Download - Slobodna Bosna 435
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
1/80
NOVI DOKAZI O BLA[KI]UISTINA O IVICI RAJI]U
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
D
2.80
EUR/A
3.20
EUR/L3.20
EUR
NL3.20
EUR/B
3.20/15
Kn
100
Din/4
USD/4.30
CHF/35
SEK/
30
DKK/33
NOK/2.20
GBP/95
CZK
ZA[TOVOLIMBiH
Bosna u pet regijabez entiteta
Nova BiH
EVROPSKAISPRAVKA DAYTONA
SARAJEVO
MOSTAR
BANJA LUKA
ZENICA
TUZLA
BESPLATANTV PRILOG
EKSKLUZIVNOLUCIANO BENETTON
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
2/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
3/80
14 ZLO^INACNA SLOBODINovi dokazi oodgovornosti TihomiraBla{ki}a
SB je prije mjesec dana objavila dosada nepoznate dokumente koji nedvos-misleno ukazuju na zapovjednu i svakudrugu odgovornost TIHOMIRABLA[KI]A za zlo~ine koje su potrojbe
pod njegovom kontrolom po~inile u
AHMI]IMA, ali i drugim dijelovimasredi{nje Bosne; na{ list do{ao je donovih jo{ vjerodostojnijih i nepobitnijihdokumenata koji dokazuju da je generalBla{ki} u potpunosti kontrolirao postro-
jbe na ~ijem je ~elu bio
22 EKSKLUZIVNOBiH za 21. stolje}e
Pro{le nedjelje je Evropska unijaputem nezavisne Venecijanske grupenapokon ponudila vlastito rje{enje za
izlaz iz, ~inilo se, bezizlazne situacijeu kojoj se na{la Bosna i Hercegovina;SB prva objavljuje BRISELSKUviziju budu}nosti BiH kao alternativuza DEJTONSKI koncept na{e zemlje
28 SLU^AJ POGORELICAPojedina~ni eksces ilidr`avni terorizam
Po~etkom ovog mjeseca Federalnotu`iteljstvo podiglo je optu`nicu protiv
petorice nekada{njih visokih policijsko-obavje{tajnih bo{nja~kih du`nosnikaumije{anih u slu~aj formiranja(anti)teroristi~kog kampa na Pogorelicikoji su optu`eni za pripremanje atentatana FIKRETA ABDI]A
36 UNITED COLORSOF BENETTONLuciano Benetton, modnigenije
LUCIANO BENETTON, vlasnik jedneod vode}ih svjetskih modnih ku}a iko{arka{kog kluba Benetton, uekskluzivnom razgovoru za SLOBODNUBOSNU govorio je o razlozima zbogkojih je tokom rata otvorio svoju pro-davnicu u opsjednutom Sarajevu i
ekonomskim perspektivama BiH,poslovnoj saradnji sa ~uvenim fotografomOLIVIEROM TOSCANIJEM i ameri~kojintervenciji protiv diktatorskog re`imaSADAMA HUSEINA, te o svominteresovanju za azijsko privredno tr`i{te
Sadr`ajSLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing
Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]
DirektorErbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]
Asim METILJEVI]Edin AVDI]
NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,
Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Nid`ara AHMETA[EVI], Adisa ^E^O
DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
DesignEdin SPAHI]
DTPAtif D@IDI]
LektorSedina LON^ARI]
Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]
Marketing i prodajaAmela [KALJI]
e-mail: [email protected]
FotografijaMario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni
444-041, 262-630
telefaks444-895
Ad re sa^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213
140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja porezana promet proizvoda i usluga.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
Porezni identifikacijski broj 4200333040003e-mail: [email protected]
435
EVROPA REVIDIRADAYTON: Umjesto
dva entiteta, petekonomsko-regional-nih cjelina
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
4/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
5/80
je potvrdio i jedan svjedok u Haagu, kako jepobuna pripremljena kako bi se sprije~iodolazak Rasima Deli}a na ~elno mjesto uArmiji.
Ka`imo odmah: posrijedi je bezo~na la`i svako ko i{ta zna o zbivanjima u Sarajevuiz tog perioda (ljeto 93.) obavezan je to re}i!Topalovi} i Delali} su svoju vojsku poslalina ulicu iz potpuno razli~itih razloga i moti-va: pobuna je okon~ana u Domu Armije BiHkada su im predsjednik dr`ave i komandantArmije, Alija Izetbegovi} i Rasim Deli},obe}ali da }e KOS-ovac Fikret Muslimovi}
biti smijenjen sa ~elnog mjesta u bezbjed-nosti Armije!
Kakve veze s tim ima Sefer Halilovi}?!
Nikakve, naravno, ako cijeli procesne nastavimo dalje logi~ki i struk-turalno pratiti. ^etrdesetak svje-doka optu`be, me|u kojima je iratni {ef bezbjednosti Jusuf Ja{a-
revi} , nastoji tokom su|enja Halilovi}udokazati da je Halilovi} u opkoljenom Sa-
rajevu jedini imao kontrolu nad oku`e-nim, odmetnutim jedinicama (]elo-Caco)
pa ih je poslije svojim autoritetom poveo uHercegovinu gdje su pripadnici tih jedinicanapravili pokolj nad Hrvatima. Ergo,Grabovica i Uzdol nisu eksces neko logi-~an produkt Seferovog djelovanja i konti-nuitet u njegovom dvostrukom zapovjed-nom lancu!
I tako bi se stvar krajnje pojednostavi-la: zlo~ine koje je po~inila Armija BiHmogu}e je svrstati u dvije tematskegrupe: prva, zlo~ini u srednjoj Bosni kojise plebiscitarno stavljaju na du{u virtual-
nim mud`ahedinima i, druga (Sarajevo,Grabovica), zlo~ini {to su ih po~inileodmetnute jedinice koje su samo SeferaHalilovi}a dr`ale za autoritet.
To naprosto nije ta~no, to je, zapravo,potpuna la`, ako ni zbog ~ega drugog ondazato {to odmetnute jedinice nisu ni{ta manje
bile odmetnute od Halilovi}a nego {to subile od Alije Izetbegovi}a i njegovog poro-di~no-strana~kog {taba!
Dakle, nije problem kakvu }e istinuHaag napisati o Bo{njacima - kvaka je utome kakvu }e istinu Bo{njaci, kao optu`eniili kao svjedoci, sami o sebi ispisati. A nji-
hovoj politi~ko-sigurnosnoj eliti uho binajvi{e voljelo kada bi se armijski zlo~iniadresirali samo na mud`ahedine i odmet-nute brigade koje su uva`avale autoritetSefera Halilovi}a.
Ne}e i}i! Zacijelo ne}e i}i!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 5
NI
jedini krivci?
^ETVRTAK, 10. MART
U listu godine, tamo neke godine, OSLOBO\ENJU, objavljen korek-tan izvje{taj o skupu NEOFA[ISTA U ZENICI. Samo je mali zajeb u tom{to nije bio posrijedi skup neofa{ista nego antifa{ista. Neko ko je pisaoi redigirao ~lanak vodio se formalnom logikom prema kojoj su neofa{istioni koji su rekli ne fa{istima! A {ta je tu stra{no; mislim u tom ne-znanju?! Slu{ao sam jednu gospoju koja ka`e da joj je najvi{e ao rtavaiz sekundarnih masovnih grobnica. To su ti oni, sine moj, koji supoubijani u sekundi, objasnila mi je.
