Download - Republika e Kosovës - mf.rks-gov.net
Republika e Kosovës Republika Kosova – Republic of Kosovo
Qeveria – Vlada – Government Ministria e Financave – Ministarstvo za Finansija – Ministry of Finance
Thesari i Kosovës – Trezor Kosova - Treasury of Kosovo
Program državnog duga
2017-2019
Divizija za upravljanje dugova
April, 2016
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
2
Sadržaj
1.0 UVOD ...................................................................................................................................................... 5
2.0 PRAVNI OKVIR ...................................................................................................................................... 7
2.1 Institucionalni okvir ......................................................................................................................... 7
3.0 STANJE DUGA I SERVISIRANJE DRŽAVNOG DUGA ............................................................................ 8
3.1 Trenutni portofolio državnog duga ................................................................................................ 8
3.2 Sastav državnog duga ....................................................................................................................... 8
3.2.1 Unutrašnji dug ........................................................................................................................... 8
3.2.2 Međunarodni dug .................................................................................................................... 11
3.3 Servisiranje državnog duga 2013-2016 Proj. ............................................................................... 12
4.0 CILJEVI UPRAVLJANJA DUGOM ......................................................................................................... 12
5.0 UPRAVLJANJE PORTOFOLIA DUGA .................................................................................................. 13
5.1 Valutni rizik .................................................................................................................................... 14
5.2 Rizik stope interesa ........................................................................................................................ 15
5.3 Rizik refinansiranja ........................................................................................................................ 16
6.0 POTREBA ZA FINANSIRANJEM I MOGUĆI RESURSI FINANSIRANJA .............................................. 17
6.1 Potreba za finansiranje ................................................................................................................... 18
6.2 Resursi finansiranja ........................................................................................................................ 18
6.2.1 Unutrašnji dug ......................................................................................................................... 18
6.2.2 Međunarodni dug .................................................................................................................. 19
7. POZAJMLJIVANJA U PERIODU2017-2019 ........................................................................................... 21
7.1 Servisiranje /refinansiranje postojećeg duga .............................................................................. 21
7.2 Finansiranje Vladinih kapitalnih projekcija ................................................................................. 23
7.3 Finansiranje bankovnog bilansa .................................................................................................... 25
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
3
Napomena
Fiskalna godina Fiskalna godina Kosova počinje 1. januara i završava se 31. decembra.
Domaća valuta Domaća valuta je evro(€)
Svi iznosi u ovom dokumentu su u valutni evro(€) osim ako nije drugačije naznačeno.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
4
Skraćenice
MAR/IDA Međunarodna agencija za razvoj
AKD Program sa MMF-om: Stand-By-Arrangement (’SBA’)
SB /WB Svetska banka
MBOR/IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj
BDP
ECB
Bruto domaći proizvod
Evropska centralna banka
CBK Centralna banka Kosova
KKC Konsolidovani kredit C
MMF/IMF Međunarodni monetarni fond
KfW Kreditanstalt für Wiederaufbau, Nemačka razvojna banka
PVDD Prosečno vreme do dospeća
ZUJFO Zakon o upravljanju javnim finansijama i odgovornosti
MF Ministarstvo finansija
DUD Divizija za upravljanje dugova
PDD Program državnog duga
VK Vlada Kosova
PRA/ RWA Ponderirana rizična aktiva - Risk Weighted Assets
SRSD Srednjoročna strategija dugova
SPV Specijalna prava vučenja
FG Fiskalna godina
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
5
1.0 UVOD U skladu sa članom 15, stav 1. i 2, podstavovi 2.1, 2.2, 2.3, 2.4, 2.5, 2.6, 2.7, 2.8, 2.9 i 2.10
Zakona o javnom dugu br. 03/L-175, Ministarstvo finansija dostavlja Vladi na usvajanje i
Skupštini za informaciju Program državnog duga 2017-2019 (PDD 2017-2019 ).
Program državnog duga 2017-2019 je izrađen na osnovu relevantnog zakonodavstva
upravljanja javnim finansijama i državnog duga i sadrži informacije o zbiru i servisiranju
državnog duga tokom godina, srednjoročne ciljeve Vlade o pozajmljivanju, upravljanju
rizikom državnog duga, profil vraćanja i srednjoročnu strategiju pozajmljivanja.
pozajmljivanja. PDD 2017-2019 je u skladu sa makro-ekonomskim i fiskalnim okvirom
(SOR 2017-2019) i obezbeđuje održivost državnog duga.
Glavni cilj PDD 2017-2019 je da obezbedi da budžetski deficit i budžetske potrebe za
servisiranje duga finansiraju sa mogućim najnižim troškovima, uvek u prihvatljivom nivou
rizika.
Po prvi put u sedmogodišnjem istorijatu portfolia duga na kraju decembra 2015. godine,
iznos hartija od vrednosti (HV) izdatim na domaćem tržištu, kao procenat ukupnog duga
premašio pozajmljivanja od spoljnih poverilaca za 0.44 %. Ovaj deo portfolija duga Kosova
sastoji se od instrumenata duga sa dospećem od 3 meseca do 5 godina. Ministarstvo
finansija (MF) od početka izdavanja HV -a (2012) fokusiran na finansiranje budžeta
uglavnom sa domaćeg tržišta, doprinoseći razvoju tržišta. Trezor / Divizija za upravljanje
dugova (Trezor / DUD) kroz strategiju izdavanje hartija od vrednosti, doprinelo na
postepeno proširenju dospeća radi izgradnje krivulje vraćanja (Yield Curve); izmenu i
dopunu zakonskog okvira za prilagođavanje tržišnog razvoja; razvio stalnu komunikaciju
sa primarnim akterima; promovisao sekundarno tržište, itd. Do kraja 2016. godine,
očekuje se da će unutrašnji dug dostići 481 miliona evra ili 8.06 % BDP-a.
Ostatak državnog duga Kosova je spoljni dug, koji se sastoji od pozajmica u okviru
programa1 sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), pozajmljivanja od Svetske
banke (SB), Nemačke razvojne banke (KfV), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i
1Stand By Arrangement 2013 i 2015
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
6
druge poverioce sa malim učešćem. Isključujući programe sa MMF-a, sve ostale pozajmice
se odnose na finansiranje konkretnih projekata u različitim sektorima. Do kraja 2016.
godine, stanje spoljnog državnog duga očekuje se da će dostići 496 miliona evra, ili 8.32%
od bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Ukupan iznos duga u 2016. god. procenjuje se bude 977 miliona evra, odnosno 16.73%2
BDP-a. Do sada, podržavanjem MF-a, potpisan je samo jedan sporazum za opštinske
dugove. Isto tako, portfolio državnog duga na Kosovu ima državnu garanciju izdatu u 2014.
god. u iznosu od 10 miliona evra za Fond osiguranja depozita na Kosovu, koji je potpisao
sporazum za kreditnu liniju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) . Dok je u
2016.god. planirano da se izda garancija za projekat za gradski saobraćaj, takođe u
vrednosti od 10 miliona evra, kredit koji je već ugovoren.
