jezika4! 7. uronjavanje z#ilje u pre)mete koja i( preo#likuje i razvija i( )o

jezine zrelosti !" realistiki umjetnik ima za)atak opona6ati postupak stvaranja! 7lau#ert a6e sre ne tre#a initi )ru*o*a )o#ra )o osje+ati sra)ru*i(G vs. Rousseau ;sje+am svoje sre i poznajem lju)e.

! sena Emme i 8(arlesa )ok o#je)uju ona je prikaz je)ne ijele#ezizlazne lju)ske e*zistenije/ a na6 je o)lomak je)an )io to*a/ koji ve+ u se#isa)ri jelinu! Ma)am >ovar9 svijet se sastoji o) same *luposti !" jezik ima mjeriloza *lupost! 7lau#ert o#jektivna oz#iljnost koja poku6ava pro)rijeti u )u#inu strastii zapleta lju)sko* ivota/ a )a se sama ne uz#u)i/ ili )a #arem to uz#u0enje ne

pokae

&ranuska je u ijelome 1,.st. imala najznaajniji u)io u nastanku irazvoju mo)erno* realizma


14/34

=. /R##K): he $ovel an2 the !uillotine*

!iz)ana nekoliko mjesei nakon trijum&a #uroazije u revoluiji 1H'.!najavljuje eru ekspanzivno* kapitalizma i u#rzanje soijalni( promjena!prva o)luuju+a reprezentaija ovjeka koji konstruira vlastitu ivotnu &a#ulukao o)*ovor na soiopolitiku )inamiku mo)erne povijesti!povijesna perspektiva koja omo*u+ava interpretativni okvir za svu akiju/am#iije/ konepije o se#i i elje!pitanje autoriteta kome pripa)a 7ranuskaO4!pro#lem oinstva!)ominantan u velikoj tra)iiji )evetnaestostoljetno* romana !

pro#lem autoriteta/ le*itimiteta/ suko#a *eneraija/ prijenosa mu)rosti!proes kojim mla)i prota*onist )evetnaestostoljetno* romana otkriva svoje

iz#ore i akije u o)nosu s nekoliko stariji( &i*ura mu)rosti i autoriteta rijetko#iolo6ki oevi4!iz#or izme0u mo*u+im oevima iniijaija u )ru6tvo i povijest4!7reu): ma6tanje o tome )a si posvojeno )ijete iji su #iolo6ki ro)iteljiuzvi6enija #i+a o) tvoji( pravi( ro)itelja!u to )o#a otkriva E)ipov kompleks isposo#nost konstruiranja )oslje)ne prie!u romanu se trenutak )ekapitaije ne opisuje!punjava u *ospo0u )e Renal ar#itrarno/ ne)ovoljno motivirano prijetnjairaionalizma u romanu!ne)oslje)nost

!?ulien pronalazi istinu u &ikiji o nele*itimnom aristokratskom ou!u)ovi6te: ?ulienova i)enti&ikaija kao ple#ejsko* uzurpatora/ po#una/ liemjer/zavo)nik/Bartu&&e/ kao i sva u)ovi6ta/ na)ilazi i )ovo)i u pitanje normalnezapovije)i klasi&ikaije i re*ulaije u )ru6tvu!politiki pro#lemi le*itimnosti i autoriteta povezane s oinstvom!*ospo0a )e Renal i ?ulien!$ razliita romana osamnaestostoljetni romantinivs. Mo)erni/ postrevoluionarni4!pitanja lju#avi i me0ulju)ski( o)nosa!vi6e se ne o)i*ravaju u zatvorenoj iautonomnoj s&eriN prijetnja klasno* kon&likta kao stalne poslje)ie

&ran.revoluije!za6to je revoluija onemo*u+ila soijalnu kome)iju mo*u+a sa uje)injenompu#likom/ revoluija uni6tila )ru6tvo )vora i salona/ razliite klase!ka)a soijalne klase postanu temelj za politiku #or#u/ o#jekt ismijavanja

je)no* ovjeka postaje oz#iljni soijalni stan)ar) )ru*o*!politika sve o)re0uje!kraljev posjet!?ulien iz rveno* u rno/ jo6 je)na *esta!kome 7ran. pripa)aO!intenzitet represije!)osa)a!konstantna prijetnja provale politike u o#iaje!u*roeno: pro#lem le*itimno* autoriteta vs.uzurpaija

!?ulien!kreira &ikiju/ ukljuuju+i &ikije samo* se#e koje motiviraju akiju!rezultat!neautentinost i *re6ka


15/34

!*lumare)atelj svoje vlastite su)#ine/ konstantno projiiranje se#e u#u)u+nost na temelju (ipotetiki( zapleta!senarist samo* se#e!ne moe o)rati sta#ilnu )istinkiju izme0u se#e i svoje*&iktivno*/ ?. mora neprestano pisati i prepisivati priu o se#i )e&iniranu u

)ijalektii pro6li( postupaka i potenijalne &ikije!postavljeno u o)nosu sa serijom i)eala ili mo*u+i( oeva/ ali na neo#ian nainjer svaka &i*ura za(tjeva autoritet ili mu je autoritet )o)ijeljen #a6 u trenutkuprije ne*o 6to +e #iti zamijenjen!%orel!"(irur*ien!major!"A##e 8(elan!"5irar)!"MarUuis )e la Mole oinske&i*ure4!pripovje)a kao ro)iteljska &i*ura! mje6avina enzure i povla0ivanja osu0uje?uliena u vezi s nje*ovim o)a#ranim mo)elima4!(ipotetike *ramatike &orme!stalno iznova uvo)i mo*u+e noveromane/tekstovi koji su mo*li #iti napisani!nametljivi pripovje)a!za6to su se stvari o)i*rale kako su se o)i*rale/koliko jelako mo*lo #iti )ru*aije!neuspje( autoritativni( oeva u ivotu nje*ovi( likova i u isto vrijeme

pripovje)aev poku6aj )a popravi neuspje( tako 6to on sam postaje savr6eniota/ on koji moe o)rati raz*ovor sa svojim sinom!u tom trenutku prota*onistiklize/ ?.klizi ka)a kontrola postane pre oi*le)na!prota*onisti neprestano *le)aju unaprije)!elja za #u)u+nosti!vrijeme:anor*ansko/ prolazno/ neoekivano/ )iskontinuirano!#eskonano o)*a0anje uspje(a!"ar#itraran i apsolutan kraj!*iljotina