PETAK, 11. MART
Kolega iz Beograda do{ao pa me poljubi tri puta, ne zato da bimi stavio do znanja da je Srbin (jer ja to znam), ve} eto tako, po iner-ciji. Pa se sjetih drevne ovda{nje mudrosti: Srbi se ljube tri puta,Hrvati dva puta a Bo{njaci sve dok ne do`ive orgazam!
SUBOTA, 12. MART
Veli~anstveni srpski intelektualac IVAN ^OLOVI] davno nekad napisaoepohalnu knjigu Divlja knji`evnost. Tokom rata je taj svoj rad dopunjavaonovom gra|om, ali su duh i su{tina knjige ostali isti, samo malo osvje`eni.^olovi} me prije dvije decenije pitao postoji li u BiH ogranak takozvane divljeknji`evnosti s groblja a ja mu rekao da ne postoji. Danas na sahrani gledamspomenik kojem je nakon rata izvjesnom Bo{njaku podigla o`alo{}ena poro-dica: Rahmetlija na spomeniku, ispred njega hastal, na hastalu malo meze ivjedorodostojno ucrtana limenka La{kog piva!? Isto ve~e KK Bosna dobi-
la u Sloveniji KK La{ko. Bolje divlja nego divlja~ka knji`evnost. Ili knji`evnost na divljaka!
NEDJELJA, 13. MARTA
TINKA MILINOVI] nije pobijedila na Evroviziji i to mi se ne ~ini dobrominformacijom. Samo je gora informacija ta {to Tinkinu ljutnju koriste bo{nja~kifanatici da bi se obra~unali sa hrvatskom invazijom oli~enom u dvije-tri sim-pati~ne i drage curice iz ^apljine koje }e (FEMINNEM) predstavljati BiH na tomsmije{nom sajmu muzike u Ukrajini. Ima li iko dovoljno hrabrosti da ka`e: Djecodraga, ^apljina je u BiH!
PONEDJELJAK, 14. MARTA
ADNAN TERZI], dr`avni premijer, primio jednog od najbogatijih ljudina svijetu, italijanskog modnog maga Benettona u Avazovim tornjevima.Sad valja o~ekivati da Paravac primi gospodina Vartexa u zgradiNezavisnih novina, a Dragan ^ovi} uprili~i susret sa modnim revolu-cionarom Kluzom u Ve~ernjem listu.
SRIJEDA, 16. MARTA
RADOMIR ^A^I], nekada{nji ministar u Vladi Hr vatske zadu`en za cestovnu
revoluciji u susjednoj zemlji, u nekoliko re~enica odr`ao lekciju ovda{njim baraba-ma koji se motaju oko izgradnje autoputa. Bez ijednog solidnog razloga u televi-zijskoj emisiji sudjelovao i poznati neimar Haris Silajd`i}. Ili se bar tako ~inilo - otome zbog ~ega je Haris negdje bio, saznajemo po pravilu sa desetak godinazaka{njenja!
UTORAK, 15 MARTA
FAHRUDIN \APO, glavni urednik Dnevnog avaza, ka`e na BHT1 da je jedan odnajte`ih udara na Avaz bio upad finansijske policije u tu firmu 1999. godine o~emu se izjasnio i ameri~ki State Department. Kad se u \apin ko{mar la`i unesemalo ~injenica, vidjet }e se kako tu samo dvije stvari ne {timaju: nije ta~na godinai nije finansijska nego poreska inspekcija u{la u Avaz. Kako se vi{e u medijimapojavljuje \apo, tako njegov gazda Radon~i} izgleda sve simpati~niji i dra`i:mogu}e da je Radon~i} ~itav `ivot tra`io upravo takav gromobran, bezobrazniji,selja~kiji od sebe; a to se dugo vremena ~inilo nemogu}im!
SEDAM DANA & LJUDI
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
6/80
Ponovo je, po tre}i put zaredom, prolongirano odr`avanjeinternacionalnog etno-festivala u Sarajevu! Kako smo doznali,Mensur Brdar, direktor propalog magazina Ljiljan i idejni tvoracovog fantomskog festivala koji je iz federalnog bud`eta jo{ pro-tekle godine podr`an sa 150.000 KM, opravdanje za ponovno
prolongiranje festivala prona{ao je u zetegnutoj politi~kojsituaciji u Libanu! Navodno, na festivalu se trebala pojaviti
jedna etno-grupa iz Libana a kako je zbog poznatih doga|ajasprije~ena do}i u Sarajevo, Brdar je kao znak solidarnostiotkazao odr`avanje festivala.
Etno-festival se trebao odr`ati u prolje}e 2004. godine alizbog organizacionih problema pomjeren je za jesen istegodine. No kako ni jesen nije bila pogodna zbog ramazanskog
posta i dva bajrama (!), festival je pomjeren za prolje}e 2005.godine, kada se navodno isprije~ila kriza u Libanu!
Upu}eni tvrde da Brdarovim obja{njenjima ne trebavjerovati: sav novac dobiven iz federalnog prora~una Brdar jenavodno preusmjerio na pokrivanje silnih privatnih dugova inepla}enih ra~una! (A.M.)
MINI MARKET Ponosan sam {to sam bio optu`enMARKO TOKI], biv{i potpredsjednik HDZ-a
BLAGO BLA@U ZA BLAMA@U
Sli{kovi} i Pa{ali} otkrili
tridesetogodi{njeg talenta Juri}aPred mo`da najva`niju utakmicu sezone za nogometnureprezentaciju BiH, onu koju igramo protiv Belgijanaca u Briselu,selektor Bla` Sli{kovi} objavio je spisak reprezentativnih kandida-ta na kojem se, ni~im izazvano, na{lo i ime Marija Juri}a, tridese-togodi{njeg debitanta, koji nogometno znanje napla}uje u Rusiji.Ovaj neuspje{ni biv{i igra~ zagreba~kog Dinama na{ao se nareprezentativnom spisku kandidata kao alternacija za mjestobo~nog igra~a, {to je zvani~an stav stru~nog reprezentativnog{taba. No, prije }e biti kako je Sli{kovi} Juri}a u reprezentacijudoveo nastavljaju}i mra~nu tradiciju svog prijatelja, direktorareprezentacija Ahmeda Pa{ali}a, koji je uvijek, u dogovoru saSli{kovi}em, u reprezentaciju zvao igra~e koji trebaju prona}i novi ili
produ`iti ugovor sa aktuelnim klubom. Sli{kovi} je, kako saznajemo,Juri}a u Rusiji iskopao zahvaljuju}i svom bliskom prijatelju, split-skom novinaru Zdravku Rei}u, koji se sli~nim poslovima kao iPa{ali} bavi ve} decenijama. /N.H./
DINO ZVORNIK
Rat civilnih i crkvenih
vlasti u ZvornikuOp}inske vlasti u Zvorniku pro{le godine su, dok je funkciju
gradona~elnika obavljao Milorad \oki}, kao nikada ranije zao{trileodnose sa Crkvenom op}inom Zvornik. Iako je \oki} ustvari, zanekoliko mjeseci, koliko je bio prvi ~ovjek u Zvorniku, provodioisklju~ivo politiku Had`i-Jovana Mitrovi}a iz DNS-a, koji je biomnogo vi{e naklonjen Pravoslavnoj crkvi od bilo kojega drugogzvorni~kog politi~ara u posljednjoj deceniji, odnosi Op}ine i Crkvezao{treni su bili do te mjere da su iz Crkve ~ak po~ele dolaziti pri-jetnje. Protojerej Vidoje Luki}, starje{ina Svetog hrama u Crkvenojop}ini, upozorio je op}inske vlasti da }e se javno oglasiti i {irujavnost upoznati {ta nam se radi u dana{nje vrijeme, izgleda
kao u vrijeme komunista, pa i gore.Protojerej Luki} zvorni~ke vlasti upozorava kako }e se oglasiti
preko radija, televizije i novina u crkvi ispred oltara a, Boga mi,po~e}emo i da kunemo. Pravoslavna crkva zamjerila je Op}ini
LJILJAN, ZE
6 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
Seoska varalica Brdar po t
za koji je prije dvije godin
KRAJ DECENIJSKOG VARANJA:Mensur Brdar, direktor Ljiljana
TRANGE-FRANGE: Bla` Sli{kovi} i Admed Pa{ali}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
7/80
{to se po~ela mije{ati u crkvene poslove. Prema Luki}evoj tvrdnji,Crkva je dio svoga zemlji{ta u Karakaju oko crkve izdala pogrebnomdru{tvu Ve~ni mir vlasnika Milana Raki}a, sklopiv{i tom prilikomuredno ugovor prema kojem se pla}a zakupnina. Me|utim, op}inskevlasti su od Crkve zahtijevale da se kao zakupodavac pojavi Op}inai da se s njom potpi{e ugovor, odnosno da se na ra~un Op}inepla}aju sredstva za zakup.
