IZVEŠTAJ
PROCENE KAPACITETA
OPŠTINA
Priština, Mart 2012
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qeveria - Vlada - Government
Ministria e Administrimit të Pushtetit Lokal Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave
Ministry of Local Government Administration
2
Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave
Copyright © 2012
Nova Zgrada Vlade Republike Kosova, bivša Zgrada “Rilindja”
10 000 Priština
Tel: +381 (0) 38 213 077
3
PREDGOVOR
Dokument "Izveštaj o proceni kapaciteta opština" objavljuje se po drugi put od strane
Ministarstva Administracije Lokalne Samouprave i sadrži podatke i informacije o nivou
kapaciteta opština u oblasti svoje nadležnosti, na osnovu lokalne samouprave zakonom
na snazi. Što se tiče toga, MALS, da bi ispunilo zakonsku obavezu da obezbedi stručno
osoblje na nivou u opštini, a sa namerom da se stvori stabilan i sveobuhvatan sistem
opštinskog razvoja kapaciteta po drugi put je procenilo kapacitete opština Republike
Kosovo.
Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave (MALS), se obavezalo da sprovede
sveobuhvatan i sistematičan pristup izgradnji kapaciteta opština. U skladu sa svojim
politikama za pradenje i evaluaciju razvoja kapaciteta u opštinama u Republici Kosovo,
zasnovanog na potrebama opština, stvorilo je periodni sistem ocenjivanja opštinskih
kapaciteta kako bi se stalno obezbedila institucionalna podršku koja utiče direktno na
stalno poboljšanje postojedih kapaciteta.
U nastojanju da konsoliduje sistem procene kapaciteta, MALS je procenilo kapacitete
opština u 2011 i u poređenju sa ocenom ostvarenom u 2009. Putem ovog sistema se
identifikuju oblasti opštinske nadležnosti koje imaju potrebe za podršku, a procena
kapaciteta de obezbediti strateški pravac za unapređenje lokalne uprave na Kosovu.
Period između 2009 i 2011 je bio veoma aktivan period sprovođenja decentralizacije i
prenosa nadležnosti sa centralnog na lokalni nivo. Tokom ovog vremena, uspostavljene
su nove opštine, koji po prvi put su uspele da konsoliduju svoja tela, dok su ostale
opštine nastavile proces decentralizacije. Na osnovu ove procene de biti revidiran proces
reformi, u smislu kapaciteta opština da bi ispunile svoje zakonske obaveze prema svojim
nadležnostima, dok de MALS preduzeti sveobuhvatan niz aktivnosti, da koordinira
aktivnosti sa donatorima i stručnim organizacijama na izgradnji i razvoju kapaciteta, tako
da bi se preciznije na osnovu potreba za izgradnju kapaciteta i razvoj u opštinama učinile
i intervencije.
4
Imajudi u vidu da je originalna ideja ovog projekta poređenje kapaciteta između godine
2009 i 2011 gde je upitnik imao sadržaj približno jednak onom od 2009. U tom slučaju,
procenjen je kapacitet opština u devet oblasti evaluacije, koja je uključivale:
Administraciju i osoblje, obrazovanje, kulturu, omladinu i sport, poljoprivredu,
ekonomiju, razvoj i planiranje, budžet i finansije, zdravstvo i socijalno staranje, javne i
hitne službe, urbanizam i ljudska prava. Dok se prikupljanje informacija, po nivou, vršilo
preko administriranje upitnika direktno u opštini. U popunjavanju upitnika učestvovalo
je 525 anketara (2009 godine: 441) iz 34 opština Republike Kosova, izuzimajudi opštine
Leposavid, Zvečan, Zubin Potok.
Takav izveštaj de poslužiti relevantnim institucijama, donatorima ali i samim opštinama
da imaju relevantne informacije o nivou kapaciteta opština i svih programa za razvoj i
njihovo napredovanje, da budu u skladu sa potrebama i postojedim nivoom opštinskih
kapaciteti čime se izbegava preklapanje aktivnosti i dobija se sveobuhvatan pristup
kapaciteta opština.
Nadamo se da de ova procena doprineti unapređenju lokalne samouprave i povedanju
kvaliteta usluga koje se pružaju građanima u opštinama Republike Kosovo.
Besnik Osmani
Generalni Sekretar
Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave
5
SADRŽAJ
1. Predgovor.............................................................................................. 4
2. Dokument izrađen od.............................................................................. 6
3. Skradenice............................................................................................... 7
4. Uvod........................................................................................................ 8
DEO I
5. Metodologija rada............................................................................. 12
DEO II
6. Prikazivanje podataka ......................................................................... 18
6.1. Administracija i osoblje……............................................................... 23
6.2. Planiranje i kooperacija………….......................................................... 32
6.3. Budžet i finansijsko upravljanje……….................................................. 37
6.4. Urbanizam............................................................................................ 46
6.5. Pružanje usluga………............................................................................ 52
6.6. Ljudska prava………............................................................................... 70
DEO III
7. Zaključak …............................................................................................. 75
8. Preporuke……......................................................................................... 83
DEO IV
9. Dodatak......................................................................................................... 89
6
2. SKRADENICE
MALS - Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave
OLS - Odeljenje Lokalne Samouprave
DPOK - Divizija za Podizanje Opštinskih Kapaciteta
DPOP - Divizija za Procenu Opštinske Performanse
DMO - Divizija za Monitorisanje Opština
DLJP - Divizija za Ljudska Prava
IKJA - Institut Kosova za Javnu Administraciju
MJU - Ministarstvo Javne Uprave
MONT- Ministarstvo Obrazovanja, Nauke i Tehnologije
MPP - Ministarstvo Prostornog Planiranja
MF – Ministarstvo Finansija
MJU - Ministarstvo Javnih Usluga
IT - Informativna Tehnologija
ECDL - Evropian Computer Driving Licence
UNDP - United Nations Development Programme
CDF - Capacity Development Facility
JP - Javna Preduzeda
LJR - Ljudski Resursi
SOP - Srednjoročni Okvir Potrošnje
NVO - Nevladine Organizacije
CPM - Centra Porodične Medicine
ČS - Članovi Skupština Opština
R - Rukovodede Osoblje u opštinama
Z – Zvaničnici Opština
N - Nizak nivo
O - Osnovni nivo
S - Srednji Nivo
V - Visoki nivo
7
3. UVOD
MALS je razvio solidan pravni okvir za lokalnu samoupravu na Kosovu, koji garantuje
autonomiju opština. Povodom ovog MALS razvija politiku da promoviše lokalnu vlast,
dakle, na osnovu procene kapaciteta, identifikovani su glavni problem i dalje ostaje
stvaranje mehanizama (kapaciteta) i veština (državno organizaciono ponašanje) da
pravilno implementira zakone, uredbe, uspostavljanje politike i procedure za operativni
sistem lokalne samouprave, jer efekti nedostatka profesionalnih i organizacionih
kapaciteta opština mogu da dovedu do nižih nivoa usluga koje se pružaju građanima.
MALS, uz razvoj zakonske infrastrukture, je neprekidno radio na tome da stvori
neophodne politike i administrativne mehanizme da pruži pomod i podršku koja je
potrebna za razvoj kapaciteta u svim oblastima gde se zahteva prema proceni na osnovu
prioriteta službenih dokumenata izdatih od strane MALS i opštinskih aplikacija. U tom
pogledu je razvilo važne administrativne i stručne dokumente koje šire mogudnost
stvaranja održivog sistema kapaciteta u opštini, kroz razne projekte na nacionalnom i
međunarodnom nivou. Pomaganje opštinama je koncentrisano u dve osnovne
dimenzije: obezbeđujudi obuku ljudskih resursa (LJR), uspostavljanje i razvijanje njihovog
nivoa stručne osposobljenosti, kao glavni nosilac aktivnosti opština i kroz razna
finansiranja investicionih projekata sa ciljem stvaranja boljeg života građana dotičnih
opština.
Do sada pružene su opšte i specifične obuke u različitim oblastima, u skladu sa
procenjenim potrebama i zahtevima međunarodnih projekata, a ne sveobuhvatne i
sistematske obuke. Sada postaju neophodni institucionalni aranžmani koje MALS u
saradnji sa Ministarstvom za Javnu Upravu (MJU) i Kosovskog Instituta za Javnu
Administraciju (IKJA) teži da stvori održivu institucionalnu izgradnju održivih kapaciteta u
opštinama. To de unaprediti postojede neefikasno stanje, ne veoma efikasan način u
izgradnji i održivog razvoja profesionalnih kapaciteta, kao i nadzor i kontrolu
sprovođenja ovog sistema da se poveda efikasnost u pružanju kvalitetnih usluga u
Republici Kosova građanima iz dotičnih opština.
Na osnovu analize i zaključaka u ovom izveštaju procenjuje se da je jedna od glavnih
prepreka u sporom tempu izgradnje kapaciteta opština, spor akcionih mehanizama
koordinacije centralnih i lokalnih institucija u rešavanju problema i preduzimanja
odgovarajudih mera za rešavanje i poboljšanje. To pokazuje da još uvek nije u potpunosti
izgrađeno funkcionisanje sistema državne uprave, i dalje ima problema u komunikaciji,
8
koordinaciji i interakciji u okviru opštine, među opštinama i centralne vlasti. MALS
naporno radi da igra vodedu ulogu koordinatora između dve vlasti, i olakša rad
uspostavljanjem neophodnih administrativnih mehanizama i zakonskog okvira za tu
svrhu. U tom smislu, je identifikovalo oblasti odgovornosti i nadležnosti u specifičnim
oblastima delatnosti opština sa resornim ministarstvima i onih koji pripadaju MALS i
uspostavljanju među-ministarske radne grupe za pristup i rešavanje problema
relevantnih za oblasti koje su pokrivene od svakog ministarstva.
Od sastanaka MALS sa MJU i IKAP zaključeno je da IKAP, od sada ima punu ulogu u
stvaranju sveobuhvatne nacionalne vizije i utvrđivanje dugoročnih ciljeva, prioriteta i
očekivanja u oblasti izgradnje kapaciteta u lokalnoj i centralnoj vlasti.
Tehnička podrška koju nude međunarodne organizacije često nije uzela u obzir efikasno
korišdenje nacionalnih kapaciteta zbog zavisnosti datoj daljoj pomodi i podršku
međunarodnoj stručnosti. Dakle, potrebno je da se promeni način za razvojnu pomod
koja je predviđena da obezbedi da institucije Kosova mogu da ostvare svoje dužnosti i
odgovornosti i da ispune očekivanja građana. Dakle, podrška za proces razvoja efikasnih
kapaciteta zahteva sistematičan i sveobuhvatan pristup razvoju kapaciteta, koji redovno
uzima u obzir postojede kapacitete i potrebne dodatne kapacitete.
Izrada upitnika za procenu kapaciteta u opštinama za 2011 je dizajnirana za procenu
kapaciteta, analizirajudi ih, u poređenju sa Izveštajem o proceni kapaciteta opština
Republike Kosova u 2009 i listingu potreba za obukom civilnih službenika opština
Republike Kosova. Nalazi iz ovog izveštaja de se obratiti u odgovarajudim
institucionalnim organima Republike Kosova, odnosno IKJA i ostalim institucijama za
obuku na nacionalnom i međunarodnom nivou u cilju izgradnje kapaciteta u daljem na
osnovu procene potreba i eliminisanja mogudih dupliranja, što je loša praksa u prošlosti.
Takođe, u skladu sa preporukama ovog izveštaja i strateškog plana za izgradnju
kapaciteta u opštinama, razvijenog od strane MALS, radide se na izgradnji baze podataka
za izgradnju procesa kapaciteta u opštinama kao važan instrument za pradenje i
evaluaciju kapaciteta.
Ostali delovi važnih informacija za procenjivanje i izgradnju kapaciteta, koji su bili deo
izveštaja 2009 se ne ponavljaju u ovom izveštaju i kao takav može da se koristi u
izveštaju o proceni kapaciteta za 2009.
11
4. METODOLOGIJA
Za procenu kapaciteta u opštinama u Republici Kosova, koriste se više praktične metode u skladu sa principima merenja kapaciteta. U početku je postavljen cilj za procenu kapaciteta, a zatim u skladu sa tim su razvijena sredstva za merenje i metoda za generisanje kapaciteta ovog izveštaja procene. Svrha procene Kroz procenu kapaciteta u opštinama Republike Kosovo ima se cilj da se utvrdi postojedi nivo izgradnje i razvoja kapaciteta, slabih tačaka sa kojima se suočavaju kapaciteti opština u pogledu procesa decentralizacije, prenosa nadležnosti i uporedbe trenutnog stepena kapaciteta u 2009, da preciznije procenimo potrebe za izgradnju kapaciteta i razvoj u opštinama. Sredstva i metode rada Da bi se postigao cilj procene kapaciteta, Ministarstvo Administracije Lokalne Samouprave (MALS), odnosno Divizija za Razvoj Opštinskih Kapaciteta (DPOK) je razvila upitnik za prikupljanje primarnih empirijskih informacija od članova skupštine opštine, lidera i organizacione strukture opštinske administracije i opštinskih zvaničnika. S obzirom da je svrha procene sadašnje situacije u poređenju sa onom od 2009, radna grupa za procenu kapaciteta, je za osnovu uzela upitnik u 2009, kao jedini validan instrument za tu svrhu. Radna grupa je napravila nekoliko tehničkih i jezičkih ispravki. Razlog upotrebe istog upitnika je stvaranje vrednih podataka sa različitih mernih instrumenata za istu svrhu. Upitnik za procenu kapaciteta u opštinama, uključio je devet oblasti izvornih i poverenih ovlašdenja, koje se bave administracijom i zaposlenim; obrazovanjem, kulturom, omladinom i sportom, poljoprivreda, šumarstvo i ruralni razvoj, privredu, planiranje i razvoj, finansije i budžet, zdravlje i socijalno staranje, javne službe i hitne slučajeve; urbanizacija i ljudska prava. Implementacija ovakvog formata upitnika je omogudila preko odgovarajudih oblasti opštinske organizacije procenu različitih mogudnosti, kao što je svojstvu pravnih mehanizama, planiranje kapaciteta, organizacija, koordinacija (pružanje usluga), pradenje, komunikacije, evaluacija i izveštavanje. Odgovori upitnika pripadaju četiri nivoima kapaciteta. Kapacitet nivoa u upitniku na osnovu minimalnih standarda za svaki nivo je opisan u datom odgovoru, prema ovim kriterijuma:
1. Nizak (N), razvoj procesa, dinamične promene i akcije napravljene bez pratedih
dokumenata i planova. Struktura upravljanja informacijama ograničena.
12
2. Osnovni (O), procesi, procedure, sistemi su ponovljivi, a i poznati od osoblja zbog
iskustva, ali ne i dokumentovani. Disciplina u ovim procesima verovatno nije
rigorozna, ali često pomaže u vanrednim situacijama. Nema uvek rezultata.
3. Srednji (S), definisanim procesima i dokumentovan, i procedure sa jasnim
ciljevima. Opština namerava da ih poboljša tokom vremena kroz monitoring i
osnovnu evaluaciju.
4. Visoki (V), procesi i procedure koje postoje prate se i mere kroz kvalitativne i
kvantitativne pokazatelje. Opština koristi indikatore za poboljšanje procesa i
procedura tokom vremena da se postigne održiv kvalitet usluga odnosno
ponuđenih proizvoda.
Prikupljanje informacija, po nivou, vrši se na administraciju upitnika direktno u opštini, tako da je izbor u odgovoru upitnika, od opštinskih ispitanika. U popunjavanju upitnika učestvovalo je 525 anketara (2009: 441) iz 34 opština Republike Kosova ili uzorci od 10 % opštinskih službenika. Uzorak od 10 % zaposlenih u opštinama, podeljen je na: 10% od opštinskih odbornika, 40% šefova odeljenja i direktora odeljenja i 50% opštinskih službenika. (Vidi Dodatak 2). U odnosu na 2009, gde je ispunjenje svih pitanja iz upitnika napravljeno od strane svih ispitanika, u 2011. godini, vršila se kategorizacija ispitanika, tako da su samo članovi odbora odgovorili na sva pitanja iz upitnika, dok su članovi direkcija odgovorili relevantnim pitanjima u vezanim poljima. (Vidi Dodatak 2). Intervju je bio anoniman. Svaki upitani je ispunio samo koje je organizacione strukture, kako bi postojala sistematizacija i obrada podataka u skladu sa njihovim organizacionim strukturama u toj opštini. Jaka strana ove metode je mogudnost dobijanja tačne informacije o odgovornosti relevantnih oblasti, jer u godini 2009 je označen kao odgovor na nagađanja problema zaposlenih u odeljenju i dati su odgovori na druge oblasti, koje nisu imale tačne informacije. Loša strana je smanjenje broja odgovora na pitanja relevantnih srodnih oblasti i povedani potencijal za subjektivne odgovore. U ovim slučajevima, fokus grupe nisu se koristile, jer radna grupa za procenu kapaciteta MALS, utvrdila je da prikupljeni podaci nisu bili veoma uređivani u izradi izveštaja 2009. Međutim, u proceni kapaciteta opština korišdeni su materijali upravne, stručne i pravne osnove koje je razvio MALS i resorna ministarstva, za područja koja su obuhvadena u ovoj proceni. Druge metode koje se koriste u radu, a i u pripremi ovog izveštaja su: sveobuhvatno, empirijsko prikupljanje podataka, poređenje i analiza, sistematizacija i kategorizacija, donošenje zaključaka i izveštavanje.
13
Struktura anketiranih Sve-inkluzija je bio jedan od metoda procene. Uzorak je važedi kada se obuhvate svi oni koji učestvuju u izgradnji kapaciteta i razvoju opštine. U tu svrhu, pri popunjavanju upitnika, uključeni su predstavnici svih relevantnih struktura u opštini: članovi Skupštine, kao neposredni predstavnici naroda, direktori i šefovi sektora, kao predstavnici radnika i službenika organizacionih jedinica, kao državnih službenika i politički neopredeljenih. Njihovo učešde je proporcionalno izbalansirano da nam omogudi da dobiju informacije koje su relevantne i vredne. U tom cilju je zakazan intervju gde bi prisustvovalo 10 % članova skupštine, 40% zaposlenih i 50% od strane zvaničnika kao javnih službenika. Pogledajte ispod uporednu tabelu. 2011
Br
Opština
Uku
pn
o
rad
nik
a u
o
pšt
inam
a
Uku
pn
o
anke
tira
ni
h r
adn
ika
Čla
no
vi
sku
pšt
ine
(1
0%
)
Ru
kovo
ded
e o
sob
lje
(40
%)
Zvan
ičn
ici
(50
%)
Planifikovano 5816 599 65 244 290
Učestvovali su 5816 526 57 244 225
Razlika 5816 73 8 65
14
Proces procene Ceo projekat procene kapaciteta opština, od početne ideje, svrhe i načina njihove realizacije, se koordinirao od gđe. Rozafa Ukimeraj, direktor Odeljenja za lokalnu samoupravu. Cela realizacija projekta, a ceo proces evaluacije i izrade izveštaja je predvodio Isuf Zeneli, šef Odseka za razvoj kapaciteta opština u odeljenju za lokalnu samoupravu. Dok rad za procenu kapaciteta u opštini predvodi DPOK u tri faze: Prva faza, je bila u vezi sa osnivanjem radne grupe za razmatranje upitnika koji je realizovan u 2009, ispravljanje formulacije koje su kreirale neizvesnost u procesu procene u 2009 i određenje nove metodologije rada. U radnoj grupi su bili uključeni: Rozafa Ukimeraj (direktor OLS), Isuf Zeneli (Šef DPOK), Enton Elezi (CDF/UNDP profesionalni konsultant), Dugagjin Etemi (Šef DVPK), Fakete Kuka (Šef OLJP) , Diellor Gaši (vršilac dužnosti šefa DMO), Ardian Hadžaj (viši zvaničnik DPOK), Mimoza Bajraktari (zvaničnik DPOK), Škeljdim Jakupi (Visoki Zvaničnik DR). Druga faza uključuje planiranje i upravljanje upitnika u 34 opština na Kosovu. Plan je podrazumevao stvaranje timova za administriranje upitnika, utvrđivanje rasporeda administracije upitnika po opštinama, pružajudi odgovarajude fizičke i tehničke infrastrukture i komunikaciju i koordinaciju aktivnosti sa svim opštinama. U timovima za administriranje su učestvovali ovi šefovi i zvaničnici OLS: Isuf Zeneli, Dukađin Etemi, Diellor Gaši, Gëzim Sahitaj Hadži Krasnidi, Ardijan Haxhaj, Mimoza Bajraktari, Yll Valla, Manušade Mučaj, Zajrete Sylejmani, Kujtim Aliu, Ljuljeta Ibiši, Džejlane Hoti i Hamit Fazliu. Pred administriranje upitnika za timovi administriranje su obučeni i opremljeni sa uputstvima za administriranje upitnika u pisanoj formi. Takođe, opština je kontaktirana putem pošte i telefona svaki dan pre njihove posete, kako bi se osigurao pravičan postupak. Treda faza obuhvata stvaranje elektronske baze podataka za evidentiranje i obradu podataka, uvođenje mehaničke i elektronske obrade podataka i kompilacije i izrade izveštaja procene. Ova faza je u potpunosti pokrivena DPOK. Stvaranje elektronske baze podataka od strane Isufa Zeneli, unos podataka na mehanički način i njihovo otklanjanje vrši Mimoza Bajraktari i Ardijan Haxhaj, kao i obrada podataka i izrada izveštaja je napravljena od DPOK pod vođstvom Isufa Zenelija.
15
Problemi i teškode U opšte, velikih problema u procesu ocenjivanja i izrada izveštaja nije bilo. Manji problemi su naišli u nepridržavanju smernica na upitnik, gde je zbog toga, učestvovao veliki broj ključnih kadrova iz onoga što je planirano. Ovo je povedalo stepen subjektivne procenu kapaciteta u odgovarajudim oblastima. Tako je po poređenje podataka između procene 2011 i izveštaja Generalnog Revizora, u uzorku od osam opština, utvrđeno je da je tendencija vedeg rejtinga od strane ispitanika opština nego u izveštaju revizora. Druga teškoda je predstavljena u izboru odgovora, jer odgovor je bio izgrađen za neke odgovore, a ne samo jedan odgovor i to je u mnogim slučajevima ne poklapa sa postojedom situacijom na terenu. Neki odgovori imaju da podese odgovarajudi nivo, a neki ne. Dok je bilo teškoda prikazanih u nekoliko aspekata prilikom izrade izveštaja. Jedan od njih je nedostatak standarda procenjenih kapaciteta za nekoliko oblasti koje se smatraju. Nedostatak standarda i kriterijuma za nivo procenu kapaciteta otežava da se utvrdi njegov stepen. Međutim, mi smo bili na osnovu nivoa standarda navedenih u upitniku i relevantne zakonske infrastrukture Organizacija izveštaja Izveštaj je napravljen od četiri poglavlja: I poglavlje, odražava na obim, sredstva i metodologiju, Poglavlje II, odražava komparativne podatke za 2009 i 2011, uporednu izjavu odgovarajudih terenskih podataka uključujudi relevantne procene kapaciteta za svako polje, Poglavlje III, odražava zaključke izvedene iz poređenja podataka i preporuka za poboljšanje i Poglavlja IV sadrži dodatak: Smernice za administriranje upitnika i upitnik. U analizi podataka i izdavanja ovog izveštaja pokušavaju se izvudi zaključci kao ispravan trend razvoja kapaciteta u opštinama Republike Kosovo i dobijanje relevantnih preporuka i poboljšan način stepena kapaciteta u opštinama.
DEO II
PREDSTAVLJANJE PODATKE
17
5. PREDSTAVLJANJE PODATAKA
Učešde
Procena kapaciteta u opštinama je veoma složen proces. To ga čini još komplikovanijim uslov da nema instrumenta ili sredstva koje čini objektivno merenje kapaciteta, ved moramo se služiti instrumentima koji mere i daju samo percepciju lokalnih službenika državne uprave, i ta percepcija može biti subjektivna. Instrumenti i metode koje se koriste u ovoj proceni u skladu su sa onima koje se koriste u prestižnim međunarodnim organizacijama za ovu namenu. Njihova primena nastoji da eliminiše eventualne greške u proceni, ali ostaju u jednoj konstataciji da je ova procena percepcija zaposlenih u opštini za stvarno stanje kapaciteta. U procesu procene kapaciteta u opštini je prisustvovalo 526 zaposlenih u opštinama od 599 njih planirano ili 88% od plana zaposlenih. U poređenju sa 2009, u celini, učestvovali su 85 ili više zaposlenih 16%, dok u specifičnim oblastima su prisustvovali zvanični 8,8% manje nego u 2009. 2011
Br
Opština Uku
pn
o
rad
nik
a u
o
pšt
inam
a Uku
pn
o
anke
tira
nih
rad
nik
a
Čla
no
vi
sku
pšt
ine
(10
%)
Ru
kovo
de
de o
sob
lje
(4
0%
)
Zvan
ičn
ici
(50
%)
Planifikovano 5816 599 65 244 290
Učestvovali su 5816 526 57 244 225
Razlika 5816 73 8 65
2009
Br
Opština
Uku
pn
o
rad
nik
a u
o
pšt
inam
a
Uku
pn
o
anke
tira
nih
ra
dn
ika
Čla
no
vi
sku
pšt
ine
(1
4%
)
Ru
kovo
ded
e o
sob
lje
(25
%)
Zvan
ičn
ici
(61
%)
Ukupno 441 66 104 271
Na osnovu analize, pokazalo se da, od 526 ispitanika, 57 su odbornici koji su odgovorili na sva pitanja iz upitnika, a 481 su odgovorili samo na određene oblasti relevantnih za upitnik i 45 od njih su se odazvali na dve specifične oblasti. Generalno učešde u popunjavanju upitnika je zadovoljavajuda tokom njegove administracije nisu označene
18
poteškoda, ali učešde zvaničnika kao civilnih službenika nije bilo u potpunosti u skladu sa planom, a učešde ključnog osoblja bilo je veoma veliko. Generalni prikaz podataka
Obrada podataka da biste imali opštu izjavu o stepenu kapaciteta u opštinama, na osnovu polja koja su procenjena, bila je prilično komplikovan. Podaci preuzeti iz izveštaja 2009 pokazuju da je nivo kapaciteta u opštinama Republike Kosovo su srednji, u kombinaciji, na obe strane krive za proširenje, na osnovnom nivou (osnovni) i visoki nivo. U procenjivanju 2011, na osnovu analize, postoji tendencija povedanja nivoa opštinskih ovlašdenja od strane sekundarnog nivoa prema visokom nivou. Posle de se prikazati ukupni rezultati prema oblasti i ukupnih kapaciteta u opštinama Republike Kosovo.