U srednjoročnom i dugoročnim prognozama, Vlada namerava da bude više orijentisana
prema međunarodnom pozajmljivanju za finansiranje konkretnih projekata sa
ekonomskom opravdanosti i javnog karaktera. U tom smislu, povećaće se saradnja i
komunikacija sa međunarodnim finansijskim institucijama, posebno onima koje imaju
razvojni karakter, da predstavi prioritetne projekte za ekonomiju zemlje i stoga za
finansiranje ovih projekata kroz kredite sa preferencijalnim uslovima iz ovih institucija.
Pored toga, Ministarstvo finansija namerava da dalje razvije unutrašnje tržište hartija od
vrednosti, doprinoseći širenju baze investitora i dalji razvoj sekundarnog tržišta. Rast zbira
državnog duga za period 2017-2019 će biti učinjeno na način koji obezbeđuje finansijsku
stabilnost zemlje, uzimajući u obzir apsorpcione kapacitete tržišta i zakonska ograničenja.
Važno je napomenuti da bi se stvorilo što više prostora za napredno i efikasno upravljanje
tržišnim rizikom za portfolio duga, Ministarstvo finansija u srednjoročnom periodu će
ispitati mogućnosti za održavanje rezervi i u stranim valutama.
Ovaj dokument je organizovan u nekoliko delova, počevši nakon toga delom koji se bavi
pravnim okvirom i institucionalnim regulisanjem za upravljanje državnog duga. Zatim se
nastavlja sa pregledom trenutnog portfolija duga, što se tiče njegovog sastava, kao i istorijat
poslednje četiri godine servisiranja duga i prognoze servisiranja za 2016. god. U delu 4. i 5.
predstavljeni su srednjoročni ciljevi Vlade za upravljanje dugom i određena ograničenja
upravljanja rizicima. Poslednje dva dela razrađuju potrebe za finansiranje, identifikovanih
u SOR, a zatim odražava orijentaciju pozajmljivanja, po vrsti finansiranja.
2 Dug kao% BDP-a uključuje i garancije u vrednosti od 20 miliona evra (trenutne i prognozirane za 2016.god).
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
7
2.0 ZAKONSKI OKVIR
Ministarstvo finansija ima zakonsku obavezu za pripremu Programa državnog duga kako bi
se osiguralo da putem pozajmljivanja, Vlada finansira budžetski deficit, servisiranje duga, i,
istovremeno osigurava održivost duga, u skladu sa Srednjoročnim okvirom rashoda.
Osnovno zakonodavstvo o upravljanja državnog duga je Zakon o javnom dugu (Zakon ) br.
03/ L - 175, usvojen od strane Skupštine Kosova , 29. decembra 2009. Ovim zakonom,
Vladi se omogućava "da se zadužuje, da daje garancije za zajam, da plati troškove za
uzimanje duga i plati glavnicu i kamatu svog državnog duga. " Zakon delegira Ministarstvu
finansija pravo za upravljanje i vođenje javnog duga, uključujući i državne garancije
pozajmica Republike Kosovo. Zakon delegira ministra finansija kao jedinog autoriteta za
ulazak u državni dug, za određene svrhe (član 3 Zakona). Pored toga, u skladu sa zakonom,
ukupan iznos neizmirenog iznosa ukupnog duga, ni u kom slučaju ne može biti veći od
40% bruto domaćeg proizvoda. Po zakonu, državne garancije treba tretirati kao državni
dug tokom obračuna ovog ograničenja.
Da bi se povećala transparentnost upravljanja i utvrđivanja odgovornosti za upravljanje,
Ministarstvo finansija je izradilo relevantna pravila i procedure, kao što su:
- Uredba VRK br. 22/2013 o procedurama za izdavanje i upravljanje državnog duga,
državnih garancija i opštinskih dugova.
- Uredba MF –CBK br.01 / 2014 o primarnom i sekundarnom tržištu hartija od
vrednosti Vlade Republike Kosovo
- Postupak za registraciju u ISUFK primanja i isplate javnog duga
- Postupak za registraciju u ISUFK primanja i isplata međunarodnog državnog duga
za određene projekte.
2.1 Institucionalni okvir
U Ministarstvu finansija, u okviru Trezora osnovana je Divizija za upravljanje državnog
duga ( "DUD"). Ova divizija radi u koordinaciji sa Odeljenjem za javne i ekonomske politike
i Odeljenjem za budžet u Ministarstvu finansija, kao i Centralnom bankom Republike
Kosova, kao fiskalni agent Vlade. DUD je odgovorna za funkcije upravljanja rizikom od
državnih pozajmljivanja, pregovore o uslovima finansijskog upravljanja, upravljanje
strategije za pozajmljivanja, izveštavanje, registraciju i servisiranje državnog duga.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
8
3.0 ZBIR I SERVISIRANJE DRŽAVNOG DUGA
3.1 Trenutni portofolijo državnog duga
Na kraju fiskalne 2015. godine, državni dug je bio 752 miliona evra, od čega direktni dug
vlade je bio 721 miliona evra, ili 96% od ukupnog portfolija, dok 31 miliona evra ili 4% je
pod-pozajmljen dug. Na kraju 2016.god., zbir državnog duga prognozira da dostigne iznos
od 977 ili 16.73% BDP-a.
Slika 1: Zbir državnog duga 2013-2016 (2016 Proj.)
Detalji o zbiru duga su prikazani u Aneksu 1.
3.2 Sastav državnog duga
PDD je fokusiran samo na državni dug Republike Kosova. Analiza sadržane u ovom
dokumentu tretiraju samo državni dug kao što je utvrđeno u Zakonu o javnom dugu. Za
potrebe ovog dokumenta, ne obuhvata se privatni dug bankarskog sektora.
3.2.1 Unutrašnji dug
Slika 2 predstavlja podelu unutrašnjeg duga prema kupcima na kraju 2015. godine, a slika
2a prikazuje podelu unutrašnjeg duga prema instrumentima( uključujući one koji su
predviđeni za izdavanje do kraja 2016. godine, u skladu sa kalendarom za izdavanje).
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
9
Slika 2: Zbir unutrašnjeg duga po kupcima
Slika 2a: Unutrašnji dug podeljen po vrsti instrumenta (2016 Proj.)