!pompozan stil!ispraznost stila kao ista *eometrija!u)ovi6te!manjak za(valnosti prema oinskim &i*urama!po#unjeni ple#eja!poku6aj u#ojstva *0e )e Renal!poku6aj u#ojstva u)ovi6taO ako on umre iu)ovi6te umire s njim4!seljak koji se po#unio protiv niskosti svo* stanja pro#u0uje politiki aspektkoji svi ele potisnuti!" time ini virtualno samou#ojstvo! kao )a priznajekrivnju ve+u o) svoje* zloina kako #i osi*urao punu kaznu preje)nostavnorje6enje4!o*oljavanje postupka!zapletapotre#a za poetkom/sre)inom i krajem4

!koma)i+ papira na poetku koji najavljuje po*u#ljenje Louisa ?enrela!intruzija novina u roman!)iktira )a ?ulien mora zavr6iti na isti nain kao inje*ov prototip!*iljotina!jer se roman vra+a u ane*)otu iz koje je i nastao!metalepsa autora!)avanje instani autora za)a+u koja #i inae #ila )o)ijeljenainstani u tekstu!pria sa zapletom je zastranjivanje o) ili trans*resija normalno*/ stanjea#normalnosti i po*re6ke!injenia )a mora postojati pria mora #iti kanjena

!ivjeti u razvitku zapleta/ivjeti kao narativno znai na neki nain #iti)evijantan!" na nekom kozmikom narativnom su)u!#iti kriv


16/34

!na kraju ?.je )osa)an pari6ki ivot!su*estijane)ostatak Revoluije4!ak se ni povijesti ne moe )opustiti )a pi6eautoritativan zaplet za roman!pro#lem autoriteta ostaje nerazrije6en

!o)#ijanje ne samo spei&ino* oa i autoritete/ ve+ i sam mo)el autoriteta/o)#ijanje pripisati oinstvu o)o#ravaju+u &i*uru o)nosa u romanu!&i*urapripovje)aa prijeti )ominaijom/ prijeti nu0enjem autorizirane verzije!i onmora #iti po*u#ljen!(armonija i )iskontinuitet ivota i nje*ovo* prepriavanja/ )o*a0aji i sve 6to jemo*lo #iti/ #iolo6ki uzorak i stalna )evijaija o) nje*a!"pro#lem stan)ar)nenarativne &orme

>. ELAI$E )6#?ALER* 5IK#RI'A$)KE )&I)AEL'I%E I 5#L'AZA &I)A$'EM

%pisateljie ma(om vi6e sre)nje klase

Konzistentno visok postotak o)#ijeni( rukopisa iji su autori #ile ene

1HV'. entlemans ma*azine velik porast u kvantiteti i op+em

po#olj6anju kvalitete romana koje su napisale ene

1He invazija spisateljia tek iluzija poku6aj )a se kvantitativnimo#ja6njenjem zamijeni kvalitativni &enomen

ensku prevlast uoavaju samo mu6ki promatrai viktorijanska iluzijao *olemim #rojevima rezultat je pretjerane reakije mu6ki( rivala/ prena*la6eneuoljivosti spisateljia/ nevjerojatno* uspje(a nekoliko romana iz 1Hi(...

Razlikovna po)ruja mu6ko* i ensko* mo)ela knji. karijere:o#razovanje/ sre)stva za ivot i )o# u trenutku o#javljivanja prvo* )ijela. tek uraz)o#lju 1,. 1,'V. u spisateljsko zvanje stupaju ene sa sveuili6nomnao#raz#om4

%pisateljie li6ene o#razovanja/ ne z#o* klase/ ve+ z#o* spolaN osje+a senji(ova zavist spram klasino* o#razovanja

Senski romani sve )o a 1HH. #iljee silan tru) ena )a )ose*nuo#razovne stan)ar)e mu6ki( instituija

Sene u prosu)#ama svoji( sestra nemilosr)ne poput mu6karaa


17/34

= )ru*oj polovii stolje+a realistika )oktrina za(tijevala je tonost)etalja kao kljunu novelistiku znaajku minuioznu istinolikost !" #or#aam#iiozni( autoria za nao#raz#u/ opasnost u pretjerivanju s ueno6+u ina*la6enoj pe)anteriji !" provo)na nit #io*ra&ija jest intelektualna

samo)isiplina

Mno*o kasnije spisateljie uvi0aju o*ranienost mu6ko* o#razovanja temo*u+nost ve+i( uspije(a vlastitim tru)om

%pisateljie poku6avaju one manje na)arene )rati izvan polja vlastitastvarala6tva

olema pro)uktivnost moe se pripisati nji(ovoj posvema6njojposveenosti knjievnoj pro&esiji one su imale manje )ru*i( izvora pri(o)a zarazliku o) mu6ki( !" poslje)ie: kompetentna/ ali ne posve zaokruena proza

Do 1-Hi( ve+ina autoria neu)ana/ 1H.!1,. polovia

1HV-. Clanak ?.M.Ka9e istie knjievnost kao je)ino zvanje..koje neiskljuuje/ lju#omorno/ ene iz ravnopravna u)jela u asti i pro&itu. ;v)je seenama ne nanosi naprav)a. 5ut je otvoren. =trka je po6tena. Ako je ena #ra/

po#je0uje.

