Download - Seminarski Rad - Ekonomija BIH
P r e d m e t: EKONOMIJA EVROPE
MENTORI: Prof. Azra Hadžiahmetović
Ass. Aida Zaimović
[EKONOMIJA BIH]
Sarajevo, Maj, 2010
Amel Čustović 65793 Nihad Crnčalo 64274Anela Pindžo 64880Dženita Mašić 64664
SEMINARSKI RAD
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................................................4
1.OPĆENITO O ZEMLJI
1.1. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE.......................................................................5
1.2. POLITIČKO UREĐENJE.............................................................................................6
1.3. ČLANSTVO U MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA.......................................7
1.4. RESURSNA BAZA..............................................................................................7
2. EKONOMIJA ZEMLJE
2.1. PRIMARNI SEKTOR
2.1.1. Poljoprivreda……………………………………………….....................................…..8
2.1.2. Povrtlarstvo.................................................................................................................9
2.1.3. Voćarstvo……………………….......................………………………………………10
2.1.4. Stočarstvo.....................................................................................................................11
2.2. SEKUNDARNI SEKTOR
2.2.1. Rudarstvo.....................................................................................................................12
2.2.2. Industrija......................................................................................................................13
2.2.3. Metalna industrija........................................................................................................14
2.2.4. Automobilska industrija..............................................................................................15
2.2.5. Drvna industrija...........................................................................................................16
2.2.6. Proizvodnja prehrambenih proizvoda........................................................................17
2.2.7. Industrija tekstila, kože, gume i obuće.......................................................................18
2.2.8. Proizvodnja i prerada duhana.....................................................................................18
2.3. TERCIJARNI SEKTOR
2.3.1. Turizam.........................................................................................................................18
2.3.2. Saobraćaj.......................................................................................................................19
2.3.3. Željeznički saobraćaj...................................................................................................19
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 2
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.3.4. Drumski saobraćaj........................................................................................................20
2.3.5. Vodeni saobraćaj..........................................................................................................21
2.3.6. Vazdušni transport......................................................................................................21
3.MEĐUNARODNA RAZMJENA..................................................................21
ZAKLJUČAK....................................................................................................27
LITERATURA..................................................................................................28
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 3
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
UVOD
U seminarskom radu sa temom „Ekonomija BiH“ istražili smo i naveli pojedinosti koje daju
jednu uopštenu sliku Bosne i Hercegovine kao države, ali i njene ekonomije. Karakteristike
poput geografskih , političkih, stanovništva, poljoprivrede, industrije, međunarodne razmjene
i mnoge druge, bile su potrebni za detaljnu obradu teme, o čemu će kasnije više biti riječ.
Svaki stanovnih Bosne i Hercegovine bi trebao da zna podatke o svojoj zemlji i mjestu u
kojem živi. Koristeći literaturu, grafike i razne popise , pokušali smo obezbjediti poređenja,
statistike i podatke koji će rezultirati boljem viđenju i shvatanju svega što smo pokušali
objasniti kroz temu, te time upotpunili rad stvarajući jasniju sliku. Ekonomija ima široku
primjenu, ali da bi je analizirali konkretno kao ekonomiju jedne države, moramo poznavati i
elemente koje je čine, pa da krenemo...
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 4
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
1.OPĆENITO O ZEMLJI
1.1. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Bosna i Hercegovina je zemlja u obliku srca koja leži u srcu jugoistočne Evrope. Ovdje se
istočne i zapadne civilizacije susreću, ponekad sukobljavaju, ali češće pojačavaju i obogaćuju
jedna drugu kroz dugu i fascinantnu historiju.
Bosna i Hercegovina je dugačko ime za zemlju koja se prostire samo na 51.197 km2. Sjeverni
i centralni dio zemlje zove se Bosna , a ime vjerojatno potiče od stare indo-evropske riječi
"bosana" što znači voda, a koje Bosni ne nedostaje. Južni region oko drevnoga Huma, kojim
je vladao Herceg Stjepan Kosača, kasnije je nazvan Hercegovina kada su to područje zauzeli
Otomanski osvajači.
Možda ono što je posjetiteljima danas važnije da znaju je, da je Bosna i Hercegovina
zapanjujuće lijepa zemlja sa nepreglednim nizom prirodnih pejzaža, kultura, tradicija i izraziti
ljudi. I po onome starom klišeu "ljudi čine mjesto"- Bosna i Hercegovina može biti ponosna
na svoju gostoljubivost, te postupanje prema gostu kao da je član porodice. A znamo da se
porodica nosi u srcu. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči sa Republikom Hrvatskom, a na
istoku i jugu sa Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina među bivšim jugoslavenskim
republikama je treća po površini i broju stanovnika (iza Srbije i Hrvatske), te srednjoj gustoći
naseljenosti (iza Srbije i Slovenije).
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 5
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
1.2. POLITIČKO UREĐENJE
Bosna i Hercegovina se sastoji od Federacije Bosne i Hercegovine (51%) i Republike Srpske
(49%), te distrikta Brčko. Federacija BiH se sastoji od 10 kantona, a kantoni od opština.