Graf. 1. Prosečna stopa kapaciteta u procentima po oblastima
U grafikonu 1 prikazan je kapacitet nađenih rezultata na osnovu prosečne procene za određene oblasti. Na osnovu ovoga možemo da shvatimo da je prosečan procenat kapaciteta u oblasti ljudskih prava 40 % od 100% od potencijalnog ishoda, Urbani je 32 %, javni servis i Hitna je 33 %, zdravstvo i socijalno staranje 32 %, 38 % za budžet i finansije, ekonomija, planiranje i razvoj 29 % , Poljoprivreda, šumarstvo i ruralni razvoj 25 %, obrazovanje , omladina, kultura i sport i Uprava za osoblje 32 % . To ukazuje da su ljudska prava i budžet i finansije ostaju u proseku u drugim oblastima, dok poljoprivreda, šumarstvo i ruralni razvoj je ispod proseka za druge oblasti. Prosečan kapacitet izražen u procentima za svim oblastima je 32 %. Prevedeno sa velikog kapaciteta sekundarni nivo je onaj koji vlada drugim nivoima.
19
U grafikonu 2 je rezultat odgovora ogleda zaposlenih u opštinama i utvrđeni su na devet polja, samo što su Ljudska prava i budžet i finansije na visokom nivou kapaciteta, dok su ostali 7 kapaciteta za srednji nivo, tj. dominantni nivo kapaciteta je generalno nivo srednje.
Graf. 2. Trenutno stanje kapaciteta u skladu sa važedim nivoima
Ispitanici procenjuju skoro isto, iako su pripadali različitim organizacionim strukturama u opštini. Pogledajte tabelu ispod.
N O S V
Ukupno 6348 615 1417 2664 1652
% 10 22 42 26
ČS 337 816 1180 653
% 11 27 40 22
N 154 336 864 559
% 8 18 45 29
Z 124 265 620 440
% 9 18 43 31
Iz tabele mi razumemo da su članovi Skupštine (ČS) dali 2986 odgovora i procenili su 15% niže od šefova (N) i zvaničnika administracije (Z), dok razlika između zvaničnika i menadžera je veoma mala i beznačajna, iako je očekivana procena zvaničnika niža od njihovih šefova.
20
Ako želite da znate, za svaku oblast koja je produžetak rezultata po nivou, onda možete ilustrovati na slededem grafikonu. Od ukupnog broja odgovora na upitnik, 6348, 615 ili 10 % je odgovorilo da se kapacitet opština nalazi u donjem nivou, 1417 ili 22 % od njih su procenili da kapaciteti ostaju na osnovnom nivou, 2664 ili 42 % od njih su procenili Kapacitet je boravio na sekundarnom nivou i 1652 ili 26 % od njih su procenili da je kapacitet opština na visokom nivou.
Grafikon 3. Ukupna
slika nivoa kapaciteta 2011
Kada pogledamo raspodelu rezultata, od osnovnog nivoa do onog iznad, primetidete da je normalno, ili u obliku zvona krive Bel- pošte, ali malo pritiskom na pravo ili
na visokom nivou. To pokazuje da ispitanici imaju tendenciju da malo oticanje rezultata i na drugoj strani pokazuje trend razvoja kapaciteta od sredine ka vrhu. Tako visok nivo sposobnosti vodi se 4 % ili više od osnovnog nivoa i 16 % viša od najnižeg nivoa. Iako se ovaj trend ekspanzije vidi u rezultatima nazad na srednjem i visokom nivou srednji je opet dominantni, manji je za 8 % od prosečnog nivoa1 za 50%, dok je visoki nivo niži za 24%. Ovo jasno pokazuje veliku potrebu za izgradnjom kapaciteta po opštinama. Međutim, to je procena zasnovana na percepciji ispitanika i ne može se zaključiti da su rezultati 100 % pouzdani.
1 Prosek 50% od 100% mogućih
21
Graf. 3.1. Uporedni prikaz o ukupnim kapacitetima prema nivoima - 2009 / 2011. Poređenje podataka sa 2009 godinom, Grafikon 3.1 pokazuje pozitivan trend povedanja kapaciteta od 5,5 %. Povedanje visokog obrazovanja izraženo na nivou kapaciteta za 8 %, dok visok nivo, kapaciteti su podignuti na 2%, u odnosu na 2009. U skladu sa tim, nizak nivo je pao na 3 %, dok je osnovni nivo opao na 7 %. Svi podaci pokazuju spor ali siguran rast. Takođe komparativna distribucija i podaci komunikacije od 2009 sa 2011, pokazuje pouzdanost i konzistentnost procene, koji je stvorio prostor za važedu procenu kapaciteta od strane ovog metoda merenja. S obzirom na to poređenje podataka sa drugim nezavisnim novinama, npr Izveštaj Generalnog Revizora, pokazuje određeni stepen nesigurnosti u percepciji aktuelne situacije ispitanika opština, naročito u novim opštinama. Ovo se zasniva na uporedbi podatka o 2011 sa onima generalnog revizora, na uzorku od osam opština, četiri nove i četiri drugih opština. U nastavku demo prokazati podatke kapaciteta na osnovu određenih relevantnih oblasti.
22
6.1. ADMINISTRACIJA I OSOBLJE Upravljanje ljudskim resursima je strategijski i koherentan pristup upravljanju najvrednije imovine institucije, ljudi koji rade tamo koji individualno i kolektivno doprinose postizanju cilja institucije. Upravljanje ljudskim resursima može se smatrati kao paket politika koja se odnosi na sadržinu koja je obuhvatila ideološki i filozofski pogled. Ovo ima veze sa zapošljavanjem, razvojem i nagrađivanjem ljudi u instituciji i ponašanjem odnosa menadžmenta i radnika. Ovaj odnos sadrži lanac komandovanja ustanove i tehnički nivo eksperata, koji treba da daju svoj doprinos uz vredan rad i ostvarivanje planiranog posla. Trenutno se ne smatra vrednost ili kapital ono što imate, ali ko ste, šta predstavlja, a to je u direktnoj vezi sa kapacitetom ili nadležnošdu LJR ustanove. Sa usvajanjem Zakona br. 03 / L - 149 za civilnu službu Republike Kosova i Zakona br. 03 / L - 189 za Civilnu Službu Republike Kosovo, centralna vlada je ispunila osnovnu zakonsku infrastrukturu za izgradnju i upravljanje lokalne administraciji i LJR u isto vreme. Pošto filozofija lokalne samouprave da bi se osnovne usluge približile građanima i zahteva složenu organizaciju rada u lokalnoj upravi, kao što su zahtevi građana koji su takođe veoma složeni i dinamični. Sve više tako da kada lokalna administracija u cilju pružanja usluga građanima kod kude, čini potrebnu dostupnost visokog kapaciteta ljudskih resursa u pravilnom funkcionisanju lokalne samouprave. Dakle, organizacioni menadžment i LJR je glavni izazov za funkcionisanje lokalne uprave. U tu svrhu, organizacija, izgradnja i razvoj ljudskih i fizičkih resursa u opštini je prioritet politike u opštini, ali i MALSa. Proces izgradnje kapaciteta ne samo da razume LJR obuku, ali i fizičkih i menadžerskih kapaciteta lokalne uprave. U tom smislu, procena individualnog i ukupnog kapaciteta opština, od posebnog je značaja za procenu potreba lokalne samouprave za njihovu izgradnju. MALS, kao predstavnik centralne vlade, ima mandat da razvije svoju politiku da podrži izgradnju kapaciteta i razvoj u opštini, u skladu sa potrebama koje imaju opštine u ovoj oblasti. Procena potreba za izgradnju kapaciteta, urađena u 2009, pomogla je MALS i opštinama i donatorskoj zajednici da se bavi i sprovodi prioritete za izgradnju i dalji razvoj kapaciteta u opštinama. Svrha ovog izveštaja za ove oblasti je da proceni fizičke sposobnosti, organizacione i menadžmenta, koordinaciju, akciju i evaluaciju u opštinama na Kosovu, i upoređuje i rezultate ocenjivanja indikatora u 2009. 5.1.1. Fizička infrastruktura Fizička infrastruktura obuhvata: zgrade, kancelarije i vozila. Uredba 001 MJU Privremenih standarda za kancelarijski prostor, daje neke kriterijume za poslovni prostor u vladinim zgradama, ali se ne koristi do sada. Fizička sposobnost procena opština, koristi upit sa četiri nivoa odgovora, koji je fokusiran na fizičke prostore prostora za
23
zaposlene i građane. Takođe u ovom pitanju su, uključeni i transportni kapaciteti. Na osnovu analize, koja dobijena na podacima od opština, utvrđeno je da su kapaciteti opština u ovoj oblasti veoma raznovrsni. Od ukupno 147 ispitanika, 58% njih smatra da opštine nemaju dovoljno fizičkog prostora i prevoznih sredstava za službene potrebe, 39% njih misli da to ispunjava prosek i 17% misle da su od visokog nivoa. Vidi tabelu ispod: N - nizak, O - Osnovni, S – srednji; V - visoki.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 450 105 23 174 39 110 24 61 14
2011 147 27 18 58 39 37 25 25 17
Grafikon 4. Uporedni prikaz prostorne i komunikacijske infrastrukture opština
Ispostavilo se da vedina u opštini ili 58% ima nizak kapacitet i osnovne fizičke uslove rada (prostor i vozila). U
odnosu na 2009, nizak nivo se svodi na 5 %, osnovni nivo je isti, dok sekundarni nivo i iznad su povedani za 1 - 4%. U odnosu na 2009, situacija je gotovo ista kapaciteti nisu dovoljni, u vedini opština su potrebna za efikasan rad i njihovo unapređenje. 6.1.2. Organizacija i upravljanje ljudskim resursima Rezultati pokazuju da 11% od LJR, nemaju kapacitet za obavljanje radnih zadataka i rešavanje problema, nisu kvalifikovani za posao koji obavljaju i vidi se visoka zavisnost od svojih nadglednika. Dvadeset % ispitanika (20%) misle da se prate procedure zapošljavanja, zaposleni imaju iskustva u raznim administrativnim poslovima, imaju malo podsticaja za obavljanje dužnosti za posao, mogu da reše probleme u poslu i u zavisnosti od pretpostavljenog. Vedina ispitanika, 45% njih misli da je opštinsko osoblje izabrano na osnovu zakonskih procedura, imaju mnogo iskustva u administrativnim poslovima, motivisani su da reše probleme i postignu uspeh na poslu, spremni da preuzmu druge odgovornosti, samostalnu obuku za rad i nisu veoma zavisni od njihovog nadglednika.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 431 85 21 142 33 128 29 76 17
2011 147 16 11 30 20 66 45 35 24
24
Grafikon 5. Uporedni prikaz upravljanja LJR u opštinama
Dok 24% ispitanika smatra da su LJR na najvišem nivou stručne pripreme, motivacije, organizacije za rešavanje problema i postizanje uspeha na poslu. U ovoj grupi
nema podređenih, ali konsultacije i saradnje sa svojim nadglednikom. Pogledajte grafikon 5. Na osnovu podataka pokrivenosti, možemo zaključiti da je kapacitet LJR rastudi trend ka srednjem i gornjem nivou. Tako, niski nivo je pao za fundamentalna 10 - 13%, a srednji i visoki su se popeli za 7-16 % u odnosu na 2009. godinu. Obuka i razvoj. Iako još uvek ne postoji pravi sistem sistematske obuke i razvoj ljudskih resursa, međutim, opšta obuka pružena od brojnih organizacija i međunarodnih i lokalnih donatora, doprineli su na obuku i podizanje nivoa profesionalne osposobljenosti u LJR administracije lokalne samouprave. Ovo povedanje samo o sebi zasniva se na percepciji zaposlenih u opštini, tako da se mora voditi računa o trenutnoj situaciji izraženoj u brojkama, što treba da se ocenjuje. Politike MALSa, izražene kroz administrativne i stručne dokumente, pomažu opštinama u rešavanju mnogih važnih pitanja koja se tiču izgradnje i razvoja kapaciteta ljudskih resursa. Međutim, tu je uvek pristupna fragmentirana isporuka treninga od strane različitih organizacija za obuku. Još uvek nema jasnu listu poslova kao i potrebne kvalifikacije, sistematizaciju LJR na neprikladnim mestima rada i nije u skladu sa rezultatima rada, koja je demoralizacija radne snage. Takođe, još uvek nedostaju godišnji i dugoročni planovi za izgradnju i razvoj ljudskih resursa, upravljanje postaje više tehničko upravljanje osoblja nego LJR. 6.1.3. Upravljanje Informacione tehnologije (IT) Trenutno osnovno sredstvo za rad u kancelariji su prirode informacionih tehnologija. Dakle, njeno upravljanje ima direktan uticaj na efikasnost i efektivnost LJR na poslu. U naše pitanje smo fokusirani više na opremanje svih zaposlenih sa kompjuterima i obuku za korišdenje njihovih programe za kancelarijski rad i e-mail. Obrada podataka je utvrdila da 27% ispitanika veruje da LJR još uvek nemaju dovoljno kapaciteta ili su mali kapaciteti za upravljanje IT-a, dok 74% ispitanika smatra da kapacitet ljudskih resursa za korišdenje računarskog softvera da rade u kancelarijama i e-mailovima, su na srednjem (39%) i visokom nivou (35%).
25
Ovi podaci pokazuju su visoko opremljeni računarima i korišdenje odgovarajudih kompjuterskih programa je srednjeg nivoa, dok je problem sa radom putem e-maila, posebno e-mail za upravljanje opštinskim zvaničnicima i zvaničnih veb sajtova. Ova ranjivost je identifikovana u toku pradenja opština od MALS-a. MALS je intervenisala sa značajnim sredstvima za instalaciju odgovarajudeg kompjuterskog softvera za pružanje elektronskih usluga za građane i nedostatka kapaciteta u vedini opština još nisu dale zadovoljavajude rezultate u ovoj oblasti. MALS je takođe trenirao blizu 400 službenika opštinske administracije za međunarodno licencirane programe, ECDL, da LJR mogu da koriste kompjuterske programe u skladu sa zahtevima vlasti. Takođe je napomenuto da je vodede osoblje ocenilo vedi kapacitet od civilnih službenika i članova skupštine. Pogledajte uporednu izjavu rezultata na Grafikonu 6.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 440 46 10 70 16 197 45 127 29
2011 147 10 7 29 20 57 39 51 35
Grafikon 6. Uporedni prikaz upravljanja IT
Iz podataka u grafikonu možemo zaključiti da postoji blago poboljšanje kapaciteta u ovoj oblasti. Ovde možemo videti da je u 2011, određeni procenat od 3% otišao iz niskog nivoa na osnovni nivo, dok je 4 %
od sekundarnog nivoa prešlo najviši nivo i tako stvorilo izbleđivanje rezultata na srednjem i visokom nivou gde je smanjen broj onih sa niskim nivoima. To je izazvalo pomak u svojstvu na viši nivo.
6.1.4. Institucionalna saradnja Uspeh rada opštine zavisi od stepena koordinacije i saradnje relevantnih struktura unutar i van nje. U ovom prikazu, u prošlosti, ne poštuje se integrisani pristup, koji se manifestuje prekidom protoka informacija i rada u odgovarajudim opštinskim strukturama i neskladu sa strukturama izvan nje. Ovi problemi su uticali na ukupnu efikasnost i efektivnost u opštini u odnosu na usluga građanima.
26
Na osnovu podataka za 2011 godinu, možemo redi da kapacitet koordinacije i saradnje unutar i izvan opštine beleži značajan rast, što možete videti u grafikonu 7. ispod.
Godina Uk. N % O % S % V %
2011 147 8 5 26 18 50 34 63 43
Grafikon 7. Prikaz kapaciteta koordiniranja i saradnje unutar i izvan opštine Na osnovu podataka distribucije može da se razume da je poboljšan kapacitet u ovoj oblasti uz značajno povedanje razvoja. Ova distribucija tih podataka pokazuje da je procena kapaciteta u ovoj oblasti postala ne baš toliko
pouzdana. Trend je dobar, rastudeg prosperiteta, ali mora biti verifikovan u budude procene. Međutim, postoji potreba za daljim napretkom. 6.1.5. Mehanizmi za neprihvatanja odluka Ovo je vrlo osetljivo područje i od uticaja na kvalitet pružanja usluga građanima. Ponekad opštine ne donose odluke u korist svojih građana i građani treba da imaju mogudnost da ulože žalbu na odluku opštine. Kako je ovaj mehanizam regulisan, relevantno je pitanje, gde su zaposleni opštine dali svoje mišljenje.
Godina Uk. N % O % S % V %
2011 147 2 5 10 7 50 34 84 57
Grafikon 8. Prikaz kapaciteta za podnošenje žalbe protiv opštinskih odluka Ima nedostatak u proceni ovog pitanja, činjenica je da građane treba pitati o tome, ali upravo za to pitanje nije bilo mogude napraviti izuzetak iz delokruga testa. Od 147 ispitanika, 57% njih smatra da su mehanizmi za podnošenje žalbe protiv opštinskih odluka na
27
visokom nivou, 34% njih misli da su srednjeg nivoa, a samo 9% na osnovnom nivou i niže. Pregled podataka za ovaj segment pokazuje da je nadležnost naprednija od saradnje. Opseg rezultata je zakrivljen ka visokom nivou nadležnosti, što znači da poboljšanje nadležnosti je veoma brzo i odraženo, sa velikom razlikom između niskog i osnovnog nivoa i srednjeg i visokog nivoa. 6.1.6. Upravljanje procene performanse
Procena performansi je složen proces, vrlo osetljiv i još uvek nije dobro uređeno. Procena je neprofesionalna i često zasnovana na rutini, izaziva pojavu izjednačavanja vrednosti na radu i samim tim u administraciji LJR demotivišudi za kvalitetniji rad. Usvajanjem Zakona o civilnim službenicima stvara pravni mehanizam za ocenu performanse LJR materijalnog učinka i napretka u karijeri. Ako mislimo na podatke iz procene godine 2011, možemo da zaključimo da 66% ispitanika smatra da je kapacitet za upravljanje performansama, šesto-mesečna i godišnja evaluacija rada LJR osnovni nivo sa najvedom koncentracijom gde je srednji 37%. Ako uporedimo ove podatke sa iste godine 2009, beleži se trend smanjenja kapaciteta za 11 %. Ova razlika se može objasniti da je ova godina imala za primenu Zakon o civilnoj službi i stoga stvara stabilnost i realniju procenu rada LJR u lokalnoj upravi. Ovo je dovelo do razlike u rezultatima i evaluacije rada. Iz tog razloga rezultati se redovno distribuiraju na Grafikon 9. Iako su procene kao po pravilu, međutim, funkcionisanje sistema za ocenu performansi LJR je u procesu konsolidacije.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 429 70 16 128 30 194 45 37 9
2011 147 13 9 43 29 54 37 51 25
Grafikon 9. Prikaz kapaciteta za upravljanje procene performanse Grafikon pokazuje da je nivo srednjeg obrazovanja nizak uz rast i do 15% i prošao je najviši nivo. Dok se visok nivo uzdiže na 16 % u odnosu na 2009.
Redovna distribucija rezultata pokazuje da su ispitanici odgovarali objektivno i kompetentno. Smanjeni nizak nivo, za osnovno i srednje obrazovanje, shvaden je kao dobar početak izgradnje kapaciteta na visokom nivou, ali i dalje de ostati veliki posao u razvoju karijere LJR u administraciji, u skladu sa pozitivnim rezultatima rada.
28
6.1.7. Transparentnost Rad lokalne uprave treba da bude transparentan za njene građane. Transparentnost je važan faktor demokratskog upravljanja i odgovora svojim građanima. Uz transparentnost stvorio se sistem otvoren za građane i građanin je postao deo odlučivanja i upravljanja. U našem pitanju smo fokusirani više o pristupu zvaničnim dokumentima, objavljivanju dokumenata izdatih od strane opštine, njihov prevod na službenim jezicima i klasifikacija dokumenata. A od 147 ispitanika 42% smatra da je pristup dokumentima, publikacijama i njihova klasifikacija je moguda, jer pad kapaciteta na srednji nivo (20%) i povezan je sa osnovnim nivou mogudnosti (16%) dok 58 % smatra da je pristup dokumentima napravljen na redovnom, stručnom osnovu liste tajnih dokumenata za javnost ili standardima visokog nivoa transparentnosti. Pogledajte Grafikon 10.
Godina Uk. N % O % S % V %
2011 147 8 5 24 16 30 20 85 58
Grafikon 10. Prikaz kapaciteta za Transparentnost Širenje rezultata, fokusirajudi se na jednom kraju grafikona pokazuje da kapacitet u ovoj oblasti leži dobro ili su odgovori ispitanika bili ne zasnovani. Ipak, na osnovu podataka prikazuje se veoma visoki kapacitet i transparentnost u opštinskom upravljanju. U međuvremenu MALS prikuplja podatke tokom
pradenja opština, stepen transparentnosti dokumenata procenjenim u proseku, odluke, uredbe i druge relevantne dokumente na javnost koji se redovno ne objavljuju na veb stranice u opštinama i ne objavljuju se tako sistematski. 6.1.8. Upravljanje institucionalne memorije Upravljanje institucionalne memorije i upravljanje institucionalnog znanja i iskustva je segment kojem je nedavno posvedena posebna pažnja. Prema procenama od strane 147 ispitanika, pokazuje se da ovi kapaciteti leže na različitim nivoima, od opštine do opštine. Generalno dominira sekundarni nivo sa 44 % i osnovni sa 24 %, dok je na visokom nivou samo 21%. Iz ovoga možemo shvatiti da samo 21% ispitanika smatra da ne postoji sistem za upravljanje znanjem ili protok znanja i iskustva u okviru opštinske organizacione strukture, administrativni i profesionalni dokumenti čuvaju se u arhivi opštinske uprave, dok 79% smatra da je ovo sistem koji ne postoji ili delimično postoji i
29
ne radi ispravno. Od postojedih zapise MALS, jeste činjenica da su opštine u procesu izgradnje sistema za upravljanje institucionalnih podatke na nekim oblastima, ali ipak ne sve, npr Obuka i izgradnja kapaciteta u opštinama. Takođe, pod upravom upitnika pitanje znači da ispitanici nemaju jasan koncept za upravljanje institucionalne memorije. Vidite Grafikon 11.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 429 65 15 171 40 105 24 88 21
2011 147 16 11 36 24 64 44 31 21
Grafikon 11. Prikaz uporednih kapaciteta
institucionalne memorije Upoređujudi podatke sa 2009 godinom, postoji lakše poboljšanje na sekundarnom nivou, dok nizak nivo i praktično ostaje isti. Tako sekundarni nivo se
podiže na 14 % u odnosu na 2009. Ovo se pripisuje značajnoj investiciji koje je napravio MALS, zajedno sa lokalnim i međunarodnim partnerima u uspostavljanju elektronske infrastrukture za elektronsko upravljanje informacijama u lokalnoj upravi. Dominacija srednjeg nivoa pokazuje da još uvek nisu razvijeni kapaciteti za upravljanje informacija ili institucionalnu memoriju opštinske uprave.
30
6.2. PLANIRANJE I KOORDINACIJA
Planiranje je veoma važan proces kojim menadžment pronalazi najbolje alternative za
pravac akcije i resursa radi postizanja ciljeva i objektiva ustanove. U stvari, racionalan
proces planiranja znači prognoze šta de se desiti instituciji u bududnosti. Formulacija
relevantnih strategija, sprovođenje akcije, pradenje, kontrola, evaluacija i izveštavanje o
situaciji.
Sprovođenje politike i aktivnosti planirane u opštinskoj upravi usko vezane za
koordinaciju i resurse između različitih opštinskih struktura, da se postigne svoja svrha.
Podrazumeva se da ukupan plan ili strategija se može primeniti ne samo od
odgovarajudeg direktora, ali zahteva koordinaciju mnogih odeljenja, mnogo različitih
sektora i opštinskih jedinica. Na osnovu trenutnih podataka se ne može redi da su razvili
sposobnosti u procesu međusektorskog i integrisanog rada različitih struktura opštine u
celini. Uspostavljeni koordinacioni sistem bi pomogao boljem funkcionisanju
administrativnih i upravljačkih struktura, kao celine, racionalizaciju finansijskih sredstava
i povedanje njegove efikasnosti. Organizacija i vertikalna i horizontalna koordinacija de
takođe pomodi protok informacija unutar efikasnog administrativnog sistema, gde se
kroz nadzor i kontrolu aktivnosti i ishodima usmerava ka ostvarivanju strateških ciljeva
opštinske uprave.
6.2.2. Strategija lokalnog ekonomskog razvoja
Jasno planiranje i precizna koordinacija aktivnosti u upravnom sistemu pomodi de
opštinskoj administraciji lakše upravljati kadrovske i druge kapacitete za kvalitet usluga i
bliže građanima. Na osnovu raspoloživih podataka, nivo sposobnosti da se razviju
strateški planovi za lokalni ekonomski razvoj, je drugačiji nivo. Postoje tri glavne
kategorije opština u oblasti planiranja i koordinacije: u prvu kategoriju spadaju opštine
koje nemaju strateške planove za lokalni ekonomski razvoj, što predstavlja najmanji broj
opština koje imaju strateške planove i ne koriste ih i opština koje imaju strateške
planove, sprovode ih, ali nemaju mehanizme za kontrolu i ocenjivanje njihovih rezultata
i pregleda da ostvare svoje konačne ciljeve.
Na osnovu podataka iz 2011, od 109 ispitanika 78% smatra da opštine imaju dovoljne
kapacitete za dizajniranje strateških planova, implementaciju istih, ali imaju problema u
nadzoru i evaluaciji njihovog sprovođenja, dok 8% smatra da opštine nemaju kapacitet
da razviju strateške planove za lokalni ekonomski razvoj i 14% smatra da opštine imaju
31
vede kapacitete za razvoj, implementaciju, monitoring i evaluaciju strateških planova za
lokalni ekonomski razvoj. Vidite Grafikon 12.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 422 55 13 125 28 173 39 88 20
2011 109 9 8 22 20 63 58 15 14
Grafikon 12. Uporedni prikaz projekta planiranja i koordinacije. Poređenje podataka
otkriva da kapaciteti za
planiranje kvalifikacione
strukture i koordinaciju
u sastavu opština
konsolidovali su se na
sekundarnom nivou na
račun visokog nivoa od 6 % i jezgra od 8 %. To znači da kapacitet srednjeg nivou se
povedava na 19 % u poređenju sa 2009, dok su na visokom nivou mogudnosti svedene
na 6 %. Relativno velike promene (19%) između 2009 i 2011 mogu da se procene da
prvenstveno dolaze iz dve različite percepcije različitih grupa u različitim vremenima.
Međutim, koncentracija rezultatima oko polovine nivoa odražava napredni nivo
kapaciteta u ovoj oblasti, potrebno je da podesite nadzorne i izvršne kapacitete. U ovom
segmentu treba da se radi više. Ako postoji kapacitet da se razviju planovi za razvoj u
meri do 92%, negde više negde manje i, onda ceo problem leži sa izvršnim kapacitetima i
koordinacijom aktivnosti u sistemu, kao dobro organizovane institucije.
6.2.3. Određivanje prioriteta
Situacije diktiraju razvoj u opštini u određivanju prioriteta za realizaciju projekta.