5ro)aja autorski( prava i za neki osre)nji roman je)naka *o)i6njimpri(o)ima *uvernante

Knjievna je karijera nuno razvijala poslovne sposo#nosti ko) ena

5ove+anjem mo*u+nosti o#razovanja za ene i pri(va+ene karijerepri#liava enski razvojni mo)el mu6kom: prva *eneraija ! VVW o#javilo )jelo)o svoje ' *o)ineN tre+a *eneraija -'W imaju knji*u u svojim 'imaN za)nja*eneraija *eneraija @ir*ine Tool&4 VHW )o $V *o)ine/ -VW )o '*.

Mno*e nika) nisu prevla)ale )jeji osje+aj krivnje i potiskivanjakao )jeu su i( uili kako prianje pria vo)i u neistinu i prijestup4 !"&inanijske krize kao oslo#o)itelji o) #remena krivnje )ozvola za pisanjem4 Moja prva knji*a

eke su se iskreno tru)ile prevla)ati elju za pisanjem pr.8(arlotte>ronte4


18/34

Dok *o) su oko nji( #ili oevi ili nji(ovi na)omjesi/ )ijele+ipo(vale u zamjenu za pokornost/ ene su samounienjem mo*le za)ovoljiti #arneke svoje potre#e

Sene su prona6le nekoliko strate*ija kako #i iza6le na kraj smu6kim neprijateljstvom/ zavi6+u i otporom unutar o#itelji smi6ljenapokornost/ potajno o#javljivanje esto po) mu6kim pseu)onimima tjesko#az#o* )iskriminaije i stra( )a imenom ne uvrije)i one koje voli4

Mu6ka persona kao sastavni )io &atazija ti( ena/ jo6 o) )jetinjstva mu6kim su imenom mo*le prikazati sve ono u svojoj oso#i 6to je izmialosputavaju+em i)ealnu enstvenosti imenovale su same se#e na isti nain nakoji su imenovale svoje likove/ nerijetko mijenjaju+i #analnost o#ino*

prezimena neim poetinim i mu6kim

Bijekom 1,.st. ene su romantine &antazije o vlastitoj oso#iizraavale otvorenije pr. @ojvotkinja

%pisateljie 1,.st. nisu vjerovale )a je knjievni ra) vaniji o)normalni( enski( )unosti

7aktor koji se svaki put iznova javlja u #io*ra&ijama ti( ena jesti)enti&ikaija s oem i ovisnost o ou te *u#itak ili pak otu0enje o) majke

K+erinski je nonkon&ormizam potenirao napetost u o)nosima smajkom/ pa su k+eri u takvim sluajevima pola*ale ve+e emotivne za(tjeve naoa

Znaajan je #roj ena iz povijesti knjievnosti iji su oevi ili uji#ili pro&esionalni pisi

Darovite su majke katka) utjeale na k+eri no naslje0ivanje po

enskoj liniji postaje uoljivo tek krajem stolje+a/ #u)u+i )a je #roj ena koje su#ili pro&esionalni pisi relativno malen

@e+ina suvremeni( rasprava o o)nosu viktorijanski( spisateljia snji(ovim oevima istie )estruktivnost te veze

Mno*e ene nisu se u)avale jer nisu na6le mu6kara )oraslaoinskoj karizmi mo)el vrije)an opona6anja

;kolnosti nji(ova eventualno* nesretno* )jetinjstva mo)a suupravo pozitivno )jelovali na nji(ov umjetniki poziv


19/34

Mo*u+nost po)re0ivanja same se#e k+erinskim )unostima timenama ulijevalo je povjerenje u vlastitu sposo#nost za lju#av te im )avaloo)re0ene ovlasti za prikazivanje su+utne lju#avi kao ensko* imperativa unji(ovim romanima

Iskazivanje i iskori6tenje emotivno* potenijala #io je o#likiskustva u kojemu su se ene mo*le usavr6avati/ kao 6to i jesu

Kom#inaija #raka/ majinstva i karijere )o)atno je utjeala nanesta#ilnost pro&esionalno* uzorka ko) ena z)rastveni pro#lemi vjerojatnijesu razlo* malo#rojnosti neki( o#itelji ne*o 6to su kontraeptivna sre)stvanorma je #ila Q )jee/ a rijetke su o) nji( to i ispunile4

@e+ina je ena smatrala nepri(vatljivim i nekr6+anskim koristiti seknjievnim zvanjem kao nainom iz#je*avanja o)*ovornosti o#iteljsko* ivota!" sumnje u primjerenost ili pak )jelotvornost mije6anja #raka i autorstva su+uti

prema nji(ovim muevima/ prije 1HV.*o)ine4

>rak je enama nerijetko znaio i oslo#o0enje slo#o)an iz#orknji*aG

Majinstvo na prvom mjestu viktorijanska kritika tru)i sepokazati kako je ono nespojivo s pisanjem !" MajkeFautorie smatrale kako +e

im ku+anska ulo*a o#o*atiti umjetnost i o#rnuto s naklono6+u se *le)alo namajke koje su uspijevale #iti i autorie/ ali samo iz razlo*a 6to susmatrane normalnimenama/ )ok su one neu)ane i #ez )jee prvo tre#ale

prevla)ati spolnu sti*mu4

ospo0a askell !" majinska proza

@. Moi : ene -oje piu i pisanje o ena+a

!o) 1,-V. Znanstveni interes zaokupljuju iskljuivo )jela spisateljia

! Elaine %(o


20/34

! z#ornik 25re)o)#e ena u pripovje)noj prozi3 vi6e mu6ki( pisaa i esto sene*ativno o)nosi prema )jelima spisateljia

! 1,-V. 8(er9l >ro


21/34

Elaine %(o


22/34

- Dominantne knjievne pre)o)#e enstvenosti mu6ke su &antazije/enama je uskra+eno pravo na kreiranje vlastiti( pre)o)#i enskosti te sest*a moraju po)vr*nuti nametnutim patrija(alnim stan)ar)ima !" i)ealnaena je pasivno/ poslu6no te prije sve*a nese#ino stvorenje