Od osnivanja tržišta hartija od vrednosti u 2012.god, Ministarstvo finansija radi na razvoju
tržišta u cilju uspostavljanja održivog tržišta sa proširenom bazom investitora i
transparentnosti u pogledu funkcionisanja tržišta. Sprovedeno je u potpunosti elektronsko
tržište upravljanja aukcija pod sistemom primarnih aktera - gde samo komercijalne banke
(uključujući primarne učesnike 3) imaju pravo da se nadmeću na primarnom tržištu.
Kao rezultat dešavanja u tržištima evrozone kao i transparentnog i profesionalnog
upravljanja izdavanja hartija od vrednosti, kamatne stope za instrumente duga Vlade
Republike Kosova zabeležili su pad. Takođe, treba napomenuti da je i interesovanje
investitora značajno imalo rast. Dva grafikona niže pokazuju da sadašnji trend kamatnih
stopa za Trezorske obveznice i Vladine obveznice kao i odnos ponuda / potražnja .
3 Penzijski fond Kosova
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
10
Slika 2b: Upoređivanje kamatne stope 2015 vs. 2016
Slika 2c: Odnos ponuda/potražnja 2015 – mart 2016
Prvobitno, srednjoročni cilj je bio razvoj unutrašnjeg tržišta i pokrivenost budžetskog
deficita unutrašnjeg pozajmljivanja. Tržište je pokazalo interesovanje i poverenje u državne
hartije od vrednosti Vlade , gde skoro u svim aukcijama je bilo nadponuda od strane tržišta
u odnosu na najavljeni iznos od strane Ministarstva finansija. Ovim, unutrašnje
pozajmljivanje iz godine u godinu zabeležilo rast, i do kraja 2016. godine, predviđa da zbir
unutrašnjeg duga bude 481 miliona evra ili 8.06% BDP-a. Glavni investitori na tržištu
(Figura 2) i dalje nastavljaju da budu licencirane komercijalne banke na Kosovu, zatim
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
11
penzioni fondovi, javne institucije, osiguravajuća društva, i na kraju, kao drugi klasifikovani
su privatna fizička i pravna lica, koji su uglavnom kupovali u sekundarnom tržištu.
Ministarstvo finansija je konzistentno radilo ka adresiranju pravnih i tehničkih pitanja, ali i
na povećanju svesti javnosti u cilju povećanja investicija privatnog vaninstitucionalnog
sektora i sa tim i trgovanju hartijama od vrednosti na sekundarnom tržištu.
U Figuri 2a i Aneks 1 se može videti da strategija izdavanja hartija od vrednosti je
fokusirana na postepeno proširenje dospeća izdatih instrumenata. U 2016. god. očekuje se
da se nastavi sa izdavanjem dugoročnih instrumenata, odnosno instrumenata sa rokom
dospeća od 2, 3 i 5 godina.
3.2.2 Međunarodni dug
Kao što je ranije navedeno, većina međunarodnog duga je prema Svetskoj banci , IBRD od
nasleđenog duga od bivše Jugoslavije. Osim Svetske banke, još jedan značajan deo
međunarodnog duga je prema MMF-u. Dugovanja drugim finansijskim institucijama su
uglavnom na niskim stopama (Slika 2D) i povlačenja iz finansijskih sporazuma za
finansiranje određenih projekata (projekti koji su navedeni u Aneksu 1). Do kraja 2016.
godine, međunarodni dug očekuje se da će dostići iznos od 496 miliona evra ili 8. 32% BDP-
a.
Slika 2d: Međunarodni dug podeljen po kreditorima (2016 proj.)
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
12
3.3 Servisiranje državnog duga 2013-2016 Proj.
Servisiranje duga tokom godina, kao što je prikazano u Tabeli 1, bio je u nivou održivosti. Iz
tabele u nastavku vidimo da je indikator "Servisiranja duga / Opšti prihodi" je trenutno
relativno nizak .
Tabela 1: Servisiranje državnog duga 2013-2016 (iznosi u miliona evra )
2013 2014 2015 2016 Proj.
Glavn. Kamata Glav. Kamat. Glavn.
Kamat. Glavn.
Kamat.
+tarifa +tarifa +tarifa +tarifa
Međunarodni dug 13.99 10.29 22.05 10.32 28.9 10.5 63.35 11.92
Unutrašnji dug 0 1.19 0 2.5 0 5.5 0 10.74
Ukupno servisiranje duga 25.47 34.87 44.9 86.01
Vladini prihodi 1,316 1,345 1,535 1,602
Servisiranje duga /prihodi 1.94% 2.59% 2.92% 5.37%
4.0 CILJEVI UPRAVLJANJA DUGOM
Osnovni cilj Vlade Kosova za upravljanje dugom je da obezbedi finansiranje budžetskog
deficita sa mogućim što nižim troškovima, uvek imajući u vidu prihvatljivi nivo izloženosti
finansijskim rizicima. Ministarstvo finansija, u ime Vlade Kosova će postići ovaj cilj kroz
efikasno upravljanje opšteg državnog duga.
Državni dug će se upravljati u skladu sa sledećim principima:
Godišnji plan pozajmljivanja će imati za cilj da pruži efikasno finansiranje
budžetskog deficita, u skladu sa godišnjim Zakonom o budžetu, u skladu sa ZUJFO i
u skladu sa granicama rizika utvrđenim ovim Programom;
Aktivnosti u domaćem i međunarodnom tržištu izvršiće se odgovorno, na
profesionalan i transparentan način i blagovremeno. Ugovorne obaveze će biti
izvršene na vreme i u punoj transparentnosti, u skladu sa uslovima dogovorenim iz
ugovora.
Prilikom planiranja aktivnosti za unutrašnje pozajmljivanje, pažnja će se fokusirati
na dugoročni razvoj tržišta umesto mogućih kratkoročnih koristi;
Obezbediće se najpovoljniji uslovi za svaku transakciju pozajmljivanja u skladu sa
ciljevima i objektivima navedenim u ovoj strategiji;
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
13
5.0 UPRAVLJANJE PORTOFOLIA DUGA
U skladu sa određenim ciljem i osnovnim načelima upravljanja portofolija državnog duga,
osnovni zadaci u nastavku određeni su za upravljanje rizika portofolija duga :
Identifikacija specifičnih finansijskih parametara finansijskog rizika kao što sledi: rizik refinansiranja, neto duga u stranoj valuti, struktura kamatne stope;
Praćenje i upravljanje profila dospeća duga kako bi se izbegao rizik refinansiranja ;
Praćenje i upravljanje izlaganja duga u stranoj valuti, kako bi se izbeglo izlaganje
duga riziku prema stranoj valuti;
Praćenje i upravljanje strukture kamatnih stopa, kako bi se smanjio rizik kamatne
stope;
Analiza opšteg duga na redovnoj osnovi;
Održavanje i razvijanje saradnje sa domaćim i spoljnim partnerima finansijskog tržišta u cilju olakšavanja aktivnosti pozajmljivanja za vladu;
Stvaranje novih odnosa sa investitorima i potencijalne nove poverioce.