Nekoliko mjeseci nakon odlaska Milorada \oki}a, koji }e ostatiupam}en po ne ba{ {tedljivom tro{enju bud`etskih sredstava upra-vo u vrijeme izbora, na ~elo Op}ine Zvornik dolazi BudimirA}imovi} za koga se tvrdi da je vrlo sposoban i vrijedan politi~ar,koji uva`ava nacionalne interese. Umjesto poku{aja postizanjadogovora sa Bo{njacima, koji imaju podjednak broj odbornika kao iSrbi u op}inskoj Skup{tini, uz podr{ku srpskih odbornika na mjestopredsjednika Skup{tine op}ine imenovan je Vehid Kadri} Keba,tako da se uz njegov glas u ovom trenutku u Zvorniku mo`e donijetibilo koja odluka u korist ovda{njih Srba. Nedavno je u ovom graduusvojen Regulacioni plan, koji je odbijan posljednjih osam godina, akoji podrazumijeva legaliziranje svega onoga {to je nelegalno
sagra|eno u Zvorniku. Odluka je naravno pro{la zahvaljuju}iKadri}evom glasu, a njome se treba legalizirati i dodjela 6.000placeva na podru~ju Branjeva, u Karakaju, dodijeljenih raseljenimSrbima na poljoprivrednom zemlji{tu, koje je u zemlj i{nim knjigamaprije oduzimanja 1945. godine bilo u vlasni{tvu njema~kih industri-jalaca. Iako su se bo{nja~ki odbornici usprotivili ovakvom razvojudoga|aja, tvrde}i da je usvajanjem Regulacionog plana legaliziranoi ru{enje d`amija u Zvorniku, sve je ostalo onako kako je {esnaestodbornika izglasalo. Na mjestima gdje su bile zvorni~ke d`amijedanas se nalaze stambene zgrade, koje }e tu i ostati. Islamskazajednica Zvornik poku{at }e narednih dana da putem Me|ureligi-jskog vije}a isposluje izuzimanje iz Regulacionoga plana pitanjeizgradnje d`amija, jer one su u provedenom urbicidu 1992. godineporu{ene mimo Regulacionoga plana. Naravno, mo`e se i pret-postaviti kako }e pro}i ovaj zahtjev. (M.P.)
DEGEN ES I PEDI VE
DGS i dalje {titiregionalne kriminalce
Na rijeci Savi, u mjestu zvanom Donje Crnjele u bjeljinskojop}ini, godinama je nelegalno funkcionirala skela koja je povezivalabosanskohercegova~ku sa granicom Srbije, odnosno Dr`avne zajed-
nice Srbije i Crne Gore. Spomenuti rije~ni transport bio je u vlas-
Ne `elim od SDA napraviti familijarnu dinastijuBAKIR IZETBEGOVI], potpredsjednik SDA
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 7
N- KARAD@I]
Po~etkom ove nedjelje vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} zam-rznuo je svaku suradnju sa politi~kim sedmi~nikom Ljiljan, dakleodlu~io je ugasiti ovaj nekada{nji bo{nja{ki nacionalni list.Podsjetimo, samo prije pola godine, kada je Avaz preuzeo ure|iva~kukontrolu nad Ljiljanom, glavni urednik tog besmislenog nedjeljnikaFadil Mandal najavio je kako Ljiljan `eli postati bosanski Times.
No nakon {to je Radon~i}ev ure|iva~ko-novinarski sto`er kojeg jeprivremeno izmjestio u Ljiljan svake nedjelje svom gazdi praviodesetak hiljada maraka gubit-ka (Ljiljan je i dalje ~italomanje ljudi nego {to ga jeure|ivalo i pisalo unjemu) poslovni Radon~i}
je napokon odlu~io daugasi bosanski Timesa svoje novinare koje jedobrovoljno unajmiopovukao na po~etne pozi-cije - u Dnevni avaz. AllahRahmetile!
DA JE ALIJA @IV-U GROBU BI SE OKRETAO
Stravi~ni gubici Ljiljanaprisilili Radon~i}a dadefinitivno ugasi taj
u`asni list!
}i put odga|a etno-festival
dobio 150 hiljada maraka
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
8/80
Prema tvrdnjama njegovih bliskih suradnika, hrvatski ~lanPredsjedni{tva BiH Dragan ^ovi} ne}e podnijeti ostavku, ni pocijenu smjene i trajne zabrane politi~kog djelovanja, {to je kaznakoja mu neminovno slijedi od strane OHR-a! Premda mu jeoptu`nica Suda BiH koja ga tereti za zlouporabu slu`benog
polo`aja ili ovlasti, nesavjestan rad u slu`bi i primanje mita,uru~ena po~etkom ovog tjedna, ^ovi} se jo{ nije izjasnio o njezi-nom sadr`aju, niti o svojim narednim potezima. No, kako dozna-
jemo, unato~ stalnom diplomatskom pri-tisku, hrvatski ~lan dr`avnog
Predsjedni{tva ne namjeravanapustiti politi~ku scenu, dakako,
sve dok ne bude poznata odlukaUreda Visokogpredstavnika.I dok je, kada je ^ovi}eva
smjena posrijedi, jedinanedoumica ho}e li ona uslijediti dokonca ovog ili narednog tjedna,
me|u njegovimstrana~kim
kolegamamjesecima
traje borbazanasljedni-
ka u
8 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
MINI MARKET Ha{ki tribunal nije mogao da shvati da je moja pozicijabila minorna i bazirana isklju~ivo na humanitarni radBILJANA PLAV[I], biv{a predsjednica RS-a
ni{tvu i u funkciji Vojske Republike Srpske (VRS)!? Drugim rije~ima,godinama je na me|unarodnom plovnom putu funkcionisao skelskitransport na mjestu koje nikada nije utvr|eno, niti uvedeno kaozvani~ni grani~ni prelaz. Kakvu vrstu roba, materijala i ljudi jespomenuta skela VRS-a prevozila s jedne obale na drugu, odnosnoiz jedne u drugu dr`avu i obrnuto za sada je tajna, tek poznato je daje skela prije mjesec dana razmontirana i odvezena u obli`nju kasar-nu VRS-a.