Republika Srpska administrativno se sastoji od regija, a zatim od opština. Teritorij Brčkog
koji je bio pod arbitražom, nije pripao ni Federaciji BiH ni Republici Srpskoj, već je odlukom
Arbitražne Komisije za Brčko stavljen pod upravu države Bosne i Hercegovine kao zaseban
distrikt.
Državne institucije:
Šef države
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (3 člana)
Vlada
Vijeće ministara
Parlament Bosne i
Hercegovine
Parlamentarna skupština BiH ima dva doma
Zastupnički dom (42 člana)
Dom naroda (15 članova)
1
Stanovništvo:
4,613,414 stanovnika prema zadnjem podacima CIA-e iz jula 2009. god2.; Dobna struktura: 0-
14 godina: 14,5% (muški 344760 / ženski 323.303), 15 do 64 godine: 70,7% (muški
1.645.274 / ženski 1.617.136), 65 i više godina: 14,8% (muški 279781 / ženski 403.160)
(2009).
1 http://www.bhmc.ae/podaciBiH.htm#Politi%C4%8Dko%20ure%C4%91enje
2 https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 6
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Stopa rasta stanovništva: 0,339% (2009) zemlja (BIH) u odnosu na svijet: 171.
Natalitet: 8,85 rođenja / 1.000 stanovnika (2009) zemlja (BIH) u odnosu na svijet: 214.
Smrtnost: 8,63 umrlih / 1.000 stanovnika (juni 2009) zemlja (BIH) u odnosu na svijet: 86.
Urbanizacija: urbana populacija: 47% od ukupnog stanovništva (2008).
Stopa dojenačke smrtnosti: Ukupno: 9,1 umrlih / 1.000 živorođenih, u odnosu na zemlje
svijeta: 156 muških: 10,44 smrti / 1.000 živorođenih ženska: 7,67 umrlih / 1.000 živorođenih
(2009)
Valuta: Konvertibilna marka (BAM), 1KM = 100 pfeninga 1US$ = 3,673 AED.
Jezici: bosanski, srpski, hrvatski Religije: Islam 48%, Pravoslavlje 37,1%, Katoličanstvo
14,3% i ostali 0,6%.
1.3. ČLANSTVO U MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA
Bosna i Hercegovina je članica sljedećih međunarodnih organizacija: UN, IMF, WB, OSCE,
WIPO, WHO, UNIDO, UPU, ICAO, UNESCO, IMO, WTO, IFAD, FAO, ILO, IBRD, IDA,
IFC, MIGA, UNEP, UNICEF, UNDP, EBRD, Pakt stabilnosti Jugoistočne Evrope, Vijeće
Evrope.
1.4. RESURSNA BAZA
Bosna i Hercegovina raspolaže sa značajnim vodnim bogatstvom što je jedan od najvažnijih
faktora za opšti privredni razvoj većine područja u narednom periodu. Slatkovodni slivovi su
ključni resurs u BiH. Posebnu vrijednost kao prirodni resursi imaju izvorišta površinske i
podzemne vode. Sve rijeke u BiH su uglavnom niskog kvaliteta jer primaju veliki teret
zagađivanja putem neprečišćenih otpadnih voda naselja i industrije. Samo gornji tokovi
nekoliko rijeka (Una , Sana, Neretva) imaju uglavnom dobar kvalitet vode. Termalna vrela su
veoma česta u BiH sa jako kvalitetnom sastavom vode. To isto važi i za mnoge izvore i
podzemne akumulacije mineralne vode. Relativno malo ih se koristi u eksploataciji. Mnoga
od njih su izvan bilo kakve upotrebe, a predstavljaju resurse od velike važnosti u oblasti
energetike i razvoja medicinskog turizma. U BiH se nalazi 26 većih ili manjih vodnih
akumulacija. Mada je većina izgrađena u svrhu korištenja hidroenergije, od posebnog je
značaja uticaj ovih akumulacija na uređenje režima voda (smanjenje poplava i povećanje
minimalnih proticaja) kao i obezbjeđenje potrebnih količina vode za vodosnabdjevanje i
navodnjavanje. BiH je bogata podzemnim vodama odakle se obezbjeđuje 80-90 % pitke vode.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 7
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Od ukupne površine Bosne i Hercegovine (5.113.000 ha) na šume i šumska zemljišta otpada
53% (2.700.770 ha ili oko 0,71 ha šume i šumskog zemljišta po glavi stanovništva). Šume i
šumska zemljišta u državnoj svojini učestvuju sa 81%, a u privatnom vlasništvu se nalazi
Bosna i Hercegovina raspolaze sa dosta značajnim bilansnim rezervama uglja (od okok 3,9
milijardi tona) od čega na lignit otpada 63%, a 37% na mrki ugalj. BiH nema kamenog ni
koksnog uglja, što je svakako nedostatak. Bosna i Hercegovina ne raspolaže poznatim
nalazištima sirove nafte, pridrodnog gas i nuklearnih sirovina. Sljedeći najveći potencijal BiH
je BH dijaspora koja brpji preko 1 350 000 BH gradana koji žive u preko 60 zemalja svijeta i
raspolažu sa velikim znanjem, iskustvom, kontaktima, edukacijom, radnim iskustvom u
različitim branšama i na kraju novcem u većem ili manjem obimu. Jedna Slovenija nema ni 5
% prirodnih i ljudskih potencijala kao BiH ( Žive bolje i imaju više zbog visoke svijesti i
drugih društveno-historijskih činjenica). Potencijal BiH je turizam kroz gradski i planinski
turziram, festivali u BiH i Sarajevu, seoski i riječni turizam, proizvodnja zdrave hrane, izvoz
zdrave hrane, proizvodnja i izvoz gotovog namještaja, izvoz mineralnih voda na kojima se
treba ozbiljno poraditi ukoliko želimo da budemo konkurentnija zemlja u svijetu.