U skladu sa trenutnim portofoljiom državnog duga, osnovnim ciljevima i principima, kao i
situaciji na finansijskim tržištima, utvrđene su granice rizika u sledećoj tabeli, tako da su
zadaci postavljeni za upravljanje i praćenje portfolia državnog duga budu u okviru održivih
troškova i podnošljivog rizika.
Tabela 2: Određene granice rizika za period 2017-2019
Limit
1. Valutni rizik Ne više od 30% opšteg duga može biti u glavnim stranim valutama *
2. Rizik stope kamate Ne više od 30% opšteg duga može imati promenljivu
kamatnu stopu
Profil dospeća unutrašnjeg duga
2.1 Do godinu dana Ne više od 50% od ukupnog portofolija unutrašnjeg duga
2.2 Prosečno vreme do dospeća Više od 1 godine
* Za potrebe ovog dokumenta glavne strane valute smatrane su da budu - USD, GBP, Yen i svaka druga valuta koja je vezana za bilo koju od glavnih valuta ILI u poslednjih 5 godina, u proseku, fluktuacije u odnosu na bilo kojih od većih valuta nisu prešle 5%.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
14
5.1 Valutni rizik
Valutni rizik je oblik tržišnog rizika i najdinamičnija varijabla u tržište. Ova vrsta rizika
nastaje kada pozajmljivanja su u stranoj valuti. S obzirom da su svi prihodi Vlade Kosova
prihvaćeni u valuti evro, svaka pozajmica u drugim valutama stvara izloženost valutnom
riziku.
Portofolio državnog duga Kosova je izložen valutnom riziku uglavnom kao rezultat
zaduživanja kod MMF-a. Svi fondovi pozajmljeni od MMF-a su u valuti Special Drawing
Rights (SDR4). Do 31. decembra 2016, izloženost deviznom riziku od programa MMF-a
očekuje se da bude oko 134.19 miliona evra.
Osim duga prema MMF-u, portfolio dugova Kosova takođe sadrži i deo kredita MAR(IDA)
koji su izraženi u SDR. Opšta valutna izloženost od kredita IDA do 31. decembra 2016.god.
projektovana da bude oko 31.22 miliona evra.
U totalu, do kraja tekuće godine, oko 17.32% celog portfolija duga projektuje da bude u
stranoj valuti, koji ne prelazi 30% od opšteg duga. Sadržaj portfolija duga sa valutnog
aspekta prikazan je na sledećoj figuri:
Slika 3: Sadržaj duga po valuti – 2016 Projekcija
Međutim, u nekim slučajevima izbegavanje pozajmljivanja u stranoj valuti je nemoguće jer MMF i IDA ne daju kredite u nekoj drugoj valuti osim SDR-a. S obzirom na povoljne uslove pozajmljivanja i činjenicu da je Kosovo član obe ove finansijske institucije je prihvatljivo i ekonomski povoljno pozajmiti u SDR. U srednjoročnom periodu (2017-2019) Ministarstvo finansija će izvršiti pravne i operativne analize stvaranja državnih rezervi i u drugim
4SDR je "korpa" valuta koja se sastoji od valuta: EUR, USD, GBP i JPY. Vrednost SDR-a utvrđuje se na osnovu proseka kojin je povučen od vrednosti gore navedenih valuta. S obzirom na prirodu SDR-a i način određivanja njene vrednosti, ova valute smatra da je prilično stabilna.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
15
valutama koje su od značaja za portfolio duga, kako bi pokrio deo rizika izloženosti stranim valutama.
5.2 Rizik kamatne stope
Za razliku od valutnog rizika, rizik kamatne stope je manje dinamičan. Kretanja kamatnih
stopa su niže i više predvidljive od valutne razmene. Ova vrsta rizika je takođe rizik na
tržištu, i nastaje kada kamatna stopa kredita nije fiksna; odnosno, stopa je predmet
kretanja kamate u tržištu.
Deo portfolija duga koji je izložen kamatnom riziku sastoji se od duga koji imamo MMF-u.
Od novembra 2013. godine, Vlada Kosova je počela da ponovo plaća deo duga prema MMF-
u; međutim, zbog ulaska u novi program sa MMF-om, ovaj indikator će se postepeno
povećavati. Do kraja 2016. godine, ukupna izloženost kamatnom riziku predviđa da bude
oko 22.83% od ukupnog duga, što je manje od 30% od opšteg duga. Sastav portfelja duga
po vrsti kamatne stope predviđa da bude kao što sledi:
Slika 4: Sastav duga po vrsti kamate
Kao i u slučaju valutnog rizika, u određenim slučajevima, totalno izbegavanje rizika
kamatne stope je nemoguće. Stoga, kontrolisana i upravljana izloženost rizika kamatne
stope je prihvatljivo u slučaju našeg portfolija. Očigledno je da ova vrsta tržišnog rizika je
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
16
nizak i ispod granice / limita navedenog u Tabeli 2. za ovog pokazatelja rizika. Međutim,
prekoračenje preko nivoa od 25% zahteva bolje praćenje ovog indikatora.
5.3 Rizik refinansiranja
Rizik refinansiranja javlja se kada pozajme fondovi za izmirenje prethodnog duga prema
poveriocima. U slučaju našeg portfolija, ovaj rizik je izraženiji na domaćem tržištu hartija
od vrednosti, kao i likvidnosti na tržištu koji se može koristiti za kupovinu hartija od
vrednosti je dinamičan. Shodno tome, postoji rizik da datum refinansiranja jednog
instrumenta koji dospeva sazreva, likvidnosti tržišta da je nizak ili investitori ne pokazuju
interesovanje za refinansiranje ili povećanje iznosa za dospeća, a to se može odraziti na
cenu refinansiranja i ne ispunjava iznos kredita za datu aukciji. U prošlosti je bilo slučajeva
kada refinansiranje instrumenta nije uspeo da se u potpunosti zaključi. U takvim
slučajevima je bila neophodno kompenzacija ostatka dela iz državnog budžeta.
Da bi se ova vrsta rizika uspešno upravljala, neophodno je uspostaviti i analizirati povratak
profila duga. Profil povratka duga je jedna od najefikasnijih pokazatelja koji predstavlja
koncentraciju obaveza duga u budućnosti. Istorijski gledano, nivo naplate potraživanja za
Kosovo je nizak. Kao što se može videti na Slici 5, 2017 ne očekuje se da bude previše
opterećen vračanjem duga. Ovo se dešava zbog toga što je veći deo duga vračanja
pozajmljenih sredstava kao rezultat sporazuma sa MMF-om u 2012. godini će se ponovo
refinansirani uglavnom tokom 2016. godine.