Odmah nakon toga, o~ito koordiniranom akcijom, uMinistarstvo sigurnosti BiH stigao je zahtjev izvjesnog Radenka izBijeljine koji je tra`io da mu se odobri uspostava skelskog sa-obra}aja na istoj relaciji i sa istom skelom koju su prije mjesec danaodvezli pripadnici VRS-a. Uprkos ~injenici da je iz Ministarstva si-gurnosti BiH stigao odgovor kojim se striktno zabranjuje uspostavaskelskog saobra}aja na spomenutoj lokaciji zbog toga {to to mjestonije utvr|eno kao zvani~ni grani~ni prelaz, a u suprotnosti je i sapropisima koji spomenuti tok rijeke Save karakteri{u kao me|una-rodni plovni put, skela je dovezena i postavljena na isto mjesto.Pripadnici Dr`avne grani~ne slu`be (DGS) koji su opazili postavlja-
nje skele, a znaju}i za zabranu Ministarstva sigurnosti BiH, tra`ili suobja{njenje od skelara me|u kojima je bio i Radenko koji im je rekaoda je sve sre|eno sa ~elnicima DGS-a. Policajci su nakon togakontaktirali svog {efa, a ovaj je zvao na~elnika DGS-a u Bjeljini kojise za dalje instrukcije obratio Glavnoj kancelariji DGS-a u Sarajevu.Re~eno mu je da su Mile Juri}, na~elnik slu`be DGS-a, i EnesGa~anin, {ef osoblja, uprkos striktnoj zabrani Ministarstva si-gurnosti BiH koju je potpisao ministar Bari{a ^olak, spomenutomRadenku ipak izdali odobrenje za uspostavu (i)legalnog skelskogsaobra}aja u Donjoj Crnjali. Ovo je samo jedan u nizu primjera kojigovore u prilog ~injenici da istinski vladari DGS-a, kakvi su Juri} iGa~anin, ne po{tuju ni odluke nadle`nog im ministarstva. (M. F.)
KUMALI]U, IZGORI TI KESA
Unsko-sanski premijer Kumali} usukobu sa policijom
Rade}i predano protiv zakona, premijer Unsko-sanskog kantonaIsmet Kumali} uspio je ovih dana stvoriti sve uvjete za blokaduVladinog ra~una. Naime, premijer je u{ao o totalni rat sa policijomkojoj Vlada duguje milionske iznose za neispa}ene tople obroke iregres, kao i ljekarima, medicinskim sestrama op}e i kantonalnebolnice, nastavnicima srednjih {kola... Kada je Sindikat zaposlenihu MUP-u USK najavio op}i {trajk, prema informacijama iz
Kumali}evog kabineta, premijer je ministru policije Hasanu Kahri}u
RAGU@EN
SB je istra`ila kako }e sukobljene frakcijeBiH postaviti vlastitog kandidata nakon {to
zatvor
Martin Ragu` i Bari{a^ovi}evu fotelju u
Bari{a ^olak
Dragan ^ovi}VLADA PRED KOLAPSOM, I [IRE: Premijer IsmetKumali}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
9/80
Predsjedni{tvu BiH, ali i u Predsjedni{tvuHDZ-a. U tom je kontekstu vi{e negoznakovito da je u ^ovi}evu obranu, za
sada, jedini stao predsjednik FederacijeBiHNiko Lozan~i}, koji ga je javnopozvao da ne podnosi ostavku. S drugestrane, barem prema kuloarskim pri~amaHDZ-ovih zastupnika u Dr`avnom parla-mentu, ^ovi}eva najizglednija zamjena uPredsjedni{tvu BiH Martin Ragu` ve} jezapo~eo pripreme za selidbu.
slu`beno i kolegijalno rekao: Mar{ napolje i smijeni te organi-zatore {trajka.
Kako bi se odbranio od pora`avaju}eg haosa koji je stvorio svo-jim upornim radom, Kumali} je za blokadu ra~una okrivio predsjed-nicu Sindikata radnika Ministarstva unutra{njih poslova AlmuMid`i}.
Premijer je javno rekao da }u li~no biti krivac za blokaduVladinog ra~una iako je to glupost. Sindikat je uputio pismeneupite biha}koj poslovnici zagreba~ke Unicredit banke, za{tose ~eka sa izvr{enjem pravosna`nih sudskih presuda za neu-pla}eni beneficirani radni sta` policajaca od 1996. do 2002.godine, deset godina neupla}enih toplih obroka i regresazapolenicima MUP-a? Od direktora banke dobila sam obavijestda u banci postoji 909 rje{enja o izvr{enju Vladinih uposleni-ka prema ra~unu Vlade USK i da, {to se ti~e banke, nemanikakvih prepreka za isplatu oko 2,5 miliona KM. Me|utim,premijer je u ovom slu~aju nekoliko puta prekr{io zakon i sadasve poku{ava stopirati, ka`e za na{ list Alma Mid`i}.
Premijer je pogazio zakon jo{ pro{le godine kada je Federalna
vlada stavila zabranu na isplatu zaostalih pla}a i izvr{enje sudskihpresuda do dono{enja Zakona o javnom dugu FBiH. Me|utim,Kumali} je i pored ove zabrane dozvolio isplatu zaostalih pla}a rad-nicima uprave. Zatim je prekr{io zakon kada u bud`et za 2005. god-inu nije unio dugovanja na osnovu pravosna`nih presuda radnicimapolicije, zdravstva, obrazovanja...
Kraji{ki policajci }e, prema tvrdnjama Mid`i}eve, stupiti u gen-eralni {trajk 28. marta, a nema izgleda da ra~un bude deblokiran,pogotovo ako sud nastavi donositi sli~ne presude. (A.B.)
MIRO AVLAZOVI]
SDU }e svog rotiraju}egpredsjednika Toki}a izabrati urotiraju}oj Radon~i}evoj birtiji!
Vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} ne samo da lidereSocijaldemokarstke unije Miru Lazovi}a, Sejfudina Toki}a i IvuKom{i}a vrti oko malog prsta nego ih vrti i u svome nedavnootvorenom rotiraju}em restoranu! Rukovodstvo Socijaldemokratskeunije zvani~no je povrdilo da }e svoj tre}i kongres odr`ati na vrhuAvazovih tornjeva, u rotiraju}em restoranu!