Projekti razvijeni od strane različitih subjekata u opštini i van opštine, ali de koristiti
opštini da ispuni planirane ciljeve. U zavisnosti od sposobnosti da odredi prioritete,
izboru projekata i njihovu adaptivnost sa potrebama razvoja opštine, zavisi sve od
lokalnog ekonomskog razvoja i rasta socijalnog blagostanja njenih građana. Stvarni
rezultati razvoja u opštinama razlikuju se značajno od percepcija ispitanika u ovoj anketi.
Dinamika privrednog i društvenog razvoja u opštinama u Republici Kosovo tokom ove
32
dve godine pokazala je skroman napredak, što ukazuje da su njihove mogudnosti
skromne, ili osnovni nivo prema sredini. Dok rezultata iz 2011 pokazuju da od 134
ispitanika, 81% njih misli da opštine imaju kapacitet za srednje i visoko prioritetne
projekte, a samo 3% smatra da imaju sposobnost, dok se 16% osedaju da su osnovni ili
osnovni nivo. Vidite Grafikon 13.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 386 35 9 82 21 184 38 121 32
2011 134 4 3 22 16 65 49 43 32
Grafikon 13. Uporedni
prikaz za određivanje
kapaciteta prioriteta.
Jedna razlika između
percepcije od ispitanika
ankete i stvarnog života
građana pokazuju da
ispitanici ili su
subjektivno ocenjeni ili
imaju informacije od
značaja za sadašnju
situaciju. Ovo je druga u 2011 nije za činjenicu da u popunjavanju upitnika su isključivo
prisustvovali predstavnici odgovarajudih resora. Nestašice u kreiranju i upravljanju
institucionalne memorije baze podataka onemoguduje proces procene za utvrđivanje
profesionalne razvojne potrebe, prioriteta u skladu sa lokalnim ekonomskim bumom.
Kreiranje i upravljanje baze podataka za dugi niz godina i povedanje kapaciteta za
ekonomske analize i procene kako bi se pomoglo opštinama u poboljšanju socio-
ekonomskog razvoja opština.
6.2.4. Međuopštinska saradnja
Kao što je poznato, opština ne može da ponudi sve usluge svojim građanima, i stoga
zahteva međusobnu saradnju za mnoge usluge i mnogim događajima koji utiču na
ekonomski razvoj opštine. Na osnovu odgovora 109 ispitanika, utvrđeno je da opština
razvija saradnju na osnovu nepravilnog i bez ikakvih akata usvojenih sa 37 % ispitanika,
dok 39 % smatra da je saradnja razvijena kroz redovne sastanke i jasno definisana sa
relevantnim dokumentima, dok 18 % smatra da je saradnja na redovnoj osnovi, gde
dotični zaslužuje i donosi odluke koje su u potpunosti realizovane od strane opština, dok
svega 6 % njih misli da postoji međuopštinska saradnja. Vidite Grafikon br. 14.
33
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 417 26 6 208 50 108 26 75 18
2011 109 7 6 40 37 42 39 20 18
Grafikon br. 14. Uporedni prikaz kapaciteta za međuopštinsku saradnju. Podaci pokazuju da su
nizak i visok nivo
potpuno isti kao u 2009,
dok je povedanje
srednjeg kapaciteta sa 26% na 39%, upoređeno sa 2009. Još jednom je dokazano da je
premešten nivo kapaciteta na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja i u vedini slučajeva
posmatrana su kretanja na sekundarnom nivou i na visokom nivou, ali na mnogo nižem
procentu. Ono što je potrebno od opština je da uspostave saradnju mogudnosti
upravljanja. To podrazumeva usvajanje zvaničnih dokumenata koji regulišu saradnju i
punu implementaciju odluka na profesionalan način i međusobnih sporazuma.
6.2.5. Razvoj turizma
Jedna od oblasti koja generiše prihode, pomaže opštine i opštinski razvoj je turizam. Da
se razvija turizam, potrebni su dalji dugoročni razvojni planovi i adekvatna infrastruktura
za razvoj turizma. Za ovu svrhu, opštine su dobili razne pomod od Ministarstva kulture,
omladine i sporta, i raznih međunarodnih donatora, naročito od strane Evropske
Komisije. Oni su pomogli da se poboljša postojedi kapacitet opština za razvoj turizma,
posebno ekoturizma. Vidite Grafikon 15.
2011 Uk. N % O % S % V %
Planovi 109 20 18 37 34 42 39 10 9
Infrastruktura 109 25 23 50 46 27 25 7 6
Grafikon br. 15.
Uporedni prikaz
kapaciteta za razvoj
turizma.
Na osnovu podataka
možemo da
34
ustanovimo da od 39% ispitanika, misle da je nivo strateških planova za razvoj turizma
na sekundarnom nivou, dok 23% smatra da opštine nemaju dovoljno kapaciteta da
razviju planove ili planove imaju čak i ako se ne primenjuju, dok 34% smatra da se
planovi sprovode prema slučaju ili ad hoc. Situacija sa infrastrukturom za razvoj turizma
je gora. Tako 69% ispitanika smatra da je infrastruktura za razvoj turizma osnovni nivo
(23%) i sekundarni (46%), dok samo 25% misli da je fizička infrastruktura, kao što
turističkih informativnih centara, identifikacija i regulisanje turističkih mesta i izgradnju
puteva, voda, struja, itd, su sekundarni nivo. Opštine treba fokusirati na izgradnju
kapaciteta za planiranje, informacija i infrastrukture.
35
6.3. BUDŽET I FINANSIJE
Ovo poglavlje se bavi procjenom kapaciteta opština, koji se odnosi na upravljanje
budžetom i finansijama u lokalnoj vlasti, u skladu sa Zakonom o upravljanju javnim
finansijama i odgovornostima, i Zakonom o finansiranju lokalne samouprave. Izveštaj
obuhvata nivo kapaciteta koji se bavi implementacijom Zakona o finansiranju lokalne
samouprave i Srednjoročni Okvir za Potrošnju i upravljanje budžetom i prihodima,
interne revizije i javnih nabavki u opštinama.
Opštine su dužne da usklade svoje budžetske planove sa Ministarstvom Finansija, u
skladu sa važedim zakonima. To nalaže da opštine u skladu sa standardima postavljenim
od strane centralnog budžeta i upravljanja lokalnim finansijama. Takođe diktira
opštinama da izgrade kapacitete potrebne za uspešno upravljanje javnim finansijama. Iz
finansijskog upravljanja kapacitetom, zavisi od prikupljanja donacija iz centralnog nivoa i
njihova primena u skladu sa prioritetima za lokalni ekonomski razvoj opštine.
U ovoj oblasti se povedao kapacitet, ali i dalje ostaju neki problemi koji zahtevaju
rešenja. Budžetiranje autonomije je i dalje u tesnoj saradnji sa Ministarstvom Finansija
(MF), prioriteti opština mora da se pregovaraju sa MF i to često ograničava sposobnost
opština da upravljaju donošenjem Odluka o budžetu i lokalnih javnih finansija, sa
izuzetkom sopstvenih prihoda.
6.3.1. Zakon o finansiranju lokalne samouprave
Finansijski menadžment za sprovođenje zakona kojim se uređuje finansijsko upravljanje
u lokalnoj vlasti, je još jedan veoma važan segment, zahteva visok kapacitet LJR i one
fizičke. Mogudnosti za sprovođenje zakona direktno utiče na regularnost procesa
opštinskog ekonomskog razvoja i podizanja blagostanja građana. Dakle, od 134
ispitanika u ovoj oblasti, 74 ili 55% njih misli da opštine imaju kapacitet od proseka, dok
je 45 ili 34% njih misli da je kapacitet opština za sprovođenje zakona visokog kalibra.
Vidite Grafikon br. 16.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 440 25 6 74 17 242 55 99 22
2011 134 1 1 14 10 74 55 45 34
36
Grafikon br. 16.
Uporedni prikaz
kapaciteta za primenu
Zakona o finansiranju
lokalne samouprave.
Grafikon pokazuje da
prosečan nivo
kapaciteta za ovu oblast
je ostao ista kao u 2009 ,
ali posmatrano iz niskog
nivoa predlog ide na visoki osnovni nivo. Ovo ukazuje da su mogudnosti za sprovođenje
zakona i procedura koje regulišu izdavanje odluka koje se odnose na upravljanje
finansijama lokalne samouprave su vedi za 12 % u odnosu na 2009. Trend izgradnje
kapaciteta za 12 % u ovoj oblasti pokazuje da su potrebe za izgradnju kapaciteta i razvoj
sada nisu prioritet, ved sistematski rad za stalni razvoj kapaciteta.
6.3.2. Srednjoročni Okvir za Potrošnju
Planiranje budžeta i finansijskog upravljanja u opštini su na osnovu zahteva opštine, ali i
prema granicama dozvoljenih od strane Srednjoročnog okvira potrošnje (SOP). Od 134
ispitanika , 110 ili 82 % njih misli da opštine imaju kapacitet za srednja i visoka korišdenja
SOP za upravljanje lokalnim finansijama, samo 16 % njih misli da je kapacitet za ovu
namenu iznose osnovni nivo. Vidite Grafikon 17.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 465 20 4 190 41 192 41 63 14
2011 134 2 1 22 16 73 54 37 28
Grafikon br. 17.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
sprovođenje SOP.
Podaci u grafikonu
pokazuju da je svaki
37
nivo kapaciteta kompetentnosti povedan sa 3 na 26%. Trend izgradnje kapaciteta od
2009 do 2011 iz ovog specifičnog područja iznosi 14%. To pokazuje da je trend rasta
visok i potrebe za dodatnim intervencijama obuke nisu prioritet.
6.3.3. Planiranje budžeta
Planiranje budžeta je važan proces za upravljanje budžetom i javnim finansijama u
lokalnoj samoupravi. Koliko dobro se upravlja budžetom, zavisi sve od ljudskih
kapacitete za planiranje i realizaciju budžeta prema planu kao specifičan instrument u
upravljanju opštinskim poslovima.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 377 32 9 43 11 169 45 133 35
2011 134 7 5 17 13 53 40 57 43
Grafikon br. 18. Uporedni
prikaz kapaciteta za
planiranje budžeta.
Podaci pokazuju da je
kapacitet opština da
planiraju i misle o budžetu
spada među najviše od svih
kapaciteta u opštini. Znači,
od 134 ispitanika, 57 ili
43% ispitanika smatra da su kapaciteti višeg nivoa, odnosno 40% njih misle da su
srednjeg nivoa. Vidite Grafikon 18.
Porededi podatke sa onima iz 2009, primetno je povedanje nivoa kapaciteta za 8 %, a
trend porasta kapaciteta u ovoj specifičnoj oblasti je 4% u odnosu na 2009. Tako 83%
ispitanika smatra da za planiranje budžeta prisustvuje vedina ili sva odeljenja opštinske
uprave, uključujudi i javne konsultacije. Dok na osnovu informacija koje smo dobili na
sastanku sa predsednicima opštinskih skupština, čini se da veliki broj opština nemaju
vremena da pripreme plan budžeta za 2012 i diskusije u skupštinama su razvijene za
ovaj postupak na brzinu. Na osnovu toga treba bolja organizacija u pogledu rokova i
razgovora sa građanima i članovima skupštine.
6.3.4. Sopstveni prihodi
U popunjavanju budžeta da zadovolji potrebe potrošnje opština, opštine imaju različite
propise, poreske stope i druge usluge na prihodima. Opštine imaju različite kapacitete za
38
upravljanje prihodima. Tako 52% ispitanika smatra da su kapacitet za planiranje,
prikupljanje i upravljanje sopstvenim prihodima ograničeni na prosek, dok 49%
ispitanika smatra da je kapacitet opština u ovoj specifičnoj oblasti, visokog nivoa. Vidite
Grafikon 19.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 377 32 9 43 11 169 45 133 35
2011 134 7 5 17 13 53 40 57 43
Grafikon br. 19.
Uporedni prikaz
kapaciteta sopstvenih
prihoda.
Na osnovu grafikona
može da se razume da
postoje opštine koje
nemaju propise ili tarife
za sopstvene prihode, a
objekti su u ukupnom
14% povedanja u osnovnom nivou i najvišem nivou, a na sekundarnom nivou su ostali
skoro isti i za nizak nivo nema više opština. Trend izgradnje kapaciteta je 7 % . Međutim,
kapaciteti moraju biti stalno u razvijanju, dok dominira njihov visok nivo.
6.3.5. Interna revizija i kontrola
Revizija javnih finansija je još jedan proces od ključnog značaja da se obezbedi
transparentnost u trošenju javnih sredstava u skladu sa budžetskim planovima i onih
nabavke. Opštine su uspostavile specijalne strukture revizije da bi imali nezavisnu
kontrolu i reviziju internih finansija, ali još uvek neke opštine nisu dobre u ovom
segmentu. Tako 23 % ispitanika smatra da opštine ili nemaju nezavisne revizore ili imaju
ograničene kapacitete za internu reviziju. Ali, vedina opština ili 77% ispitanika smatra da
opštine imaju dovoljno kapaciteta za reviziju i unutrašnju reviziju, planovi redovne
revizije i proces su potpuno nezavisni i profesionalni. Vidite Grafikon 20.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 351 25 7 75 22 134 38 117 33
2011 134 9 7 22 16 46 34 57 43
39
Grafikon br. 20.
Uporedni prikaz
kapaciteta za internu
reviziju.
U odnosu na 2009,
navodi se povedanje
kapaciteta na svim
nivoima, ali su još uvek
ispod 50% , što ukazuje
da je mnogo posla i tek
treba da se poveda željeni kapacitet. Povedanje označava trend rasta od 6,6%, što je
pokazatelj da su objekti u procesu kontinuiranog rasta.
U međuvremenu, u pogledu unutrašnje kontrole procesa i kapaciteta za sprovođenje
zakona i drugih propisa koje izdaje Trezor, podaci pokazuju da 19 ispitanika smatra da je
proces interne kontrole slab ili delimično korišdenje javnih fondova nije adekvatno, dok
82% ispitanika smatra da opština postavi glatko sprovođenje interne kontrole u skladu
sa procedurama ustanovljenim od strane Ministarstva Finansija i javnih fondova koji se
koriste u okviru plana.
Grafikon br. 21. Uporedni
prikaz kapaciteta interne
kontrole
Poređenja na grafikonu
pokazuje da na svim
nivoima ima lako
povedanje, dok je na
visokom nivou do 10% u
poređenju sa 2009. Trend
rasta bio je 6 % u roku od
dve godine.
6.3.6. Godišnje planiranje nabavke
Planiranje nabavke je premisa pravilnog upravljanja budžetom u skladu sa budžetskim
planovima. Nisu sve opštine i tokom celog vremena pravile godišnje planove nabavki.
Godina Uk. N % O % S % V %
40
2009 362 27 8 103 28 129 36 103 28
2011 134 5 4 21 16 64 48 44 33
Grafikon br. 22. Uporedni prikaz
kapaciteta za godišnje planiranje
nabavki.
To sprečava racionalno
korišdenje budžeta opštine, a
ponekad ima viškova, a ponekad
nedostaje budžet znači za
planirani rad. Tako 20%
ispitanika smatra da opštine imaju godišnje planove nabavki, nemaju kapaciteta za
planiranje i pripremne mogudnosti su ograničene. Obzirom da 81 % ispitanika smatra da
opštine imaju planove nabavki, imaju kapacitet za njihovo razvijanje i primenjuju ih na
srednjem do visokom nivou. Vidite Grafikon 22.
U odnosu na 2009, navode se označena povedanja kapaciteta. Na sekundarnom i
visokom nivou ima vedi kapacitet za godišnjim planom koji je podignut na 17%, a nizak
nivo osnovne i pao je za 18%. Ovo ukazuje na pozitivan korak da se poveda kapacitet
trendom 8,7%. Iako je ovo osnovni kapacitet, i dalje treba da se podigne držedi procenat
na visokom nivou.
6.3.7. Načela kodeksa ponašanja za javne nabavke
Veoma je važno da rad na nabavci bude u skladu sa načelima etike i kodeksa ponašanja.
Segment je osetljiviji u upravljanju javnim sredstvima, što zahteva izgradnju
mehanizama (kapacitet) za pravo upravljanje ovog procesa. Na osnovu analize podataka
pokazuje se da 20% ispitanika smatra da opštine nemaju ili imaju ograničene kapacitete
za sprovođenje etike i kodeksa ponašanja osoblja za javne nabavke. Međutim, 80%
ispitanika smatra da opštine imaju srednji ili visoki kapacitet za primenu pravila o javnim
nabavkama i da preduzmu odgovarajude sankcije za nepoštovanje u skladu sa Kodeksom
ponašanja. Vidite Grafikon 23.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 383 23 6 84 22 81 21 195 51
2011 134 4 3 23 17 40 30 67 50
41
Grafikon br. 23. Uporedni
prikaz kapaciteta za kodeks
ponašanja u nabavci.
Poređenje sa podacima iz
2009 godine na grafikonu
nam govori da se kapacitet
za primenu pravila
ponašanja u javnoj nabavci
podiže na 9% na srednjem nivou i prekinut je na niskom i osnovnom nivou. Dok je visok
nivo skoro isti kao 2009. Rastudi trend je pozitivan, ali i dalje treba da bude ojačani
organizacioni i kontrolni mehanizmi.
6.3.8. Poljoprivreda , šumarstvo i ruralni razvoj
Sva ruralnim područja Republike Kosova se suočavaju sa ekstremno negativnim
trendovima od kraja rata (1999) pa nadalje. Prag kretanja stanovništva iz jednog regiona
u drugi, uglavnom ruralno-urbana migracija, hitne potrebe za stambenim i poslovnim
zgradama nakon višestrukog uništenja tokom rata, drastičan nedostatak zakona i
izvršnih mehanizama za upravljanje sveukupnog prostornog plana Kosova dovelo je do
stvaranja cele nove realnost u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
uopšte.
Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno zemljište se gubi svaki dan po prenosu plodne zemlje. Tako 31%
ispitanika je odgovorilo da de opštinski organ nadležan za poljoprivredu zadržati
osnovne evidencije poljoprivrednog zemljišta i opštine nemaju konkretan plan za
očuvanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta, ali to se dešava u ad hoc osnovi. Ovaj
osnovni nivo kapaciteta nema kvalitativna povedanje u odnosu na 2009.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 69 16 128 30 154 36 76 18
2011 11 11 31 31 41 41 16 16
42
Grafikon br. 24. Uporedni
prikaz kapaciteta za
upravljanje
poljoprivrednog zemljišta.
U međuvremenu prosečan
nivo opštinskih kapaciteta
je 41%, što ukazuje da
opština ima donekle tačne
evidencije poljoprivrednog
zemljišta i da su opštine trenutno u izradi konkretnog plana za očuvanje poljoprivrednog
zemljišta u skladu sa razvojnim planovima. Visok nivo kapaciteta u ovom sektoru ima
neznatan pad od 2% u odnosu na 2009, gde ispitanici smatraju da opština ima jasno
definisan sistem za zakup raznih poljoprivrednih imanja i njihovo korišdenje u skladu sa
zakonom.
Postupak za promenu namene zemljišta
Trinaest % ispitanika smatra da promena namene zemljišta nije urađena prema
pravnom i urednom postupku, ili čak i ako postoji pravni osnov, on se ne primenjuje.
Godina 2009 je videla niži trend osnovnog nivoa kapaciteta nego u 2011.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 48 12 78 19 156 39 122 30
2011 10 10 13 13 39 39 37 37
Grafikon br. 25.
Uporedni prikaz
kapaciteta za promenu
namene poljoprivrednog
zemljišta.
O osnovnom nivou
kapaciteta 39% ispitanika
smatra da se pravni
osnov i procedure za
zamenu postojedeg zemljišta delimično realizuje, a da opština pokušava da ima dobru
saradnju sa nadzornim.
Za razliku od visokog nivoa poljoprivrednog zemljišta, u procesu menjanja korišdenje
zemljišta ima trendova podizanja kapaciteta, gde 37% ispitanika smatra da su procedure
43
za promenu postojedeg zemljišta i korišdenje u potpunosti poštovane. Isti tvrde da
opštine u potpunosti sprovede pravni osnov i uvek očekuju saglasnost nadzornog
organa.
6.4. URBANIZAM
Opštinski kapaciteti u urbanom sektoru imaju specifičan značaj zbog aktivnosti koje
izgledaju i realizuju se na svim terenima opštinskih granica. Jedna od glavnih mera
efikasnosti, dobrog ili lošeg rada je urbanizacija opštine, s kojom se građani
svakodnevno suočavaju. Profesionalni kapaciteti osoblja koji rade u urbanom sektoru i
posedovanje brojnih propisa koji bi trebalo da opštine imaju u urbanom sektoru
povezani su neizbežno i međusobno. U upitniku 2011, prosečan opštinski kapaciteti u
urbanom sektoru je 32%, što je oko 12% niže od prosečne prelazne ocene od 50%.
6.4.1. Opštinski razvojni planovi
Opštinski razvojni plan je osnovni dokument na gradskom području za svaku opštinu.
Sedam % ispitanika tvrdi da opština nema razvojni plan, ili čak i ako ima on se ne
primenjuje i ne postoji pun autoritet da ga se isti razvije.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009
2011 8 7 27 25 49 45 26 24
Grafikon br. 26. Prikaz
kapaciteta za razvojne
planove opština.
Prema toj srazmeri se
vidi da, čak i posle
prenosa nadležnosti iz
centralnog nivoa na
opštine i uređenja
obaveze i odgovornosti po Zakonu o lokalnoj samoupravi, neke opštine još uvek nemaju
opštinski razvojni plan.
44
Obzirom da 25 % ispitanika ocenjuje da opštinski razvojni plan je u procesu usvajanja, ali
taj plan ima mali uticaj na izvršne odluke. U međuvremenu, najvedi procenat ispitanika,
69% kaže da opština ima dovoljne kapacitete da razvije plan razvoja opštine i da se
izvršne odluke zasnivaju pre svega na osnovu plana razvoja opštine.
6.4.2. Urbanistički planovi razvoja
Samo 5 % ispitanika tvrdi da njihova opština još nema razvojni urbanistički plan i da
opština nema profesionalnih kapaciteta za razvoj urbanističkog plana razvoja. Obzirom
da je 22% ispitanika reklo da je razvojni urbanistički plan u procesu usvajanja i
odobravanja, kašnjenja su zbog nedovoljnog kapaciteta u opštinama.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 85 24 119 29 140 35 50 12
2011 5 5 24 22 61 55 20 18
Grafikon br. 27.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
urbanističke planove
razvoja.
Obzirom da se 55%
ispitanika deklarisalo da
opštine imaju dovoljne
kapacitete da razviju
urbani razvojni plan i da
su odluke uglavnom na osnovu razvojnog plana. U odnosu na 2009 postoji povedanje
kapaciteta u proseku za 18% u ovom sektoru. Dok 18% smatra da se ljudski resursi i
drugi domadi i strani kapaciteti koriste efikasno i da se sve izvršne odluke sprovode
zasnivajudi se isključivo na urbanistički plan. Trend izgradnje kapaciteta je 9 %.
6.4.3. Regulatorni Planovi
Regulatorni planovi opština nedostaju zbog profesionalne nesposobnosti i 8% ispitanika
izjavilo je da opštine nemaju regulatorne planove, pa čak i kada imaju oni se ne
primenjuju zbog ograničenih kapaciteta zaposlenih. 28 % od ostatka smatra da su
planovi u procesu regulatornog odobrenja, ali čak i ako postoje, oni imaju mali uticaj na
izvršne odluke.
45
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 73 17 118 28 173 40 66 15
2011 9 8 31 28 46 42 24 22
Grafikon br. 28.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
regulativne planove.
U međuvremenu, visoki
procenat od ispitanika
iz ankete domadinstava,
62% je izjavio da
opština ima dovoljno
kapaciteta za izradu
regulatornih planova i ljudskih resursa, interni i eksterni kapaciteti se koriste efikasno i
efektivno. Ovaj procenat na nivou srednjeg prema višem pokazuje kvalitativno
povedanje od 7%, u odnosu na procenat izveštaja 2009. Trend rasta je 4,5%. Srednji nivo
je ispod 8% prolaznog proseka dok je viši iznad 28%, što ukazuje da je sposobnost za
sprovođenje urbanističkih planova i dalje blizu prosečnim nivoom i dalje ima potrebu za
njihov razvoj i izgradnju.
6.4.4. Propisi i odluke za izgradnju (standardi za kontrolu izgradnje)
Skupština opštine je usvojila uredbu o kontroli izgradnje, ali nisu u potpunosti poštovani
prema odgovoru 36% ispitanika, dok 63% smatra da se sprovode propisi i standardi za
kontrolu i u punoj su saglasnosti sa zakonodavstvom centralne vlasti. U poređenju sa
2009 kapacitet u tom sektoru beleži rast od 20% kvaliteta. Ispitanici tvrde da se propisi i
standardi za građevinske kontrole sistematski primenjuju u svim aktivnostima vezanim
za izgradnju.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 97 23 133 32 100 24 89 21
2011 12 11 27 25 46 42 25 23
46
Grafikon br. 29.
Uporedni prikaz
kapaciteta za standarde
za kontrolu izgradnje.
Poređenje podataka
pokazuje da se trend
izgradnje kapaciteta
podiže po stopi od 11%,
ali kapacitet je i dalje
daleko od ispunjavanja uslova za primenu standarda kvaliteta za kontrolu izgradnje.
6.4.5. Mehanizmi primene odredbi ( Građevinska inspekcija)
Opština ima pravne mehanizme i nedovoljne ljudske resurse za sprovođenje i uvid u
sprovođenje propisa i standarda izgradnje, ocenilo je 49% ispitanika. U poređenju sa
godinom 2009 samo je neznatno povedanje do 5%. Obzirom da ne postoji velika razlika
kod anketiranih koji misle da opština ima pravne mehanizme i dovoljno ljudskih resursa i
dobro sadržana u aplikaciji i uvidu u sprovođenje propisa, 32% . Pad od 1 % u poređenju
sa 2009 pokazuje koji ispitanici su odgovorili da su pravni mehanizmi i funkcija ljudskih
resursa jasno definisani i da su veoma transparentni.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 65 15 190 44 121 28 54 13
2011 8 7 54 49 35 32 13 12
Grafikon br. 30.
Uporedni prikaz
kapaciteta za inspekciju
izgradnje.
Vidi se blagi porast, ali
je osnovni nivo i jačanje
kapaciteta inspekcije i
dalje veoma niska, u
poređenju sa drugim
oblastima rezervisanih
47
kapaciteta do sada. To pokazuje da opštine moraju da rade na tome da podstaknu i
razviju kapacitete inspekcije da sprovede zakonske mehanizme da kontroliše izgradnju.
6.4.6. Planovi za zaštitu životne sredine
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 90 22 155 37 107 26 61 15
2011 13 12 42 38 42 38 13 12
Grafikon br. 31.
Uporedni prikaz
kapaciteta za planove
životne sredine.