- mu6ka i)ealizaija ena izlazi iz nji(vo* stra(a o) enstvenosti- ena koja o)#ija #iti nese#ina i o)#auje po)re0enu ulo*u je u)ovi6na- za il#ert i u#ar u)ovi6na ena je )volina! ima ne6to za prinje pa

postoji mo*u+nost ne ispri+ati ili ispriati )ru*aliju priu/ )volina je iona ena ija je svijest neprovi)na mu6karu

- ako je autor o)reen kao mu6kara koji je nju o)re)io kao stvorenje/ kakose ona uop+e moe usu)iti )a uzme pero u rukeOG !" tjesko#a autorstva

- 1,stljetne autorie uvjerene su )a postoji ne6to poput 2karakteristine

enske mo+i3/ ali ta mo+ mora krenuti zao#ilaznim putem )a #ipreva*nula/ tj. tre#aju re+i 2svu istinu/ ali iskosa3 !" *lavna teza- Senski je *las )volian/ no ipak istinit- Senska tekstualna strate*ija sastoji se o) 2napa)anja i revi)iranja/

)ekonstruiranja i rekonstruiranja oni( pre)o)#i ena naslije0eni( izmu6ke knjievnosti..3

- Lu0akinja iz potkrovlja >ert(a Mason iz ?ane E9re !" na neki nainautoriina )vojnia

- Autorie esto stvaraju takva stvorenja )a #i se mo*le pomiriti s vlastitim

je)instveno enskim osje+ajima rasjepkanosti/ sa svje6+u o neskla)uizme0u ono*a 6to jesu i ono*a 6to #i tre#ale #iti

- 2lu)a )vojnia3 ili 2enska s(izo&renija autorstva3 zaje)niki je im#eniksvii( 1,stoljetni( romana kojima se knji*a #avi

- 7i*ura lu0akinje sim#ol so&istiirane knjievne strate*ije koja enskojknjievnosti 1,st )aje revoluionarnu o6triu

- Kritiki pristup . I . 5ostavlja 2stvarnu3 enu skrivena iz patrija(alnetekstualne &asa)e

-

5ro#lem pristupa u ovoj knjizi je inzistiranje na autorii kao na instanijikoja osi*urava je)ino pravo znaenje teksta autoriin #ijes4 te takopotkopava! i ! antipatrija(alni stav

- Moi im zamjera mn*o stvari kao npr.to 6to nisu sposo#ne o#jasnitipara)oksalne pro)uktivne aspekte patrija(alne i)eolo*ije kako je )o6lo)o to*a )a ene pi6u4/ zatim to 6to uporno kriste epitet 2enski3 umjesto2nestven3 ili 2&emin34

- akon to*a/ na i)u+i( par strania pljuje po ja)nim autoriama 2lu0akinjeu potkrovlju3 i okrivljuje i( )a svojim leksikim o)a#irom proturijeesvim svojim sr*umentima


23/34

- Zakljuuje svoju kritiku kritike sa pro#lemom na*loamerike &eministikekritike koji proizlazi iz ra)ikalno* proturjeja izmeu &eministike politikei patrija(alne estetike

11. FR#M %#L#$IALI)M A$7 6E FI!URAI5E )RAE!8 #F'A$E E8RE 9 )U)A$ L. ME8ER

!&i*urativna upotre#a rase u romanu je toliko vana )a je ta &i*ura )onesena narazinu lika OOOOOOO4!u pre)stavljanu stvarne rne ene iz ?amajke/ >ronte suko#ljava ne&i*urativnurealnost #ritanski( rasni( o)nosa

!&unkija rasne )ru*osti u romanu je )a #i se istaknulo *eneralizirano tlaenje!>ronte upotre#ljava klase i pritisak spola za istianje vanosti rasne )ru*osti/istiskuju+i povijesne razlo*e za6to #i kolonizirana rasa potakla tlaenje)evetnaestostoljetnim #ritanskim itateljima!roman ne uspijeva iz se#e istisnuti povijest kolonijalno* tlaenja u >ritaniji

!%pivak i)eolo*ija imperalistiki( aksiomatika omo*u+uje napre)ak o) ?aneOOOO4

!>ert(a u romanu &unkionira kao sre)i6nje mjesto >rontini( tjesko#a otlaenju/ tjesko#a koja motiviraju priu i )ovo)e je kraju a u roman ulazi teknakon tre+ine romana4!tako se s njenom pojavom sve tjesko#e i unutra6nji suko#i koje su #ile u ?ane seapsor#iraju i entraliziraju unutar >ert(e i time joj pripremaju put )o konano*uni6tenja!autoria %usan misli )a je >ertina )vosmislenost rase koja se kao kui utekstu4 )irektno povezana sa prijete+om )imenzijom ijelo*a romana

!ovo je naj#oljeG: )u*o vremena su kritiari knjievnosti mislili )a je >ert(a#ijelkinja!navo)no ka) se >ert(a pokae kao jako opasan lik njeno 2rnilo3 postajeiznimno istaknuto!kroz rane opise >ert(e u romanu navo)no )o#ivamo (intove )a je >ert(a rna i)a je Ro(ester pripa)nik 2)o#re rase3!ta )vosmislenost u rasi je istaknuta sa o#iljeenom oznakom njene majke opisuju je 2Kreolskom3 ta rije moe re&erirat i na #ijele i na rne koji su

ro0eni u Zapa)noj In)iji


24/34

!ta rije se spomene u trenutku ka) Ro(ester opisuje >ert(inu o#itelj kao(rpu lu0aka!nakon prve >ert(ine pojave/ Ro(ester poku6ava uvjeriti ?ane/ 2a mo)a ise#eG3/ )a je rnilo >ert(e plo) njezineFnji(ove ma6te ili no+ni( mora u istoj

seni ?ane opisuje >ert(ino lie na jako zastra6uju+i i *roteskan nain4 lu)oG!neki opisi u romanu primjerie ?aneino razmi6ljanje o misteriji okoRo(esterove vile4 nalikuju na opise po#une Zapa)ni( In)ijaa koji su pripa)ali>ritaniji