Ve} vidimo tekst u Avazu posve}en kongresu SDU-a: Danasje u u superatraktivnom rotiraju}em restoranu, smje{tenomna vrhu novoizgra|enog Avazovog tornja - prema mnogimmi{ljenjima najljep{e zgrade na Balkanu - odr`an Tre}i kon-gres SDU-a na kojem jeza predsjednikajednoglasnoizabran jedinikandidat SejfudinToki}... (M.A.)
Ako ne po`ure, ha{ki optu`enici }e kaznu slu`itiu KP domu Zenica
PADDY ASHDOWN,visoki predstavnik BiH
^OLAKA
utar HDZ-a BiH poku{ati u Predsjedni{tvoDragan ^ovi} povu~e iz Predsjedni{tva u
Kuli
olak jedini kandidati zaredsjedni{tvu BiH
Navodno da izbor Martina Ragu`a na mjesto hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH podr`ava ve}ina HDZ-ovih lokalnih organizacija usrednjoj Bosni i Posavini, te dijelom u Mostaru, dok stav drugihhercegova~kih strana~kih odbora jo{ uvijek nije do kraja jasan.Tako|er, odranije je poznato da se Ragu` uspio pribli`iti HDZ-ovomlideru u Hrvatskoj Ivi Sanaderu, te da mo`e ra~unati i na diskretnupotporu iz Zagreba. No, Ragu`u koji je, izgleda, kona~no do~ekaosvojih pet minuta, najvi{e pogoduje {to, u ovom trenutku, osimRu`e Sopte, me|u HDZ-ovim zastupnicima u Parlamentu BiH, i
nema dostojnog protivnika. Odranije je, naime, poznato da Ivo MiroJovi} (zasupnik iz Kiseljaka) nema nikakvih {ansi, dok njegov kole-ga Filip Andri}, biv{i direktorfederalne Carinske uprave, i nepomi{lja da se kandidira,budu}i da je protiv njegapodnesena kaznena prija-va. Tre}i mogu}i Ragu`evprotukandidat Vinko Zori}od aktivnijeg politi~koganga`mana odustao je izzdravstvenih razloga. Pravipoliti~ki okr{aj u HDZ-u BiHuslijedit }e, me|utim, teksredinom maja, kada bi setrebao odr`ati sabor testranke i obra~un s ^ovi}evimkadrovima. (S.Mijatovi}.)
SANADEROVI FAVORITI
I Hrvatska podr`avaRagu`a!
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 9
Sejfudin Toki}
Martin Ragu`
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
10/80
Koliko se zahuktala tr`i{na borba izme|u postoje}ih bosansko-hercegova~kih GSM operatera, svjedo~i i njihova spremnost damobiliziraju sve raspolo`ive nacionalno-vjersko-politi~keinstitucije! Tako je nedavno GSM BiH posegnuo za prili~nonepopularnom, ali krajnje efikasnom praksom: da bi pre-duhitrila konkurenciju, sarajevska mre`a mobilne telefonijesvoje bazne stanice instalirala je gdje je god to bilo mogu}e. Unovije vrijeme su u modi vjerski objekti, odnosno minaretiovda{njih d`amija!
Na{ fotograf snimio je ovih dana minaret novosagra|ened`amije u sarajevskom naselju Sedrenik na kojoj je, uz prate}i
10 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
MINI MARKET U Vojsci Republike Srpske nema osoba koje {titeRatka Mladi}aMILOVAN STANKOVI], ministar odbrane RS
OPORO OPOREZIVANJE
Carinik Po~u~a prije izbora na
tu du`nost prodavao ko{pice!Otpu{teni radnici Carinske uprave Republike Srpske koji nisu
dobili zaposlenje u Uredu za indirektno oporezivanje tvrde da su bezposla ostali samo zato {to nisu bili ~lanovi vladaju}e Srpskedemokratske stranke i {to nisu imali para da plate novo radnomjesto. Prema tvrdnjama nekih od njih, prijem radnika vr{en je postrana~kim, rodbinskim i prijateljskim kriterijima jer u vrijeme kadaje raspisan konkurs za prijem u Upravu za indirektno oporezivanje i~etiri regionalna centra nije postojala bodovna lista koja je naprav-ljena tek nakon prijema radnika.
U aplikaciji koju su morali popuniti izme|u ostalog je pisalo daje potrebno i do dvije godine radnog iskustva zavisno od {kolske
spreme, polo`en stru~ni ispit, te da kandidat nije krivi~no gonjen, dase on i njegova u`a rodbina ne bave spoljnotrgovinskim poslovima.Me|utim, ve}ina primljenih je bez radnog iskustva, bez polo`enogstru~nog ispita, ili su krivi~no i disciplinski ka`njavani. Kao jedan odnajupe~atljivijih primjera otpu{teni carinici naveli su ime MilenkaPo~u~e. Ina~e, Po~u~a je porijeklom iz Biha}a, a u Br~kom se nas-tanio 1996. godine. Dok nije po~eo raditi u Carinskoj upravi bavio seprodajom kokica i sjemenki. Me|utim, 1998. godine po~inje njegovuspon u carini, od pregleda~a robe, do {efa carina u regionalnomcentra Ureda za indirektno oporezivanje u Tuzli.
Po~u~in profesionalni uspon slijedila je i materijalna nadograd-nja pa je od jednosobnog stan~i}a stekao ku}u u centru Br~kog,ku}u u Novom Sadu i stan u Herceg Novom. Od pregleda~a robe
Po~u~a je krajem 1998. godine postao {ef grani~nog prelaza uBr~kom, a u ljeto 1999. godine postao je {ef carinske ispostaveBr~ko. Kona~no, u ljeto 2002. godine imenovan je za {efa slu`beBr~ko distrikta. Formiranjem carinske slu`be Br~ko distrikta Po~u~aje pravio organizaciju po svojoj volji, a na rukovode}a mjestapostavljao je svoje kadrove. Tako je, izme|u ostalog, izmislio radnomjesto {ef pregleda roba, na koje je postavio Zorana Vi~anovi}a,preko kojeg je tri godine, sve do ukidanja carinske slu`be distriktaBr~ko, kontrolisao poslove uvoza goriva, kafe i tekstilne robe. Kolikaje bila Po~u~ina mo} u to vrijeme, najbolje i lustruje podatak da jesamovoljno du`nosti razrije{io {efa prelaza Br~ko Most i {efacarinske ispostave Br~ko, a njihova gre{ka je bila u tome jer su upo-zoravali da se tone goriva carine sa umanjenim porezom i akcizama.
Imenovanjem na mjesto {efa carina u regionalnom centru u Tuzli
Milenko Po~u~a dobio je priliku da se rije{i svih nepodobnih kadro-va, a posao su uspjeli zadr`ati ~lanovi SDS-a i kriminalci. Tako carini-ci koji su ostali bez posla tvrde da je aktuelni {ef prelaza Ra~akrivi~no gonjen, dok je {ef prelaza Pavlovi}a Most provjereni kadrovikSDS-a. Navodno, posao su zadr`ali i svi carinici, ~lanovi SDS-a, koji suu~estvovali u aferi Orao. Ipak, najve}i haos Po~u~a je napravio uBr~kom. Na poslu je zadr`ao 25 pripravnika koji nemaju ni polugo-di{nje radno iskustvo, a kamoli polo`en stru~ni ispit. Radno mjestozadr`ala je i Tatjana Gavrani}, k}erka vlasnika robne ku}e GastroKomerc. Da bruka bude ve}a, Tatjana Gavrani} je prilikom izvozapustila {leper cigareta koji je prema deklaraciji izvozio smoki {to suotkrili carinici na hrvatskoj strani. Spomenuta Tatjana zahvaljuju}i tatii podmi}ivanju nije ~ak ni ukorena, a kamoli krivi~no gonjena.