Podaci pokazuju da su
planovi za zaštitu
životne sredine na
osnovnom i
sekundarnom nivou.
Tako 38% ispitanika je
odgovorilo da su planovi zaštite životne sredine u procesu donošenja i kašnjenja
usvajanja planova su zbog nedovoljnog kapaciteta u opštini. Oni takođe smatraju da čak
i ako postoje planovi za zaštitu životne sredine, oni imaju mali uticaj na izvršne odluke.
Isti procenat ispitanika, 38 %, procenjuju da opštine imaju dovoljne kapacitete da razviju
planove za zaštitu životne sredine i da se izvršne odluke zasnivaju pre svega na planove
za zaštitu životne sredine. U poređenju sa godinom 2009 ne vidi se nikakvu značajno
povedanje opštinskih kapaciteta u oblasti zaštite životne sredine. Izraženi rast se
posmatra na sekundarnom nivou sa trendom od 10% . Opštine bi trebalo da rade više na
izgradnji kapaciteta za odobravanje planova za zaštitu životne sredine.
6.4.7. Upravljanje javnom imovinom opštine (evidentiranje opštinske javne imovine)
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 39 9 140 34 156 37 85 20
2011 9 8 27 25 55 50 19 17
48
Grafikon br. 32.
Uporedni prikaz
kapaciteta za planove
javne imovine.
Upravljanje javne
imovine je
komplikovana aktivnost
gde postoje mnogi
faktori, i još uvek ima
mnogo istaknutih
problema. Tako 25%
ispitanika smatra da opština ima nepotpunu evidenciju o javnoj imovini i upravlja
neefikasno javnom komunalnom imovinom. U odnosu na 2009, izgradnja kapaciteta u
ovom sektoru predstavlja kvalitativni porast. Kada je pitanje visokog kvaliteta izgradnje
kapaciteta obeležen je odgovor ispitanika od 50%, opština ima opštinsku bazu podataka
javne svojine, koju koristi ad hoc i ne ažuriraju je redovno. Isto tvrde da je opština u
procesu uspostavljanja efikasnog sistema za upravljanje javnom komunalnom
imovinom.
6.5. NABAVKA USLUGA
Pružanje usluga građanima je veoma važno polje delovanja opština, koje zahteva
pripremljen i dobro razvijen kapacitet. Procena kapaciteta za ovu oblast odnosi se na
neke specifične oblasti koje se bave radom ministarstava na centralnom i regionalnom
nivou. Ovo uključuje obrazovanje, kulturu, omladinu, sport, zdravlje i socijalno staranje,
javne usluge, komunalne usluge i javni prevoz.
Sve opštinski aktivnosti imaju za cilj da obezbede da se kvalitetne usluge približe
građanima. Svrha MALS i opštinskih komunalnih preduzeda je da se pošalje što više
usluga u kude svakog građanina. Da se to desi zahtevaju se zakonska infrastruktura,
fizička, tehnološka, budžet i LJR sa visokim profesionalnim nadležnostima. Svrha ove
procene je precizno identifikovati i odgovoriti na potrebe za poboljšanje svih ovih
49
kapaciteta, tako da se misija MALS ostvarila i opštine i građani su zadovoljni uslugama
koje nude dotične opštine.
Podaci ukazuju da ova oblast još uvek ima kapacitet i željeni nivo, u odnosu na 2009, bilo
je manjeg i nedovoljno napretka. Kapacitet ove oblasti su prosečan nivo procene za
2011, 32%, što je 18% niže od prosečne prelazne stope od 50%. Potrebe za intervencije i
poboljšanje u ovoj oblasti su velike, iako je vedina konkretnih oblasti pokrivena drugim
resornim ministarstvima. U nastavku demo pokazati podatke u skladu sa specifičnim
oblastima.
6.5.1. Opšte obrazovanje
Popravka i održavanje škola
U procenu su uključeni i svi nivoi obrazovanja,aktivnosti škola koje su odgovornost
opština. To je više ekspanzivna oblast pružanja usluga građanima, što zahteva značajne
resurse i ljudske resurse kako bi se obezbedilo njegovo funkcionisanje. Na osnovu
analize podataka možemo zaključiti da su značajni uspesi učinjeni u srednjim nivoima
kapaciteta, dok je visoki nivo ostao skoro na istom stepenu. Tako 29% ispitanika smatra
da opštine ne održavaju niti popravljaju ove škole ili to čine neredovno i ne prevoze
studente redovno. Obzirom da 47% ispitanika smatra da opštine održavanje i popravku
školskih objekata čine na zadovoljavajudi način i prevoz učenika i nastavnika škole, kada
je više od 4km. Samo 24% ispitanika smatra da opštine imaju vede kapacitete za
pružanje ovih usluga. Vidite Grafikon 33.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 410 67 16 121 30 123 30 99 24
2011 119 11 9 24 20 56 47 28 24
Grafikon br. 33.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
održavanje i popravku
škola.
Grafikon pokazuje
razvojne mogudnosti u
popravci i održavanju
škola, pokrivenost
50
prevoza učenika i nastavnika su postavljeni na sekundarnom nivou sa 17%, dok na nižem
i osnovnom nivou je ostao isti visok nivo. Trend rasta je 8,5% . Međutim, treba više raditi
na podizanju nivoa i smanjenje niskog nivoa osnovne linije.
Uredba o radu
Na osnovu nalaza iz obrade podataka možemo zaključiti da kapacitet za ove aktivnosti
nije pokazao skoro nikakvo poboljšanje ili možemo redi da su oni doživeli pad. Vidite
Grafikon 34. To je prvi kapacitet gde su aktivnosti opštine videli pad u odnosu na 2009.
Oni su približno isti, ali u svakom od nivoa smanjeno je od 1 - 5% , tako da ovde moramo
brzo delovati da se izgrade kapaciteti za izradu i usvajanje rada školskih propisa i
kodeksa ponašanja.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 30 7 94 23 174 42 118 28
2011 119 14 12 26 22 48 40 31 26
Grafikon br. 34.
Uporedni prikaz
kapaciteta za uredbe
rada škola.
Razlika ove godine od
2009, može se objasniti
jedino kao greška
merenja ili percepcije
ispitanika, jer ne postoji
mogudnost da škole
imaju pravila o radu u 2009, a onda posle dve godine nemaju. Međutim, iako nije
usvojena uredba o radu u sistemu, oni se usvajaju i primenjuju u slučajevima i neke od
njih takođe odobravaju projekte za unapređenje javnog zdravlja u školama.
Predškolsko obrazovanje
To je usluga koju opštine još uvek nisu potpuno radile i primeduje se šarenost rezultata
posmatrana u ovoj specifičnoj oblasti.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 78 19 115 27 109 26 117 28
2011 119 10 8 27 23 56 47 26 22
51
Grafikon br. 35. Uporedni
prikaz kapaciteta za
predškolsko obrazovanje
Sticanje kompetentnosti
za predškolsko licenciranje
čini još kompleksnijim
izgradnju kapaciteta u
ovom segmentu, posebno
licenciranje privatnih
institucija. Tako 31% ispitanika smatra da opštine nemaju predškolskih ustanova, ili ako
su divlje i ne održavaju se adekvatno. Dok 47% smatra da opština ima licencirane
institucije dnevnih boravaka, uz određene oblasti pokrivanja i redovno ih održava. Samo
22% ispitanika smatra da opštine imaju vede kapacitete za pružanje predškolskog
vaspitanja i obrazovanja. Vidite Grafikon 35.
Podaci iz grafikona nam pokazuju da je pružanje predškolskih obrazovnih usluga imalo
značajno povedanje u odnosu na 2009. Usluge za osnivanje, licenciranje, izbor lokacija
od zone pokrivanja i održavanje objekata je povedan do 22% u odnosu na 2009, ali to je
uglavnom poboljšanje sekundarnog nivoa kapaciteta, tako da bi trebalo da se radi
mnogo da bi se kapacitet podigao na visokim nivoima, pored srednjeg obrazovanja.
Operacija nelicenciranih institucija u predškolskoj ustanovi ne samo da je izražena u
novim opštinama, ali ima je i u velikim opštinama i ima 31% predškolskih ustanova koje
imaju niske osnovne kapacitete, što je briga za kvalitet obrazovnih usluga. U stvari glavni
problem za izgradnju kapaciteta u ovoj oblasti su nedovoljna finansijska sredstva i ljudski
resursi. Međutim, mali broj institucija, samo 1, u velikim urbanim centrima, kao što su:
Prizren, Mitrovica, Gnjilani, Podujevo, Srbica i sl. imaju stav za ozbiljan tretman ovog
problema.
Nastavnici
Nastavnici su pokretačka snaga u sprovođenju reformi u oblasti obrazovanja i
obezbeđivanja kvalitetnog obrazovanja i obrazovnih usluga. Kretanje stanovništva iz sela
u grad uticalo je da u selima nedostaje dovoljan broj učenika i kvalifikovanih nastavnika,
i kao posledica toga često je slučaj da se nastava vrši paralelno u kombinaciji razreda,
dok su gradske škole pretrpane. To direktno utiče na kvalitet nastave u osnovnom
obrazovanju. Takođe, proces licenciranja i prekvalifikacije nastavnika, u skladu sa
obrazovnim reformama, razvija se veoma sporo.
52
Podaci iz istraživanja pokazuju da 26% ispitanika smatra da u školama rade još
nekvalifikovani nastavnici, koji imaju dva od više predmeta i rezultata testova postignuda
koji nisu zadovoljavajudi. Iako je odnos učenik-nastavnik 17.3, u poređenju je prilično
povoljan, preopteredenja grada i depopulacije u ruralnim područjima, doveli su do loših
rezultata u radu nastavnika. Obzirom da 74% njih misli da u školama rade kvalifikovani
nastavnici, njihovo zapošljavanje je u skladu sa njihovim nivoom kvalifikacija, iskustvom i
profesionalnim veštinama i postizanje rezultata prelazi na standardnim testovima je od
40 do 50%, sa trendom poboljšanja. Vidite Grafikon 36.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 28 7 114 27 181 43 96 23
2011 119 5 4 26 22 58 49 30 25
Grafikon br. 36.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
nastavnike.
Poređenje podataka u
2009 pokazuje da ima
relativni porast broja
dobrih kvalifikovanih
nastavnika, i umanjenja
slučajeva kada jedan
nastavnik predaje još uvek dva i više predmeta, a pristup zapošljavanju od prema
kvalifikacionom nivou i iskustvu. Trend rasta je 4,5%. To je veoma spor rast. Srednje
obrazovanje je dominantno, blizu proseka prolaza od 50 %, dok je visoki nivo 25% niži od
prosečne prelazne stope. Obuka nastavnika se ne radi sistematski i u specijalizovanom
centru za ovu svrhu. Na osnovu podataka izdvojenih iz izvještaja MONT-a, proces
licenciranja nastavnika još nije počeo, a mnoge oblasti nastave nisu pokrivene u obuku
nastavnika. Postoji stalna potreba za obuku nastavnika u određenim oblastima nastave,
kao što su savremene metode ocenjivanja učenika i upravljanje obrazovnim
institucijama od vodedeg nastavnog osoblja škola.
Centri za kulturu, omladinu i sport
Opštine pružaju usluge u oblasti kulture i sporta za njihovu omladinu. Opštine su
uspostavile kulturne centre, biblioteke, sportske terene i sale, sportske stadione,
53
kulturno-umetničkih društava, kako bi se građanima obezbedile različite kulturne i
sportske aktivnosti. U ovoj oblasti postoje različiti nivoi kapaciteta u opštinama.
Tako 47% ispitanika smatra da opštine ili nemaju kulturne i sportske institucije (13%) ili
imaju kulturne i sportske institucije, ali sa veoma ograničenim kapacitetima popravke i
održavanje se vrši neredovno i kulturnih i sportske aktivnosti su retke i nisko učešde
učesnika. Obzirom da 54% ispitanika smatra da opštine imaju institucije kulture,
omladine i sporta srednjeg nivoa (41%) do najvišeg (13%), održavanje i renoviranje se
pravilno radi, kulturne i sportske aktivnosti su česte i učešde je zadovoljavajude. Vidite
Grafikon 37.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 30 7 134 32 188 46 60 15
2011 119 15 13 40 34 49 41 15 13
Grafikon br. 37.
Uporedni prikaz
kapaciteta za centre
kulture, omladine i
sporta.
Poređenje pokazatelja
sa grafikona pokazuju da
je nizak kapacitet
umanjen i izgradnju
kapaciteta srednjeg i visokog nivoa roku od dve godine. Tako se prosečan nivo
kapaciteta za osnivanje centara za kulturu, omladinu i sportskih institucija, popravke i
održavanje, kao i organizovanje kulturnih i sportskih aktivnosti podiže na 26 %, dok visok
nivo kapaciteta je povedan od 7% na 13% . Ovo povedanje od 32 %, na oba nivoa,
pokazuje da izgradnja kapaciteta u ovoj oblasti napreduje brzim tempom, ali ne znači
daje situacija dobra. Dobro je u poređenju sa 2009, ali u poređenju gde bi trebalo da
bude, potrebna je intervencija i vedi kapacitet u cilju postizanja željenog nivoa.
Politike i planovi za razvoj kulture
Pružanje usluga iz oblasti kulture i sporta, zasniva se na politici i planovima opštine, koje
nisu uvek na željenom nivou i ne primenjuju se u skladu sa propisanom dinamikom. Po
pitanju ove oblasti, 36 % ispitanika smatra da opštine nemaju politike ili godišnje
54
planove za kulturu, omladinu i sport (5%) ili nemaju nikakve jasne politike i planove, kao
i nizak kapacitet za razvoj istih. Dok 63 % smatra da opštine imaju politike i planove za
razvoj kulturnih i sportskih aktivnosti (45%) , ili imaju planove i napredne sposobnosti
(visok nivo 18%) za razvoj i primenu istih sa preciznošdu. Vidite Grafikon 38.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 36 8 181 44 119 29 78 19
2011 119 6 5 37 31 54 45 22 18
Grafikon br. 38.
Uporedni prikaz
kapaciteta za politike i
planove za kulturu,
omladinu i sport.
Poređenje podataka sa
2009 godinom, pokazuje
da su ustali kapaciteti
od niskog nivoa
osnovnom i srednjem
nivou, a visok nivo je ostao gotovo isti. Takođe kapacitet za politike i planove za razvoj
kulture, omladine i sporta, su 9% vedi nego kod infrastrukturnih kapaciteta kulture.
Trend izgradnje kapaciteta ovog specifičnog područja je 10,6% . Međutim, kapacitet
ovog područja ostao je 5% ispod proseka i dalje zahteva posvedenost i obuku u razvoju
politike LJR i planove za razvoj kulturnih i sportskih aktivnosti u opštini.
Finansijska podrška za kulturu i sport
Opštinski budžeti za pružanje ovih usluga su vrlo mali, ali ipak zavisni od prioriteta
opštine. U principu postoji nedovoljna budžetska podrška za razvoj infrastrukture i
kulturnih i sportskih aktivnosti. U 2011 podaci pokazuju da je situacija mnogo bolja nego
u 2009. Tako 60% ispitanika smatra da je finansijska podrška za kulturne i sportske
aktivnosti veda od 25% u 2009, dok 40% smatra da je finansijska podrška veoma mala
(15%) do osnovne (25%). Vidite Grafikon 39.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 36 8 181 44 119 29 78 19
2011 119 6 5 37 31 54 45 22 18
55
Grafikon br. 39.
Uporedni prikaz
kapaciteta za financijsku
podršku za kulturu,
omladinu i sport.
Uporedni podaci
pokazuju da je
finansijska podrška za
decu, omladinu i sport
veda za 25% u odnosu na
2009. godinu. Raspodela rezultata je normalna i pod pritiskom srednjeg nivoa, što
predstavlja najvedu podršku od 39%, 11% nižoj od prolaznog proseka2. Iako se
finansijska podrška podiže, procenjuje se da je ipak neophodno da se poveda finansijska
podrška za ovu specifičnu oblast.
6.5.2. Zdravstvo i socijalno dobrostanje
Zdravstveni i socijalni rad takođe predstavlja drugi opseg šireg pružanja usluga
građanima. Porodična medicina ili primarno i sekundarno lečenje su odgovornost
opštine, koje pokušavaju da pruže ove usluge na najbolji mogudi kvalitet. Mreža
primarne i sekundarne zdravstvene mreže se relativno dobro širi, ali kapacitet
upravljanja i pružanje zdravstvenih usluga nema mnogo kvaliteta.
Centri porodične medicine
Centri porodične medicine (CPM) predstavljaju osnovnu organizacionu jedinicu za
pružanje medicinskih usluga prvog reda. Vedina opština su razvile određenu mrežu u
ovoj kategoriji i još jednu mrežu sekundarne medicine, koja je predstavljena od strane
regionalnih bolnica, koje pružaju zdravstvene ili specijalističke usluge drugog reda. Neke
opštine su one koji su imale neki problem sa rasporedom mreže porodične medicine i
pružanjem medicinskih usluga i brojem ljudskih resursa ili kvalifikovanih lekara.
Podaci pokazuju da 40% ispitanika smatra da u 2011, opštine nemaju CPM, ne pružaju
potpune ili redovne medicinske usluge (5%) ili CPM koji nemaju tehničku opremu, ali
imaju problema u pružanju medicinskih usluga (35%). Obzirom da 60% ispitanika smatra
2 Prolazni prosek je 50% i mogući je 100%.
56
da CPM obezbeđuje adekvatne i uredne usluge, ima dovoljno prostora i opreme (44%),
dok 17% smatra ove usluge nude se vrlo redovno i kvalitetno. Vidite Grafikon 40
.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 60 12 213 44 110 35 34 12
2011 110 5 5 38 35 48 44 19 17
Grafikon br. 40.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
funkcionisanje CPM.
Poređenje podataka sa
2009 godinom, pokazuje
da su kapaciteti u ovoj
oblasti i do 14%, sa
trendom rasta od 7%.
Izgradnja kapaciteta od
14%, bila je dovoljna da
se postigne prolazni kapacitet donošenja 61%. Dominantan nivo je srednji nivo od 44%,
6% niži od prosečnog, dok je visok 17% ili 33% ispod proseka donošenja. Naš cilj i jeste
da svaka opština srednjeg i gornjeg domašaja bude iznad prosečnim prolaznim
kapacitetom. To pokazuje da opštine i dalje treba da ulažu u opremu i izgradnju CPM uz
redovno pružanje usluga porodične medicine i sa što više vrsta usluga.
Socijalne usluge
Postoji sloj ljudi koji nisu sposobni da obezbede svoju egzistenciju, i zato je potrebna
podrška opštine i države. Opština dobija grantove od vlade za socijalne usluge slojeva sa
potrebom, ali deo sopstvenih prihoda mogu da se posvete za ovu kategoriju.
Na osnovu analize podataka iz upitnika uprave u 2011, navedeno je da 27% ispitanika
smatra da opštine nisu u stanju da pruže socijalne usluge građanima (5%) ili zajednica
obezbeđuje samo osnovne socijalne usluge i ima slabu saradnju sa nevladinim
organizacijama koje pružaju pomod građanima. Obzirom da 73% ispitanika smatra da
opštine obezbeđuju zadovoljavajude usluge socijalnim uslugama (52%) ili opštine de
obezbediti više socijalnih usluga zadovoljavajudeg nivoa ili 22% i imaju veoma dobru
saradnju sa nevladinim organizacijama i drugim domadim i međunarodnim strukturama
57
da se osigura obezbeđenje sredstva za finansiranje socijalnih usluga i porodica u nevolji.
Vidite Grafikon 41.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 60 12 213 44 110 35 34 12
2011 110 5 5 38 35 48 44 19 17
Grafikon br. 41.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
funkcionisanje CPM.
Poređenje podataka za
2009 pokazuje obim
povedanje od 13%.
Najvedi porast zabeležen
je na srednjem nivou
(9%), sa 2% prosečnog
prolaza, dok je visok nivo povedan samo 4%. Visok nivo je daleko od proseka (28%).
Trend rasta je 6,5 % . Potreba za unapređenje ovog servisa je i dalje velika. Na osnovu
informacija iz sastanaka sa direktorima odeljenja za zdravlje i socijalno staranje je
utvrđeno da direktori i osoblje Odeljenja, povodom prenosa nadležnosti opštine,
nemaju kapacitet da se zadovolji upravljanje u ovoj oblasti.
Privatno zdravstvo
Značajan segment zdravstvenog sistema izgrađen je u privatnom zdravstvu. Opštine su u
srednjem položaju i statusu ove aktivnosti koja često nije pod kontrolom. Opštine nisu
uvek u punoj kontroli i komisijama za pregled i odobrenje za licenciranje privatnih
zdravstvenih ustanova. Tako od 110 ispitanika, 16% njih smatra da opštine nemaju
informacije iz Udruženja za licenciranje privatnih zdravstvenih ustanova i imaju svoje
inspekcijske troškove, 30% smatra da opštine imaju informacije o svojim aktivnostima,
ali inspekcijske takse nisu funkcionalne, 35% njih misli da opština daje preliminarno
odobrenje, imaju informacije o njihovom poslovanju i inspekcijske komisije ih kontrolišu
s vremena na vreme, a 18% smatra da je kapacitet za nadgledanje isporuke kvalitetnih
medicinskih usluga iz privatnih institucija visokog nivoa. Vidite Grafikon 42.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 73 17 141 34 124 30 78 19
2011 110 18 16 33 30 39 35 20 18
58
Grafikon br. 42.
Uporedni prikaz
kapaciteta za privatno
zdravstvo.
Poređenje podataka
2009/2011, pokazuje da
u ovoj oblasti nema
mnogo napretka. Vidi se
porast od 5% na
godišnjem nivou i
smanjenje od 1% na visokim nivoima. Na osnovu ovih parametara, opštine moraju da
podignu kapacitete u nadzoru i kontroli privatnih zdravstvenih ustanova.
Zdravstveno osoblje
Osnovna komponenta u izgradnji kapaciteta u svim oblastima, je komponenta LJR.
Standardi za pružanje medicinskih usluga treba da budu vedi kada se uzme u obzir
zdravlje građana. Čak i u ovom opštinski službenici imaju različita mišljenja, ali fokus je
na srednjem nivou kapaciteta. Tako od 110 ispitanika, 29% njih misli da postoji značajan
nedostatak ili nedovoljan broj zdravstvenog osoblja i opština nema podsticaja za politiku
njenog zdravstvenog osoblja i njihovu stručnost. Dok 53% smatra da ne postoje
adekvatno medicinsko osoblje i opština de pokušati da ih stimuliše u izgradnji kapaciteta,
dok 18% smatra da je medicinsko osoblje u perspektivi sa stanovništvom i pružanje
specijalizovane medicinske usluge. Opštine sprovode politiku za podsticanje osoblja u
njihovom zdravstvenim specijalizacijama. Vidite Grafikon 43.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 416 34 8 110 26 213 51 60 15
2011 110 4 4 28 25 58 53 20 18
Grafikon br. 43.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
zdravstveno osoblje.
59
Uporedni podaci sa godinom 2009, pokazuju da kapacitet osoblja za obavljanje
medicinske usluge vrhunskog uglavnom srednjeg nivoa, predstavlja 53%, 3% iznad
proseka a samo 2% prolazno vedi nego u 2009. To znači da su kapaciteti skoro isti nivo i
trend razvoja kapaciteta je takođe u skladu sa onom 2009. Samo 18% ispitanika smatra
da su objekti vrhunskog nivoa, tj. u tom svojstvu razvojne potrebe u ovoj oblasti su
ogromne.
6.5.3. Javne i hitne službe
Druga grupa javnih usluga: vodovod, kanalizacija, upravljanje otpadom, javni prevoz,
održavanje puteva i javnih prostora, vatrogasci i javna preduzeda. Ove usluge se odnose
na opštinu preko javnih preduzeda, koje imaju odgovornost za pružanje javnih i hitnih
usluga. Opštine imaju značajne probleme u pružanju ovih usluga, jer status javnih
preduzeda, koja obavljaju ove usluge, je relativno nezavisan od opština i ovlašdenja
opštine su ograničena u njihovom upravljanju. Shodno tome, pružanje usluga se ne
donosi na vreme i kada se to desi nije adekvatnog kvaliteta. Slede podaci koji odražavaju
svaku uslugu.
Javna Preduzeda (JP)
Analiza podataka pokazuje da od 113 ispitanika, 20% njih misli da su opštine nisu podigle
Opštinsku Komisiju Akcionara, Upravni Odbor nije osnovan, a javna preduzeda nemaju
pravila o radu. Oko 20% smatra da su opštine osnovale opštinske komisije akcionara, ali
nisu funkcionalne, nije funkcionalan ni odbor direktora i službenika u JP nisu rešeni od
strane Upravnog odbora. Dok 63% smatra da su opštine postavile sva tela za upravljanje
i JP su u funkciji od srednjeg nivoa (45%) do visokog (18%). Vidite Grafikon 44.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 397 128 32 115 29 111 28 42 11
2011 113 23 20 19 17 51 45 20 18
Grafikon br. 44.
Uporedni prikaz
kapaciteta za javna
preduzeda.
Poređenje podataka
pokazuje pozitivan
pokret u poređenju sa
situacijom u 2009. U
60
godini 2009 je dominiranje niskog, dok sada srednjeg nivoa. Dakle, u odnosu na 2009
kapaciteti su podignuti na 20%, sa trendom povedanja od 10%. Međutim, sekundarnom
nivou je 5% niže od prosečne, dok je visoki 32% niži od proseka donošenja. Ovo pokazuje
veliku potrebu za podizanje pravnog, organizacionog kapaciteta i LJR u javnim
preduzedima.
Vodovod, kanalizacija i otpad
Voda kao ključni element života, građanima se nudi sve više i više i boljeg je kvaliteta.
Upravljanje javnih vodovodnih preduzeda vrši se uz direktnu podršku opštinama iz
odgovarajudih regiona. Veliki broj građana je pokriven sa pijadom vodom, dok ima
znatan broj još uvek obezbeđuje pijadu vodu kroz bunare. Takođe se instalira duž
kanalizacije i vrši se upravljanje otpadom. Kapacitet javnih preduzeda za upravljanje
vodama, kanalizacijom i otpadom nisu konačni. Problem u funkciji je nedostatak
dovoljno vode na Kosovu. Opštine često imaju problema u koordinaciji rada sa javnim
preduzedima za snabdevanje ljudi sa dosta vode i kvaliteta otpadnih voda i upravljanja
otpadom. Takođe imaju problem u proširenje mreže za snabdevanje pijadom vodom,
kanalizaciju i prikupljanje otpada.
Analiza podataka pokazuje da 38% ispitanika smatra da pružioci usluga nemaju ugovore
službe u opštini (10%) ili imaju ugovore, ali opštine nemaju mehanizme za merenje
pružanja usluga i nisu bili aktivni u stvaranju Konsultativnog Komiteta Klijenata. Dok 48%
smatra da pružioci imaju ugovore za usluge sa opštinom, opština je počela da razvija
kapacitete za merenje pružanja usluga i kupac Konsultativni komitet učestvuje u
opštinskim odlukama o upravljanju ove oblasti. Dok samo 14% ispitanika smatra da su
ovi kapaciteti visokog nivoa. Vidite Grafikon 46.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 397 57 14 151 36 157 37 53 13
2011 113 11 10 32 28 54 48 16 14
Grafikon br. 46.