Slika 5: Profil dospeća ukupnog duga (evra)
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
17
Kao što je već rečeno, jedan od faktora koji utiču na rizik od refinansiranja je nivo
likvidnosti u finansijskom sektoru - što je veći nivo likvidnosti, manji je rizik od
refinansiranja.
Slika 6 pokazuje nivo likvidnosti bankarskog sektora, tokom 2001-2015. Godina. Na slici se
može se konstatovati da su tokom ovog perioda, komercijalne banke dosledno premašile
nivo obaveznih rezerve u CBK.
Slika 6: Likvidnos bankarskog sistema 2001-2015
Izvor : Centralna banka Republike Kosova
Uprkos dovoljne likvidnosti, veoma je važno napomenuti da su neke od primarnih aktera
na tržištu hartija od vrednosti tokom redovnih sastanaka sa Trezorom i CBK naglasili da su
njihove odluke za investicije pod uticajem Bazel III - Zahtevi kapitala u rizične aktive (RVA).
Tretman ovog pokazatelja iz sedišta ovih banaka smatra se sistemski mogu uticati na
njihove investicione politike na Kosovu. To znači da, u nekim slučajevima, čak i ako banke
imaju prekomernu likvidnost, ne mogu investirati u potpunosti slobodnih sredstava u
hartije od vrednosti zbog ograničenja njihovih sedištem u inostranstvu.
6.0 POTREBA ZA FINANSIRANJEM I MOGUĆI RESURSI FINANSIRANJA
Za potrebe ovog dokumenta, sav izdati dug od strane Vlade će biti kategorisan ili kao
unutrašnji dug ili međunarodni dug. Za razliku od drugih zemalja u kojima se ceo dug u
domaćoj valuti računa kao unutrašnji dug, mi smatramo unutrašnjim dugom samo taj dug
koji se izdaje u Republici Kosovo i podleže zakonima Republike Kosovo, bez obzira na
valutu.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
18
6.1 Potreba za finansiranje
U periodu 2017-2019, najveći deo bruto finansiranja će biti za servisiranje /refinansiranje
dospelog duga kao i za finansiranje kapitalnih projekata koje će sprovoditi vlada. Potreba
za finansiranje bankarskog bilansa će biti manja u odnosu na dve prve.
Kod dela servisiranja/refinansiranje duga koji dospeva, najveći deo se sastoji od
refinansiranja kratkoročnih obveznica koja uglavnom dospevaju u roku od godinu dana,
dok je ostali deo servisiranja /refinansiranje kredita od MMF-a i IBRD.
Ako uzmemo u obzir samo neto finansiranje, koje obuhvata samo novo pozajmljivanje ne
računajući refinansiranje, većina ovih sredstava biće posvećena finansiranju kapitalnih
projekata.
6.2 Resursi finansiranja
Ministarstvo finansija će se koncentrisati na potrebe neto finansiranja, koja su uglavnom za
finansiranje kapitalnih projekata, da se ispune kroz međunarodni dug odnosno povoljnih
uslova pozajmljivanja kod međunarodnih finansijskih institucija. U nastavku su
predstavljeni potencijalni resursi finansiranja u koje ima pristup Vlade Republike Kosova.
Prvobitno predstavljeni su domaćih resursi unutrašnjeg duga, a zatim i oni za međunarodni
dug.
6.2.1 Unutrašnji dug
Pozajmljivanje iz domaćeg duga vrši se putem izdavanja hartija od vrednosti, u kojoj su
glavni instrumenti obveznice trezora sa rokom dospeća do 12 meseci, kao i vladine
obveznice , sa rokom dospeća dužim od 1 godine. Sva izdavanja su vrše u EVRO valuti, što
eliminiše valutni rizik, a podignuta sredstva evidentiraju se kao budžetski prihodi.
Izdavanje hartija od vrednosti karakterišu niske troškove transakcije s jedne strane, a sa
druge strane pomaže razvoj mesnog tržišnog kapitala čime se pomaže efikasnost
upravljanja likvidnosti, kako za Vladu tako i za finansijski sistem.
U cilju produžavanja prosečnog dospeća portfolija domaćeg duga i smanjenja rizika od
refinansiranja, Trezoru/MF cilj će biti da svi novi elementi budu samo obaveze sa rokom
dospeća od 2 ili više godina.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
19
Obveznice Trezora: Dospeće 3 meseca-12 meseci
Trezorske obveznice su kratkoročni instrumenti sa rokom otplate od 91 do 364 dana.
Trenutno, Trezor izdaje obveznice sa rokom otplate od 3 meseca, 6 meseci i 12 meseci. Ova
vrsta instrumenta prodaje se na popustu do nominalne vrednosti (discounted), i na kraju
otplate, nominalna vrednost se investitoru vrac a. Oduzimanje u ovom sluc aju za Vladu
predstavlja plac enu kamatu a za kupca stec eni interes.
Izdavanje trezorskih obveznica se odlikuje nižim rashodom interesa zbog kratkoročne
prirode, ali kao posledica snosi rizik od refinansiranja i, posredno, kamatnu stopu, jer
prilikom refinansiranja menja se norma interesa.
Vladine obveznice 2 godine – 20 godina
Vladine obveznice su instrumenti sa dugim rokom dospec a koje se krec u od 2 godine do 20
godina. Ministarstvo finansija izdaje obveznice sa 2, 3, i 5 godis njim rokom dospec a. Dok je
za period 2017-2019, kako bi i dalje širila krivulje kamatne stope, Ministarstva finansija
predviđa da po prvu put izda 7 i 10 godis nje obveznice. Ova vrsta instrumenta plac a kupon
u semestralnom periodu i kupon se određuje na osnovu prve cifre posle decimalne tačke
prosečne ponderisane stope ostvarene na aukciji 5.
Vladine obveznice se odlikuju višim troškovima interesa, kao rezultat dugotrajnog roka
dospeća, ali sa druge strane rizik refinansiranja je niži u odnosu na kratkoročne obveznice.
Dok obveznice uglavnom služe upravljanje likvidnosti finansijskog sektora obveznice su
instrument koji privlači investitore koji traže veće prinose na investicije i nemaju
nepredviđenih potreba za likvidnošću.