2. EKONOMIJA ZEMLJE
2.1. PRIMARNI SEKTOR
2.1.1. Poljoprivreda
Poljoprivredna proizvodnja sastavni je dio ukupnog, državnog ekonomskog ambijenta, pa se
stanje u njoj odražava i na ukupnu kvalitetu ekonomije u BiH. Od ukupne površine Bosne I
Hercegovine, obradivo zemljište zauzima 19.61%, trajni usjevi 1,89% površine i ostalo
zemljište 78,5 %.
Prema podacima iz 2008. godine u poljoprivredi je zaposleno 20,5 % stanovništva Bosne I
Hercegovine.
Poljoprivreda i ribarstvo u bruto domaćem proizvodu Federacije BiH u 2007. godini
participirali su sa 5, 3 %, a u bruto dodanoj vrijednosti sa 6, 9 %.
U vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u 2008. godini, sudjelovanje pojedinih
poljoprivrednih grana iznosilo je:
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 8
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
• biljna proizvodnja 64,7 % (najviše ratarstvo sa povrtlarstvom, zatim voćarstvo),
• stočarska proizvodnja 35,3 % (najviše govedarstvo, ovčarstvo, pa zatim peradarstvo).
Poticajna politika Vlade Federacije BiH i ostvarenje programa transfera poljoprivredi iz
budžeta Federacije u 2008. godini, u iznosu od 52.650.000 KM, osigurali su određene
razvojne efekte, što je u skladu s uvećanjem sredstava potpora u 2008. godini u odnosu na
2007. godinu. To uvećanje iznosilo je 39,8 %, što je rezultiralo tržišnim viškovima u svim
granama poljoprivrede.
U 2007. godini, uvedene su i potpore za ruralna područja kojima su učinjeni prvi koraci u
osavremenjivanju poljoprivrednih gazdinstava, potpori organskoj proizvodnji, te proizvodnji
u manje povoljnim područjima, pokretanju dopunskih aktivnosti, ruralnom naslijeđu i sl.
Elementarna nepogoda u vidu suše, koja se desila upravo u 2007. godini, utjecala je na snažno
smanjenje prinosa u ratarskoj proizvodnji. Suša je izazvala i velike štete u stočarstvu, jer je
prouzročila nestašicu i poskupljenje stočne hrane.
S tim u svezi, Vlada Federacije je iz tekuće pričuve izdvojila 4.100.000 KM, čime su, barem u
najneophodnijoj mjeri sanirane i ublažene posljedica suše. Ova budžetska sredstva usmjerena
su kao pomoć proizvođačima mlijeka i farmerima koji su proizvodili utovljenu stoku.
2.1.2. Povrtlarstvo
Iako biljna proizvodnja u vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje sudjeluje sa 64,7%,
ona se odlikuje usitnjenim posjedom, velikim brojem proizvodnih parcela, nedostatkom
poljoprivredne mehanizacije, nedostajanjem stručne poljoprivredne službe, kao i krupnih
nositelja organizacije. Tu se, prije svega, misli na poljoprivredna preduzeća zasnovana na
kooperaciji te zemljoradničke zadruge temeljene na interesima zadrugara i sl. Sve nabrojano,
uz nekoliko svijetlih primjera, čini ovaj sektor općenito nekonkurentnim i zato je bitno
osigurati podršku daljnjem uređenju i poboljšavanju ambijenta, ali i novčane potpore za
njegovo transformiranje i održivost. Da bi se ova proizvodnja ozbiljnije pokrenula, potrebno
je organizirati proizvođače u zadruge ili ih uvezati s preduzećima koja će objediniti
tehnologiju proizvodnje i ponude, te organizirati nastup na tržištu.Zbog kvalitete zemljišta i
proizvoda, uslovljenih prirodnim položajem našeg proizvodnog područja, ali i sve većih
transportnih troškova, uslovljenih rastom cijena
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 9
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
nafte, objektivno je očekivati kako će uvozno povrće biti postupno potiskivano domaćom
proizvodnjom.
Iz prikazane tabele se može zaključiti kako sjetvene površine za pojedine vrste, kao što su
povrće i krompir stagniraju, dok se površine pod ostalim vrstama smanjuju, što govori o
krajnje nepovoljnom ambijentu za biljnu proizvodnju.
Stanje u kojem se trenutačno nalazi biljna proizvodnja rezultat je dugogodišnjeg stagniranja
cijena ratarskih proizvoda na domaćem tržištu, ali i rasta cijena nafte te mineralnih đubriva i
drugih repromaterijala.