Uporedni prikaz
kapaciteta za snabdevade
usluga: vode, kanalizacije
i otpadaka.
Uporedni podaci
pokazuju da je kapacitet
61
usluga za vodu i otpadnim vodama i čvrstim otpadom porastao do 10% od 2009, u
skladu sa trendom od 5%. Izlazak je izraženiji, kao i obično, na sekundarnom nivou za
48%, dok visok nivo samo 14%. Nizak nivo osnovne i ostaje visok, što zajedno sa 38%, što
ukazuje na veliku potrebu za dodatnim sredstvima, opremi za merenje kvaliteta usluga i
bolju organizaciju fizičkih i ljudskih resursa. Na osnovu informacija iz sastanaka sa
direktorima uprave i predsednicima skupština opština, opštine imaju mnoge
nerealizovane projekte koji se bave obimom snabdevanja vodom za pide, otpadnim
vodama, koje predstavlja više problematičan i skup segment, i upravljanje čvrstim
otpadom. Ministarstvo milja izdao Administrativno uputstvo i razvilo je strateški plan za
upravljanje otpadom, koji obuhvata izgradnju kapaciteta u opštinama za njihovo
ostvarenje.
Vatrogasna služba
Imajudi u vidu pružanje hitne službe u slučaju požara. Prethodni podaci ukazuju na to da
se ovaj servis nije dobro učvrstio u nedostatku tehničkih i ljudskih kapaciteta. Čak i u
2011, ova usluga nije dobra. Tako 51% ispitanika smatra da opštine nemaju vatrogasne
službe ili imaju, ali nisu opremljeni odgovarajudim sredstvima i ne moraju da ispunjavaju
brigadu sa odgovarajudim brojem vatrogasaca u skladu sa zakonom. Obzirom da 39%
ispitanika smatra da opštine imaju vatrogasne službe pravilni broj vatrogasaca u skladu
sa stanovništvom i imaju neophodnu tehničku opremu da obezbede dovoljan nivo
usluga (sekundarne). Samo 10% smatra da je ova usluga obezbeđena na visokom nivou.
Vidite Grafikon 47.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 397 25 10 123 48 71 28 35 14
2011 113 9 8 49 43 44 39 11 10
Grafikon br. 47
Uporedni prikaz
kapaciteta za
vatrogasnu službu.
Ako uporedimo podatke
sa onima iz 2009,
možemo primetiti
povedanje kapaciteta na
sekundarnom nivou od
11%, ali visok nivo je
62
opao za 4%. Takođe imajte na umu da je osnovni nivo kapaciteta dominantan na drugim
nivoima, sa 48%, što znači da je vatrogasna služba nivo dovoljan za pružanje ove usluge.
Uzimajudi u obzir ove pokazatelje, opštine imaju veliku potrebu za izgradnjom
kapaciteta i razvojem, tako da građani dobiju efikasnu i brzu uslugu protiv-požara.
Hitni planovi i protivpožarna zaštite
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 397 44 10 151 36 172 41 57 13
2011 113 11 10 25 22 60 53 17 15
Grafikon br. 48. Uporedni
prikaz kapaciteta za hitne
planove i protiv požarnu
zaštitu.
Za efikasnu dostavu hitnih
službi potrebnih da biste
obrisali razvojne planove i
hitne akcije i zaštitu od
požara. Analiza podataka
pokazuje da 32% ispitanika
smatra da ne opštine nemaju planove ili imaju mali kapacitet za projektovanje planova i
u onim slučajevima gde postoje planovi, oni se ne uzimaju u obzir u odluci izvršne vlasti
opštine. Dok 53% smatra da opštine imaju dovoljne kapacitete da razviju planove za
hitne akcije i zaštitu od požara i sprovodi se od strane izvršne vlasti opštine. Samo 15%
smatra da su ovi kapaciteti visokog nivoa. Vidite Grafikon 48.
Poređenje podataka u 2009 pokazuje da je ova aktivnost stoji bolje od vatrogasne
službe. Ovde dominira srednji nivo od 53%, odnosno 3% u proseku prolaza. Trend rasta
je 7% od 2009. Mišljenje 32% ispitanika koji kapacitet je ograničen, pokazuje
naglašavajudi potrebu za izgradnjom kapaciteta u opštinama u ovoj oblasti.
Javni prevoz i licenciranje
Opštine imaju obavezu da upravljaju javni prevoz građanima. Gradski prevoz je veoma
specifično i kompleksno upravljanje ljudskim resursima i zahteva visok nivo upravljanja
ove usluge.
Godina Uk. N % O % S % V %
63
2009 397 99 24 119 29 140 35 50 12
2011 113 14 12 22 19 54 48 23 20
Grafikon br. 49.
Uporedni prikaz
kapaciteta za javni
transport.
Analiza podataka
pokazuje da 31%
ispitanika smatra da
opštine ili nemaju
planove ili planiraju da
regulišu javni prevoz, ali
nisu ažurirani, opštine nemaju jasne politike za razvoj javnog prevoza i transport
građana vrši se od licenciranih kompanija. Obzirom da 68 % ispitanika smatra da opštine
imaju jasne planove za regulisanje javnog prevoza, LJR imaju dovoljno snage da se
proceni razvoj javnog prevoza i prevoza ljudi od ovlašdenih firmi. Vidite Grafikon 49.
Kada je uporede podaci odnosu na 2009. godinu, može da bude konstanto koje imaju
progresivni porast kapaciteta u ovoj oblasti. Bilo je 21% povedanje kapaciteta na
sekundarnom nivou i vedi, sa trendom od 10,5%, što je veoma dobar pokazatelj.
Međutim, ni stepen nadležnosti nije prošao prelazni prosek od 50%, što obavezuje nas
da stalno radimo na poboljšanju ove oblasti sa još vedom brzinom.
Održavanje lokalnih puteva i javnih prostora
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 397 99 24 119 29 140 35 50 12
2011 113 5 4 28 25 62 55 18 16
Grafikon br. 50.
Uporedni prikaz
kapaciteta za
održavanje puteva i
javnih prostora.
Vedina ispitanika, 66%
njih misli da opštine
odražavaju i prostorni
64
nivo javnih podataka, prepustite to visokom nivou, dok 28% smatra da opštine ne
održavaju ulice i prostore javnosti na odgovarajudi način, sa izgovorom nedostatka
dovoljnih sredstava. Poređenje podataka za 2009 pokazuje da osetljivi na kapacitet u
osnovnom i srednjem obrazovanju. Sekundarni nivo predstavljaju 55% ili 24% više nego
u 2009 i 5% prosečnog donošenja, a visok nivo ostao gotovo isti. Trend rasta je 12,5 % ,
što je veoma pozitivan indikator. Veoma nizak nivo od samo 16% pokazuje da su opštine
radile na podizanju kvaliteta održavanje puteva i javnih prostora.
6.6. LJUDSKA PRAVA
Oblast ljudskih prava predstavlja jednu od osnovnih ustavnih obaveza koje moraju imati
Svaka opština i svaki sektor u njoj. Izgradnja kapaciteta svih zaposlenih u opštini ne
može se zamisliti bez učešda sektora ljudskih prava u principu sa svim međunarodnim
konvencijama koje se bave slobodom i ljudskim pravima, kao i Ustav Republike Kosova,
koji jasno definiše slobodu i ljudska prava sa fokusom na manjinske grupe, pol religiju
itd.
Sredom, prosečan procenat kapaciteta rezultata u oblasti ljudskih prava je 40% od 100%
od mogudih ishoda, što vodi u poređenju sa svim drugim oblastima.
6.6.1. Jedinice za ljudska prava u opštini
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 13 26 33 27
2011 6 7 22 25 30 34 29 33
Grafikon br. 51.
Uporedni prikaz
kapaciteta za jedinice
ljudskih prav.
Sve opštine RKS su
obavezne po zakonu da
imaju jedinice za ljudska
prava i da su
funkcionalne. Samo 7%
ispitanika procenjuje da
65
naprotiv postojanja u njihovoj opštini, ne postoje ljudska prava, razne teme i zadaci se
obavljaju u toj jedinici uglavnom ad hoc, bez ikakve jasne profesionalnosti i stručnosti. U
poređenju sa izveštajem 2009 gde je procenat ispitanika u istom pitanju bio vedi, 13 % ,
ove godine postoji pozitivna promena. Znanto vedi procenat ispitanika, 25% je
odgovorilo da njihove opštine imaju funkcionalnu jedinicu za ljudska prava i tretiraju
teme u adekvatnom obliku.
Obzirom da vedina ispitanika, od 67%, procenjuju da su jedinice za ljudska prava u
svojim opštinama imaju jasne sisteme za njihovo učešde u odlučivanju i da ove jedinice
su usklađene sa ostalim opštinskim strukturama međunarodne i nevladine organizacije.
Ova oblast je porasla za 7% u poređenju sa izvještajem 2009.
6.6.2. Opštinske strukture za povratak i zajednice
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 32 8 51 13 152 38 166 41
2011 5 6 13 15 25 29 44 51
Grafikon br. 52.
Uporedni prikaz
kapaciteta za zajednice i
povratak.
Oko dvadeset jedan %
ispitanika su odgovorili
da opštine nemaju
Kancelarije za zajednice i
povratak, ili čak i ako
one postoje, one nisu
funkcionalne. Isto mišljenje da ove kancelarije nemaju plan rada, postoje jasne
odgovornosti za akciju i imaju nizak nivo saradnje.
Obzirom da 80% ispitanika tvrdi da su opštine osnovale Kancelariju za zajednice i
povratak, radi se pod planom rada i da se koordinira akcija u saradnji sa raznim
domadim i međunarodnim institucijama. Ovaj odgovor pokazuje da su opštine ved
shvatile važnost funkcionisanja ovih kancelarija, kao i vladin program je prioritet za
uspostavljanje i funkcionisanje Kancelarija za zajednice i povratak.
6.6.3. Okvir za odlučivanje o pitanjima manjina
66
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 4 10 33 53
2011 4 5 10 11 36 41 37 43
Grafikon br. 53.
Uporedni prikaz
kapaciteta za odlučivanje
o pitanjima manjina.
Razmatranje o pitanju
manjinskih zajednica u
opštinama RKS posle rata
i nadalje su ometala
oklevanja i ponekad u
vezi problema zbog
političke specifičnosti. Ali samo 16% ispitanika izjavilo je da su odluke uglavnom uzimaju
ad hoc i često se u potpunosti ne implementiraju. Obzirom da se vedina ispitanika
pokazuju mnogo bolje u tom pogledu. Tako 84% kaže da postoji jasan mehanizam za
donošenje odluka uz učešde zajednica. Takođe su se složili da odluke budu u potpunosti
primenjene i da je informisanje javnosti dobar odgovor na pitanje povratka i manjinskih
prava.
6.6.4. Zvanični jezici
Pošto Ustav Kosova garantuje multietničnost u kosovskom društvu , upotreba službenih
jezika u opštini je bila jedna od obaveza dnevnog reda lokalnih vlasti, centralnih vlasti, ali
i međunarodnih institucija koje rade na Kosovu. Dakle, ovo je ozbiljno u sprovođenju
zakona naznačene dvojezičnosti u opštinama RKS, gde je samo sedam % ispitanika
države reklo da opština ne izdaje dokumente prevedene na zvaničnom jeziku, ili da
postoji jasan prevod na službenim jezicima, dokumenata koji se izdaju od opština. Dok
93% tvrdi da se dokumenti izdaju na službenim jezicima prevedenih opština i opštine
imaju propise o upotrebi službenih jezika.
Godina Uk. N % O % S % V %
2009 20 5 43 11 126 32 204 52
2011 0 0 6 7 18 21 63 72
67
Grafikon br. 54. Uporedni
prikaz kapaciteta za
upotrebu službenih
jezika.
U odnosu na 2009,
kapacitet za korišdenje
službenih jezika je
postavljen na 20%, sa
trendom od 14,5%.
Opštine treba da stvore
mehanizme da se ispravi puna primena zvaničnih jezika u njihovoj administraciji.
69
7. ZAKLJUČCI
Jedan od glavnih ciljeva procene kapaciteta je da izmami presude o stvarnom stepenu
kapaciteta u opštinama u Republici Kosovo, na osnovu sistematskog prikupljanja i
obrade podataka informacija da se utvrdi stepen ostvarivanja onoga što je planirano. Za
procenu i merenje isključivo ako ima nešto što je zasnovano na referentnoj kamatnoj
stopi na osnovu ispitivanja koja pokazuju stvarne razmere takve procene. U tom cilju
smo imenovali kao referentnog kriterijuma za procenu kapaciteta rezultata u 2009,
pravni okvir koji reguliše odgovarajude oblasti vrednovanja i monitoring izveštaja.
Prema obradi podataka u 2011 i porededi ih sa rezultatima iz 2009, možemo izvudi
zaključke o stvarnom stepenu kapaciteta u opštinama kao što sledi:
1. Opštine su uspele da izgrade i razviju svoje sposobnosti na srednjem nivou da
sprovedu svoje poverene i prenete nadležnosti. Ispitanici i iz drugih dokumenata
sugeriše nam se pravni okvir, opštinski budžet, ljudski resursi i uslovi rada su
najvažniji faktori koji utiču na uspeh ili neuspeh administracije opštine.
2. Uspeh u vršenju ovlašdenja i odgovornosti uloge opština ima kapacitet opštinskih
skupština. Sposobnosti administracija i opštinski izvršni uticaj na vršenje
opštinskih skupština, ali i kapacitet opštinskih skupština utiče na rad opštinske
administracije. Veliki broj radnih mesta uprave zavise od kapaciteta opštinskih
skupština da usvoji odluke u skladu sa zakonom, propisom, rada opštinskih
statuta, planova i regulatornog razvoj, budžeta i drugih akata od značaja za
funkcionisanje opštine.
3. Opšta analiza podataka ukazuje na to da trenutni kapacitet opština produžen
boravak na četiri nivoa, sa niskom 8%, na osnovnom nivou (osnovni) 23%,
srednjem nivou 41% i visok nivo od 28%. Možemo redi da je kapacitet opština
ocenjenih u ovom izveštaju one koje dominiraju srednji nivo i povezani su na
visokom i osnovnom nivou. Ovo je dovoljno da ispune svoje obaveze prema
građanima, ali ne dovoljno da obezbedi kvalitetne usluge građanima Republike
Kosova i trebalo bi više raditi na izgradnji i razvoju.
4. Pravna infrastruktura izgleda da de da bude jedan od ključnih faktora u svojstvu
opštinama da iskoriste ovlašdenja i odgovornosti. Analiza podataka pokazuje da
70
postoji konsolidovanoj osnovi pravne infrastrukture obezbeđuje MALS i
relevantna resorna ministarstva i Kabinet premijera, ali ne moraju uvek da završe
svoj razvoj, a posebno u njihovoj harmonizaciji, jer smatraju da broj drugih
zakona i propisa ostaju u konfliktu i proizvode negativne efekte ili pravna pitanja
o radu opština. Primeduje se, takođe nezadovoljavajudi kvalitet zakonske
infrastrukture, koja ne stvori sveobuhvatan okvir pravnih mehanizama za
otklanjanje pravnih praznina, koje ostaju kao glavni izvor prepreka rada.
Nedovoljni kapaciteti za sprovođenje zakona i drugih pravnih akata, čak i one
koje se odobravaju u skupštinama opština, drugi problem se utvrdi da je od
suštinske važnosti u razvoju kapaciteta u opštinama.
5. Radni uslovi u vedini opština nisu dobri. Neke opštine imaju i opštinske prostorije
koje se nalaze u privatnim zgradama, iznajmljivanje, značajan broj njih (58%) nije
imalo dovoljno prostora i vozila za službeni efikasan rad. Računarska oprema sa
zaposlenima nije dobra, korišdenje programa Ofis iz dela osoblja je veoma dobra,
ali su kapaciteti za jedan broj njih, gotovo 25%, prilično ograničeni, posebno
starije zaposlene.
6. Upravljanje ljudskim resursima se formalno obavlja u skladu sa zakonskim i
profesionalnim principima. Vedina opština ima iskustvo LJR u administrativnim
poslovima, motivisani su da reše probleme i postignu uspeh na poslu, spremni da
preuzme druge odgovornosti, samo-obuke za rad i nisu veoma zavisni od
njihovog supervizora. U međuvremenu, prema indirektnim informacijama,
prikupljenih iz raznih sastanaka sa opštinskim zvaničnicima, ispostavlja se da ima
dosta zaposlenih koji nisu kvalifikovani za posao koji obavljaju, ne ignorišu se
zakonske procedure za njihovo zapošljavanje, zapošljavanje se vrši na osnovu
porodičnih, političkih veza, sistematizacija se vrši neprofesionalno, nije uvek sve
vreme pravi čovek na pravom mestu, a ne dobar opis radnih zadataka, posao
Ocenjivanje se vrši formalno, nema promocije LJR na osnovu rezultata rada i da
su visoko zavisni od svojih potčinjenih.
Visoka nadležnost porasla je oko 25% kao rezultat pružanja obuke iz različitih
organizacija i međunarodnih donatora, MALS, IKJA ministarstvima i opštinama.
Međutim, tu se uvek pristupa van mreže ili često fragmentirana isporuka
treninga od strane različitih organizacija za obuku. Još uvek nema jasnu listu
poslova i kvalifikacija. Takođe, još uvek nedostaje godišnji i dugoročni planovi za
izgradnju i razvoj ljudskih resursa, upravljanje postaje više tehnička nego osoblja
LJR kao rezultat ne razumeju se koncepte upravljanja ljudskim resursima
profesionalca.
71
Koncept institucionalne memorije nije poznat, a nije regulisan bilo preko
zvaničnog dokumenta. Ispitanici, njih 79% procenjuju da ovaj sistem ne postoji ili
delimično postoji i ne radi ispravno. Međutim, 21% njih procenjuju da su opštine
počele da rade i da se očuvaju kreacije i dostignuda opštine i uspostavljanje
osnove za elektronsko upravljanje podacima.
7. Planiranje, organizovanje i koordinacija opštinskih poslova se pokazala prilično
na konsolidovanom nivou, gde je 48% ispitanika podržalo ovu procenu.
Kapaciteti planiranja različitih aktivnosti u opštini poboljšani su na 12% u odnosu
na 2009, a posebno lokalnih ekonomskih razvojnih strategija sa 72%,
urbanističkog plana sa planom 73% sa 64% regulatornih standarda za kontrolu
izgradnje 65%, ali ostaje izazov za izgradnju opštinskih kapaciteta za
implementaciju, monitoring i izveštavanje o realizaciji planova. Anketirani su
procenili da se opština konsolidovala sa dovoljno kapaciteta da odredi prioritete
opštine (81%), dok sa druge strane nisu izgradili kapacitet za upravljanje
institucionalne memorije.
Organizacija ljudskih resursa, radova i koordinacija aktivnosti u opštinskoj
instituciji zabeležila je značajan porast, ali je i dalje ispod prolaznog proseka. Iako
je povedan kapacitet koordinacije, još uvek ima problema u horizontalnoj
saradnji između opštinskih odeljenja sa poslovnom zajednicom i civilnog društva.
Takođe, protok informacija je napravio značajan napredak sa uvođenjem
informacionih tehnologija i programima koje finansira MALS, ali u mnogim
opštinama i dalje postoje problemi.
8. Budžet i finansijsko upravljanje opštinama je prosečno sa tendencijom da se
poboljša od 5 - 7%. Upravljanje budžetom i javnim finansijama u opštini je u
tesnoj vezi sa budžetskim projekcijama Ministarstva Finansija i SOP. Pravna
infrastruktura i smernice isprave koje izdaje Ministarstvo Finansija, pomažu
opštinama za bolje upravljanje javnim novcem.
Opštinske uredbe za upravljanje opštinskim prihodima su omogudili
menadžmentu da izgradi kapacitete opština u prihodima. Naplata poreza i
opštinskih taksi za različite poslovne aktivnosti, građevinskih dozvola, poreza na
imovinu, promenu namene poljoprivrednog zemljišta, naknada, komunalije, itd.
doprineli su povedanju opštinskih sopstvenih prihoda. Ovaj nalaz podržava 91%
ispitanika opštinskih. Loše stanje se nalazi u razvoju turizma, koji još uvek nema
planove i odgovarajudu infrastrukturu za razvoj turizma. Nabavka upravljanja i
interne kontrole nije zadovoljavajudeg nivoa sa trendom poboljšanja od 10%.
72
Ostaju izazov za opštine da se proceni kapacitet i poravnavanje zahtevima i
prioritetima opština sa budžetskim projekcijama MF, poljoprivredno zemljište i
upravljanje ruralnog razvoja i turizma, naročito ekoturizam i građevinskih baza
podataka za poslovanje i aktivnosti Raznih NVO, donatora i organizacija obuke.
9. Pružanje usluga građanima nije na željenom nivou, u odnosu na 2009, bilo je
manje napretka, ali ne i dovoljan. Kapacitet ove oblasti ima prosečan nivo
procene 2011, 32%.
Kapaciteti za pružanje obrazovanja građanima su još uvek na osnovnom nivou.
Postoje problemi sa dovoljno školskog prostora kao rezultat migracije
stanovništva grada sela, pravila škole odobriti i sprovoditi u neregularnom način,
još uvek ima nekvalifikovanih nastavnika i predaju dva ili više predmeta (26%
ispitanika), nastavnici nisu licencirani za svoj rad u obrazovanju, nije u potpunosti
implementiran nova nastavna metoda, učenik nastavnik odnos je 17,3, dok je
nivo uspeha i dalje na granici donošenja.
U oblasti kulture su istaknuta poboljšanja i obeležene su otišli od osnovnog nivoa
do srednje nivoa sa rastudim trendom 10,6%. Osnivanje još uvek nije dovoljno da
se obezbedi normalan razvoj kulturnog i sportskog života mladih u opštini, glavni
problemi predstavljeni u mogudnosti razvoja projekta atraktivnim za mlade i
lošoj finansijskoj podršci.
Pružanje zdravstvenih usluga je takođe bio ograničen poboljšanje sposobnosti,
da zadovolji prosečni nivoa usluga. CPM ne nudi dovoljno zdravstvenih usluga, ali
imaju dovoljno prostora i mogudnosti za pružanje redovnih zdravstvenih usluga.
Zdravstveno osoblje je uglavnom kvalifikuje za mrežu CPM još uvek nije razvijena
njihovom punom kapacitetu. Opštine ne kontrolišu privatne institucije rade
bolje. Pružanje socijalnih usluga ne izgleda da imaju poteškoda u odsustvu
ljudskih kapaciteta, ali njihov nivo isporuke nije zadovoljavajudi.
Sposobnost da pružaju javne usluge, uglavnom isporučuju preko javnih
preduzeda koji pokrivaju više od jedne opštine. Iako vedina opština su postavili
sve organe za uspešno upravljanje javnim preduzedima broj njih 37%, nisu u
izgradnju mehanizama za pravilno upravljanje javnim preduzedima, a kao
rezultat toga, građani se ne nude redovno i sa kvalitetnim uslugama za
snabdevanje vodom za pide, prikupljanje i upravljanje otpadom i otpadnim
vodama. Opštine nemaju odgovarajudi broj vatrogasaca u odnosu na populaciju,
a nemaju odgovarajuda sredstva i opremu.
Opštine imaju jasne planove za regulisanje javnog prevoza, LJR imaju dovoljno
snage da se proceni razvoj javnog prevoza i prevoza ljudi uradili od ovlašdenih
73
firmi. Održavanje ulica i javnih prostora je srednji nivo poboljšanja ima
tendenciju da uspori.
Kapacitet ljudskih prava se konsoliduju u svim procenjenim oblastima. Najvedi
broj ispitanika 67%, su procenili da su jedinice za ljudska prava u svojim
opštinama imaju jasne sisteme za njihovo učešde u donošenju odluka i da su ove
jedinice usklađene sa ostalim komunalnim strukturama, međunarodnim i NVO.
Ova oblast je porasla za 7% u poređenju sa 2009 izveštaja, ali značajan broj
opština, 16% imaju problema u operacionalizaciju ove oblasti i da se odluke
uglavnom uzimaju na licu mesta ili čak često ne sprovode potpuno.
Nedostatak standarda i drugih indikatora za merenje napretka rada u
implementaciji strateških planova i projekata da služi građanima, predstavlja
prepreku više tačnu procenu kapaciteta. MALS radi izuzetno vredan rad,
instalirala je sistem za video i audio tehnologije uređaja, da prati zakonitost rada
skupština opština, dok inspekcija vrši se od strane opštinskih inspektora i onih
resornih ministarstava u odgovarajudim oblastima. Iako su mere su veoma važni
u tom smislu je i dalje veliki posao dovođenja u željeni položaj u procesu
sprovođenja zakona.
Generalno možemo redi da su ispitanici prilično pravo ocenili i nisu imali logičku
kontradikciju polja u drugu i iz određene aktivnosti na drugu, ali u nekim slučajevima
kontradiktorne ocene se primeduje kada se specifična oblast visoko ocenila a druga
oblast u vezi sa siromašnima i obrnuto procenjuje. Takođe je navedeno da su ispitanici
generalno vrednuju više od stvarne situacije posmatrani sa drugim zvaničnim izveštajima
nezavisnih, poput izveštaja generalnog revizora (2010). Posebno nepridržavanje je u
finansijsko upravljanje i interna revizija. To pokazuje da je rad i upravljanje
informacijama u opštinskom administrativnom sistemu i dalje dobro radi, ili su odgovori
dati toliko subjektivni.
Analiza podataka pokazuje da kapacitet različitim oblastima leže uglavnom procenjuje
na dva glavna stuba: osnovni nivo mogudnosti, zajedno sa onima niskog stepena, koji je
potreban brz intervenciju da povedaju svoje kapacitete srednjeg obima, povezan sa
visokim, izračunata kao drugom nivou prioriteta ili da bude obrađena na osnovu duži
rok.