!ra)nja romana je u vrijeme prije emanipaije Zapa)ni( In)ijaa/ a napisan jeosam *o)ina nakon potpune emanipaije . D. Leavis ima neke ar*umente

protiv to*a koliko *o)ina je >ert(a #ila zakljuana u tavanu i koliko *o)ina

nakon #raka je ?ane )ovr6ila svoju auto#io*ra&iju4!%usan je z#unjena i ne zna za6to #i >ronte )avala skrivene (intove o ustankuro#ova/ ka) se ve+ je)an ustanak )o*o)i/ no kasnije u ?aneinom opisu tre+e*kata vile/ *)je je >ert(a zatoena/ nalazi tra*ove koji #i vukli na zloine koje je

poinila 2nasilna rasa3

!?ane E9re vue paralelu izme0u opisa rnaa i lju)e na niem poloaju koje sutlaili lju)i iz visoko* poloaja4/ ali prema %usan4 ta meta&ora )io saustankom4 se vi6e o)nosi na #ijele koji su #ili potlaeni za vrijeme ustanka/ a

ne na rne

!?ane postaje svjesna in&eriornosti svo* poloaja ka)a vi)i rnu >lan(e ijernilo svi na*la6avaju u romanu!opis zloesto* ?o(na nalikuje opisu rna )e#ele usne/ slian rimskom arukoji su 2mur)erers an) slave )rivers3 tu se na*la6uje i tlaitelja/ a ne samotlaene )vosmislenost4

!koliko kuim/ rije )arkness sa) tu i tamo ima veze sa tamom tlaitelja

*u#im se malo4!roman tako0er povezuje ro)nu opresiju sa tamom kroz Ro(estera!>ronte koristi slike ropstva )a #i opisala ?aneinu sve manju mo+ u vezi saRo(esterom/ ali kao nema rasizma jer Ro(ester vi6e vue na Eastern slavemastera ne*o na >rittis( slave mastera Ro(ester nalikuje na %ultana koji)aruje )ra*ulje svojim naj)raim ro#ovima4!>ronte povezuje zarazne okoline sa rasnim )ru*ostima i u*njetavanjima npr.opreka: ?amajka i 2pure En*lan)34

!ka) se na0e u onoj rupetini o) Lo


25/34

a tamo jo6 pola lju)i umre o) ti&usa4!Ro(ester konstantno eli )a ku+a #u)e ista/ a prisutnost ove rnke >ert(euspore0uje sa ku*om!?ane tako0er ka) se o#o*ati manijakalno oisti Moor Jouse i ne )opu6ta svojim

sestrama i #ratu )a #u)u 2ro#ovi #ez pre#ijeni( para 6to %t ?o(nu ne pa6e toi6+enje! jer ju eli za enu i ro#ovat njome na neki nain eli #iti prljavi *a)4!?aneina revoluija svijet #ez tlaenjaG i zavr6ava


26/34

Internimiki o)nos vrsta intertekstualne spone koja se oituje upostupku imenovanja likova u je)nom i )ru*om romanu !" o)sutnost imena*lavno* mu6ko* lika Antoinetteino* mua ra0a nunost me0uso#no* )ijalo*a)vaju romana te )ovo)i u sumnju nje*ov i)entitetN >ert(a Mason je Antoinette

8oserta o)uzimaju+i njenu#it i vo)i je na si*uran put ka lu)ilu AntoinettA nalazimo i ko) >ronte/ ako>ert(eino puno imeN mjenjaju+i to u AntoinettE )olazimo )o i*re s rijejumarionette4

Qe *o)ine $.st. su ve+ *o)ine )ezinte*raije mo)ernizma 6to oprav)avaR(9sino #avljenje 1,.st. i injeniu )a tematsku jez*ru rpi iz iskljuivoknjievno* arte&akta/ a ne povijesno* ili tra)iijsko* se*menta kao ostali

jen roman ve+ svojom &akturom o)aje #itno umjetnike pretenzije svo*tvora i tako )olazimo )o postmo)ernistiko* ne)jeljenja knjievnosti na visokui trivijalnu

I same sestre >ronte su #ile na prijelomu stolje+a/ iz#je*avaju+iklasi&ikaijama )ominantni( tren)ova/ laviranjem izme0u realizma i romantizmaije elemente nalazimo u romanu ?ane E9re

1,.st. u %ar*a6kom moru ne )jeluje kao strukturna po)lo*a za neko novootkrivanje pro6lo* svijeta/ ve+ je izlikom za #risanje povijesni( razlika

R(9s narativne e&ekte postie unutra6njim monolo*om i teknikom strujesvijesti tipini mo)ernistiki postupi4 i oni su je)ini koje koristi za

prikazivanje svo*a lika ime se po)riva si*urnost pouz)rano* pripovije)aa8(arlotte >ronte

@e+ina prie )ana je kroz Antoinetteino ?a/ a #u)u+i )a je ona kao liko#iljeena pro*resivnim lu)ilom pripovje)na te(nika struje svijesti nalikuje uovom )jelu montai raznoro)ni( &ra*menata koju susre+emo u )jelima

&ranuski( na)realista

Iskljuivost unutra6nje* monolo*a su*erira )a je itatelj suoen je)ino sposvema6njom nepouz)ano6+u *lavne junakinje !" mo)ernistiko relativiziranjeprikazano* svijeta na neu(vatljive )ojmove lju)ske svijesti )ove)eno je )osvoji( krajnji( konsekveni

