Download - Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro
![Page 1: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/1.jpg)
GRADSKA KNJ IŽNICA
PULA SLAVKO HARNI
NSK ZAGREB
Knjiga kao kulturno dobro Kriteriji
![Page 2: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/2.jpg)
Status questionis
Godine 2001. upisane su u Registar svjetske dokumentarne baštine dvije najstarije knjige na svijetu, tiskane metalnim pomičnim slovima: JIKJI- Antologija velikog budističkog svećenika, Cheongju (Koreja), 1377. i Gutenbergova Biblija u 42 retka, Mainz 1455. To je učinjeno na temelju određenih kriterija. Dva su pitanja:1. Ima li hrvatskih knjiga koje su dorasle takvim kriterijima 2. Mogu li se ti kriteriji uporabiti za našu nacio- nalnu vrijednosnu klasifikaciju knjiga?
![Page 3: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/3.jpg)
Jikji – Antologija budističkog velikog učitelja zen-budizma, Cheongju, Koreja, 1377.
JIKJI (2.sv) - prva poznata knjiga tiskana pokretnim me-talnim slovima.Čuva se u Parizu.
Godine 2001. upisana u Registar svjet -ske kulturne baštine.
![Page 4: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/4.jpg)
Svjetska memorija 2
Gutenbergova Biblija u 42 retka, 1455.
![Page 5: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/5.jpg)
Kriteriji i kultura
Kriteriji za svaki vid kulturrne baštine ovise o tome kako se razumije kultura.
UNESCO je organizacija koja se brine za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu. Iz toga slijedi da se ima na umu opći pojam kulture, po kojemu je ona čovjekovo djelo različito od prirode. Kulturnu baštinu čine nepokretna i pokretna, materi- jalna i nematerijalna dobra. Knjige spadaju (uvjetno) u pok- retna materijalna dobra. Pokretanjem Programa svjetske memorije 1992. uvrštavaju se u dokumentarnu baštinu.
![Page 6: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/6.jpg)
Cilj
Knjige kao kulturno dobro spadaju u do-kumentarnu baštinu , koja je memorija čovječanstva. Njezina specifična struktura (dokumunt=nformacija+nositelj, analogni ili digitalni) i umnože- nost kao osnovno obilježje zahtijeva i poseban status u žaštiti i vrijednosnom promicanju. Dokumneti su knjige, grafike, ploče, CD, DVD i dr.
Temeljna referenca ove prezentacije jesu UNESCO-ve revidirane Smjernice za očuvanje dokumen tarne baštine iz 2002. koje sadržavaju i kriterije za odabir građe za upis u Registar svjetske dokumentarne baštine. Kriteriji su dopunjeni 2007. te ih u temeljnom dijelu ima šest. Prilog što slijedi jest pokušaj prilagodbe tih dokumentarnih kriterija hrvatskim uvjetima.
![Page 7: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/7.jpg)
Knjiga kao kulturno dobro - sadržaj
Pristupne napomene naznačuju teorijski kontekst, a tipologija kriterija preduvjete za primjenu svjetskih kriterija u hrvatskom okruženju.
Pristupne napomene
Tipologija kriterija
Bibliografski tip
Vrijednosno-kategorijalni tip
Dokumentarni tip
Zaključne napomene
![Page 8: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/8.jpg)
Tipologija kriterija
U literaturi se nalaze i druge tipologije kriterija. Za potrebe ovoga priloga donose se tri tipa.
Prva dva su nacionalni i promatraju se kom- plementarno s doku -mentarnim koji je internacionalni.
1. Bibliografski (formalni i sadržajni)
2. Vrijednosno-kategorijalni (univerzalni, nacionalni, regionalni, zavičajni)
3. Dokumentarni (vrijeme, mjesto, ljudi, predmet i tema, forma i stil, emocionalno značenje)
![Page 9: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/9.jpg)
Bibliograf-ski kriteriji
Riječ je kriterijima hrvatske bibliografije knjiga odnosno nacionalne zbirke Croatica.
Tradicionalno se rabe formalni kriteriji, a u novije vrijeme s obzi-rom na dostupnost građe, i sadržajni.