74
Tab. 1. Lista prioriteta prvog reda i drugog reda u %
Specifične oblasti kapaciteta Nivo 2009
2011 Nivo
Razlika
Prioriteti prvog reda
Privatna zdravstvena nega NO 51% 50% NO 1%
Vatrogasna služba NO 58% 51% NO 7%
Mehanizmi za primenu uredbe inspekcije izgradnje NO 59% 56% NO 3%
Fizička infrastruktura NO 62% 57% NO 5%
Razvoj turizma NO 52% 69% NO 17%
Prioriteti drugog reda
Column1
Planovi za zaštitu sredine NO 59% 50% SV 9%
Centri kulture, omladine i sporta NO 78% 54% SV 24%
Međuopštinska saradnja NO 56% 57% SV 1%
Poljoprivredno zemljište SV 54% 57% SV 3%
Glavni centri porodične medicine NO 56% 61% SV 5%
Socijalne i porodične usluge NO 56% 61% SV 5%
Upravljanje performanse SV 54% 62% SV 8%
Vodovod, kanalizacija i otpad SV 50% 62% SV 12%
Politike i godišnji planovi kulture, omladine i sporta NO 52% 63% SV 11%
Finansijska podrška za kulturne aktivnosti NO 52% 63% SV 11%
Opštinska Javna Preduzeda NO 61% 63% SV 2%
Regulatorni planovi SV 55% 64% SV 9%
Institucionalna memorija NO 55% 65% SV 10%
Izgradnja i standardi inspekcije NO 55% 65% SV 10%
Uredbe škola SV 70% 66% SV 4%
Upravljanje javnom opštinskom imovinom SV 57% 67% SV 10%
Opštinska jedinica za ljudska prava SV 60% 67% SV 7%
Reagovanje na hitne slučajeve SV 54% 68% SV 14%
Opštinski javni prevoz i licenciranje NO 53% 68% SV 15%
Upravljanje ljudskim resursima NO 54% 69% SV 15%
Predškolsko obrazovanje NO 53% 69% SV 16%
Osnovno i srednje obrazovanje SV 54% 71% SV 17%
Profesionalci zdravstvene nege SV 66% 71% SV 5%
Održavanje lokalnih puteva NO 54% 71% SV 17%
75
Strategija za lokalni ekonomski razvoj SV 59% 72% SV 13%
Razvojni urbani plan SV 54% 73% SV 19%
Informativna tehnologija SV 74% 74% SV 0%
Nastavno osoblje SV 66% 74% SV 8%
Procedura za izmenu primene zemljišta SV 69% 76% SV 7%
Saradnja unutar i van opštine SV 64% 77% SV 13%
Interni revizor SV 71% 77% SV 6%
Transparentnost i objavljivanje dokumenata SV 74% 78% SV 4%
Načela kodeksa ponašanja u nabavci SV 72% 80% SV 8%
Opštinske strukture za zajednice i povratak SV 79% 80% SV 1%
Određivanje prioriteta projekata SV 70% 81% SV 11%
Godišnje planiranje nabavke SV 64% 81% SV 17%
Srednjorodni okvir potrošnje SV 55% 82% SV 27%
Zakon o lokalnim finansijama SV 77% 83% SV 6%
Planiranje budžeta SV 80% 83% SV 3%
Sopstveni prihodi SV 81% 83% SV 2%
Okvir za donošenje odluka za pitanja manjina SV 86% 84% SV 2%
Mehanizmi za prilaganje žalbi građana SV 77% 91% SV 14%
Zvanični jezici SV 84% 93% SV 9%
Column1 Column
2
Nivo kapaciteta nizak i osnovni NO
Column1 Column
2
Nivo kapaciteta srednji i visoki SV
8. PREPORUKE
76
Nalazi iz analize podataka i ukupne procenu kapaciteta u opštinama, pokazuju da
opštine imaju potrebu za pružanje ukupne podrške institucionalnih kapaciteta u
procenjenim oblastima. Ukupna procena identifikuje opšte treba da pruži podršku
opštinama na osnovu liste u tabeli. 1 i u tabeli. 2. To ne znači da sve opštine treba da
pomogne u istoj oblasti da proceni, ali vedina njih zasniva na procentu oni treba da budu
podržani, tako da je kapacitet datoj oblasti treba da ide od niskog nivoa i osnovnom
nivou srednje i visokog. U ukupnoj proceni kapaciteta izdaje se podržana potreba
specifičnim oblastima za svaku opštinu u dokumentu i u drugom slučaju.
Ovaj izveštaj evaluacije de biti predstavljen i raspravljade se sa opštinama,
ministarstvima, organizacijama i raznim međunarodnim donatorima da ih obavesti o
nalazima ocenjivanja i organizovanje opština pruža institucionalnu podršku za osnivanje
i razvoj trajnog kapaciteta. Opštinski pomod de biti ponuđen u organizaciji institucija
Republike Kosova, blagovremeno prema planu obuke i delovanja. Razmislite da MALS u
saradnji sa MJU i IKAP i raznih donatora, de pružiti pomod u organizovanju ključne
institucionalne podrške za izgradnju kapaciteta u opštinama. Opštine takođe moraju da
preuzmu inicijativu da se napravi periodični pregled i procene dodatnih kapaciteta u
skladu sa prirodom teškodama na koje nailaze u svom svakodnevnom radu. Zahteva
institucionalnu podršku od centralnih institucija za one oblasti gde ne mogu da se
pokrivaju.
Na osnovu zaključaka izvedenih iz sveobuhvatnog izveštaja, slededi preporuke navedene
za oblasti koje se ocenjuju sa nedovoljnim kapacitetima za normalan razvoj opštinske
aktivnosti. Ove preporuke se najbolje smatrati prioritetima za izgradnju i dalji razvoj
kapaciteta u opštinama. Ukupna poruka preporuka uključuje tri glavna organizaciona
nivoa: izgradnju i razvoj kapaciteta za samo-upravljanja, upravljanja i drugih zaposlenih
upravljanja radom. Ovo uključuje preporuke za stvaranje efikasne i efektivne
administrativne podrške vladine odluke o broju i strukturi zaposlenih u opštini, državne
uprave, Zakon o državnoj upravi i drugim pratedim aktima.
Glavne preporuke:
1. Fizička infrastruktura opština. Od ukupno 147 ispitanika, 62% njih smatra da
opštine nemaju dovoljno fizičkog prostora i prevoznih sredstava za prevoz
službene svrhe. Opštine i centralne institucije treba da dele sredstva za stvaranje
neophodnog prostora za individualni i timski rad zvaničnika u opštini, uređaja sa
potrebnim alatima da rade, čime se stvara neophodan prostor za prijem građana
i pružanje kvalitetnih usluga i Uređaj sa dovoljnim brojem službenih vozila za
uspešno obavljaju službene dužnosti.
77
2. Obrazovanje, kultura. Omladina i sport. Specifične oblasti u polju, Centri za
kulturu, omladinu i sport, se vrednuje po nižem kapacitetu (78%) od svih drugih
oblasti. Stoga, opštine moraju da počine više na razvoju planova za razvoj
kulture, omladine i sporta, da dele sredstva za obnovu, popravku i izgradnju
Centra za kulturu, omladinu i sport, da podrže projekte i programe za razvoj
kulturnih delatnosti, omladine i sporta, kroz proširenja mreže biblioteka,
obogadujudi ih sa dalekim sredstava za knjige, stvara neophodan prostor za
čitanje itd. Podrška različite grupe mladih ljudi da se uspostavi kulturna
udruženja, obrazovne i muzički razvoj u svom sportu posebno masovno, tako da
mladi ljudi vežbaju svoje talente kroz ove mogudnosti, koje de uticati na u
izbegavanju potencijalno devijantno ponašanje i socijalni problemi. Takođe, na
nivou predškolskog stepena treba preduzeti u cilju poboljšanja fizičke
infrastrukture, naročito u velikim opštinama, gde se ocenjuje njihovo odsustvo,
za zakonodavstvo da se stvori licenciranje svojih aktivnosti, a izdvajaju sredstva
neophodna za opremu i održavanje, tako da obrazovni proces biti sproveden sa
najvišeg kvaliteta.
3. Javne službe. U ovoj oblasti se procenjuje sa niskim kapacitetom od ovih
specifičnih oblasti: Opštinska javna preduzeda, vatrogascima, izgradnju i
održavanje lokalnih puteva, javni prevoz, vodovod, kanalizacija i otpad. Opštine
bi trebalo da osnuje Upravni odbor, gde nisu osnovana još, napravi im
funkcionalnu i Opštinski odbor akcionara, imenuje zvaničnike javnih preduzeda
do Upravnog odbora, a izdaje i sprovodi ispravno regulisanje javnog preduzeda
performanse. Protivpožarna zaštita treba obezbediti odgovarajude alate i završio
potreban broj ljudi u vatrogasaca da obavlja rad u skladu sa zakonom. Opštine
treba da preduzmu neophodne mere, alokacija budžeta i ljudskih resursa
potrebnih za izgradnju i održavanje lokalnih puteva i javnih prostora. Da se
izgradi održiv sistem za pradenje i ocenjivanje kvaliteta održavanja puteva i javnih
prostora. Razviti planove koji važe za regulisanje javnog prevoza, na osnovu
saobradajnih potreba, i da licencira sve ostale kompanije prevoza. Uspostaviti
mehanizme za upravljanje saglasnosti raspored i eliminisanja gradski saobradaj i
bezbedan transport ljudi. Opštine takođe treba da izgradi neophodne
administrativne mehanizme, stručnih i budžet da obezbedi dovoljnu i kvalitetnu
vodu za svoje građane, otpadnim vodama, što predstavlja segment
problematično i skupo, i upravljanja čvrstim otpadom. Administrativni važe za
78
upravljanje otpadom, koji obuhvata izgradnju kapaciteta u opštinama da ih
sprovode.
4. Zaštita životne sredine. To je jedna od oblasti koja je ocenjena kao veoma nisko
od strane ispitanika i opštine treba da ubrza procedure za odobravanje akcionih
planova za zaštitu životne sredine, jačanje profesionalnih sposobnosti ljudskih
resursa i sredstava potrebnih za sprovođenje planova za zaštitu životne sredine.
Smatrano od prioriteta opštine i zaštite životne sredine u svim oblastima koje ste
ocenili da su niskog kapaciteta. Takođe, sarađuju sa izgradnjom kapaciteta za
promociju i razvoj turizma u Vašoj opštini i posebno ekoturizam. To de povedati
kapacitet za ekonomski razvoj opštine.
5. Međuopštinska saradnja. Postoji mnogo zajednički radova takve saradnje
između opština koja nije zapravo dobra. Opštine bi trebalo da izgrade normativni
mehanizam koji bi regulisao ovaj proces, da izgradi administrativne kapacitete i
fizičke sastanke i redovan rad planiranja zajedničke odluke i dogovore sa
uzajamne obaveze, kao i primena njihov bolji zajednički razvoj.
6. Upravljanje ljudskim resursima. Iako je napredak postignut u upravljanju
ljudskim resursima, međutim nivo nadležnosti da isporuči kvalitetne usluge je još
uvek veoma nizak. Opštine treba da stvore profesionalnu sposobnost, da
zapošljavaju osoblje u skladu sa potrebama profesionalnih veština i obuke
traženja zadatka posla, kreirajte kapaciteta za obuku i tekudi razvoj ljudskih
resursa u opštini, na osnovu planova za obuku i profesionalni razvoj, da
promoviše one LJR da se postigne dobar posao i u stanju su da ponude kvalitetne
usluge građanima. Da se izgradi sistem za upravljanje informacijama i njihovo
očuvanje institucionalne memorije. Da se Izgrade institucionalni mehanizme za
nadgledanje funkcionisanja sistema, koriste institucionalne memorije za procenu
performanse i donošenje ekstrakcije upravljačkih odluka i opštinskog razvoja.
7. Porodična medicina. Zdravstvene usluge zahtevaju ispunjenje najviših standarda
kada se razmatraju i bave zdravljem građana. Srednje obrazovanje u javnom
zdravlju i privatnom zdravstvenom je osnovna zahteva za mnogo vedu
posvedenost opština za poboljšanje fizičkih objekata (zgrade i oprema),
profesionalne (povedane zdravstvene usluge) i razvoja ljudskih i materijalnih
resursa. Opštine da pomogne privatne institucije, kroz administrativna uputstva,
79
da stvori uslove za njihov rad i izdavanje licenci, osnivanje i rad Komisije
zdravstvene inspekcije i merenje kvaliteta usluga u ovoj oblasti. Opština treba da
obezbedi dodatnih socijalnih usluga porodicama sa posebnim potrebama i
predmeta, da zaštite decu u nevolji, rade i nisu u mogudnosti da pohađaju
nastavu i blisko sarađuje sa raznim NVO i Saveta Instituta za socijalnu politiku.
8. Inspekcija. Opštine treba da podigne i razvije dovoljan kapacitet (mehanizme)
normativne stručnih, administrativnih i ljudskih potencijala da štite javne
prostore opštine definisanom od strane regulatornih planova. Obezbediti
dovoljan broj inspektora za sve terenu poslovanju opštine i njihovu punu
sposobnost da odbrani legitimitet relevantnih institucija u opštini.
9. Upravljanje zemljištem. Bogato poljoprivredno zemljište na Kosovu postaje
otuđeno i građevinsko zemljište. Opštine bi trebalo da povedaju kapacitete za
upravljanje poljoprivrednim zemljištem i striktno sprovode zakon i procedura za
promenu destinacije zemlje. Razviti akcione planove i mehanizme za očuvanje i
negovanje poljoprivrednog zemljišta kroz navodnjavanje i prirodnih đubriva.
Kada nisu u stanju da se brine o sebi bude pozajmljen onima koji se bave
razvojem poljoprivrede.
10. Opšta preporuka. Za izgradnju i razvoj fizičkih sposobnosti, materijalnih i ljudskih
resursa planiranje, koordiniranje, rada i saradnje, u skladu sa svim zakonima i
usvojenih planova opštine. Kreiranje mehanizama za nadzor, upravljanje,
procenu i kontrolu primene zakona i drugih akata pratedi skor, opština je
odobrila planove i instalirade davanje odgovornosti za neispunjavanja zakonskih i
administrativnih obaveza u sprovođenju opštinskih aktivnosti.
81
UPUTSTVO ZA UPITNIK
Svrha Upitnik ima za cilj prikupljanje informacija, vrednovanje i upoređivanje trenutnog nivoa sposobnosti na nivou kapaciteta u 2009, u opštinama Republike Kosovo. Izrada upitnika Ovaj tip upitnika je konstruisan sa takvim depozitom odgovora na četiri nivoa kapaciteta opštine, u skladu sa svetskim praksama. Sadržaj upitnika je podeljen na devet oblasti opštinske aktivnosti. Kroz njih cilj je da se procene menadžerske, tehničke i administrativne sposobnosti opštine. Kapacitet nivoa u upitniku na osnovu minimalnih standarda za svaki nivo je opisan u napred u odgovoru, prema ovim kriterijumima:
6. Niski (N), razvoj procesa, dinamične promene i akcije napravljene bez pratedih
dokumenata i planova. Struktura upravljanja informacijama ograničena.
7. Osnovni (O), procesi, procedure, sistemi su ponovljivi, a poznat po osoblja zbog
iskustva, ali ne i dokumentovani. Disciplina u ovim procesima verovatno nije
rigorozna, ali često pomaže u vanrednim situacijama. Nema uvek rezultata.
8. Srednji (S), definisanim procesima i dokumentovan, i procedure sa jasnim
ciljevima. Opština namerava da ih poboljša tokom vremena kroz monitoring i
osnovnu evaluaciju.
9. Visoki (V), procesi i procedure koje postoje pratila i meri kroz kvalitativne i
kvantitativne pokazatelje. Opština koristi indikatore za poboljšanje procesa i
procedura tokom vremena da se postigne održiv kvalitet usluga odnosno
ponuđenih proizvoda.
82
Ciljna grupa U ovom upitniku se u završetak trebalo da se uključe predstavnici Skupštine, direktori odeljenja, načelnik odeljenja i funkcionera različitih resora. Administracija Dati upitnik se administruje od zvaničnika MALS u saradnji sa opštinskom administracijom i zvaničnika kojeg imenuje direktor Opštinske Uprave za ovu svrhu. Službenik opštine obezbeđuje potreban prostor za broj naveden u svakoj opštini (vidi tabelu ispod) i obezbeđuje proporcionalno učešde opštinskih zvaničnika da završe sami upitnik. Ukoliko iz objektivnih razloga, učešde bude proporcionalno, poželjno je da učestvuje dat ukupan broj opštinskih službenika iz bilo kog nivoa, tako da ima preciznosti obrade informacija. Način odgovora Svaki od vas koji reaguju na takve odgovore depozita u koloni 1, 2, 3 i 4 pre svega pročitajte pažljivo, a zatim izaberite jedan od njih koji je blizu realnom stanju u organizacionoj strukturi, gde radite, bez stavova bilo kom nivou je, a zatim unesite plus (+) ili (√) tik na prazan prostor ispod odgovarajudeg odgovora kolone koji ste izabrali. Takođe, ako želite da dodate nešto što može da obeleži stranicu protiv eventualnim komentarima. Izabrani odgovor ne može promeniti i nije bilo mogude smetnje, koja čini nevažedim odgovor. Direktori i šefovi sektora i uprave, zvaničnika, odgovarajudi samo na odgovor, bavi se relevantnim delom poklopca, dok su predstavnici opštinske skupštine odgovorili na sva polja (devet oblasti). 1. Klasifikacioni kriterijumi Odbor za razmatranje MALS, je postavio kriterijume za selekciju i klasifikaciju opštinskih zvaničnika koji de učestvovati u popunjavanju ankete. Osnovni kriterijumi za klasifikaciju su:
1. U popunjavanju upitnika i prisustvuje 10% od ukupnog broja zaposlenih u
određenoj opštini;
2. Za 10 % broj zaposlenih koji de učestvovati u popunjavanju upitnika, 10% njih su
članovi skupštine opštine, 40% su šef odeljenja i direktori odeljenja (rukovodede
osoblje) i 50% su opštinski službenici;
3. Najmanji broj zaposlenih koji de učestvovati u popunjavanju upitnika, u opštini,
je 10 (u manjim opštinama), a najvedi broj je 50 (najveda opština, pogledajte
tabelu ispod).
4. Upitnik se popunjava prema oblastima, to znači da svaki opštinski zaposleni
može da odgovori na pitanja u vezi dotičnog polja, u skladu sa članom 6. ovog
uputstva, osim poslanika koji odgovore na upitnik ispunjavaju u potpunosti.
83
5. U ispunjavanju upitnika de prisustvovati najmanje 9 rukovođa i opštinski
zvaničnici (barem po 1 za svako od 9 polja) i 1 član skupštine;
6. Direktori i službenici relevantnih odeljenja da odgovore na pitanja vezana za
polja, kao što su:
a. Direktor, rukovodioci sektora i upoznati zvaničnici administracije
ispunjavaju odgovore u polju I.
b. Direktor, rukovodioci sekcije i službenik Direkcije za obrazovanje, kulturu,
omladinu i sport kompletiraju odgovore na polju br. II.
c. Direktor, načelnici sektora i službenici u Odjeljenju za poljoprivredu,
šumarstvo i ruralni razvoj u oblasti ispunjavaju odgovore u polju br. III.
d. Direktor, načelnici sektora i službenici u Odjeljenju za privredu i finansije
susret na terenu nema odgovora na polju IV i na polju br. V.
e. Direktor, šefovi sekcija i službenici Ministarstva zdravlja i socijalnog
staranja u oblasti ispunjavaju nikakve odgovore na polju br. VI.
f. Direktor, rukovodioci sektora i službeni Zvaničnici iz Odeljenja ispunjavaju
odgovore za javnost na polju br. VII.
g. Direktor, načelnici odeljenja i službenika Direkcije za urbanizam
ispunjavaju odgovore u polju br. VIII, i
h. Jedinica za ljudska prava ispunjava odgovor u polju IX.
84
Tab. 1. Prikaz tabele klasifikacije opštinskih službenika
Br
Opština
Uku
pn
o
op
štin
skih
ra
dn
ika
Uku
pn
o
inte
rvju
iran
i ra
dn
ika
Čla
no
vi
sku
pšt
ine
(10
%)
Ru
kovo
ded
e
oso
blje
(4
0%
)
Zvan
ičn
ici
(50
%)
1 Dečani 120 12 2 4 6
2 Dragaš 142 14 2 5 7
3 Uroševac 284 28 3 11 14
4 Kosovo Polje 142 14 2 5 7
5 Glogovac 120 12 2 4 6
6 Đakovica 288 29 3 12 14
7 Gnjilan 317 32 3 13 16
8 Đeneral Jankovid
46 10 1 4 5
9 Istok 157 15 2 6 7
10 Junik 52 10 1 4 5
11 Kačanik 127 13 2 5 6
12 Kamenica 221 22 2 9 11
13 Klina 134 13 2 5 6
14 Leposavid 0 0 0 0 0
15 Lipljan 196 20 2 8 10
16 Mališevo 144 14 2 5 7
17 Mamuša 39 10 1 4 5
18 Mitrovica 314 30 3 12 15
19 Novo Brdo 58 10 1 4 5
20 Obilid 85 10 1 4 5
21 Ped 276 28 3 11 14
22 Podujevo 234 20 2 8 10
23 Priština 721 50 7 28 35
24 Prizren 347 35 4 14 17
25 Orahovac 155 15 2 6 7
85
26 Srbica 196 20 2 8 10
27 Suha Reka 155 15 2 6 7
28 Štrpce 79 10 1 4 5
29 Štimlje 75 10 1 4 5
30 Vitina 176 18 2 7 9
31 Vučitrn 233 20 2 8 10
32 Zubin Potok 0 0 0 0 0
33 Zvečan 0 0 0 0 0
34 Gračanica 60 10 1 4 5
35 Klokot 50 10 1 4 5
36 Parteš 30 10 1 4 5
37 Ranilug 43 10 1 4 5
Ukupno 5816 599 65 244 290
86
Tab.2. Prikaz tabele planiranih učesnika na ispunjenju upitnika prema dotičnim poljima
Br
Opština
Uku
pn
o
Čla
no
va
sku
pšt
ine
Ad
min
istr
acij
a i o
sob
lje
Ob
razo
van
je,
Ku
ltu
ra, O
. S
Po
ljo
pri
vre
da
, Š. R
. R
Eko
no
mij
a,
Fin
ansi
je i
bu
dže
t
Zdra
vstv
o i
soci
jaln
o
do
bro
stan
je
Javn
e u
slu
ge
Urb
aniz
am
Lju
dsk
a p
rava
1 Dečani 12 2 1 1 1 2 1 2 1 1
2 Dragaš 14 2 1 1 2 2 2 2 1 1
3 Uroševac 28 3 3 3 3 4 3 4 3 2
4 Kosovo Polje
14 2 1 2 1 2 2 2 1 1
5 Glogovac 12 2 1 1 1 2 1 2 1 1
6 Đakovica 29 3 3 4 3 4 3 4 3 2
7 Gnjilan 32 3 4 4 3 5 3 4 4 2
8 Đeneral Jankovid
10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
9 Istok 15 2 2 1 2 3 1 2 1 1
10 Junik 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
11 Kačanik 13 2 2 1 1 2 1 2 1 1
12 Kamenica 22 2 3 2 3 4 2 3 2 1
13 Klina 13 2 2 1 1 2 1 2 1 1
14 Leposavid 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
15 Lipljan 20 2 3 2 2 3 2 3 2 1
16 Mališevo 14 2 2 1 2 2 1 2 1 1
17 Mamuša 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
18 Mitrovica 30 3 4 3 3 4 3 4 4 2
19 Novo Brdo 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
20 Obilid 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
21 Ped 28 3 4 3 3 4 3 3 3 2
22 Podujevo 20 2 3 2 2 3 2 3 2 1
23 Priština 50 7 7 6 6 8 4 6 4 2
24 Prizren 35 4 4 3 4 5 4 4 5 2
87
25 Orahovac 15 2 2 1 2 3 1 2 1 1
26 Srbica 20 2 3 2 2 3 2 3 2 1
27 Suha Reka 15 2 2 1 2 3 1 2 1 1
28 Štrpce 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
29 Štimlje 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
30 Vitina 18 2 3 1 2 3 2 2 2 1
31 Vučitrn 20 2 3 2 3 3 2 2 2 1
32 Zubin Potok
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
33 Zvečan 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
34 Gračanica 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
35 Klokot 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
36 Parteš 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
37 Ranilug 10 1 1 1 1 2 1 1 1 1
Ukupno 599 69 74 59 65 98 58 76 59 41
88
DODATAK 2.
UPITNIK
O PROCENI KAPACITETA OPŠTINE U OBLASTIMA SOPSTVENIH
I POVERENIH NADLEŽNOSTI
OPŠTINA: _____________________
Molimo Vas, unesite opštinsku organizacionu strukturu kojoj pripadate:
Član Skupštine Opštine
Direktor Direkcije za __________________________________________________
Šef Odeljenja Direkcije za ___________________________________________
Službenik Direkcije za ___________________________________________________
Skradenice SOP : Srednjoročni Okvir za Potrošnju OJP : Opštinska javna preduzeda MF : Ministarstvo Finansija OCPM : Opštinski centar porodične medicine AKO : Asocijacija Kosovskih Opština JLJPO: Jedinice za ljudska prava u opštini
90
I. ADMINISTRACIJA I OSOBLJE
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1.Mehanizmi za podnošenje žalbi građana protiv izvršnih i administrativnih odluka.
Nema mehanizma za podnošenje žalbi protiv izvršnih i administrativnih odluka.
Nema punih mehanizama za podnošenje žalbi protiv izvršnih i administrativnih odluka. Postupak nije jasan i obično se ne podonose žalbe.
Postoje mehanizmi za podnošenje žalbi protiv izvršnih i administrativnih odluka. Postupak je jasno definisan, ali se žalbe ne uzimaju u obzir svaki put i ne obradaju se odgovarajudim instancama.
Postoje mehanizmi za podnošenje žalbi protik izvršnih i administrativnih odluka. Postupak je jasno definisan i strukturiran. Žalbe se svaki put uzimaju u obzir i obradaju se odgovarajudim instancama.
Izaberi odgovor
2. Saradnja i koordinacija unutar i van opštine.
Nema saradnje, koordinacije i sastanaka sa drugim opštinskim direkcijama i ministarstvima, građanskim društvom i članovima zajednice biznisa.
Ima saradnje i koordinacije sa drugim opštinskim direkcijama i ministarstvima, građanskim društvom i zajednicom biznisa. Ova saradnja i koordnicija je niska, sa povremenim sastancima prema potrebi. Nema jasno definisanog dnevnog reda.
Ima saradnje i koordinacije sa drugim opštinskim direkcijama i ministarstvima, građanskim društvom i zajednicom biznisa. Ova saradnja se odvija preko redovnih sastanaka, gde se vodi zapisnik koji se distribuira. Dnevni red sastanaka je jasno definisan.
Ima saradnje i koordinacije sa drugim opštinskim direkcijama i ministarstvima, građanskim društvom i zajednicom biznisa, i u punom je skladu sa principima dobrog upravljanja. Ova saradnja se odvija preko redovnih sastanaka, gde se vodi zapisnik koji se distribuira i aktivnosti se
91
nadgledaju. Opština sprovodi javno-privatno partnerstvo.