6.2.2 Međunarodni dug
Međunarodna pozajmljivanje dug se vrši preko inostranih poverilaca koje su među
narodne finansijske institucije (MFI) u kojima je Republika Kosovo član, ili sve zemlje ili
institucije sa kojima je Ministarstvo finansija potpisala okvirni sporazum. Ovaj dug je
uglavnom sa koncesionim uslovima, karakteriše se nižim troškovima kamata i dugoročnim
dospećem, ali može biti različitih valuta od evra. Većina poverilaca ipak , finansiraju samo
specifične projekte. Postupci za ovu vrstu zaduživanja karakteriše pregovore i prac enje
postupaka koji uzimaju dugo vreme 3-12 meseci, a može imati dodatne troškove pored
kamatne stope - naknada za pružanje usluga,_ naknade, i slično. Prednost ove vrste
5 Primer: Ako u aukciji ponderisana srednja kamatna stopa proizilazi da je 2.80%, i isplati će se dva puta godišnje po 1.40%. Razlika od 0.07% primenjuje se kao oduzimanje (discount) u instrumentu.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
20
zaduživanja, za razliku od obveznica, je u tome da povučena sredstva od kredita služe kao
infuzija novca iz inostranstva.
Da bi izbegli neodrživ nivo rizika, zaduživanje od ovih kredita c e biti u sledec em redosledu
prioriteta, ali c e se pratiti shodno određenom riziku prikazanom u tabeli 2:
- Valuta EVRO, Fiksna kamatna stopa - Valuta EVRO, Varijabilna kamatna stopa - Valuta ne u-EVRO, Fiksna kamatna stopa - Valuta ne u-EVRO, Varijabilna kamatna stopa
U nastavku su prikazane sve finansijske institucije (potencijalni poverioci) na koje Kosovo
ima pristup za finansiranje, podeljena prema vrsti finansiranja:
Finansiranje budžeta
Međunarodni monetarni fond (MMF),
Finansiranje projekata:
Svetska Banka– Međunarodna agencija za razvoj (MAR),
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBOR),
Evropska investiciona banka (EIB),
Banka evropskog saveta za razvoj (BESR),
Nemačka agencija za obnovu (KfW),
Savezna Republika Austrije,
Islamska banka za razvoj (IBR),
Saudijski fond za razvoj (SFD),
Fond OPEC za razvoj (OFID),
I drugi poverioci sa kojima možemo postići saradnju u budućnosti.
Tabela 3. Uslovi finansiranja od IFN
Kategorija poverilaca Valuta
Vrsta
kamatne
stope
Kamatna
stopa (%)
Grejs
period
Dospeća
(god)
MMF SDR Variabilna 1 + variabilna 3 5
IDA SDR Fiksna 0.75 10 25
Multilateralna – Islamska USD/SDR Fiksna 2-4 3-5 18-20
Multilateralna- EBRD/EBI
/BESR
EVR Variabilna 1 + variabilna 4 15
Bilateralna - Austrija EVR Fiksna 1.1 6 21
Bilateralna - KfW EVR Fiksna Variabil 3.6 3 12-40
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
21
Isto tako, kao moguc nosti izdavanja hartija od vrednosti na međunarodnom trz is tu (Evro
obveznice) i Sindiciranih kredita (Syndicated Loans), gde su za jedan zajmodavni kredit 2 i
vis e komercijalne banke. Ali, ove vrste finansiranja nisu predviđene u ovom programu
dugova. Međutim, Ministarstvo finansija c e investirati u postepeno podizanje kapaciteta,
tako da u buduc nosti moz emo pristupiti i ovim izvorima finansiranja.
7.0 POZAJMLJIVANJA U PERIODU 2017-2019
Kako je vec objas njeno, Vlada Republike Kosova ima razne opcije zaduz ivanja, ali glavno
ogranic enje je da vec ina kreditora finansira samo specifične projekte, a ne i finansiranje
budz eta. Pozajmljivanje u periodu 2017-2019 c e biti u sledec e svrhe, navedeni u redosledu
prioriteta: (i) servisiranje / refinansiranje postojec eg duga koji dospeva u ovom periodu,
(ii) finansiranje razvojnih projekata Vlade, i (iii ) finansiranje bankovni računa. U nastavku
je izrađena strategija zaduživanja za svaku destinaciju.
7.1 Usluga/refinansiranja postojećeg duga
Unutrašnji dug
Obzirom da je izdavanje hartija od vrednosti od nedavno počeo i uglavnom je usmerena na
kratkoročne instrumente strategija oc ekuje se da vec ina ovih izdavanja dospejvaju u
periodu 2017-2019. I, s obzirom da prema SOR nije predviđen neki suficit budz eta, koji c e
omoguc iti amortizaciju nekog dela unutras njeg duga, strategija izdavanja hartija od
vrednosti c e biti usluga unutrašnjeg duga koji dospeva da izvrši refinansiranjem
instrumenata slic nih ili duz ih dospec a - koja bi i dalje omoguc ili i produz enje prosec nog
vremena do dospeća portfelja a samim tim smanjuju rizik od refinansiranja.
U kratkom roku, dakle, za 3-12 mesečne obveznice, smatramo da trebamo nastaviti sa
refinansiranjem istog iznosa 3- i 6 mesečnih obveznica. Jer i sada vec predstavlja ukupan
iznos samo od 40 miliona nominalnih evra i potrebno je da taj iznos ostaje u opticaju jer
pomaže Trezor i banke za efikasnije upravljanje likvidnosti. Dok za 12 mesečne izdvajanja
koja su u ukupnom iznosu od 150 miliona nominalnih evra, smatramo da se vec ina
refinansira sa istim rokom dospec a, dok c e drugi deo 30 miliona evra refinansirati sa 2 ili 3
godišnjim Obveznicama .
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
22
Za 2-5 gošnje obveznice s obzirom na trenutnu relativno nisku vrednost hartija od
vrednosti smatramo da refinansiranje instrumentima sa istim dospećem je najbolji rešenje.
Podizanje novih sredstava koja se koriste za usluge dugova koji dospevaju teži da bude u
sinhronizaciji sa profilom dospelosti tog duga. Ovo direktno utiče na efikasnije upravljanje
portfoliom i na manje rashode.
Obveznice za Dijasporu -Za više, vredi napomenuti da tokom 2016. godine oc ekuje seda
bude izdat jos jedan novi instrument koji se zove Obveznice za dijasporu koji c e biti
ponuđen investitorima privatna lica kroz mrez u Primarnih aktera na Kosovu ali c e glavni
cilj biti povlačenje sredstava iz naše dijaspore. Ovaj instrument duga c e biti u obliku
Vladinih obveznica ali će procedura izdavanja ličiti više na investicije oročenih depozita i
zbog marketing razloga biće imenovani, "Bono" a ne Obveznica. To iz razloga što će ova
vrsta investicija biti lako razumljiva i dostupna javnosti, koji nisu sofisticirani investitori.
