Download - SINTAKSA PADEŽA_ prezentacija__.ppt
PROSTOR(NOST) i oblici
prijedložni izrazi
Jučer sam napokon doputovala u Dubrovnik. Volim biti u Dubrovniku.
padežni oblici/ besprijedložni padežni izrazi
Danima su mi misli letjele Dubrovniku. Uživam u sumrak lutati Dubrovnikom.
PROSTOR(NOST) i oblici
prilozi Lijepo je biti ovdje. Potrčao je nizbrdo.
zavisne rečenice Gdje ima mladih, tamo je uvijek dobra glazba.
PREDIKAT i izražavanje prostora
ovisnost o vrsti i značenju glagola statični i dinamični glagoli
Maja je doma.
PRILOŽNA OZNAKA MJESTA
uvrštava se u rečenicu preko predikata nije obavezna može se parafrazirati izražava okolnost vršenja glagolske radnje odgovara na pitanja: GDJE? KAMO? KUDA? također na: odakle? dokle? otkud? dokud? uzimaju se u obzir kategorije statičnosti i dinamičnosti glagola
PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA
GLAGOLSKE RADNJE
→ statičnost u prostoru→ lociranje u prostoru→ GDJE? Stanujem u Rijeci. Živi tamo, na sjeveru.→ uz glagole mirovanja → cilj kretanja→ KAMO? Odlazim u Rijeku. Sutra putujem tamo, na sjever. → uz glagole kretanja
PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA
GLAGOLSKE RADNJE
→ usmjerenost glagolske radnje→ direktivnost→ smjer kretanja→ ČEMU? Odlazim prema Rijeci. Trči (k) obali. Vesna je otišla (k) prijateljici.
→ uz glagole kretanja
PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA
GLAGOLSKE RADNJE
→ pravac kretanja; put, “staza” glagolske radnje→ KUDA? kojim putem? Potrčao je nizbrdo. Pliva uz obalu. Trčim obalom.
→ slabo upravljanje → uz glagole kretanja
PRILOŽNA OZNAKA MJESTA – SAMOSTALNI DIO REČENIČNOG USTROJSTVA – MJESTO/ PROSTOR KAO OKOLNOST ODVIJANJA
GLAGOLSKE RADNJE
→ slabo upravljanje → parafraza konstrukcije predikat
+ POM – moguća: imenica sa značenjem prostora uvjetovana samo leksičkim značenjem
glagola
OBJEKT – PREDMET GLAGOLSKE RADNJE – PROSTOR OBUHVAĆEN KRETANJEM
jako upravljanje uz glagole kretanja značenje glagola – relevantno konstrukcija predikat + objekt NE može se parafrazirati: imenica sa značenjem prostora predodređena leksičko-gramatičkim svojstvima glagola
ATRIBUT U SLUŽBI IZRAŽAVANJA PROSTORA – ODREDBA PROSTORA
nesamostalni dio sintagme koja ima značenje prostora odnos: nesročnost kao odredba imenici uz koju stoji
Gradnja škole započela je još prošle godine.
PADEŽENI OBLICI: DATIV
USMJERENOST GLAGOLSKE RADNJE, odnos: slabo upravljanje
Danima su mi misli letjele Dubrovniku.Trči obali.Dijete je brzo trčalo kući.Letjelica će se u podne približiti Mjesecu.Pjesnik stremi zvijezdama.
→ okrenuti se zidu; približavati se selu; juriti kući (…) uz glagole kretanja – glagoli koji se usmjeravaju/“streme” svojevrsnom prostoru kao cilju
PADEŽENI OBLICI: INSTRUMENTAL
KRETANJE VELIKIM PROSTOROM, (!) semantika imenica u službi PO i semantika glagola u službi
predikata
Sinoć sam lutala neosvijetljenom uvalom. Vozila sam se novom cestom. Suho lišće pliva rijekom. Tjednima su putovali Lijepom Našom.