Slobodanka @ivkovi}, supruga najve}eg gra|evinskog poduzetnikavlasnika firme Astra Plan, tako|e je zadr`ala posao u carini kao iAleksandar Bogi~evi}, sin vlasnika benzinskih pumpi Bogi~evi}Petrol. Po~u~a je na poslu zadr`ao i Danku Miji}, suprugu vlasnika{pediterske firme u Br~kom. (M.F)
SAMO JE ALLAH IZNAD
Bazne stanice BH Teleco
TR@I[NO POSLOVANJEBH TELECOMA I SAMOODR@IVRAZVOJ ISLAMSKE ZAJEDNICE:Bazna stanica na minaretud`amije u sarajevskom naseljuSedrenik
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
11/80
vjerski arhitektonski sadr`aj, instalirana i bazna GSM stanica BHTelecoma!?
Vjerski slu`benici u Sarajevu ne kriju da se sli~na praksaposljednjih mjeseci prakticira {irom Sarajevskog muftijstva i obra-zla`u to spremno{}u na vlastiti samoodr`iv opstanak. Navodno,BH Telecom mjese~no iznajmljivanje d`amijskih minareta zasvoju baznu stanicu pla}a oko deset hiljada KM. Za tu operaciju uBH Telecomu je zadu`en jedan od tamo{njih ~elnih ljudiJasminko Ak{amija, zet Alije Izetbegovi}a, osniva~a SDA, BiH,BH Telecoma, minareta, i svega u cjelini!
(S.A.)
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 11
IMA NEKA TAJNA MEZA
Javno okupljanje
tajnih policajacaKako smo i najavili u pro{lom broju Slobodne Bosne, ovog jetjedna u Sarajevu odr`ana konstituiraju}a skup{tina Udru`enjaotpu{tenih radnika Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-e).Za predsjednika novoosnovanog udru`enja izabran je Predrag]erani}, dugogodi{nji obavje{tajac iz Republike Srpske a za nje-govog zamjenika biv{i izvr{ni direktor federalne tajne slu`be EdhemBe{i}. Tako|er su imenovani i ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbo-ra. Zanimljivo je da su, iako je iz fonda sindikalne organizacije dje-latnika nekada{njeg FOSS-a, svega nekoliko dana prije odr`avanjakonstituiraju}e skup{tine, nimalo slu~ajno otpu{tenim djelatnicimapodijeljeno po 200 KM, samo rijetki nasjeli na tu podvalu, dok jeve}ina podr`ala rad Udru`enja. (S.M.)
NE PADA PILE DALEKO OD JAJCA
Sanjin Be}iragi}, umjesto da sepriprema za sud, napada SB koja
mu je uhvatila mu{tuluk da }ebiti saslu{an!
U pro{lom smo broju napisali kako je jedan od svjedoka usu|enju koje se pred Sudom BiH vodi protiv biznismena iz TravnikaAbduladhima Maktoufa (kojem se sudi za ratni zlo~in) spomenuoi ime urednika Federalne televizije Sanjina Be}iragi}a. SvjedokVjenceslav Topalovi}, Travni~anin koji je tokom rata bio zato~eniku mud`ahedinskom zatvoru, tokom video-linkom omogu}enogiskaza naveo je kako ga je u tom ilegalnom zatvoru, pored ostalih,saslu{avao i inespektor vojne bezbjednosti Tre}eg korpusa SanjinBe}iragi}. Na upit sudije da li je rije~ o istoj osobi koja je danas ured-nik FTV-a, svjedok Topalovi} je odgovorio potvrdno.
No, dva-tri dana kasnije novinar Be}iragi} se oglasiosaop}enjem (objavljenim, dodu{e, samo u Dnevnom avazu) ukojem je osuo drvlje i kamenje na Slobodnu Bosnukoja ga navode}ineistine neopravdano denuncira.
Slobodna Bosna ne `eli polemizirati sa novinarskim ni{ticama kakavje Be}iragi}: jedino {to mo emo u~initi jeste obe}anje doti~nom da }e na{list profesionalno pratiti tijek su|enja protiv Maktoufa, a pogotovo onaj diona koji je novinar-istra iva~-bezbjednjak Be}iragi} pozvan da svjedo~i!
Pozivam Dragana ^ovi}a da ne odstupi sa funkcije. Kome}emo onda prepustiti u ruke svoju i sudbinu svoje djece?
NIKO LOZAN^I], predsjednik Federacije BiH
AZA I BH TELECOMA
na minaretima d`amija!
Predrag ]erani}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
12/80
ANTE ^OLAKpotpredsjednik HSS-a BiH
Prije svega mislim da visoki predstavnikPaddy Ashdown ne bi trebao nikoga smje-njivati. Svatko tko je odgovoran treba pola-gati ra~une na dr`avnim sudovima. Ondadolazimo do, po meni najva`nije stvari, a tosu reforme za koje nas Ashdown uvjerava da
postoje, a o~ito da ne postoje, {to stvarapotrebu da visoki predstavnik nekogasmjenjuje. Na kraju, kad on nekoga smijeni,u biti ga amnestira od bilo kakve odgo-vornosti. Ne znam tko je i{ao na sudi{ta od
onih koji su smijenjeni, koji su pokrali novce, radili mimo zakonaili upotrijebili slu`bene polo`aje i ovlasti i apsolutno sam protivtoga da on sad smjenjuje ^ovi}a bez obzira koliko je to povoljnoili nije. Ako je optu`nica istinita, Dragan ^ovi} bi trebao samodstupiti sa funkcije. Me|utim, ako nije, ne treba da odstupi sfunkcije bez obzira na sve pritiske.
Mislim da visoki predstavnik PaddyAshdown ne bi trebao smijenitihrvatskog ~lana Predsjedni{tva Bosne iHercegovine Dragana ^ovi}a. U na~elusmatram da ovlasti Ashdowna trebaznatno smanjiti i da sve smjene koje sede{avaju i odluke o tim smjenama tre-
baju biti donesene u demokratskoj pro-ceduri. Visoki predstavnik ne trebaodlu~ivati o takvim stvarima, zna~i onne treba odlu~ivati o smjenamafunkcionera.
ADNAN TERZI]predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH
JOZO PAVKOVI]glavni urednik bh. izdanja Ve~ernjeg lista
Ja li~no imam puno povjerenje ugospodina Dragana ^ovi}a, tako dasmatram da }e on donijeti ispravnuodluku. Mislim da }e krajnja odlukaipak biti njegova, a ne visokog pred-stavnika Paddyja Ashdowna.