Izaberi odgovor
3. Transparentnost, Objavljivanje dokumenatacije
- Nema pristup u dokumentaciji i dokumentacija se ne objavljuje. - Ima ozbiljnog nedostatka u procesu objavljivanja opštinskih odluka i dokumenata. - Dokumenti se ne prevode u svim jezicima. - Ne postoji jednolik proces za klasifikovanje dokumenata za javnost i za pristup od
- Pristup dokumentima i njihovo objavljivanje se vrši samo u nekim slučajevima. - Procedura za objavljivanje opštinskih odluka i dokumenata nije jasno definisana. - Dokumenti se prema potrebi prevode na svim jezicima. - Ne postoji jednolik proces za klasifikovanje dokumenata za javnost i za pristup od strane građana.
- Pristup dokumentima i njihovo objavljivanje se vrši redovno. - Postoji procedura za objavljivanje opštinskih odluka, ali, ona je jako slaba ili se ne poštuje.
- Pristup dokumentima i njihovo objavljivanje se vrši na profesionalan način. - Procedura za objavljivanje opštinskih odluka i dokumenata je jasno definisana i poštuje se od svih.
92
strane građana.
Izaberi odgovor
4. IT - računari, programi, mreža i e-mail.
Ograničena upotreba računara i druge tehnologije u svakodnevnim aktivnostima. Mala ili nikakva upotreba infrastrukture IT tehnologije od strane zaposlenih.
Dobra računarska infrastruktura u glavnim opštinskim kancelarijama, ali ograničena u drugim mestima van glavnih kancelarija. Zajednička upotreba opreme je uobičajna. Zadovoljavajuda upotreba infrastrukture Informativne Tehnologije od strane zaposlenih. .
Solidna infrastruktura računara i računarskih programa, sa lakim pristupom od strane rukovodstva i osoblja opštine. Nema zajedničke upotrebe opreme, ili ima jako malo. Velika upotreba infrastrukture informativne tehnologije od strane opštinskih zvaničnika, što doprinosi povedanju efikasnosti.
Infrastruktura tehnologije je napredna, sa punim mrežama i mnogobrojnim novim računarskim programima. Celo osoblje ima individualan pristup i imaju elektronsku poštu. Informativna Tehnologija se redovno upotrebljava od strane celog osoblja, efektivna je i suštinska za povedanje efikasnosti.
Izaberi odgovor
5. Fizička infrastruktura: zgrada, kancelarijski prostor i vozila
Neadekvatna infrastruktura, koja utiče na smanjenje efektivnosti i efikasnosti (Na primer: nepovoljna lokacija za građane i zaposlene, nedovoljan ličan prostor, nema prostora
Fizička infrastruktura se može dobro prilagoditi važnim neposrednim potrebama opštine. Neka poboljšanja mugu da mnogo pomognu u povedanju efektivnosti i
Potpuno adekvatna infrastruktura za trenutne potrebe opštine. Infrastruktura ne predstavlja prepreku za efektivnost i efikasnost (Na primer: lokacije su povoljne za građane i zaposlene,
Fizička infrastruktura dobro prilagođena trenutnim i bududim potrebama organizacije. Dobro namenjena infrastruktura i procenjena za povedanje efektivnosti i
93
za timski rad i nema mogudnosti za prevoz).
efikasnosti (Na primer: u kancelariji nema prostora za timski rad, nema mogudnosti za poverljive razgovore i radnici moraju da zajedno upotrebe stolove i vozila).
dovoljan prostor u kancelarijama za individualan i timski rad, ima mogudnosti za poverljive razgovore i ima mogudnost prevoza za zvanične sastanke).
efikasnosti organizacije. (Na primer: veoma povoljna lokacija za građane i zaposlene, dovoljan prostor za timski rad, proširena infrastruktura povedava interakciju osoblja. Ima dovoljan broj vozila).
Izaberi odgovor
6.Institucionalna memorija – Upravljanje znanjem
Ne postoji definisan sistem za izgradnju znanja i veština i njihovu dokumentaciju izgrađenu unutar opštine.
Postoji definisan sistem u nekoliko oblasti, ne sveobuhvatne za prihvatanje i dokumentaciju znanja i veština izgrađenih unutar opštine. Sistemi su poznati samo za neke zvaničnike i retko se upotrebljavaju.
Dobro dizajnirani sistemi za glavne oblasti. Sistemi nisu sveobuhvatni. Sistemi su poznati za vedinu zvaničnika opštine i često se upotrebljavaju.
Dobro dizajnirani sistemi, lako se upotrebljavaju, sveoguhvatni su, za prihvatanje, dokumentaciju, i i širenje znanja unutar opštine u svim relevantnim oblastima. Celo osoblje je svesno ovih sistema, ima znanje za njihovu upotrebu i često ih upotrebljava.
Izaberi odgovor
94
7. Merenje performanse Godišnja i 6 mesečna procena rada zaposlenih
Ograničeno merenje i pradenje performanse. Performansa se ocenjuje preko slučajnih dokaza. Direkcija prikuplja ad hoc i samo malo podataka o aktivnostima.
Delimično se meri performansa i napredak se prati. Organizacija redovno prikuplja solidne podatke o aktivnostima i rezultatima.
Performansa se meri i napredak se prati na različite načine, nekoliko puta godišnje sa raznovrsnim indikatorima.
Postoji dobro razvijen sistem, sveobuhvatan i integrisan, koji se redovno upotrebljava za merenje performanse opštine. Mali, jasan, merljiv, ključan i značajan broj indikatora performanse.
Izaberi odgovor
8. Upravljanje ljudskim resursima – Osoblje u celini; Zavisnost od nadzornika.
Izabrano osoblje od uskog spektra iskustva iz prošlosti. Ograničeno interesovanje i sposobnosti za trenutan položaj. Male sposobnosti za rešenje problema koji se jave. Jedan dio osoblja nemaju formalno obrazovanjeza pozicije koje imaju. Visoka zavisnost od nadzornika.
Izabrano osoblje sa različitim iskustvima u prošlosti. Osoblje ima dobre sposobnosti, uključujudi i sposobnosti do nivoa rešenja problema koji se jave. Vedina osoblja izražava visoko interesovanje iznad njihovih dužnosti da bi se postigli uspešni rezultati u organizaciji. Visoka zavisnost od nadzornika.
Izabrano osoblje od različitog spektra iskustva, što pruža visok spektar sposobnosti. Vedina osoblja su jako sposobni i posvedeni radu. Vedina osoblja su željni učenja i razvoja, i spremni da uzmu vede odgovornosti. Ograničena zavisnost od nadzornika.
Izabrano osoblje od jako različitog spektra iskustva, što pruža visok spektar sposobnosti. Vedina osoblja su sposobni i u mnogobrojnim dužnostima; posvedeni su radu i neprestanom učenju. Osoblje je čest izvor ideja i akcija za popravljanje i inovaciju. Oslanjanje, ali ne zavisnost od nadzornika.
Izaberi odgovor
95
II. OBRAZOVANJE, KULTURA, OMLADINA I SPORT
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Školski propisi
Opština nije usvojila Propis Rada za škole niti Kodeks Ponašanja.
Opština je usvojila Propis Rada za škole, uključujudi Kodeks Ponašanja, ali ne nadgleda njihovu primenu.
Opština je usvojila Propis Rada za škole, uključujudi Kodeks Ponašanja, i nadgleda i primenjuje ih ad hoc. Opština promoviše pravila i ciljeve za očuvanje javnog zdravlja u školama preko školskih i van školskih aktivnosti.
Opština je usvojila Propis Rada za škole, uključujudi Kodeks Ponašanja, i redovno ih nadgleda i primenjuje u školskim ustanovama. Opština promoviše pravila i ciljeve za očuvanje javnog zdravlja u školama preko školskih i van školskih aktivnosti. Opština redovno pravi pregled pravila i propisa za podizanje kvaliteta rada u školama.
Izaberi odgovor
2. Osnovno i srednje obrazovanje
Opština nema definisane područja pokrivena školama. Održavanje i renovacija školskih zgrada nije na potrebnon nivou. Opština ne organizuje prevoz za
Opština ima jasno definisana područja pokrivena školama. Održavanje i renovacija školskih zgrada se vrši, ali ne redovno. Opština organizuje prevoz za učenike koji žive više od 4 km daleko od škole.
Opština ima jasno definisana područja pokrivena školama. Održavanje i renovacija školskih zgrada se vrši na zadovoljavajudem nivou. Opština organizuje prevoz za učenike koji žive više od 4 km daleko od
Opština ima jasno definisana područja pokrivena školama. Održavanje i renovacija školskih zgrada se vrši redovno, i sa visokim kvalitetom. Opština organizuje prevoz za učenike koji žive više od 4 km daleko od škole, za učenike srednjih škola kao i za
96
učenike koji žive više od 4 km daleko od škole.
škole, za učenike srednjih škola kao i za nastavnike.
nastavnike. Opština organizuje i posebno obrazovanje prema zakonu.
Izaberi odgovor
3. Predškolsko obrazovanje
Opština nema institucija predškolskog nivoa. Opština nema definisana područja pokrivena institucijama predškolkog obrazovanja.
Opština ima institucija predškolskog nivoa ali one nisu sve licencirane. Opština ima definisana područja pokrivena institucijama predškolkog obrazovanja. Održavanje i renovacija zgrada se vrši ali ne redovno.
Opština ima licencirane institucije predškolskog nivoa. Opština ima jasno definisana područja pokrivena institucijama predškolkog obrazovanja. Održavanje i renovacija zgrada se vrši na zadovoljavajudem nivou. Opština povremeno promoviše pravila i ciljeve zaštite javnog zdravlja u predškolskim institucijama.
Opština ima licencirane institucije predškolskog nivoa. Opština ima jasno definisane nivoe pokrivene institucijama predškolkog obrazovanja. Održavanje i renovacija zgrada se vrši na veoma dobrom nivou. Opština redovno promoviše pravila i ciljeve zaštite javnog zdravlja u predškolskim institucijama.
Izaberi odgovor
4. Nastavno osoblje
Opština ima nekvalifikovane nastavnike i jedan nastavnik predaje dva ili tri predmeta. Rezultati testa dostignuda i
Opština ima vedinu kvalifikovanih nastavnika. Ima slučajeva kada jedan nastavnik predaje dva predmeta, kao rezultat nedostatka kvalifikovanih
Opština ima dovoljan broj nastavnika. Opština vrši njihovo zaposlenje na traženom nivou kvalifikacija za relevantne
Opština ima dovoljan broj nastavnika. Opština vrši njihovo zaposlenje u skladu sa njihovim nivoom kvalifikacija i iskustvom
97
maturskog ispita su veoma slabi.
nastavnika. Rezultati testa dostignuda i maturskog ispita dostižu nivo standarda prelaznosti.
predmete. Profesionalne sposobnosti nastavnika su dobre. Rezultati testa dostignuda i maturskog ispita dostižu nacionalni prosek od 40 do 50%.
traženom za relevantne predmete. Akademske i profesionalne sposobnosti nastavnika su napredne. Rezultati testa dostignuda i maturskog ispita prevazilaze nacionalni prosek od 40 do 50% i vidi se trend neprekidnog poboljšanja.
Izaberi odgovor
5. Godišnje politike i kulturni, omladinski i sportski planovi (kalendari)
Opština nema godišnjih politika niti godišnjih kulturnih, omladinskih i sportskih planova. Opština nema kapaciteta za izradu kulturnih i omladinskih planova.
Opština ima osnovne kulutrne, omladinske i sportske planove. Opština ima ograničene kapacitete za izradu kulturnih i omladinskih planova i njihovu implementaciju.
Opština ima godišnje kulturne, omladinske i sportske planove koji se usvoje na početku godine. Opština ima dovoljno kapaciteta za izradu kulturnih i omladinskih planova i njihovu implementaciju.
Opština ima napredne godišnje kulturne, omladinske i sportske planove koji se usvoje na početku godine i koji se redovno ažuriraju. Opština ima napredne kapacitete za izradu kulturnih i omladinskih planova koje implementira sa preciznošdzu.
Izaberi odgovor
98
6. Kulturni, omladinski i sportski centri (uključujudi pozorišta, KUD-a, bioskope, biblioteke, stadione, klubove, itd)
Nema kulturnih, omladniskih i sportskih centara. Održavanje i renovacija omladinskih i kulturnih centara nije na potrebnom nivou.
Opština ima kulturnih, omladinskih i sportskih centara ali oni ne pokrivaju celo opštinsko područje. Održavanje i renovacija omladinskih i kulturnih centara se vrši, ali ne redovno. Kulturne i omladinske aktivnosti su retke sa niskim učešdem.
Opština ima kulturnih, omladinskih i sportskih centara koji pokrivaju celo opštinsko područje. Održavanje i renovacija omladinskih i kulturnih centara se vrši na zadovoljavajudem nivou. Kulturne i omladinske aktivnosti su redovne sa prosečnim učešdem.
Opština ima kulturnih, omladinskih i sportskih centara koji pokrivaju celo opštinsko područje. Održavanje i renovacija omladinskih i kulturnih centara se vrši na veoma dobrom nivou. Kulturne i omladinske aktivnosti su česte sa velikim učešdem.
Izaberi odgovor
7. Finansijska podrška omladinskih, kulturnih i sportskih aktivnosti
Finansijska podrška za kulturne, omladinske i sportske aktivnosti je veoma mala. Kulturne, omladinske i sportske aktivnosti su malo podržane od strane donatora.
Finansijska podrška za kulturne, omladinske i sportske aktivnosti je mala. Kulturne, omladinske i sportske aktivnosti su povremeno podržane od strane donatora.
Finansijska podrška za kulturne, omladinske i sportske aktivnostise vrši u skladu sa sastavljenim projektima. Kulturne, omladinske i sportske aktivnosti su relativno podržane od strane donatora.
Finansijska podrška za kulturne, omladinske i sportske aktivnosti se vrši u skladu sa jasnim budzetskim planiranjem i razvojem konkretnih projekata za promociju kulturnih i sportskih vrednosti u opštini. Kulturne, omladinske i sportske aktivnosti su podržane od strane donatora.
Izaberi odgovor
99
III. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RURALNI RAZVOJ
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Poljoprivredno zemljište
Opština nema podatke poljoprivrednog zemljišta. Nema plana za očuvanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta.
Nadležno opštinsko telo za poljoprivredu sakuplja osnovne (površinske) podatke poljoprivrednog zemljišta. Opština nema konkretan plan za očuvanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta, pa se to radi ad hoc.
Opština ima donekle tačne podatke o poljoprivrednom zemljištu. Opština je u fazi nacrta jednog konkretnog plana za očuvanje poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa razvojnim planovima.
Opština ima tačne podatke o poljoprivrednom zemljištu, za nekultivisano zemljište i za zrmljište dato za korišdenje, itd. Opština ima jasne planove i mere za očuvanje poljoprivrednog zemljišta, i naročito sistema navodnjavanja, u slučajevima proširenja naselja. Opština ima jasno definisan sistem iznajmljivanja zemljišta i pašnjaka i osigurava se da se njihova upotreba vrši u skladu sa zakonom.
Izaberi odgovor
2. Procedura za promenu destinacije zemljišta
Promena destinacije zemljišta se ne vrši u skladu sa zakonom i redovnom procedurom. Opština menja
Pravni osnovi i procedure za promenu destinacije zemljišta postoje, ali se ne primenjuju. Ima slabe saradnje
Pravni osnovi i procedure za promenu destinaciju postoje i one se delimično primenjuju. Opštinma pokušava da ima
Procedure za promenu destinacije zemljišta postoje i one se potpuno poštuju. Opština potpuno primenjuje pravnu osnovu i uvek čeka
100
destinaciju zemljišta bez odobrenja nadzornih organa.
između opštine i nadzornih organa.
dobru saradnju sa nadzornim organima.
odobrenje nadzornih organa.
Izaberi odgovor
IV. PRIVREDA, PLANIRANJE, RAZVOJ
Privreda,
Planiranje i Razvoj
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Strategija lokalnog privrednog razvoja
- Opština nema strategije za lokalni privredni razvoj. - Strategija postoji, alo se ne koristi. - Ograničene sposobnosti i kompetencije unutar opštine za izradu strategije lokalnog privrednog razvoja. Opština nema inicijativa za stvaranje privrednih zona.
- Ima malo sposobnosti i kapaciteta za izradu strategije za lokalni privredni razvoj ili se planiranje vrši ad hoc - Plan za lokalni privredni razvoj ima mali uticaj na odluke izvršne vlasti. Opština ima inicijativa za stvaranje privrednih zona, ali nema spremno osoblje za stvaranje jednog plana za privredne zone.
- Sposobnost, trend i dovoljni kapaciteti za izradu strategije za realan, konkretan lokalni privredan razvoj. - Skromna unutrašnja ekspertiza za izradu strategije lokalnog privrednog razvoja ili pristup spoljne pomodi. - Strategija za lokalni privredni razvoj se primenjuje skoro redovno. Opština ima inicijativa i spremno osoblje za analizu oko
- Sposobnost za detaljnu izradu realne i konkretne strategije za lokalni privredan razvoj. - Značajan stepen unutračnje stručnosti u domenu izrade strategija za lokalan privredni razvoj. - Planovi za privredni razvoj se redovno primenjuju, potpuno, i vode odluke izvršne vlasti u ovom domenu. Opština ima inicijative i strategiju lokalnog privrednog razvoja, kojim je predviđeno stvaranje privrednih zona i obezbeđeno
101
stvaranja jedne privredne zone, ali ima poteškoda za obezbeđenje dovoljne površine zemljišta.
je dovoljno površine zemljišta za tu zonu.
Izaberi odgovor
2. Međuopštinska saradnja (bratimljenje)
Ne postoji međuopštinska saradnje.
Međuopštinska saradnja je na niskom nivou i ad hoc. Nema opštinskog akta kojim se definiše međuopštinska saradnja.
Međuopštinska saradnja se vodi preko radovnih i formalnih sastanaka, gde se odluke prate i primenjuju na zadovoljavajudem nivou. Proces međuopštinske saradnje je jasno definisan i standardizovan.
Međuopštinska saradnja se vodi preko radovnih i formalnih sastanaka, gde se odluke prate i primenjuju u potpunosti. Međuopštinska saradnja se prati institucionalizacijom Memoranduma Saradnje ili drugih pravnih sporazuma.
Izaberi odgovor
3. Strategija za razvoj i promociju turizma
Opština nema plan za razvoj i promociju turizma. Plan postoji, ali nije u upotrebi. Ograničene sposobnosti i kompetentnosti u opštini za izradu planova za razvoj turizma.
Ima malo sposobnosti i kompetentnosti za izradu razvojnih planova za promociju turizma i to se dešava ad hoc. Plan za strateški razvoj ima malo uticaja na odluke izvršne vlasti.
Dovoljna sposobnost i kompetentnost za izradu planova za strateški razvoj. Skromna unutrašnja ekspertiza za razvojne planove, ili pristup spoljne pomodi. Planovi za strateški razvoj se implementiraju skoro redovno.
Sposobnost za izradu detaljnih, realnih, konkretnih i strateških razvojnih planova. Značajan nivo unutrašnje ekspertize u oblasti izrade strateških razvojnih planova. Planovi za strateški razvoj se implementiraju redovno, potpuno, i vode odluke izvršne vlasti u ovoj oblasti.
Izaberi odgovor
102
4. Turistička infrastruktura /kulturni turizam
Opština nema centar za turističke informacije i promotivne materijale. Opština nema podataka o mestima sa turističkim i kulturnim značajem. Opština nije uložila u fizičkoj infrastrukturi za podršku turizmu.
Opština nema centar za turističke informacije, ali je pripremila i u određenim tačkama raspodelila promotivne materijale. Opština je identifikovala mesta sa turističkim i kulturnim značajem, ali nema institucionalne pažnje. Opština je napravila skromne investicije u fizičkoj infrastrukturi za podršku turizmu.
Opština ima funsionalan turistički centar. Opština je identifikovala mesta sa turističkim i kulturnim značajem i ulaže u njih ad hoc. Opština je napravila investicije u fizičkoj infrastrukturi povedanjem pristupa i kvaliteta turizma.
Opština ima funsionalan turistički centar da bi na aktivan način promovisala turizam. Postoje planovi i finansijska sredstva za redovno održavanje mesta sa turističkim i kulturnim značajem. Opština je napravila investicije u fizičkoj infrastrukturi i ona se redovno održava.
Izaberi odgovor
103
Finansije i budžet
Finansije i
budžet
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Zakon o finansijama lokalne vlasti
Sprovođenje Zakona o Finansijama Lokalne Vlasti je delimično primenljiv. Ograničene sposobnosti i kompetentnost u opštini za sprovođenje zakona o lokalnim finansijama.
Zakon o Finansijama Lokalne Vlasti se delimično sprovodi. Ima malo sposobnosti i kompetentnosti za primenu Zakona o Finansijama Lokalne Vlasti.
Dovolja sposobnost i kompetentnost za primenu Zakona o Finansijama Lokalne Vlasti. Zakon o Finansijama Lokalne Vlasti i sekundarno zakonodavstvo se primenjuje skoro redovno i izvršni organi donose odluke u skladu sa Zakonom o Finansijama Lokalne Vlasti.
Značajan nivo unutrašnje ekspertize za primenu Zakona o Finansijama Lokalne Vlasti. Efikasna upotreba kvalifikovanih i stabilnih unutrašnjih i spoljnih izvora. Zakon o Finansijama Lokalne Vlasti i sekundarno zakonodavstvo se redovno primenjuje i izvršni organi donose odluke u skladu sa Zakonom o Finansijama Lokalne Vlasti.
Izaberi odgovor
2. Srednjoročni okvir potrošnje (SOP)
Rokovi za podnošenje SOP-a nisu poznati u drugim opštinskim odeljenjima. Ograničene sposobnosti i
SOP je poznat u opštini i delimično se upotrebljava u paniranju. Ima malo sposobnosti i kompetentnosti za primenu
Dovoljo sposobnosti i kompetentnos-ti za pripremu SOP-a. SOP se vrši skoro redovno i izvršna vlast donosi odluke
Značajan stepen unutrašnje ekspertize za pripremu SOP-a. Efikasna upotreba kvalifikovanih i stabilnih unutrašnjih i
104
kompetentnosti u opštini da se sprovodi SOP.
SOP-a. u skladu sa SOP-om.
spoljnih izvora. SOP se vrši redovno i izvršna vlast donosi odluke u skladu sa SPOP-om.
3. Planiranje budžeta Interni budžetski okvir Javna saslušanja
Samo direkcija za Budžet i Finansije je odgovorna i angažovana za planiranje budžeta. Kapaciteti su ograničeni u budžetskom planiranju.
Samo nekoliko direkcija ili kancelarija su uključene u planiranje budžeta. Ima malo kapaciteta za budžetsko planiranje i izradu budžetskog okvira.
Vedina direkcija ili kancelarija su odgovorne i uključene u planiranje budžeta. Kapaciteti su dovoljni za planiranje budžeta, izradu budžetskog okvira.
Sve direkcije ili kancelarije su odgovorne i uključene u planiranje budžeta, uključujudi i konsultaciju javnosti. Ima naprednih kapaciteta za planiranje budžeta, izradu budžetskog okvira.
Izaberi odgovor
4. Definisanje prioriteta za projekte
Ima nedostatak sposobnosti za pripremu projekata. Ne postoje mehanizmi za identifikaciju i izbor projekata.
Sposobnosti za pripremu projekata su na osnovnom nivou. Postoje ograničeni mehanizmi za identifikaciju projekata i njihovo vezivanje za budžet. Kriterijumi za izbor projekata su ad hoc.
Sposobnosti za pripremu projekata su na srednjem nivou, ali bez saradnje sa interesnim grupama. Postoji dovoljno mehanizama za identifikaciju projekata i njihovo vezivanje za budžet. Kriterijumi za izbor projekata su relativno objektivni.
Sposobnosti za pripremu projekata su na visokom nivou i ima redovne saradnje sa interesnim grupama. Postoje napredni mehanizmi za identifikaciju projekata i njihovo vezivanje za budžet. Kriterijumi za izbor projekata su potpuno objektivni.
105
Izaberi odgovor
5. Unutrašnja kontrola javnih finansija
Unutrašnja kontrola javnih finansija ne vrši se prema propisima i upustvima trezora – MF-a. Neadekvatna upotreba fondova. Unutrašnja kontrola javnih finansija je slaba.
Sprovođenje propisa i uputstva trezora za Unutrašnju Kontrolu Javnih Finansija je delimičano. Česta neadekvatna upotreba fondova. Ima mehanizma za unutrašnju kontrolu javnih finansija.
Sprovođenje propisa i uputstva trezora za Unutrašnju Kontrolu Javnih Finansija je potpuno. Adekvatna upotreba fondova. - Ima dovoljno mehanizama za unutrašnju kontrolu javnih finansija .
Sprovođenje propisa i uputstva trezora za Unutrašnju Kontrolu Javnih Finansija je potpuno. Adekvatna upotreba i kontrola fondova . Adekvatni mehanizmi za unutrašnju kontrolu javnih finansija kao i poštovanje zakonskih propisa.
Izaberi odgovor
6. Sopstveni prihodi
Nema propisa za tarife, teret i kazne. Kapaciteti za donošenje propisa su mali. Nivo prikupljanja sopstvenih prihoda je nizak.
Ima propisa za tarife, teret i kazne, ali se ne primenjuju. Nivo prikupljanja sopstvenih prihoda je nedovoljan. Sposobnosti opštine za prikupljanje sopstvenih sredstava su ograničene.
Propisi za tarife, teret i kazne se delimično primenjuju. Nivo prikupljanja spostvenih sredtava je prosečan. Opština ima planove za povedanje nivoa sopstvenih prihoda. Sposobnosti opštine za
Propisi za tarife, teret i kazne se potpuno primenjuju . Nivo prikupljanja spostvenih sredtava je zadovoljavaju-di. Opština ima napredne planove za povedanje nivoa sopstvenih prihoda.
106
obezbeđenje sopstvenih sredstava su na usponu.
Sposobnosti opštine za obezbeđenje sopstvenih sredstava su dovoljne.
Izaberi odgovor
7. Interna revizija
Opština nema internog revizora. Opština nema planove revizije.
Opština ima ograničene kapacitete interne revizije. Opština ima planove revizije prema potrebama uprave. Interni revizor nema profesionalnu nezavisnost.
Opština ima dovoljno kapaciteta interne revizije. Planovi revizije su redovni, ali ne uvek u skladu sa propisima. Interni revizor ima prosečnu profesionalnu nezavisnost.
Opština ima napredne kapacitete interne revizije. Planovi revizije su redovni, i u skladu sa propisima. Interni revizor ima potpunu profesionalnu nezavisnost.
Izaberi odgovor
8. Principi etike i kodeks ponašanja u nabavkama
- Opština nema kapaciteta za sprovođenje i obezbeđivanje primene principa etike i kodeksa ponašanja za osoblje nabavke.
- Opština ima ograničene kapacitete za sprovođenje i obezbeđivanje primene principa etike i kodeksa ponašanja za osoblje nabavke.
-Koordinacija sa centralnim nivoom je slaba iako opština ima kapaciteta za sprovođenje i obezbeđivanje primene principa etike i kodeksa ponašanja za osoblje nabavke.