Putem Obveznica za dijasporu Ministarstvo finansija ima za cilj da kanališe deo štednje
dijaspore u štednji i investiranja na Kosovu kako bi se izbegao ciklus gde se većina doznaka
troši na potrošnju.
Međunarodni dug
Kod dela međunarodnog duga kao s to se moz e videti iz profila dospec a na slici 5 vec i deo
usluga duga čine dva kredita, jedan od IBRD u ime Konsolidovanog kredita C (KKC)
iskazane u valuti evra a drugi od strane MMF-a u ime Aranžiranja za Dostupni
kredit(AKD6), izraženih u SDR valuti. S obzirom da prethodnih godina nismo imali
budžetski suficit što indirektno podrazumeva usluge plaćanja za ove kredite je do sada bila
uglavnom iz sredstava prikupljenih od izdavanja hartija od vrednosti. Jer se i u
srednjoročnom periodu ne očekuje da imamo neki suficit od SOR, i ovde je Ministarstvo
finansija prognozira refinansiranje duga koji dospeva.
Plaćanje usluga KKC je u istim iznosima11.34 evra za svaku godinu do 2031 godine. Kao
potencijalni resursiza refinansiranje isplate ovog kredita možemo smatrati bilo koju
kreditnu liniju ili izdavanja hartija od vrednosti. Jer se isplata vrši u EVR valuti, bilo bi
poželjno da se refinansiranje obavlja u istoj valuti kako bi se izbegla izloženost valutnom
riziku. Kao rezultat toga refinansiranje putem izdavanja hartija od vrednosti i dalje je
najbolja opcija u pogledu rizika, iako cena rizika moz e biti nes to vec a nego kod kreditne
6 Program sa MMF : Stand-By-Arrangement (’SBA’)
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
23
linije što je znatno niža od cene unutrašnjeg duga refinansiranja. Isto tako s obzirom na
relativno mali iznos koji je potreban za refinansiranje, prikupljanje sredstva od domac em
trz is ta ne predstavlja veliki teret za trz is te. Cilj Ministarstva finansija c e biti da se
refinansiranje vrši putem izdavanja instrumenata sa rokom dospeća dužim od 2 godine.
Zbog novog programa sa MMF-om, koji je potpisan u junu prošle godine i preostalih delova
za povratak iz prethodnog programa 2012. godine, plaćanje kredit CDA predviđeno je da se
u potpunosti isplati tokom 2021. Međutim isplate koje c e nastati tokom 2016. i 2017.
godine od strane novog sporazuma sa MMF-om c e se koristiti za pokrivanje kompletnog
refinansiranje CDA za 2012 godinu.
Ostatak usluga Međunarodnog duga je Slaba suma (vidi sliku 5) u toku godina obuhvaćene
ovom strategijom i kao takva indirektno ima za cilj da se obavi od prikupljenih sredstava
izdavanjem hartija od vrednosti, koje c e biti uglavnom sa rokom dospec a duz im od 2
godine.
7.2 Finansiranje Vladinih kapitalnih projekata
Vlada Republike Kosova za period 2017-2019 god., u okviru vladinog programa predviđa
poc etak realizacije niza kapitalnih projekata iz raznih oblasti, koji su predviđeni da se
finansiraju od pozajmljivanja u inostranstvu. Ukupan iznos pozajmljivanja za finansiranje
ove kategorije c e zavisiti od broja i velic ine projekata koji c e biti usvojeni od strane Vlade
za finansiranje.
Buduc i da je za povrac aj investicija za vec inu ovih projekata potrebno relativno dugo
vremena, Trezor / MF c e biti fokusiran na finansiranje ovih projekata od Međunarodnog
pozajmljivanja duga odnosno putem kredita od Međunarodnih finansijskih institucija koje
pružaju dugoročne periode amortizacije kao i povoljne finansijske uslove. Eventualno
finansiranje ovih projekata sa hartijama od vrednosti rokom dospeća koje smo planirali da
izdamo, neće pokrivati period povratka investicije, dok će i pokušaj za izdavanje hartija od
vrednosti sa rokom dospeća ekvivalentan onom koji može trajati od MFI uzimamo za 20
godina, ne može se uraditi u srednjoročnom roku s obzirom na mladost unutrašnjeg tržišta
i ograničen broj potencijalnih investitora.
Kao rezultat pregovaranja ovog programa sa MMF-om, Ministarstvo finansija je napravilo
izmene i dopune Zakona o upravljanju finansijama i odgovornostima, gde je dodata
klauzula za investicije. Ova klauzula omogućava prevazilaženje ograničenja godišnjeg
deficita od 2% BDP-a kada se radi o finansiranju razvojnih projekata pod uslovom da
finansiranja za projekat bude sa koncesionim uslovima od međunarodnih finansijskih
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
24
institucija. Ova izmena je više nego dobrodos la s obzirom, na jednoj strani potrebu za
vec im ulaganjem u razvoj infrastrukture i sa druge strane previs e stroga ogranic enja koja
predstavlja fiskalno pravilo.
Ako uzmemo u obzir da vec ina potencijalnih kredita od MFI-a imaju dugoroc na dospec a i
minimalni rizik od refinansiranja kao i rizici koji se moraju uzeti u obzir su devizni rizik i
rizik kamatne stope sa prioritetom po redosledu.
Radi izbegavanja deviznog rizik, prilikom izbora zajmodavca, Trezor / MF c e favorizovati
tog zajmodavca koji finansira sa EVRO valutom. Stoga nas ovo ograničava u Evropskom
MFI gde, između ostalih, učestvuju i IBRD, EIB i CEB; kao i bilateralni sporazumi poput onih
između Republike Kosova sa KfW-om države Nemačke i Savezne Republike Austrije. Ali ne
ograničavajuc i se samo na ovim moguc nostima, Trezor / MF c e razmatrati zajmodavce koji
obezbeđuju finansiranje u drugim valutama osim evra ako su troškovi finansiranja povoljni
i uslovi vraćanja podobni, pod uslovom da se valutni rizik pokriva držanjem sredstava u
istom iznosu kao rezerva u bilansu banke.