12 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
MINI MARKET Skromna sam, pa uglavnom sve svoje `eljeuspijem ostvaritiMELIHA ALI], predsjedavaju}a
Skup{tine KS
MERIME, DERI ME
Za{ti}eni svjedok Galijatovi}
te{ko pretu~en u zeni~komzatvoruNajpoznatiji za{ti}eni svjedok u BiH Merim Galijatovi} te{ko je
pretu~en u utorak (15. marta), oko 20 sati, u hodnicima Kazneno-popravnog zavoda u Zenici. Kako nezvani~no saznajemo,Galijatovi}a je napao izvjesni Mevludin iz Travnika, nanijev{i mute{ke ozljede glave, zbog ~ega je istu ve~er upu}en u zeni~ku bol-nicu. Galijatovi}u je, tako|er, slomljena lijeva ruka. Premda je istra-ga o napadu na za{ti}enog svjedoka na su|enju optu`enima za ubo-jstvo federalnog doministra policije Jozu Leutara tek zapo~ela,me|u stanovnicima zeni~kog zatvora mogu se ~uti dvije verzije orazlozima premla}ivanja Galijatovi}a. Prema prvoj, to mu je bilaporuka, nakon {to je najavio da }e u svojoj knjizi otkriti mnogemra~ne tajne vezano za ubojstvo Leutara i zapovjednika hercego-va~kog HOS-a Bla`a Kraljevi}a. Prema drugoj verziji, napad naMerima Galijatovi}a naru~io je @arko Andri} @uti iz Nove Bile,mada nije poznato iz kojeg razloga. (S.M.)
PRO ETCONTRA
NE
NE
NE
MISLITE LI DA VISOKI P
TREBA SMIJENITI ^LAN
BATINE U ZATVORU:Merim Galijatovi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
13/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
14/80
Slobodna Bosnaje prije mjesec danaobjavila desetak do sada javnosti nepoz-natih vojnih dokumenata koji su ukazivalina to da je general Tihomir Bla{ki}, neka-da{nji ratni zapovjednik Operativne zoneSredi{nja Bosna, imao potpunu kontrolunad postrojbama za posebne namjene,vojnom policijom HVO-a i Vitezovima,kojie su u aprilu 1993. godine po~inilestravi~ne zlo~ine u selu Ahmi}i. Pisalismo da spomenuti dokumenti nisu bilidostupni Tu`iteljstvu i Sudu u vrijemeBla{ki}evog su|enja, koje je okon~anoumanjenjem prvostupanjske presude injegovim pu{tanjem na slobodu. U reagi-ranju koje je nakon objavljivanja ovihdokumenata Slobodnoj Bosni uputilaBla{ki}eva obrana, odvjetnik Anto
ZLO INAC NA SLOBODI
14 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
SB je prije mjesecdana objavila do sadanepoznate dokumentekoji nedvosmislenoukazuju na zapovjednu isvaku drugu odgovornostTIHOMIRA BLA[KI]A zazlo~ine koje su potrojbe
pod njegovom kontrolompo~inile u AHMI]IMA, alii drugim dijelovimasredi{nje Bosne; na{ listdo{ao je do novih jo{
vjerodostojnijih inepobitnijih dokumenatakoji dokazuju da jegeneral Bla{ki} u
potpunosti kontroliraopostrojbe na ~ijem je~elu bio
BLA[KI]U Ahmi}ima sam uradio sve
Pi{e
Danka Savi}
[TA (NI)JE ZNAO HAAG:TihomirBla{ki} osu|en je na samoosam godina zatvoraMATE BOBAN: Vrhovni zapovjednik u grobu
STRAVI NI DOKUMENTI
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
15/80
Nobiloje tvrdio da smo krivo protuma~ilive} poznate dokumente. Sve istaknute~injenice bile su poznate `albenom vije}u
i uzete su u obzir prilikom dono{enja
osloba|aju}e presude za zlo~ine u
Ahmi}ima generalu Tihomiru Bla{ki}u,stajalo je, izme|u ostalog, u ovom reagi-ranju.
Novi dokazi o odgovornosti Tihomira Bla{ki}a
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 15BOBANU{to ste od mene zahtijevali!
IZVIJE[]E VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU: Pukovnik Bla{ki}informira Matu Bobana da je slu~aj Ahmi}i zavr{en
STJEPAN [IBER: Na udaru propagandeHerceg-Bosne
OJI OPTU@UJU BLA[KI]A
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
16/80
Prvobitna presuda protiv Bla{ki}a (uprvostupanjskom procesu osu|en je na 45godina) koncem ljeta pro{le godine, pod-sje}amo, umanjena je petostruko. Prijenego {to je Bla{ki} oslobo|en (izre~enukaznu od devet godina on je ve} od-
le`ao u pritvorskoj jedinici Schevenin-gen) sudije Apelacionog vije}a prou~ilesu oko osam hiljada stranica novogdokaznog materijala koje hrvatska vlast(u vrijeme Tu|mana) nije `eljela predatiTribunalu i obrani u vrijeme prvog su-|enja Bla{ki}u.
NEDOSTATAK DOKAZAOvi dokumenti ukazivali su na to da je
oko Ahmi}a postojala dvojna linijazapovijedanja, te kako je general Bla{ki} usvemu tome bio samo ~ovjek koji se
igrom ratnog slu~aja, ali i voljom nekihratnih i politi~kih mo}nika iz Zagrebana{ao u bezizlaznoj situaciji, dakle, daodgovara za zlo~ine koje sam nije po~inioi odobravao, niti ih je mogao sprije~iti. IzSudu naknadno dostavljenih dokumenatao djelovanju HVO-a u BiH od 1992. do1994. (dokumente je nekoliko dana nakon
prve presude u Haag poslala Ra~anovavlada) vidi se, primjerice, da je Bla{ki}svojevremeno dao nalog da se pokreneistraga o masakru u Ahmi}ima. Njegovaobrana (koju je vodio odvjetnik Ante
Nobilo) od prvog je dana insistirala na
tome da je Bla{ki} bio samo simbol uzapovjednom lancu, da su odluke dolaziles druge strane. @albeno vije}e Ha{kogsuda oslobodilo je Bla{ki}a svakeodgovornosti za zlo~in u Ahmi}ima jer
je, suprotno zaklju~ku Prvostupanjskogvije}a, utvrdilo da Bla{ki} nije naredio
zlo~in niti je kontrolirao jedinice koje supo~inile zlo~in. Vije}e je utvrdilo dadokazi upu}uju da su po~initelji zlo~ina4. bojna vojne policije HVO-a, kojom jezapovijedao sada{nji ha{ki pritvorenikPa{ko Ljubi~i}, te posebna jedinicaJokeri. Uz to, @albeno vije}e ocijenilo jeda Ahmi}i nisu bili civilni cilj ve} da jeu njima bilo snaga Armije BiH te sustoga predstavljali legitimni vojni cilj igeneral Bla{ki} imao je vojno opravda-nje za izdavanje naredbe za napad.