Kronotop >a(tin4: prostor i vrijeme po)re0eni su prikazivanjujunakinjine svijesti/ ne postoje izvan Antoinetteini( psi(iki( proesa !"

mo)ernizam


27/34

Elementi za realizam karakteristino* opisa mjesta i prip. ra)nje sve)enina minimum

Bipino mo)ernistiki nepouz)ani pripovje)a koji pripovje)aku

iniijativu prepu6ta svom psi(iki esto pro#lematinom tipu ;pisi okoline imaju ulo*u sim#ola/ vanjski pan)an z#ivanja u A. psi(i

Kari#i i En*leska su #itno ou0eni i *ranie s &antastinim senarijima sna

R(9s ijelu En*lesku re)uira na #izarni i mrani interijer Ro(esterova)vora

Dvojnost u liku rae 5oola koja &unkionira kao Antoinetteina rnavraara s kari#a/ o#je je poku6avaju izvu+i iz lu)ila i o#)arene su vje6tijimatri#utimaN te u prizoru poara koji se o)vija i na Kari#ima sim#oliziraju+i takonjen psi(iki kra(

@rijeme pripovije)anja je izmje6ano po u)novatoj lo*ii psi(ikinesta#ilne oso#e/ svo)i se na splet asoijaija

Y Intertekstualni o)nos ti( )vaju romana tako je jak )a itatelji isto)o#no itaju)va teksta i )vije prieGG

1(. $anc0 MorroJ: he pla0 o ate in 7ostoevs-0s %ri+e an2&unish+ent

7ABALI%B Ljermontov ilustrira u 2?unak na6e* )o#a3 @uli( pria5eorin o njemu 2su)#ina je ve+ unaprije) napisana/ za)ana3

- %re+a i nesre+a nemaju re) ivot #ez re)a 5eorin- %umnja zamjenjuje iluziju o) nje*ovi( pre)aka )o nje*a kao prinipi koji

o#ja6njavaju lju)sku e*zisteniju- 5eorin u#ija Kosaka koji je u#io @ulia &atalistiki in/ ali tvr)i )a nije&atalist )okazuje )a je ovjek o) volje i akije/ mo+i i slo#o)e

- ;pisuje &atalizam i oaj koji motivira mno*e )evetnaestostoljetne junake

Bako je ko) Dostojevsko* iz tra)iija romantiarski( ruski( junaka u stanjusve riskirati

- Raskoljnikov je i @uli i 5eorin &atalist i skeptik- Ko) Dostojevsko* esto likovi koji riskiraju sve vrije)no


28/34

- Bo tako0er likovi kojima rizik znai nain )a iz#je*nu sramo+enje i)e*ra)iranje oni imaju potre#u za na*ra)om koju )o#ivaju esto u potraziza i)ejom ili koneptom/ trae+i )okaz za ne6to njemu ili )ru*ima

Raskoljnikov vs. ?ulien %orel

- R. ne #i pa)alo na pamet )a po)uzima stvari koje #i %orel po)uzeo- ;)#aivanje tra)iionalni( &ormi )ru6tveno* natjeanja/ superiornost/ ponos?ulien %orel/ Raskoljnikov i ?u)e 7a


29/34

- ;ni nisu je)an protiv )ru*o* sva0aju se i svatko )okazuje svoje i to jeon)a i*ra

Luin i %vi)ri*ajlov- Dunja za enu isto ima teoriju o i)ealnoj eni s(va+a &orme ali ne i #it

lju)sko* o)nosa *u#i i*ru vi6e voli po#je)u o) o)ranja )ostojanstva- 8ijeni Dunju samo zato 6to pre)stavlja na*ra)u- %onju koristi za kra0u ju prikazuje krivi na taj nain omalovaava

Raskoljnikova i Dunja mu on)a vi6e ne vjerujeLe#ezjatnikov zami6lja svijet *)je su lju)i raionalni ali je teorija #u)alasta i

povr6nalavna premisa romana lju)i +e )jelovati iraionalno ako im se )opustiLuin i %vi)ri*ajlov u romanu u &unkiji prikaza koliko je kokar spreman i+i)aleko )a #i )o#io 6to eli ali previ6e je oprezan Luin4 6te)i na Dunji

- %vi)ri*ajlov ne zna prestati on i)e )alje )a osvoji Dunju nje*ova je)inateorija je volja za mo+

- ;pasniji je o) Luina ujenjuje Raskoljnikova- Dostojevski mu se nika)a ne ru*a )ok Luinu )a- >lii je po#je)i ali ne uspijeva zavr6ava smr+uRoman pokazuje kako lo*ika ne pomae in)ivi)ui likovi pre)stavljeni kao )aimaju tek nekoliko opije %onja je npr. Iz#je*la opije- R. sve )ok i*ra/ ivi/ ka)a prestane i*ra je *otova i otkriven je ali on je to

mo*ao o)*a0ati koliko je (tio- akon u#ojstva samo trai )a nastavi tu i*ru- % 5or&irijem/ pa i)e naza) u stan o) #a#e tu privlai pozornost na se#e- %a Zamjatovom ponavlja si svoje priznanje/ i*ra se s njim pa *a i pita 6to

ako je on to napravio ovaj *a ne s(vati oz#iljnoAm#ivalenija R. pona6anja prema se#i i svojim )jelima se javlja i ka)a nema

prijetnje! Razumi(in npr.- Razumi(in je vaan jer uvi0a ka)a se )ru*i i*raju! on ukazuje na i*ru izme0u

Raskoljnikova i 5or&irija ali ne uvi0a )a *a 5or&irij vo)i u zamku

Raskoljnikov vs. 5or&irij tri puta se o#raunavaju ! nika)a ne *ovore ono 6tomisle- @er#alna i*ra i i*ra teksta s itateljem ukazuje na ono 6to R misli/ ali skriva

5or&irijeve misli4- I*ra make i mi6a- = $. I*ri R. se uzrujeva 6to mu 5. ne eli re+i je li optuen ili ne moli *a