ALI: Razišli su se kućama. Razišli su se kući.
PADEŽENI OBLICI: INSTRUMENTAL
Izražavanje prostora bez glagola kretanja
Oni pjevaju ulicom.
Kao mladi znali smo nedjeljom uvečer svirati šorom.
PADEŽENI OBLICI: AKUZATIV
PROSTOR KAO PREDMET POTPUNO ZAHVAĆEN RADNJOM, odnos:
jako upravljanje
Preplivao je rijeku. Prehodao je jutros plažu uzduž i poprijeko. Obilazi dućane. Napustila je grad.
PADEŽENI OBLICIodnos AKUZATIV - INSTRUMENTAL
prostor označen objektom prostor označen POM → uvrštavanje prema glagolu
Marko prelazi most. jako upravljanje, izravni objektMarko prelazi mostom. slabo upravljanje, POM
prostor označen nesročnim atributom → uvrštavanje prema imenici
Zabrinjava ga prelaženje mosta. jako upravljanjeZabrinjava ga prelaženje mostom. slabo upravljanje
INSTRUMENTAL SA ZNAČENJEM PROSTORA KAO PRILOŽNA OZNAKA I KAO NESROČNI ATRIBUT
Rado trčim livadom. slabo upravljanjeTvoj pas voli trčanje livadom. livadom - nesročni atribut → utjecaj značenja glagola: glagol trčati može uz sebe imati
dopunu u instrumentalu; uz kretanje (trčati) dolazi neki prostor (livada); isto vrijedi i za odnos trčanje livadom
→ upotreba nekog drugog glagola i glagolske imenice zahtijeva drugi padež, odnosno drugačiju konstrukcijuRado spavam na livadi. slabo upravljanjeVolim spavanje na livadi. na livadi – nesročni atribut → glagol mirovanja spavati traži uz sebe prijedložni izraz, prostor označen lokativom
(PRIJEDLOŽNO-)PADEŽNI IZRAZI I OZNAČAVANJE PROSTORA
DATIV, INSTRUMENTAL, LOKATIV, GENITIV
Trčala je livadi.Trčala je livadom.Trčala je po livadi.Trčala je na livadi.Trčala je preko livade.
(PRIJEDLOŽNO-)PADEŽNI IZRAZI I OZNAČAVANJE PROSTORA
DATIV, LOKATIV, AKUZATIV
Sve djevojke zemlji pogledaše. Sve djevojke k zemlji pogledaše. Sve djevojke prema zemlji pogledaše. Sve djevojke u zemlju pogledaše.
IZRAŽAVANJE PROSTORA PADEŽNIM OBLICIMA
samo jedna od mogućnosti izražavanja prostornih odnosa
upotreba prijedložnih izraza – češća (sintaktička služba prijedloga; dimenzionalna značenja prijedloga: prostornost)
nužno je proučavati prostornost s obzirom na samu
semantiku glagola i imenica (imenice kao lokalizatori, i glagoli kao različita kretanja)
1) Stolac, Diana: IZRAŽAVANJE PROSTORNIH ZNAČANJA PADEŽNIM OBLICIMAhttp://www.hrvatskiplus.org/prilozi/dokumenti/anagram/Stolac Izrazavanje.pdf (8.3.2011.)
OSTALA KORIŠTENA LITERATURA
2) Katičić, Radoslav. Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: HAZU, Globus. ³2002: 86–94
3) Pranjković, Ivo. Domašaji i ograničenja lokalističke teorije padeža. U: Sintaksa padeža: Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem – Drugi sintaktički dani. ur. Birtić, Marija; Brozović Rončević, Dunja Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 2010: 213–222
4) Pranjković, Ivo. Druga hrvatska skladnja: Sintaktičke rasprave. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2001: 7–12
5) Raguž, Dragutin. Praktična hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada. 1997: 119–156
6) Silić, Josip; Pranjković, Ivo. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga. ²2007