2.1.3. Voćarstvo
Izvoz voća pokazuje trend povećanja u gotovi svim njegovim vrstama. Posebice veliki rast
izvoza dostignut je kod šljiva i jabuka, a značajno je uvećan i izvoz dinja, te lubenica,
pogotovo ako se analizira zadnji dio promatranog razdoblja. Povećanje izvoza rezultat je
uvođenja poticaja za podizanje novih nasada na cjelokupnom teritoriju Bosne i Hercegovine u
nekoliko prethodnih godina. U idućem razdoblju može se očekivati dodatno smanjenje uvoza
voća, jer će novi nasadi voćnjaka i vinograda koji su podignuti u razdoblju 2002.-2008.
godine (preko 5.600 ha), postepeno ulaziti u puni rod.
Vrste voća koje dominiraju, u ovisnosti od klimatskih uslova i načina uzgoja, su jabuka sa
121. 399, 6 tona i šljiva sa 115. 096, 1 tona, dok je proizvodnja grožđa dostigla 35. 637, 9
tone.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 10
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.1.4. Stočarstvo
Stočarska proizvodnja, s druge strane, treba predstavljati najvažniji izvor prihoda
poljoprivrednika, zapošljavati radnu snagu, osiguravati prehrambene proizvode I sirovine za
industriju, te iskorištavati značajne poljoprivredne livadske i pašnjačke kapacitete. Vodeća
stočarska proizvodnja, a to je govedarstvo, uz proizvodnju od 322.221.000 litara mlijeka i
49.852.387 kg mesa, permanentno se uvećava, jer je za istu, uz resurse, barem formalno
osigurano i tržište
U sljedećoj tabeli možemo vidjeti da brojčano stanje stočnoga fonda u Federaciji BiH ima
trend laganoga porasta (izuzetak su ovce), ali je ta proizvodnja nedostatna da zadovolji
potrebe domaćega tržišta za osnovnim poljoprivrednim proizvodima životinjskoga porijekla.
U 2008. godini je izrađen Operativni program razvoja govedarstva i Operativni program
razvoja svinjogojstva u Federaciji BiH i oni su temelji za planiranje i provođenje mjera
poljoprivredne politike za navedene proizvode u idućem razdoblju.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 11
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.2. SEKUNDARNI SEKTOR
2.2.1. Rudarstvo
Rudarstvo je u Bosni i Hercegovini veoma stara privredna grana i bazira se na pojavi bogatih
ležišta ruda i minerala na njenoj teritoriji. Pojava metaličnih mineralnih sirovina veže se za
magmatske cikluse Zemljine kore.
BiH je bogata nalazištima nematala među koje se ubrajaju: dolomiti, krečnjaci, mermeri,
gline, kvarcni pijesak, laporci te betoniti i feldspati. Za industriju su još važni: barit, azbest,
magnezit i dr. Barit se eksploatira u Kreševu i Velikoj Kladuši. Za potrebe vatrostalne
industrije eksploatira se magnezit a rudnik je otvoren u Kladnju. Azbest, kao vatrostalni
materijal, eksploatira se iz serpentina kod Bosanskog Petrova Sela. Jedini rudnik kamene soli
je u Tušnju, gdje se vrši podzemna eksploatacija, pored navedenog, u Bosni i Hercegovini
postoje ležišta i pojave nuklearnih sirovina, te plemenitih metala (zlata i srebra), kao i rijetkih
metala. Njihova važnost je višestruka. Rudarska proizvodnja, skupa sa energetskim
potencijalima, čini osnov cjelokupnoj industriji, napropulzivnijoj privrednoj grani.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 12
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.2.2. Industrija
Osnovni agregirani rezultati o industrijskoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini u 2008 godini,
struktura proizvodnje i promjene u odnosu na prethodne godine ilustrovani su kroz niz
preglednih grafikona. Ovi grafikoni se baziraju na podacima iz 2003, 2004, 2005, 2006 i 2007
godine.
Izvor: http://bhas.ba/Arhiva/2009/TB/IND_2008_001_01_BA.pdf
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 13
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Osnovni pokazatelji industrijske proizvodnje za 2008 godinu – GRAFIČKI prikazi
Industrijska proizvodnja u BiH 2008
Ukupna industrija
Vrijednost prodaje po područjima djelatnosti i po vrsti proizvodnje
Izvor: http://bhas.ba/Arhiva/2009/TB/IND_2008_001_01_BA.pdf
2.2.3. Metalna industrija
BiH je vodeća izvozna gospodarska djelatnost. Izvoz metalne industrije BiH u 2006. godini s
izvozom koksa i željezne sirovine iznosio je 1,42 milijarde eura. Proizvodnja metala i
prerađevina od metala 2006. godine imala je znatan rast izvoza. U zeničkom Mittal Steelu
2006. godine učetverostručena proizvodnja čelika. 2006 proizvodnja iznosila 530.000 tona
čelika što je za 183 posto više nego 2005. godine. Povećanje proizvodnje u metalnoj industriji
prati i razvoj prerađivačkih poduzeća.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, metalna proizvodnja povećana je prošle
godine za 28,6 posto u Federaciji BiH, a u Republici Srpskoj za 9,8 posto. Proizvodnja
strojeva, uređaja i metaloprerađivačkih proizvoda prošle je godine u odnosu na proizvodnju iz
2005. veća za 33,3 posto u F BiH, a za 50 posto u RS Jedno od najvećih metalnih poduzeća
BiH, sarajevski Energoinvest, konkurira za nove višemilijunske poslove u afričkim zmljama u
Etiopiji, Alžiru, Nigeriji... U metalnoj industriji BiH sada radi 7 posto od ukupno zaposlenih,
a njena proizvodnja je 28 posto ukupne industrijske proizvodnje u zemlji.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 14
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.2.4. Automobilska industrija
Oslonac automobilskog sektora u današnjoj Bosni i Hercegovini su metaloprerada (precizno
struganje, glodanje, tehnika deformacijom), izrada alata, prerada plastičnih masa,
autoelektrika kao i tekstilna industrija za autoindustriju. Pri tome, metaloprerada bilježi
najveću izvoznu kvotu. Gotovo 40% proizvoda ide u izvoz.