- Opština ima adekvatne kapacitete za sprovođenje i obezbeđivanje primene principa etike i kodeksa ponašanja za osoblje nabavke. - Opština ima kapacitete da jasno definiše i da primeni sankcije za nepoštovanje principa nabavke,
107
nepoštovanje pravnog i radnog okvira.
Izaberi odgovor
9. Godišnje planiranje nabavke
Opština nema planove za nabavke. Opština nema kapaciteta za pripremu planova za nabavke.
Opština ima osnovne planove za nabavke. Opština ima ograničene kapacitete za pripremu planova za nabavke i njihovu primenu.
Opština ima godišnje planove za nabavke koji se usvajaju na početku godine. Opština ima dovoljno kapaciteta za pripremu planova za nabavke i njihovu primenu.
Opština ima godišnje planove za nabavke. Opština ima napredne kapacitete za pripremu planova za nabavke i njihovu preciznu primenu .
Izaberi odgovor
108
V. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA
Zdravstvo i Socijalna Zaštita
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Glavni Centri Porodične Medicine i CPM
Opština nema GCPM. Opština ima GCPM, ali koji ne pruži pune zdravstvene usluge. Osim GCPM, opština nema CPM, ili ima CPM koji ne pruži redovne usluge.
Opština ima GCPM koji pruži osnovne usluge građanima. GCPM ima osnovne prostorije i dovoljnu tehničku opremu za pružanje usluga. CPM postoje, ali imaju mnogo problema u pružanju zdravstvenih usluga.
GCPM i CPM koji pruže dovoljne usluge za građane. GCPM ima neophodne prostorije i dovoljnu tehničku opremu za pružanje usluga. CPM postoje, i pružaju redovne zdravstvene usluge.
GCPM i CPM koji pruže napredne usluge za građane. GCPM ima moderne prostorije i tehničku opremu za pružanje usluga visokog kvaliteta. CPM pružaju redovne i kvalitetne zdravstvene usluge.
Izaberi odgovor
2. Socijalne i porodične usluge
Opština nije u stanju da pruži socijalne i porodične usluge. Opština nije u stanju da da informacije oko NVO-a koje se bave aktivnostima u ovoj oblasti.
Opština pruža osnovne socijalne i porodične usluge. Ima slabe saradnje sa NVO-ma ove oblasti.
Opština pruža zadovoljavajude socijalne i porodične usluge. Povremeno opština pruža dodatne usluge, kao svojim sredstvima tako i zahvaljujudi saradnji sa NVO-ma.
Opština pruža usluge, kao: socijalno staranje, savetovanje, pomod sa materijalom u posebnim slučajevima, zaštita dece, staranje o deci, pomod socijalnim slučajevima i
109
druge slične usluge. Opština neprekidno pruža i druge dodatne usluge, zavisno od potreba koje se jave. Opština ima blisku saradnju i mehanizam za saradnju sa NVO-ma ove oblasti. Opština ima svog predstavnika u odboru Instituta Socijalne Politike.
Izaberi odgovor
3. Privatna aktivnost u zdravstvu
Opština nema informacija od AKK za licenciranje privatnih zdravstvenih institucija i nema znanje o postojanju privatnih zdravstvenih institucija. Opština nema
Opština ima znanje o aktivnostima privatnih zdravstvenih institucija. Inspekcijska komisija za privatne zdravstvene institucije je osnovana, ali nije aktivna.
Opština daje preliminarnu saglasnost za privatne institucije osnovne zdravstvene nege. Inspekcijske komisije su za privatnu zdravstvenu negu su osnovane i kontrolišu ih povremeno.
Opština ima puni registar privatnih zdravstvenih institucija. Opština je dala preliminarnu saglasnost za sve institucije onovne zdravstvene nege. Inspekcijske
110
inspekcijske komisije za privatne institucije zdravstvene nege.
komisije privatne zdravstvene nege su aktivne. Opština ima mehanizme koji obezbeđuju saradnju sa ministarstvom ove oblasti.
Izaberi odgovor
4. Zdravstveno osoblje
Postoji izražen nedostatak neophodnog broja zdravstvenog osoblja.
Postoji mali broj neophodnog zdravstvenog osoblja. Opština nema podsticajnih politika za njeno zdravstveno i njihovu specijalizaciju.
Postoji dovoljan broj neophodnog zdravstvenog osoblja.. Opština se trudi da sprovodi podsticajne politike za njeno zdravstveno osoblje i njihovu specijalizaciju.
Medicinsko osoblje je odgovarajude u odnosu sa brojem stanovništva i sa visokim profesionalnim nivoom. Opština sprovodi podsticajne politike za njeno zdravstveno osoblje i njihovu specijalizaciju.
Izaberi odgovor
111
VI. JAVNE I HITNE SLUŽBE
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Vodovod, kanalizacija i otpad
Pružaoci usluga nemaju ugovore usluge sa opštinom, ili opštinama gde oni deluju. Opština nije učestovala u “Konsultativnom komitetu potrošača”, oko osluga i žalbi koje oni imaju.
Pružaoci usluga imaju ugovore usluge sa opštinom. Opština nema potrebnih mehanizama za merenje kvaliteta ponuđenih usluga. Opština nije bila aktivna u formiranju “Konsultativnog komiteta potrošača”.
Pružaoci usluga imaju ugovore usluge sa opštinom. Opština je počela razvoj mehanizama za merenje kvaliteta usluga. Konsultativni komitet potrošača je učesnik u odlukama koje opština donosi u ovoj oblasti.
Pružaoci usluga imaju ugovore usluge sa opštinom. Opština je razvila potrebne mehanizme za merenje kvaliteta usluga. Opština ima razvijenu sanitarsku inspekciju kao kontrolor kvaliteta ovih usluga. Konsultativni komitet potrošača je aktivan konsultativan učesnik u odlukama koje opština donosi u ovoj oblasti.
Izaberi odgovor
2. Vatrogasna služba
Opština nema vatrogasnu službu.
Opština ima vatrogasnu službu, ali ona nije opremljena neophodnom
Opština ima vatrogasnu službu, sa neophodnim brojem
Opština ima vatrogasnu službu, sa neophodnim brojem
112
opremom. Nema jedne kompletne brigade sa neophodnim brojem vatrogasaca u skladu sa zakonom.
vatrogasaca u odnosu na broj stanovništva. Opština ima neophodnu tehničku opremu za obezbeđivanje adekvatnih usluga.
vatrogasaca u odnosu na broj stanovništva.. Opština ima formiranu dobrovoljnu vatrogasnu službu. Opština ima neophodnu tehničku opremu za obezbeđivanje dobre vatrogasne službe.
Izaberi odgovor
113
3. Planovi za reagovanje na hitne slučajeve i zaštitu od požara
Ne postoji plan za reagovanje na hitne slučajeve i zaštitu od požara. Plan postoji, ali nije u upotrebi. Ograničene sposobnosti i kompetentnos-ti u opštini za razvoj planova za reagovanje na hitne slučajeve i zaštitu od požara.
Postoji malo sposobnosti i kompetentnosti za razvoj plana za reagovanje u na hitne slučajeve i zaštitu od požara. Plan za reagovanje na hitnim slučajevima i zaštitu od požara ima malo uticaja na odluke izvršne vlasti.
Dovoljna sposobnost i kompetentno-st za razvoj plana za reagovanje u na hitne slučajeve i zaštitu od požara. Skromna unutrašnja ekspertiza za planiranje u ovoj oblasti. Plan za reagovanje na hitnim slučajevima i zaštitu od požara se primenjuje skoro redovno i odluke izvršne vlasti su zasnovane na ovom planu.
Sposobnost za detaljan razvoj realnog i konkretnog plana za reagovanje u na hitne slučajeve i zaštitu od požara. Značajan nivo unutrašnje ekspertize u oblasti hitnih slučajeva i zaštite od požara. Efikasna upotreba stabilnih kvalifikovanih unutrašnjih i spoljnih resursa. Planiranje za reagovanje u hitnim slučajevima i zaštitu od požara se vrši redovno i upotrebljava se za donošenje odluka od strane izvršne vlasti u ovoj oblasti.
114
Izaberi odgovor
4. Javna Opštinska Preduzeda
Opština nije formirala Opštinsku Komisiju Akcionara. Upravni odbor ne postoji. Javna Opštinska Preduzeda nemaju propis.
Opština je formirala Opštinsku Komisiju Akcionara, ali ona nije funkcionalna. Upravni odbor nije funkcionalan. Službenici JOP-a nisu imenovani od strane Upravnog Odbora.
Opština je formirala Opštinsku Komisiju Akcionara, ali ona ne funkcioniše redovno. Upravni odbor je funkcionalan i on je imenovao zvaničnike JOP-a. JOP su počele izradu biznis plana. Osnovana je Revizorna Komisija.
Upravni odbor je funkcionalan i on je imenovao zvaničnike JOP-a. Upravni odbor je usvojio biznis plan JOP-a. Osnovana je Revizorna Komisija. JOP su usvojile Propise o Javnim Preduzedima. Usvojen je Kodeks Etike u JOP-u.
Izaberi odgovor
5. Javni opštinski prevoz i njihovo licenciranje
Opština nema plan o regulisanju javnog prevoza u opštini. Opština nije obavila procenu potreba za urbani i urbano-periferni prevoz. Prevoz se vrši i
Opština ima plan o regulisanju javnog prevoza ali on nije ažuriran. Nema definisanih politika za razvoj javnog prevoza. Iako ima licenciranih kompanija, prevoz se vrši i od strane
Opština ima jasan plan o regulisanju javnog prevoza. Ljudski resursi opštine su u stanju da često prave procene stanja i promenu politika za razvoj javnog lokalnog prevoza.
Opština ima jasan plan o regulisanju javnog prevoza. Ljudski resursi imaju dovoljno kapaciteta da prave procene različitih situacija politike razvoja lokalnog prevoza.
115
od nelicenciranih kompanija od strane opštine.
nelicenciranih kompanija.
Kompanije koje vrše prevoz su licencirane.
Kompanije koje vrše prevoz su licencirane i počtuju red vožnje njihove linije.
Izaberi odgovor
6. Održavanje lokalnih puteva i javnih prostorija
Lokalni putevi i javne prostorije se ne održavaju.
Opština se trudi da održava lokalne puteve i javne prostorije, ali ne postoje fondovi i neophodni ljudski resursi. Planiranje održavanja puteva i javnih prostorija se ne tretira na potreban način i prema potrebama.
Opština dovoljno održava lokalne puteve i javne prostorije. Opština ima formiran sistem za nadgledanje i procenu održavanja puteva i javnih prostorija. Opština organizuje testiranje javnog mišljenja oko prioriteta za održavanje lokalnih puteva i javnih prostorija.
Opština na visokom nivou održava lokalne puteve i javne prostorije. Opština ima stabilan sistem za nadgledanje i procenu održavanja puteva i javnih prostorija. Opština organizuje javne sastanke, i stalno uzima informacije oko situacije u ovoj oblasti, sa ciljem njihovog uključivanja u procesu planiranja budžeta i postavljanja prioriteta u akcijama.
Izaberi odgovor
116
VII. U R B A N I Z A M
1. Nizak nivo kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Opštinski Razvojni Planovi
Opština nema opštinski razvojni plan. Plan postoji ali se ne primenjuje. Ograničene sposobnosti i kompetentno-st u opštini za izradu opštinskog razvojnog plana.
Opštinski razvojni plan je u proceduri usvajanja. Kašnjenja u usvajanju plana su rezultat nedovoljnih kapaciteta koje opština ima. I kad bi postojao opštinski razvojni plan, on ima malo uticaja na odluke izvršne vlasti.
Opština ima dovoljno kapaciteta za izradu realnog i konkretnog opštinskog razvojnog plana. Opštinski razvojni plan je usvojen u redovnoj proceduri i on se primenjuje. Odluke izvršne vlasti se uglavnom baziraju na Opštinski Razvojni Plan.
Opština ima dovoljno profesionalnog kapaciteta i kompetentnost za izradu realnog i konkretnog opštinskog razvojnog plana. Opštinski razvojni plan je usvojen u redovnoj proceduri i on se redovno primenjuje. Ljudski resursi i drugi unutrašnji i spoljni kapaciteti se upotrebljavaju na efikasan i efektivan način. Odluke izvršne vlasti se stalno i potpuno baziraju na Opštinski Razvojni Plan.
Izaberi odgovor
117
2. Urbanistički Razvojni Plan
Opština nema urbanistički razvojni plan. Plan postoji, ali se on ne primenjuje. Ograničene sposobnosti i kompetentno-st u opštini za izradu urbanističkog razvojnog plana.
Urbani razvojni plan je u proceduri usvajanja. Kašnjenja u usvajanju plana su rezultat nedovoljnih kapaciteta koje opština ima. I kad bi postojao urbanistički razvojni plan, on ima malo uticaja na odluke izvršne vlasti.
Opština ima dovoljno kapaciteta za izradu realnog i konkretnog urbanističkog razvojnog plana. Urbanistički razvojni plan je usvojen u redovnoj proceduri i on se primenjuje. Odluke izvršne vlasti se uglavnom baziraju na Urbanistički Razvojni Plan.
Opština ima dovoljno profesionalnog kapaciteta i kompetentnos-ti za izradu realnog i konkretnog urbanističkog razvojnog plana. Urbanistički razvojni plan je usvojen u redovnoj proceduri i on se redovno primenjuje. Ljudski resursi i drugi unutrašnji i spoljni kapaciteti se upotrebljavaju na efikasan i efektivan način. Odluke izvršne vlasti se stalno i potpuno baziraju na Urbanistički Razvojni Plan
Izaberi odgovor
3. Regulacioni planovi
Opština nema regulacione planove. Planovi postoje ali se oni ne
Regulacioni planovi su u proceduri usvajanja. Kašnjenja u usvajanju
Opština ima dovoljno kapaciteta za izradu realnih i konkretnih regulacionih planova.
Opština ima dovoljno profesionalnog kapaciteta i kompetentnost za izradu realnih i
118
primenjuju. Ograničene sposobnosti i kompetentnost u opštini za izradu regulacionih planova .
planova su rezultat nedovoljnih kapaciteta koje opština ima. I kad bi postojali regulacioni planovi, oni imaju malo uticaja na odluke izvršne vlasti.
Regulacioni planovi su usvojeni u redovnoj proceduri i oni se primenjuju. Odluke izvršne vlasti se uglavnom baziraju na Regulacione Planove.
konkretnih regulacionih planova. Regulacioni planovi su usvojeni u redovnoj proceduri i oni se redovno primenjuju. Ljudski resursi i drugi unutrašnji i spoljni kapaciteti se upotrebljavaju na efikasan i efektivan način. Odluke izvršne vlasti se stalno i potpuno baziraju na Regulacione Planove.
Izaberi odgovor
4. Propisi i odluke o gradnji, Standardi za kontrolu gradnje
Skupština opštine nema Propise ili Standarde u upotrebi koji regulišu kontrolu gradnje.
Skupština opštine je usvojila Propise i Standarde za kontrolu gradnje ali oni se ne poštuju u potpunosti.
Skupština opštine ima Propise i Standarde za kontrolu gradnje i one su u primeni. Njihova primena je značajna u donošenju odluka izvršne vlasti.
Propisi i Standardi o kontroli gradnje su u primeni i u potpunom skladu sa centralnim zakonodavstv-om. Propisi i Standardi za kontrolu gradnje se
119
primenjuju na sistematski način u svim aktivnostima koje imaju veze sa gradnjom.
Izaberi odgovor
5. Mehanizmi za primenu propisa, građevinska inspekcija.
Opština nema zakonskih mehanizama i ljudske resurse da primenjuje i pregleda primenu građevinskih Propisa i Standarda.
Opština ima zakonskih mehanizama ali nema ljudske resurse da primenjuje i pregleda primenu građevinskih Propisa i Standarda.
Opština ima zakonskih mehanizama i dovoljne ljudske resurse dobro upudene da primenjuje i pregleda primenu građevinskih propisa i Standarda. Zakonski mehanizmi i funkcije ljudskih resursa su jasno definisani.
Opština ima primenljive zakonske mehanizme i kvalifikovane ljudske resurse dobro upudene u primenjivanju i pregledu primene građevinskih propisa i standarda. Zakonski mehanizmi i funkcije ljudskih resursa su jasno definisani i veoma su tranparentni.
Izaberi odgovor
6. Planovi za zaštitu okoline.
Opština nema planove za zaštitu okoline. Planovi postoje, ali se ne primenjuju. Ograničene sposobnosti i kompetentno-
Planovi za zaštitu okoline su u proceduri usvajanja. Kašnjenja u usvajanju planova su rezultat nedovoljnih kapaciteta koje opština ima.
Opština ima dovoljno kapaciteta za izradu planova za zaštitu okoline. Planovi za zaštitu okoline su usvojeni u redovnoj proceduri i oni
Opština ima dovoljno profesionalnog kapaciteta i kompetentnos-ti za izradu planova zaštite okoline. Planovi za zaštitu okoline su usvojeni u
120
sti u opštini za izradu planova za zaštitu okoline.
I kad bi postojali planovi za zaštitu okoline, oni imaju malo uticaja na odluke izvršne vlasti .
se primenjuju. Odluke izvršne vlasti se uglavnom baziraju na planove za zaštitu okoline.
redovnoj proceduri i oni su u redovnoj upotrebi. Ljudski resursi i drugi unutrašnji i spoljni kapaciteti se upotrebljavaju na efikasan i efektivan način. Odluke izvršne vlasti se stalno i potpuno baziraju na planove za zaštitu okoline.
Izaberi odgovor
7. Upravljanje javnom opštinskom imovinom (identifikacija javne opštinske imovine)
Opština nema registar sa javnom opštinskom imovinom. Ne postoji sistem za upravljanje javnom opštinskom imovinom.
Opština ima nepotpuni registar javne opštinske imovine. Javna opštinska imovina se upravlja na neefikasan način.
Opština ima osnovni registar javne opštinske imovine, koji se upotrebljava ad hoc i koji se ne ažurira redovno. Opština je u procesu izrade jednog efikasnog sistema za upravljanje javnom opštinskom imovinom.
Opština je napravila punu identifikaciju javne opštinske imovine. Registar javne opštinske imovine se redovno ažurira i održava. Opština je izradila sistem za upravljanje javnom opštinskom imovinom.
Izaberi odgovor
121
IX. LJUDSKA PRAVA
Ljudska prava
1. Jasna potreba za povedanje
kapaciteta
2. Osnovan nivo
kapaciteta
3. Prosečan nivo
kapaciteta
4. Visok nivo kapaciteta
1. Jedinice za Ljudska Prava u Opštini
Opština je osnovala Jedinicu za Ljudska Prava. Teme ljudskih prava se uglavnom tretiraju ad hoc od strane jednog i/ili od strane bilo koga koji je na raspolaganju. Veoma neformalan proces.
Opština je funkcionalizov-ala Jedinicu za Ljudska Prava. Teme ljudskih prava se tretiraju na konsolidovaniji način, ali često ovaj proces zaostaje i postaje neformalan.
Opština je funkcionalizov-ala Jedinicu za Ljudska Prava. Postoje jasni sistemi i jasne linije, uglavnom formalne, za uključenje JLPO-a u donošenju odluka. - Odluke se ne primenjuju i ne prate se svaki put.
Opština je funkcionalizov-ala Jedinicu za Ljudska Prava i ima kompletno osoblje. Postoje jasni formalni sistemi za uključenje JLPO-a u donošenju odluka. JLPO je uključena u opštinskoj organizativnoj strukturi. Postoji jasna saradnja i koordinisanje rada JLPO-a sa drugim opštinskim strukturama, međunarodnim strukturama i NVO-ma.
Izaberi odgovor
2. Opštinske Strukture za Zajednice i Povratak
Opština nije osnovala Opštinsku Kancelariju za Zajednince i Povratak. Opštinske Strukture za Zajednice i
Opštine je osnovala Lokalnu Kancelariju za Zajednice i Povratak, ali ona nije još funkcionalizovana. Nedostaje Plan Rada.
Opštine je osnovala Kancelariju za Zajednice i Povratak i ona je delimično funkcionalizovana. - Imaju plan rada. - Odgovornosti, funkcije i linije izveštavanja su
- Opština je osnovala Kancelariju za Zajednice i Povratak i ona je potpuno funkcionalizova-na. Imaju plan rada. Njihove
122
Povratak nemaju planove rada. - Njihove odgovornosti, funkcije i linije izveštavanja nisu definisane. Nema saradnje među kolegama.
- Njihove odgovornosti, funkcije i linije izveštavanja su nejasne. Nizak nivo saradnje.
jasne. - Nedovoljan nivo saradnje.
odgovornosti, funkcije i linije izveštavanja su jasne. Visoki nivo međusektorske saradnje.
Izaberi odgovor 3. Okvir za donošenje odluka o pitanjima manjina.
Odluke se uglavnom donesu ad hoc od strane jednog lica i/ili nekog drugog zvaničnika koji se privremeno postavlja za bavljenje poslovima u Lokalnoj Kancelariji za Zajednice i Povratak.
Postoji mehanizam za donošenje odluka. Proces donošenja odluka je u skladu sa zakonodavstvom, ali se odluke ne primenjuju potpuno.
Postoji jasan mehanizam za donošenje odluka. Odluke se ne primenjuju svaki put i ne prate se na potreban način. Vidljiv je napredak u informisanju javnosti o povratku i pravima zajednica.
Postoji jasan mehanizam za donošenje odluka i sa učešdem članova zajednica. Odluke se potpuno primenjuju. Informisanje javnosti o povratku i pravima zajednica je u visokom nivou.
Izaberi odgovor
4. Službeni jezici
Dokumenti koje usvaja opština ne prevode se na službene jezike.
Ne postoji jasno definisan sistem prevođenja na službene jezike dokumenata koje usvaja opština. Opština još nije usvojila uredbu o upotrebi jezika.
Dokumenti koje usvaja opština prevode se na zvaničnim jezicima. Skupština opštine je u procesu izrade uredbe o upotrebi jezika.
Dokumenti koje usvaja opština prevode se na zvaničnim jezicima. Opština je usvojila Uredbu o upotrebi jezika.
Izaberi odgovor
123
DODATAK 3. Pregled načina ocenjivanja članova skupštine, rukovodnog osoblja i opštinskih zvaničnika prema nivoima kompetentnosti i opština.
Br Opština Opštinsko
osoblje
E B M L
1 Dečan AK 2 10 20 22
U 3 13 23 10
Z 2 4 18 0
Ukupno 7 27 61 32
2 Dragaš AK 24 33 26 9
U 2 4 13 21
Z 1 0 2 5
Ukupno 27 37 41 35
3 Uroševac AK 3 16 36 51
U 2 7 30 35
Z 1 8 32 35
Ukupno 27 6 31 98 121
4 Kosovo
Polje AK 3 25 55 23
U 2 7 29 14
Z 1 4 22 22
Ukupno 12 6 36 106 59
5 Glogovac AK 12 26 48 17
U 4 6 23 8
Z 3 4 9 9
Ukupno 12 19 36 80 34
6 Đakovica AK 44 63 47 5
U 3 7 21 11
Z 2 5 16 18
Ukupno 15 49 75 84 34
7 Gnjilane AK 46 61 53 7
U 9 17 38 39
Z 17 22 44 37
Ukupno 33 72 100 135 83
8 Hani i Elezit AK 14 18 20 5
U 6 13 14 10
Z 1 9 6 3
Ukupno 10 21 40 40 18
9 Istok AK 2 4 41 57
124
U 2 8 24 14
Z 1 7 22 14
Ukupno 15 5 19 87 85
10 Junik AK 0 0 0 0
U 2 3 10 33
Z 2 4 15 3
Ukupno 10 4 7 25 36
11 Kačanik AK 1 9 21 10
U 3 7 17 8
Z 0 0 8 6
Ukupno 13 4 16 46 24
12 Kamenica AK 3 6 10 33
U 3 9 23 17
Z 0 2 24 9
Ukupno 13 6 17 57 59
13 Klina AK 0 0 0 0
U 2 6 8 7
Z 1 6 15 20
Ukupno 9 3 12 23 27
14 Ljipljan AK 6 18 52 28
U 2 6 17 15
Z 8 21 36 24
Ukupno 19 16 45 105 67
15 Mališevo AK 8 31 43 18
U 4 12 21 16
Z 1 7 8 7
Ukupno 12 13 50 72 41
16 Mamuša AK 13 7 16 17
U 7 11 22 4
Z 5 8 5 1
Ukupno 9 25 26 43 22
18 Mitrovica AK 12 37 54 3
U 5 8 46 20
Z 5 6 23 12
Ukupno 20 22 51 123 35
19 Novo Brdo AK 2 2 12 36
U 6 7 16 2
Z 0 2 21 5
Ukupno 10 8 11 49 43
20 Obilid AK 6 23 20 3
U 4 6 25 3
Z 0 0 2 2
125
Ukupno 7 10 29 47 8
21 Ped AK 2 42 60 5
U 8 13 30 19
Z 4 19 36 12
Ukupno 20 14 74 126 36
22 Podujevo AK 9 33 57 7
U 4 13 50 31
Z 3 10 14 0
Ukupno 20 16 56 121 38
23 Priština AK 26 146 102 107
U 6 12 37 34
Z 16 38 75 87
Ukupno 47 48 196 214 228
24 Prizren AK 19 34 95 14
U 3 23 82 32
Z 1 13 62 38
Ukupno 40 23 70 239 84
25 Orahovac AK 5 19 20 10
U 4 7 21 14
Z 3 8 15 15
Ukupno 13 12 34 56 39
26 Skenderaj AK 3 31 55 15
U 4 17 42 35
Z 2 0 8 13
Ukupno 19 9 48 105 63
27 Suva Reka AK 8 24 66 10
U 3 15 42 12
Z 1 7 11 1
Ukupno 14 12 46 119 23
28 Štrpce AK 3 6 23 21
U 6 11 10 8
Z 3 5 4 2
Ukupno 10 12 22 37 31
29 Štimlje AK 3 14 26 8
U 2 8 17 16
Z 2 3 7 9
Ukupno 10 7 25 50 33
30 Godina AK 2 12 24 7
U 2 12 25 9
Z 9 16 28 4
Ujupno 15 13 40 77 20
31 Vučitrn AK 2 15 41 45
126
U 6 11 31 25
Z 2 13 18 15
Ukupno 18 10 39 90 85
32 Gračanica AK 5 14 18 15
U 5 7 23 19
Z 0 2 0 0
Ukupno 8 10 23 41 34
33 Klokot AK 15 28 6 4
U 5 9 12 4
Z 7 11 8 4
Ukupno 8 27 48 26 12
34 Parteš AK 12 2 5 25
U 20 18 17 6
Z 12 0 0 0
Ukupno 10 44 20 22 31
35 Ranilug AK 22 7 8 16
U 5 3 5 8
Z 8 1 6 8
Ukupno 6 35 11 19 32
Total 6348 615 1417 2664 1652
% 10 22 42 26
AK 337 816 1180 653
% 11 27 40 22
U 154 336 864 559
% 8 18 45 29
Z 124 265 620 440
% 9 18 43 31
VIII.