)a postavi pravila i*re a 5. s(va+a )a se tre#a i*rati s njim )a )o0e )o istine- 5. )ominira R. i*ra s njim i*ru/ )aje mu razne in&ormaije *u#i pre)nost

ka) slikar ikolaj priznaje zloin


30/34

- '. %usret 5. stvara iluziju otvorene i slo#o)ne komunikaije/ ispriava muse

- Kae )a nije #a6 si*uran je li ikolaj poinio zloin ! kae mu )a je R.poinio zloin te ne trai prizanje jer kae )a ima )okaz

- R. ne eli priznati po#je)u 5. pa priznaje 5etroviu- 8irkularna i nepro)uktivna pria= epilo*u razum rzl. araija i meta&ore i*ra nestaje )ualistikastruktura romana

1. 7ostojevs-i* A2ler

-

= nje*ovim pismima ou skru6enost/ pokornost i po)injavanjenje*ovoj alosnoj su)#ini- Istinu trai/ prema novoj rijei svako #i+e ispituje prema svom o#rasu

sve se kre+e prema nekom je)noo#raznom s(va+anju ivota- Bre#ala se otkriti istina )a #i se )o6lo )o mira- esposo#an za ra)/ patio o) epilepsije- =vijek *a je ne6to vuklo prema 2ponienima i uvrije0enima3/ )jei/

patniima upoznavao se/ raz*ovarao s njima- ;snovno naelo: )a se kroz la pri#lii istini uvijek tre#a raunati na la

- %voju istinu mo*ao samo na+i sje)injavanjem suprotnosti u njemu- raniu pijanstvu o) mo+i sje)injavanjem suprotnosti u njemu- onila *a je tenja za mo+i/ vlasti tu nalazimo u junaima impuls koji i(

tjera )a se iz)iu na) svima )ru*ima- ?unaima )aje )a ine lu)a )jela/ prekorauju *ranie ali on)a im se

osvetio- Cesto slika *ranie/ ali esto i slika zi)a ka)a ovjek poku6a prije+i

*raniu javlja se >o* koji *a zaustavlja *rania osje+anja zaje)nie- Raskoljnikov: u krevetu razmi6lja o u#ojstvu o prelaenju *ranie

prije u#ojstva osje+a lupanje sra u tom lupanju *ovori lo*ika lju)sko*ivota/ izraavaju se utanano osje+aji *ranie ko) D.

- %tvara #ije)ne lju)e/ svako)nevne lju)e junaima iz ijelo* ivota jasnopostavljeno )opu6teno i ne)opu6teno/ o)nosno pojam *ranie

- 5jesnikov ovozemaljski ivot protest protiv stvarnosti- %kru6enje i pokoravanje znae po#unu- =ivanje u na)mo+ima na) )ru*im lju)ima u tome lei spas- =spomena iz D. )jetinjstva #io u 6umi #lizu ku+e ka) je uo )a je netko

viknuo 2Evo vukaG3 pa je otrao ku+i/ ali nai6ao na seljaka kojemu jeu(vatio ruku karakterizira D. vezu sa selja6tvom


31/34

- 5oma*anje )ru*ima i o)anost naro)u- >itna osnovia nj likova lei u zatvorenom je)instvu likovi se ne

mijenjaju/ je)noo#raznost (omo*ena/ plastina slika samo tre#a imeuti i u na6oj )u6i je izazvan itav kompleks nji(ovi( )jelovanja

- =#ojstvo pi6e kao neki #eznaajni in misao ima ve+u sna*u mi6ljenjekao osnovna strast

- Dvostruko o)no6enje oso#e na )vije izvanre)no &iksne toke koje miosje+amo svaki junak se kre+e sa si*urno6+u u prostor

- D. kao etiar 2%vaki uestvuje u krivii )ru*o*a3 smi smo o)*ovorni/svi se tre#aju iskupiti.

14. Antipsihijatrijs-i osvrt: Rolan2 7. Lein,* &ripisivanja i nala,anja

- %vojstva koja pripisujemo nekome ju o)re0uju i stavljaju u oso#it poloaj pripisivanje 2stavlja *)je spa)a3 i ima sna*u nalo*a

- Be neke oso#ine nije mo*u+e nikako provjeriti/ a neke se mo*uzaje)nikim ojenjivanjem

- ;no 6to se pripisuje oso#i i*ra presu)nu ulo*u u stvaranju i)entiteta- 5rimjer %tevena i majke paranoine majke4 %. *u#i tra* o svakoj svojoj

namjeri i motivima majka je itala namjere *)je i( nije #ilo te je na

kraju mo*u+e )a vi6e nije si*uran koje su #ile nje*ove namjere- 5ravo posti*nu+e je uvi)jeti )a ovjek nije onakav kakvim )a )ru*i

nazivaju- esu*lasnost izme0u #i+a!za!se#e i #i+a!za!)ru*e- 5ripisivanje olak6ava ili potkopava razvoj ili ostvarljivo osje+anje jastva

primjere majke i )jeteta u prvom majka *rli )ijete/ )ijete *rlo mamu nema vi6eznanosti/ u )ru*om majka 6iri ruke/ ni6ta/ pita )ijete 2ne voli6mamu3)ijete o)*ovara 2ne3/ majka: 2)o#ro/ i)emo ku+i3 pitanje moe #iti)voznano/ na*ovije6ta )a on *aji prema njoj osje+aje/ tre+e majka 6iri

ruke. 8mok/ ne #u)i #ezo#razan postupa kao s o)vojenim #i+em/ #olje#iti poslu6an ne*o #ezo#razan/ etvrti 2ali majka zna )a je voli63 *rljenje majka je nepro#ojna pripisuje mu osje+aje koje )ijete tre#a osje+atistvarnima