Renomirani proizvodjači kao sto su MERCEDES, VW i MAN spadaju u glavne kupce
proizvoda iz Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina se može pohvaliti da ima poznatog
proizvodjača automobila kao sto je Volkswagen koji se nalazi u Vogošći blizu Sarajeva. 3
Većina preduzeća, posebno u Federaciji BiH, potpuno je privatizovana. Nekoliko
međunarodno poznatih dobavljača iz autoindustrije imaju udjela u preduzećima iz Bosne i
Hercegovine, odnosno u cjelosti su ih preuzeli. Upravo ta preduzeća su sa investicijama novih
vlasnika u posljednje vrijeme zabilježila velik i dinamičan rast.
Najveći izvoznik u branši a drugi u drzavi je slovenski proizvođač presvlaka za sjedišta,
PREVENT, koji u Bosni i Hercegovini ima više proizvodnih lokacija i za druge proizvode iz
autoindustrije i posjeduje 42% dionica u Volkswagen Sarajevu.U oblasti autoelektrike, prije
svega treba istaknuti preduzeća Čajevac FSU iz Laktaša i ZRAK-AEO iz Kiseljaka
Pored ovoga, u Bosni Hercegovini se nalazi veliki broj proizvođača raznih dijelova za
autoindustriju.. Prema podacima Vanjsko/-Spoljnotrgovinske komora BiH izvoz metalne
industrije u 2006. godine iznosio je 1,134 milijardu .
Dodatna prednost Bosne i Hercegovine je veliki broj naučno-istrazivačkih instituta i
univerziteta u poredjenju sa brojem stanovnika.
3 http://www.ac-bih.ba/ba/stream.php?kat=16
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 15
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Industrijska grana Izvoz u hiljadama EUR
Metali i metalni proizvodi 713.229,011
Masine, aparati i meh. uredjaji, kotlovi i dijelovi 276.074,917
Elektricne masine i oprema i njihovi dijelovi 66.529,923
Vozila i dijelovi za vozila 64.621,570
Oruzje i municija i njihovi dijelovi 14.377,415
UKUPNO sektor metala 1.134.832,836
Izvor: VTK/-STK BiH, 2006
2.2.5. Drvna industrija
Drvna industrija u Bosni i Hercegovini smatra se jednom od najperspektivnijih industrijskih
grana. Prije raspada bivše Jugoslavije i rata nakon toga, bh. kompanije iz sektora drvne
industrije bile su poznate širom svijeta.
Tada su kompanije iz sektora drvne industrije BiH većinu svojih proizvoda izvozile na
zahtjevna svjetskog tržišta. BiH je bila drugi po veličini evropski izvoznik namještaja u
Sjedinjene Američke Države, sa neznatno količinski manjim izvozom iza prvoplasirane
Italije. Izvoz je u to vrijeme rastao geometrijskom progresijom: za samo deset godina, krajem
osamdesetih, BiH je povećala izvoz namještaja na američko tržište za čak 5,8 puta.4
No, u ratu je većina proizvodnih kapaciteta bh. drvoprerađivačkog sektora uništena. Umjesto
nekada prosperitetne industrijske grane nikle su brojne pilane, velikim dijelom nelegalne.
Radeći bez ikakvih dozvola za rad i uplata doprinosa i dažbina, za samo par godina one su
razorile šumski fond Bosne i Hercegovine. Dobrim dijelom ovakvom stanju u drvnoj
industriji BiH kupovali su Svjetska banka i MMF koji su prije četiri godine spriječili zahtjev
privrednika da se zabrani izvoz sirove rezane građe i trupaca iz naše zemlje.
4 http://www.drvo.ba/
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 16
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Shodno tome, i statistika bilježi značajno povećanje „proizvodnje“ u sektoru primarne obrade
drveta, a pad finalne proizvodnje u poratnim godinama. Procjenjuje se da danas u BiH posluje
oko 1.500 kompanija u sektoru drvne industrije koje oko 70 posto svoje proizvodnje izvoze, a
više od dvije trećine tog izvoza se odnosi na primarnu rezanu građu. S druge strane, sve
relevantne informacije i istraživanja u sektoru drvne industrije pokazuju da u BiH trenutno
postoji oko 2.000 pilana, većinom nelegalnih, od čega je čak 1.300 smješteno na teritoriji
Federacije BiH.
Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u 2007. ostvarila izvoz od 771 milion KM i on je za
16 posto viši u odnosu na 2006., ali negativan trend je zabilježen u uvozu i povećan je za čak
40,4 posto, što pokazuje da ostvarena robna razmjena bosanskohercegovačke drvne industrije
sa svijetom ostvaruje popriličan suficit. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje
2008.g , izvoz namještaja iz BiH je u najvećem obimu išao prema Njemačkoj i u prošloj
godini je, u odnosu na prethodnu, povećan za 103 %. Proizvodnja namještaja 2007.godine je
povećana za 35 % u odnosu na godinu ranije, a izvoz za 26,8 %. U 2007-oj godini je za 11, 1
% povećan izvoz neobrađenog drveta. Proizvodnja šumskih sortimenata u deset mjeseci 2009.
smanjena je za 19 %, njihova prodaja za 18,5 %, a prerada drveta u 11 mjeseci 2009. za oko
20 %, kao i proizvodnja namještaja.
U šumarstvu i drvnoj industriji FBiH radi oko 20.000 osoba i sada smo u tolikim problemima
da je pitanje može li se iz njih izaći. Osim zakonske regulative, nedostaju i certifikati za izvoz,
pa je upitno da li će BiH za par godine uopće moći izvoziti.
2.2.6. Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Prehrambena industrija imala je relativno brz porast u ratnom i postratnom periodu gdje se
potreba za hranom povećavala, a potrošači su neprekidno rasli. Prehrambena industrija se
dijeli, kao i ostale proizvodne oblasti, na grane među kojima su pogoni za poizvodnju brašna.
Proizvodnja pića je bliska prehrambenoj industriji. Ona obuhvata proizvodnju piva, žestokih
pića, špiritusa, voćnih sokova, osvježavajućih pića i mineralne vode. Za ove proizvode
postoje neophodni uslovi; sirovine, tržište, radna snaga, saobraćajni uslovi. Velike površine
pod srednjo – europskim voćem u najvećem dijelu teritorije BiH, kao i mogućnost uzgoja
mediteranskog voća u niskoj Hercegovini, omogućuju veliki asortiman sirovina za industriju
pića. U industriji pića najznačajnija je proizvodnja prirodnih vina i rakije.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 17
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.2.7. Industrija tekstila, kože, gume i obuće
Iste geografske i socijalno – ekonomske zakonitosti za njenu pojavu i razvoj, koje smo naveli
za industriju uopće i prehrambenu industriju posebno, važe i za pojavu i razvoj ovih
industrijskih grana. U tekstilnoj industriji postoje dvije oblasti: proizvodnja tekstilnih prediva
i tkanina i proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda, te dvije grane kože i obuće: proizvodnja
kože i krzna i proizvodnja kožne obuće.
2.2.8. Proizvodnja i prerada duhana
Proizvodnja duhana odvije se pretežno u mediteranskoj i submediteranskoj Hercegovini, te
umjereno – kontinentalnoj Posavini. Obradive poršine pod duhanom su različite veličine,
njihova veličina varira od tržišta i one se kreću od 5 – 10.000 ha, a prinosi su 0,5 do 1 tone po
hektaru.
2.3. TERCIJARNI SEKTOR
2.3.1. Turizam
Bosna i Hercegovina posjeduje raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal što je
veliko bogatstvo koje se mora očuvati i zaštiti kako bi u dugom periodu pridonosio razvoju
turizma, a sve upućuje da Bosna i Hercegovina mora imati novi savremeni i vrlo ambiciozni
odnos prema ovoj oblasti. To se posebno odnosi na pojedine lokalitete i područja koja imaju
prirodne, društvene i gospodarske resurse na nivou najstrožijih europskih kriterija.5
BiH je prostor ukrštanja različitih kultura, religija i tradicija koji BiH daju dodatnu vrijednost
u stvaranju specifičnog turističkog proizvoda.
Turizam kao ekonomska aktivnost zahtjeva mnogo znanja i dobre volje, i to ne samo
sudionika turističke ponude, već i cjelokupnog okruženja u kojem se stvara i razvija, jer samo
ovakva povezanost može dati za obje strane pozitivne učinke koje treba stalno unaprjeđivati.
Neki od turističkih potencijala BiH danas se aktivno koriste, međutim razina njihovog
korištenja nije na zadovoljavajućem nivou. S druge strane, postoji čitav niz turističko-
atraktivnih područja i segmenata koje tek treba istražiti, zaštititi, identificirati, pripremiti,
staviti u funkciju i promovirati.
5 http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/26/turizam-u-bih
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 18
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
2.3.2. Saobraćaj
Bosna i Hercegovina zauzima položaj između jadranske obale Balkanskog poluostrva i
njegove unutrašnjosti (Panonska nizija, Moravski basen). Stoga su i glavni putni pravci ove
republike veze ove dve oblasti jugoistočne Evrope. Glavna teškoća zemlje je njen veoma
izražen planinski karakter i teška neprohodnost, što je znatno doprinijelo sporom razvoju
saobraćaja u zemlji.6
Bosna i Hercegovina ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj.