1. Formalni
Hrvatski autor Hrvatski jezik Hrvatski teritorij Inkunabule hrvatskih tiskara
2. Sadržajni O Hrvatima O Hrvatskoj prirodnoj i kulturnoj baštini
![Page 10: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/10.jpg)
Kategorijalno-vrijednosni kriteriji
Univerzalni tip slijedi postojeće i potencijlne registre dokumentarne baštine. Hrvatska može sama ili s nekom drugom zemljom nominirati svoju neku zbirku ili pojedini dokument za upis u internacionalni registar. Drugi su kriteriji tu kako bi se mogla zaštiti i promicati hrvatska dokumentarna baština koja ne zadovoljava svjetske kriterije.
1. Univerzalni (internacionalni) a) hrv. knjige svjetske baštine b) strane knjige u Hrvatskoj
2. Nacionalni - sukladno bibliografskim kriterijima
3. Regionalni - hrvatski a) mediteranska b) srednjoeuropska
4. Zavičajni županijski lokalni
![Page 11: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/11.jpg)
Dokumentarni kriteriji 1
Dokumentarni kriteriji prema Općim smjernicama za očuvanje dokumentarne baštine sastoje se od tri dijela:
1. Pretpostavke (autentičnost, jedincatost, usporedivost)
2. Glavni kriteriji (mjesto, vrijeme, ljudi, predmet i teme, forma i stil, emocionalno značenje)
3. Sekundarni kriteriji (rijetkost, itegritet, ugroženost, plan upravljanja)
![Page 12: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/12.jpg)
Dokumentarni kriteriji 2: Pretpostavke
2. Unikatnost i nenadomjestivost. Nestanak bi bio šteta za
čovječanstvo: utjecaj na tijek povijesti
1. Autentičnost. Kopije, replike i slično ne dolaze u obzir.
3. Usporedivost s već upisanim. Tako se postiže konzistetnost
registra.
![Page 13: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/13.jpg)
Dokumentarni kriteriji 3
1. Vrijeme
2. Mjesto
3. Ljudi
4. Predmet i teme
5. Forma i stil
6. Emocionalno značenje
![Page 14: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/14.jpg)
Vrijeme-tekst kriterija
Vrijeme kao takvo ne čini dokument značajnim, ali svaki je dokument tvorevina svojega vremena, a neki ga iznimno snažno prizivaju, jer su iz razdoblja krize ili značajnih socijalnih i kulturnih promjena. Knjiga može reprezentirati novo otkriće ili „biti prva u svojoj vrsti“.
U nas to vrijedi posebno za inkunabule.
![Page 15: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/15.jpg)
Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.
Zbirka hrvatskih glagoljskih inku nabula (6) ima obilježja jedin- catosti, poseb- nog odnosa pre- ma vremenu, riječ je o knjiga- ma koje su u mnogome utje- cale na kasnije ćiriličke i latiničke knjige.
![Page 16: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/16.jpg)
Misal po zakonu rimskog dvora 1483.
Posebno to vrijedi za Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483, koji je svakako prvi u svojoj vrsti, a uklapa se u trend prijevoda na narodni jezik. To vrijedi dakako i za Vrančićeve i Boškovićeve znanstvene prinose.
![Page 17: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/17.jpg)
Lekcionar Bernardina Splićanina, 1495
Ilustrira prijevodnu aktivnost sveto-pisamskih tekstova na narodni jezik latinicom.
![Page 18: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/18.jpg)
2. Mjesto
Tekst kriterija
Mjesto kreacije dokumenta je ključno obilježje njegove važnosti. Može sadržavati ključne obavijesti o lokalitetu važnom u svjetskoj historiji; ili lokacija može imati važan utjecaj a događaje opisane u dokumentu. Može biti riječ o gradovima ili institucijama koje su nestale.
![Page 19: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/19.jpg)
Vinodolski zakonik - prijepis
Pravna povijest , povezano s mjestom Vinodolom, počeci pravne tradicije.
![Page 20: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/20.jpg)
Blondus, Flavius. Roma instaurata, Veronae, D. Dobrićević, 1481.
Radi se gradu Rimu i njegovoj obnovi, a možda se Venecija vidi kao obnovljeni Rim.
![Page 21: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/21.jpg)
3. Ljudi
Tekst kriterija: Socijalni i kulturni kontekst
kreacije dokumenta može reflektirati značajne aspekte ljudskog ponašanja ili socijalnog, industrijskog, umjetničkog i političkog razvitka. Može dohvatiti bit velikih pokreta, tranzicija, napredaka i nazadaka. Može reflektirati sraz ključnih pojedinaca i skupina.