- ;so#a izloena tomu imat +e pote6ko+e )a s(vati 6to osje+a- 5itanje kako se nekome moe ne6to initi/ ako ovome nije namjera )a to

ini- @i6estruke )voznanosti o)like svako)nevno* )iskursa


32/34

- Analizira pismo koje majka 6alje Raskoljnikovu u vezu s Dunjinomeni)#om niz suprotnosti Raskoljnikov se nakon to* pisma osje+aiz*u#ljen

- Kae )a one to ine ra)i nje*a tako0er )a ne smije poniziti sestru/ te )amora pri(vatiti tu o)luku

- Kae mu )a #u)e sretan/ )a +e one #iti sretne ako je i on sretan ali kakoon moe #iti sretan s takvim razvojem )o*a0ajaO

- Reli*ija #ez#oni6tvo/ *ovori mu )a #u)e vjernik/ ali ako pri(vati ulo*u Raskoljnikov automatski postaje lo6 vjernik a ako je #ez#onik/ to jeisto lo6e

- ;ne kau )a se rtvuju z#o* nje*a ali taj nova njima pomae/ tako0erkau )a sve 6to ele jest )a on #u)e sretan tako0er mu kae )a moravjerovati u >o*a/ 6to #i znailo )a mora )ati pre)nost 2svetom3 pre)lju#avlju

- 5ismo je para)oksalno/ proturjeno i prepuno vi6estruki( liemjerja

- ;so#a je postavljena u nesloiv skup poziija

- 5ostoji tu i pro)orni impliitni nalo* )a se nosi sa svakim o) vi6estruki(liemjerjaN )ru*a pripisivanja na*ovje6taju mo*u+nost primaoa pisma )atako postupiN ostala mu pak sa svoje strane za#ranjuju )a #u)e liemjeran/

pose#no zavr6no pozivanje na neiskvarenu reli*iju )jetinjstva ! ka)a #i sez#ilja vjerovalo )a +e rijei znae ono 6to izraavaju

- ;n tre#a #iti sretan/ jer +e tako one #iti sretne ali kako ka)a *a nje*ovasmatra ovjekom koji ne #i mo*ao #iti sretan za(valjuju+i sestrinojvelikoj 2rtvi3.

- %e#ian ako je sretan/ se#ian ako je nesretan/ i kriv zato 6to je sretan ikriv zato 6to je nesretan.

- Dunja je okarakterizirana kao an0eo ne*ativni nalo* )a ako se usu)i juo)re)iti ne*ativno )a +e #iti neza(valan jer njezin postupak jesamortvovanje

- Za Luina )a *a ne tre#a su)iti im *a upozna/ ali )a je uvjerena )a +e n

na nje*a uiniti prijatan utisak znai )a Luin ne moe ostvariti nikakav)ru*aiji uinak na nje*a ne*o li naj*ori


33/34

- Ako je kr6+anin/ tre#a #iti zao )a pri(vati takav plan za stjeanje novo*)ru6tveno* statusa

1;. M. !r2eiN: to je LauraO #t-u2a je onaO

(bilo bi dobro da netko Ema proita Mau i ispite biljeke, jer je ovo

prekratko)

! 2Kovai+eva Laura je)an je o) najznaajniji( enski( likova (rvatske knji.realizma/ te svakako najzlo*lasniji3

! knji. povjesniari stan)ar)no su je )e&inirali kao tipinu &atalnu enu one su

koketne/ zamamne/ a*resivne/ )ija#oline/ iz nji( zrai ne6to prijete+e

! ona naru6ava pripovje)nu strukturu teksta/ pose#no pore)ak/ trajanje iuestalost ispripovije)ani( )o*a0aja

! Laura je 2&aktor nesta#ilnosti3 koji unosi kaos u roman

! Laura nam je pre)stavljena kao tijelo/ i to tijelo koje se izraava kroz seksualneo)noseN ali osim 6to je lijepo tijelo/ ona je i tajna pitamo se tko je ona

! ona u roman prvenstveno unosi romantiki zaplet/ tj. popularneFtrivijalnemotive

njezino romantiko po)rijetlo i iskustvo te romantika motivaija njezina likao6tro je )ijeli o) Iviina realizma

Laura i Ivia sto*a pripa)aju )vama posve razliitim svjetovima

na kraju Laura po#je0uje realistika naela ra)nja se u#rzava i romantiki

zaplet potpuno prevla)ava! Laura u roman unosi 2enski nere)3 on se kao takav moe tumaiti samo narazini prieF&a#ule

2enskim nere)om3 moe se )okazati postojanje &ormalno* re)a u Kovai+evuromanu

o)*ovori na pitanja za6to je promijenjen pripovje)a/ emu prolepsa irepetitivno pripovije)anje samo je)no* )o*a0aja vo)e ravno )o lika Laure


34/34

upravo tumaenje njezina lika pokazatelj je neo)vojivosti &orme i sa)raja uromanu

! Laura koristi svoju enstvenost kako #i )o#ila 6to eli/ ali joj u isto vrijeme

imitaija mu6kosti (aram#a6a Lara4 )onosi mo+ i slo#o)u1=. '. %uller: "itati -ao ena

(ista stvar kao i za Main tekst)

! mno*e &eministike kritiarke tvr)e )a +e i( ensko iskustvo navesti )a )jelavre)nuju razliito o) svoji( mu6ki( parnjaka

! &eministika kritika suoava se s pro#lemom ena kao potro6aa knjievnosti

koju su stvorili mu6kari

! ensko itanje ne javlja se nuno im neka ena ita ene mo*u itati/ i italesu/ kao mu6kari

! &eministiki kritiari esto itiraju @. Tool& koja je rekla kako je ensko2naslje0e3 2razlika nazora/ razlika stan)ar)a3

pitanje je u emu je ta razlikaO ona nika)a nije )ana kao takva/ ve+ je tre#aproizvesti

! prema Elaine %(o

Download - REALIZAM-skripta

Top Related