2.3.3. Željeznički saobraćaj
Ukupna dužina željezničke mreže u Bosni i Hercegovini je 1.021 km (1995. godine), od toga
795 km elektrificirano (2002. godine). Ovo se odnosi na pruge standardne širine kolosijeka,
jer u zemlji postoji i niz nekada korištenih pruga uskog kolosijeka još iz perioda Austro-
Ugarske. U državi dominiraju dva željeznička pravca sa glavnim ukrštanjem u Doboju (RS).
Ti pravci su:
Tuzla–Doboj–Banjaluka–Novi Grad–Bihać–granica sa Hrvatskom
Šamac (granica sa Hrvatskom)–Doboj–Sarajevo–Mostar–granica sa Hrvatskom
Pored njih u Zvorniku i Bijeljini postoje priključci na željezničku mrežu Srbije. Jedini grad sa
tramvajskim prevozom je Sarajevo.
2.3.4. Drumski saobraćaj
Glavni drumski put kroz Bosnu i Hercegovinu
6 http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B0%D1%98_%D1%83_%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B8_%D0%A5%D0%B5%D1%80%D1%86%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B8
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 19
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Izvor: http://sr.wikipedia.org/sr
Ukupna dužina puteva u Bosni i Hercegovini je 21.846 km (2005. godina), dok je i 11.425 km
sa čvrstom podlogom (betonski, asfaltni). Dužina autoputeva trenutno je neznatna i iznosi
svega 30-40 km i to su ulazne magistrale u dva najveća grada u državi, Sarajevo i Banjaluku.
Kroz Bosnu i Hercegovinu prolaze sljedeći Evropski koridori i njihovi nastavci:
Autoput E-65 – veoma kratka dionica preko hercegovačkog primorja (Neum) - Republika
Hrvatska je započela izgradnju mosta do Pelješca kojom bi ovaj evropski autoput zaobišao
bosansku teritoriju
Autoput E-73 – Bosanski Brod (granica sa Hrvatskom) - Doboj - Zenica - Sarajevo -
Mostar - Čapljina (granica sa Hrvatskom) - Ovo je najvažniji drumski put u zemlji, a
predstavlja alternativnu trasu putu E-65.[traži se izvor od 12. 2009.]
Autoput E-661
Autoput E-761 - dionica Bihać - Jajce - Donji Vakuf - Zenica - Sarajevo - Pale - Višegrad
(granica sa Srbijom).
Autoput E-762 - dionica Sarajevo - Foča (granica sa Crnom Gorom).
2.3.5. Vodeni saobraćaj
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 20
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Bosna i Hercegovina ima veoma kratku morsku obalu kod Neuma, 25km, i nema pristup
međunarodnim vodama, pa stoga nema pomorskih luka. Od inostranih luka najveći značaj za
njenu privredu ima luka Ploče u Hrvatskoj, koja je najbliža Sarajevu i upravo razvijena
zahvaljujući bosanskom zeleđu. Rječni saobraćaj je bolje razvijen, ali ni izbliza iskorišćen
prema mogućnostima. Teškoća je njen pogranični karakter. Glavni plovni vodotok je rijeka
Sava, koja kao pritoka Dunava povezuje državu sa drugim državama srednje Evrope. Važne
luke na Savi su Brčko, Bosanski Šamac i Bosanski Brod.
2.3.6. Vazdušni transport
U Bosni i Hercegovini postoji 27 zvanično upisanih aerodroma, ali samo je 4 od njih uvršteno
na listu aerodroma sa IATA kodom (IATA Airport Code):
Aerodrom "Mahovljani" Banjaluka - BNX
Aerodrom Mostar - OMO
Aerodrom "Butmir" Sarajevo - SJJ
Aerodrom Tuzla - TZL
Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je sarajevski aerodrom "Butmir".
U Bosni i Hercegovini su zvanično upisana i 4 heliodroma (1999. godine).
3.MEĐUNARODNA RAZMJENA
Za 2010- tu godinu, za period od I-III-eg mjeseca, ukupan izvoz je iznosio 1.538.938 (u
hiljadama KM), od toga se 56% odnosno 862.185 odnosilo na redovan izvoz, 43.9% ili
675.927 se odnosilo na izvoz nakon unutrašnje obrade, a 0.1 % ili 826 na izvoz na vanjusku
obradu. Što se tiće uvoza, ukupan uvoz za 2010-tu god (I-III) je iznosio 2.750.466. Od toga na
redovan uvoz se odnosilo 2.358.258 ili 85.7 %, 14.2% ili 389.422 se odnosilo na uvoz na
unutrašnju obradu i 0.1 % ili 2.786 se odnosilo na uvoz nakon vanjske obrade. Najviše se
izvozilo u Hrvatsku (vrijednost robe 215.431 ( u 000 KM)), Njemačku (vrijednost robe
266.215 ), a na trećem je mjestu Srbija (vrijednost robe 193.376).