![Page 22: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/22.jpg)
Spovid općena, Senj 1496.
Riječ je o knjizi koja je izvršila izniman utjecaj na ljude: na literaturu toga tipa, na ispovjednu praksu, a time i društveni život, provedbu moralnih normi...
![Page 23: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/23.jpg)
4. Predmet i tema
Predmet djela može reprezentirati naročit historijski ili intelektualni razvoj prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti, politike, ideologije, sporta i umjetnosti.
![Page 24: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/24.jpg)
J. Dragišić, De natura coelestium spirituum quos angelos vocamus, 1499.
Dragišić se iskazao u humanističkoj filozo fiji i teološkoj znanosti.
Proučavao je između ostaloga odnos između židovskih i kršćanskih spisa. Zagovornik izmirenja svjetskih religija kao izlaz iz krize onoga vremena.
![Page 25: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/25.jpg)
5. Forma i stil
Primjerak može imati izvanrednu estetsku stilsku ili lingvističku vrijednost, biti tipičan ili ključni primjerak tipa prezentacije, običaja ili medija, ili nestaloga ili nestajućega nosača formata.
![Page 26: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/26.jpg)
Dragišić, Knjiga o Anđelima,
Dragišićeva knjiga može biti primjer iznimne vizualne opreme jedne inkunabule.
Kao primjer osobite forme bila bi prikladna i senjska Spovid općena zbog pirnosa u ispisu glagoljice.
![Page 27: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/27.jpg)
6. Socijalno-duhovno značenje
On dopušta specifičnoj zajednici da pokaže svoj emocionalni odnos prema dokumentu ili dokumentima tj. prema načinu na koji oni pridonose identitetu zajednice i socijalnoj koheziji. Primjena toga kriterija mora reflektirati živuće značenje – dokumentarna baština mora imati emocionalni sadržaj za ljude koji žive danas.
![Page 28: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/28.jpg)
Šižgorić, Carmina et elegiae, 1477.
Šižgorićeve Elegiae su možda najbliže tomu kriteriju jer predstavljaju početak tiskanoga hrvatskoga pjesništva, a sadržajno su također posvećene hrvatskim temama (Šibeniku na primjer). Inače bi možda ponajviše odgovarao Kačićev Razgovor ugodni, 1756.
![Page 29: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/29.jpg)
N. Modruški, Oratio, oko 1474.
Oratio in funere je nadgrobni govor biskupa Nikole Modruškog kardinalu Petru.
Reprezentira odnose među istaknutim osobama u ondašnjoj Crkvi. Prvi tiskani latinski tekst jednog hrvatskoga autora.
![Page 30: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/30.jpg)
Sekundarni doc. kriteriji
1. Rijetkost
2. Cjelovitost
3. Ugroženost
4. Plan očuvanja
![Page 31: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/31.jpg)
Zaključne napomene
Kako bi model funkcionirao valja nam svjetske kriterije staviti u nacionalne okvire.
Temeljna ideja modela koji se ovdje predlaže stoga se sastoji se u tome da se, prilikom prosudbe kulturnoga značenja neke knjige ili zbirke po određenom dokumentarnom kriteriju, imaju svaki put u vidu svi kategorijalno-vrijednosni kriteriji.
Dokument lokalnoga značenja može istodobno biti i međunarodno značajan.
![Page 32: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/32.jpg)
Dokument. kriteriji Hrvatska knjiga
VrijemeMjestoLjudiPredmet i temaForma i stilEmoc. značenje
Model 1
![Page 33: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/33.jpg)
Dokumentarni kriteriji Hrvatska knjiga
VrijemeMjestoLjudiPredmet i temaForma i stilEmoc. značenje
B. Šulek, Hrv.-tal.-njem. rječnik znanstv. nazivlja, Zagreb, 1874.
Vrijedn.-kat. kriteriji:1. internacionalni2. nacionalni3. regionalni
4. zavičajni
Model 2
![Page 34: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/34.jpg)
Model 2
Knjiga
Kategorijalno-vrijednosni kriteriji
1.Vrijeme2.Mjesto
3. Ljudi Emotivno značenje
![Page 35: Slavko Harni. Knjiga kao kulturno dobro](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081502/558d0560d8b42a47668b45c2/html5/thumbnails/35.jpg)
Biblia latina, Hamburg, 1255.
Hvala
lijepa!