Priroda projekata koji c e biti finansirani bic e uglavnom u infrastrukturne projekte,
društvenom razvoju i socijalnom razvoju i poverenju. Između ostalog, mogu se finansirati
projekcije i na sledeći način:
Železničku i putnu infrastrukturu
- Poljoprivrednu infrastrukturu– navodnjavanje - Bolničku infrastrukturu - infrastrukturu vodovoda i tretiranje voda - Infrastrukturu i poboljšanje kapaciteta vaspitanja - Energetiku i Energetsku efikasnost - Poboljšanje poverenja - socijalnog smeštaja
Ministarstvo finansija sada vec je otpoc ela kontakte sa velikim brojem institucija /
potencijalnim poveriocima pa će u narednim nedeljama i mesecima koji dolaze intenzivirati
ove komunikacije radi razmatranja mogućnosti finansiranja razvojnih projekata. Treba reci
da su u tim pregovorima, svi potencijalni poverioci izrazili interesovanje za podršku ovih
projekcija, međutim, ostaje da linijska ministarstva nastavljaju sa radom za pripremu ovih
projekcija, kako bi unapređivali faze za početak pregovora sa potencijalnim donatorima.
Programi i Borxhit Shtetëror 2017-2019
25
7.3 Finansiranje bankovnog bilansa
Buduc i da smo zemlja koja je jednostrano usvojila Valutu EVR, nedostaje nam instrument
monetarne politike. Vlada je odlučna da sačuva bankovni račun Republike Kosovo na
prihvatljivom nivou koji c e sluz iti kao apsorbent nekog neočekivanog negativnog uticaja.
Shodno tome održavanje tog nivoa zahteva da Trezor / MF povremeno koriste
pozajmljivanje kao izvor finansiranja. Trenutno jedina dva izvora finansiranja za ovu vrstu
pozajmljivanja su MMF i trz is te hartija od vrednosti ali na duz i rok takođe se mogu smatrati
i drugi strani izvori. Međutim izdavanje hartija od vrednosti za ovu vrstu destinacije c e
zavisiti od sposobnosti tržišta da apsorbuje dodatna izdavanja.
2017 2018 2019
IMF Organizovanje za kredite na raspolaganju 16,000,000 - -
IDA Projekti za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,410,651 - -
IsDB Finansiranje projekta za poboljšavanje puta M2 Miloševo – Mitrovica 1,800,000 - -
OFID Projektat proširenja magistrale M2 Miloševo -Mitrovica 9,000,000 9,000,000.00 -
SFD Projekat za magistralu Priština-Mitrovica 7,250,000 7,250,000.00 -
IDA Projekat za zdravstvo 2,151,851.00 1,648,806 4,733,823
IDA Projekat za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije 4,167,852 8,227,175 6,096,440
IDA Modernizacija obrazovnog sistema na Kosovu putem e-obrazovanja - - -
IDA Projekat za unapređenje sistema obrazovanja 2,400,000 2,300,000 3,868,760
UKUPNO planirane isplate iz direktnih kredita 45,180,355 28,425,981 14,699,023
IDA Dodatna sredstva za jačanje finansijskog sektora i tržišne infrastrukture II - - -
KfW Linija dalekovoda 400kw Kosovo- Albanija - - -
KfW Poboljšanje prenosne mreže 8,225,000 1,200,000 -
KfW Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda , II faza - - -
KfW Opštinski vodovod i odvođenje otpadnih voda u Prištini, III faza 2,000,000 - -
EBRD Rehabilitacija železnica 19,200,000 8,600,000 12,100,000
UKUPNO planirane isplate iz pod-pozajmljenih kredita 29,425,000 9,800,000 12,100,000
KfW Projekat o energetskoj efikasnosti u opštinama 1,500,000 1,000,000 0
EIB Rehabilitacija železnica 14,756,757 14,756,757 7,945,945
IBRD Rehabilitacija regionalnih puteva 12,000,000 12,000,000 0
UKUPNO planirane isplate iz pod-pozajmljenih kredita 28,256,757 27,756,757 7,945,945
Krediti u procesu ratifikacije
Aneks 1: Planirane isplate u periodu 2017-2019 od spoljnog zaduživanja
Planirane isplate
Pod-pozajmljeni krediti
Direktni krediti
Projekat Poverilac
Pri log 2 : Ukupni unutrašnji dug i za projekc i je
Državni dug 2011 2012 2013 2014 2015
Poveri lac Di rektna poza jm l j i vanja
MBOR Konsolidovana pozajmljivanja C 226.34 215.00 203.66 192.33 180.99
IDA Projekcija za modernizaciju javnog sektora - - 0.24 1.50 2.71
IDA Projekcija za popis nepokretne imovine i katastar - 0.50 1.50 2.82 4.03
MMF Aranžman za pozajmljivanja u raspolaganju 1 22.26 21.87 18.34 8.39 -
IDA Prva operacija Politeka za održivi razvoj zapošljavanja 5.06 5.01 4.80 5.13 5.47
IDA Projekcija za poljoprivredu i ruralni razvoj - - 3.02 7.21 10.15
IDA Dodatno finansiranje za ojačanje finas. sektora i infrastrukture tržišta - 2.89 2.77 2.96 3.16
MMF Aranžiranje za pozajmljivane na raspolaganju 2 - 91.18 87.39 93.34 91.98
IDA Čišćenje i reobrađivanje zemljišta - - - 0.86 2.61
UniCredi t Modernizacija sistema vaspitanja putem e-Vaspitanja - - - 2.00 2.96
IBR Finansiranje projekta za poboljšanje puta M2 Miloševo – Mitrovica - - - - -
F OZ hN Projekat proširenja magistrale M2 Mlioševo -Mitrovica - - - - -
F SZ h Projekat za magistralu Priština-Mitrovica - - - - -
IDA Projekat za zdravstvo - - - - 0.03
IDA Projekat za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije - - - - 0.02
MMF Aranžman za pozajmljivanja u raspolaganju 2015 - - - - 35.77
UKUPNI dug direktnih kredita 253.66 336.45 321.72 316.54 339.88
Pod-poza jm l jeni za jm ovi
Kf W Snabdevanje vodom i i otklanjanje otpadnih voda, II faza 0.05 0.14 0.94 2.25 3.92
Kf W Poboljšanje sistema centralnog grejanja - - 1.06 5.00 4.78
Kf W Opštinski vodovod i otklanjanje otpadnih voda u Pištini, II Faza - - - 2.21 4.65
Kf W Dalekovod od 400Kw Kosovo-Albanija - - - - 14.87
IDA Dodatno finansiranje za jačanje finas. sektora i tržišne infrastrukture II - - 0.03 0.35 0.68
Ukupno pozajmlivanje iz pod-pozajmljenih dugova 0.05 0.14 2.03 9.81 28.90
Harti je od vrednosti ( nom ina lne) - - - - -
3 meseca - 30.00 15.20 9.75 10.00
6 meseci - 44.00 84.00 57.67 48.60
12 meseci - - 55.00 140.10 150.00
2 godine - - - 52.00 126.95
3 godine - - - - 30.00
godine - - - - 15.00
UKUPNO - 74.00 154.20 259.52 380.55