U prva tri mjeseca tekuće godine, na listi prvih deset izvoznika iz BiH, prema podacima
Uprave za indirektno oporezivanje BiH, našli su se Aluminij d.d. Mostar, Mittal Steel Zenica,
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 21
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
d.o.o., Global Ispat koksna industrija d.o.o. Lukavac, Prevent Cutting d.o.o. Visoko TMD A
d.o.o. Gradačac, javno preduzeće Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Unis – fabrika cijevi i
Borac export-import d.d. Travnik. U januaru, februaru i martu iz BiH, prema vrijednosti robe
najviše su se izvozili električna energija (153.981.995 KM), sjedala (osim tar. grupe 9402)
uključujući i ona koja se mogu pretvoriti u ležaje (113.230.229 KM), aluminij u sirovim
oblicima (89.777.106 KM), koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena (51.211.591
KM) itd.
U tekućoj godini, u prva tri mjeseca, najviše su se uvozila nafta i ulje dobivena od
bitumenskih minerala, sirovina (182.227.592 KM), naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih
minerala, osim sirovih (143.086.751 KM), kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva od
kamenog uglja (82.254.081 KM), naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici (65.235.041
KM) itd. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 22
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama Sporazuma CEFTA,
zemljama Evropske Unije (EU) i ostalim* za period od I-III.2010.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 24
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
U periodu od januara do decembra prošle godine u Bosni i Hercegovini je ostvareno izvoza u
iznosu od 2,83 milijarde Eura, što je za 17,6 posto manje nego prethodne godine. U istom
ovom razdoblju uvoz roba u BiH je iznosio 6,31 milijardu Eura ili 24,2 posto manje nego u
2008. godini. Samim tim, pokrivenost uvoza izvozom je u 2009. godini iznosila 44,8 posto,
što je nešto bolje nego ostvarenih 41,2 posto prethodne godine. Može se zaključiti, da
je globalna recesija donijela BiH u 2009. godini manji deficit na podračunu roba u
međunarodnoj razmjeni.
Tijekom 2009. godine je se najviše izvozilo u Republiku Hrvatsku, gdje je vrijednost izvoza
na godišnjem nivou iznosila 482,71 milijun Eura. Izvoz u EU je iznosio 1,53 milijarde Eura ili
više od polovice ukupnog ostvarenog izvoza. Najveći izvozni trgovački partner iz EU je SR
Njemačka, gdje je tijekom 2009. godine izvezeno roba u iznosu od 415,88 milijuna Eura.
Zanimljivo, da je najveći pad izvoza u 2009. godini zabilježen sa Slovenijom i to u iznosu od
24,7 posto.
Država iz koje BiH najviše uvozi je Republika Hrvatska iz koje je uvezeno 947,42 milijuna
Eura ili 15% ukupnog uvoza. Uvoz iz Hrvatske je pao točno za trećinu u odnosu na isti period
prošle godine, što predstavlja i najveći pad uvoza po zemljama iz kojih se uvozi, na godišnjem
nivou.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 26
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
ZAKLJUČAK
Polazeći od imena, oblika, položaja , pa preko brdovitih predjela, planina, kroz guste šume
pogodne za razvoj drvne industrije, pored brzih i mnogobrojnih rijeka koji pružaju
hidroenergetski potencijal, podzemnih voda iz kojih dobivamo pitku vodu, te bogatstvo
mineralnih voda, pa sve do nizina i pašnjaka sa razvijenim stočarstvom, do kultura i tradicija
koje doprinose turizmu, dobijamo sliku jedne male, ali prirodno bogate zemlje. To je slika u
kojoj smo rođeni, međutim postoji i druga slika: neiskorišteni ljudski potencijali odnosno
velika nezaposlenost, zagađivanje rijeka, spor razvoj poljoprivrede, nedostatak mehanizacije i
tehnologije, nedovoljan izvoz u pojedinim granama, nedovoljno razvijen turizam i saobraćaj
te politički auditorij, stvaraju jednu suprotnu sliku od prvobitne. Spomenute stavke se nastoje
poboljšati i razviti u nešto svjetliju i pozitivniju cjelinu, na što može uticati jedino čovjek, koji
je ujedno jedan od glavnih krivaca ovakve slike kakva sada jeste. U nekim granama vidi se
pomak, međutim potrebno je vrijeme, novac i ljudske sposobnosti kako bi one prešle u
pozitivni dio kada se govori o Bosni i Hercegovini i njenoj ekonomiji.
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 27
Ekonomija Evrope [EKONOMIJA BIH]
LITERATURA
1. Prof. Dr. Meho Bašić, „Ekonomija BIH“, 2005. godina
2. http://www.bhmc.ae/podaciBiH.htm#Politi%C4%8Dko%20ure%C4%91enje
3. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html
4. http://bhas.ba/Arhiva/2009/TB/IND_2008_001_01_BA.pdf
5. http://www.ac-bih.ba/ba/stream.php?kat=16
6. http://www.drvo.ba/
7. http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/26/turizam-u-bih
8. http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D0%B0%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%9B%D0%B0%D1%98_%D1%83_%D0%91%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B8_%D0%A5%D0%B5%D1%80%D1%86%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B8
9. http://sr.wikipedia.org/sr
Sarajevo, Maj. 2010. | Seminarski rad 28