@albeno vije}e uva`ilo je da je pos-tojala dvostruka linija zapovijedanja teda Bla{ki} nije nadzirao jedinice kojesu po~inile zlo~in. Novi dokazi utvr-|uju da su drugi odgovorni za plani-
ranje i zapovijedanje masakra, zaklju-~ilo je tada @albeno vije}e. Obrana je u`albenom dijelu postupka podastrladokaze po kojima su za Ahmi}e odgo-vorni biv{i potpredsjednik Herceg-BosneDario Kordi} te njegovi suradni-ci. Dokazi, prema @albenom vije}u,
ZLO INAC NA SLOBODI
Vojni dokumenti koji otkrivaju nove detalje o uloziTihomira Bla{ki}a tokom hrvatsko-bo{nja~kog suko-ba u srednjoj Bosni, a koje je u prethodnim bro-jevima objavila SB, ponovo su u prvi plannametnuli uvijek diskutabilno pitanjestvarnog dometa Tu`iteljstva Tribunala uHaagu kada je rije~ o skupljanju relevant-nih dokaza protiv optu`enih pred ovimSudom, te mogu}ih propusta do kojihzbog toga dolazi u sudskim procesima,koji su ionako limitirani vremenskim,finansijskim i drugim ograni~enjima.Prema tvrdnjama na{ih sugovornika, pred-
stavnici Tu`iteljstva su u neformalnim raz-govorima pokazali veliku zainteresiranostza ove dokumente. Za neke od njih navod-no su saznali i ranije, ali tek uo~i izricanjadrugostupanjske presude, tako da ih nisubili u prilici koristiti tokom sudskogprocesa.
HAAG ZATE^EN OTKRI]IMA SLOBODNE BOSNE
Malo je, malo dana
Odnosi izme|u Tihomira Bla{ki}a i IviceRaji}a tokom zajedni~kog boravka upritvorskoj jedinici Tribunala u Haagu bili suveoma lo{i. Posljednji okr{aj izme|u Bla{ki}ai Raji}a dogodio se u junu pro{le godine naulazu u teretanu pritvora u Scheveningenu.Do tu~e izme|u ove dvojice pritvorenika jezamalo do{lo nakon {to je Raji} po~eo zbijatineumjesne {ale na ra~un Bla{ki}eve suprugeRatke. Prema tvrdnjama njihovih pritvorskihkolega, Raji} je nerijetko znao biti vrlo neu-godan i kada je bilo u pitanju lo{e Bla{ki}evo
zdravstveno stanje. Poslije incidenta naulazu u teretanu, Bla{ki} i Raji} su izbje-gavali zajedni~ke susrete. (S.M.)
BLA[KI]-RAJI]
SUKOB SA PODRE\ENIM: Geneza odnosa Bla{ki}a i Raji}a
U zatvoru u Haagu
biv{i suborci se fizi~ki sukobili
16 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
17/80
ukazuju i na to da je Bla{ki} poduzeosve razumne mjere da sprije~i zlo~ine,osudi masakr u Ahmi}ima i provedeistragu. @albeno vije}e zaklju~ilo je ikako nije bilo ni dokaza da je Bla{ki}znao da je zlo~in po~injen. @albeno
vije}e do{lo je do istih zaklju~aka i uslu~aja zlo~ina po~injenih u napadimana druga sela srednje Bosne te ga je i utim slu~ajevima oslobodilo svakeodgovornosti.
BLA[KI] I RAJI]U tekstu `albe koju je pripremila
Bla{ki}eva obrana Bla{ki} se vrlo jasnodistancirao od Ivice Raji}a, prvog bosan-skog Hrvata optu`enog za ratne zlo~ine, iod toga da je on (Bla{ki}) osobno imao
bilo kakvog utjecaja u Kiseljaku. Ha{ka
optu`nica koja je protiv Ivice Raji}apodignuta 23. augusta 1995. godine teretiga za te{ka kr{enja @enevske konvencije,zakona i obi~aja ratovanja prilikom napa-da na vare{ko selo Stupni Dol. Premanavodima iz optu`nice, sve postrojbeHVO-a u Kiseljaku, Kre{evu i Vare{u pot-
pale su u oktobru 93. pod izravno zapov-jedni{tvo Ivice Raji}a kao zapovjednikaDruge operativne grupe HVO-a ~ija se
baza nalazila u Kiseljaku. U tom svojstvuRaji} je 22. oktobra 1993. stigao u Vare{,a dan kasnije postrojbe pod njegovimzapovjedni{tvom napale su bo{nja~ko selo
Stupni Dol, usmrtiv{i najmanje {esnaestcivila, dok su ostali stanovnici protjerani anjihova imovina zapaljena i uni{tena.
Bla{ki} se, dakle, na Sudu potpunoodrekao Ivice Raji}a, ali dokument dokojeg je do{la SB dovodi u pitanje ovakvetvrdnje. Krajem 1992. godine (30.12.),otprilike mjesec dana poslije zlo~ina uStupnom Dolu, Bla{ki} je smijenio IvicuRaji}a sa mjesta zapovjednika kiselja~ke
brigade. Istog dana na ovu du`nost jeimenovaoViktora Andri}a, {to je, prematvrdnjama na{ih sugovornika, samo jedan
od la`nih Raji}evih identiteta, po kojimaje bio poznat.Jo{ jedan dokument tako|er govori o
Bla{ki}evoj ulozi u doga|ajima koji sudoveli do pokolja u Ahmi}ima. U dopisukoji je Bla{ki} uputio Mati Bob anu,tada{njem vrhovnom zapovjedniku HRHB (dopis je upu}en 6.12.1993. godine),izme|u ostalog stoji: Slu~a j Ahmi} , jezav r{en p rema Va{im upu tama, a v ideo
zapis je dostavl jen Na~elniku VOS-a G[HVO HR HB gospodinu @arku Ke` i.
Nedostaju, dodu{e, u ovoj korespon-denciji pismeni zahtjevi magistra Bobana
koji su prethodili ovom Bla{ki}evomizvje{}u, ali, po svemu sude}i, zapovjednikBla{ki} je u Ahmi}ima obavio posao onakokako ga je instruirao njegov civilni i vojnizapovjednik iz Gruda - Mate Boban...
Novi dokazi o odgovornosti Tihomira Bla{ki}a
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 17
APRIL 1993. U selu Ahmi}i pobijeno je
vi{e od stotinu bo{nja~kih civila.NOVEMBAR 1995. Potvr|ena ha{ka
optu`nica La{vanska dolina protivTihomira Bla{ki}a koja ga je teretila zazlo~in u Ahmi}ima. Bla{ki} je prvobit-no bio optu`en zajedno s DarijemKordi}em, Marijem ^erkezom,Zlatkom Aleksovskim, Ivanom[anti}em i Perom Skopljakom.
APRIL 1996. Pod pritiskom tada{njeghrvatskog predsjednika FranjeTu|mana Bla{ki} se dobrovoljnopredaje Tribunalu u Haagu.
APRIL 1997.U drugoj izmijenjenojoptu`nici protiv Bla{ki}a (sa
ispravkama od 16.3. 1999.) navodi
se da su pripadnici oru`anih
snaga HVO-a od maja 1992. doju la 1994 . po~ini li te{ka kr{enjame|unarodnog humanitarnogprava protiv bosanskih Muslimanau BiH.
JUNI 1997. Po~inje su|enje protivTihomira Bla{ki}a pred Tribunalom uHaagu.
MART 2000. Tihomir Bla{ki} prvostu-panjskom presudom osu|en na 45godina zatvora.
JULI 2004. Presudom @albenog vije}aBla{ki} je osu|en na devet godina
zatvora.AUGUST 2004. Bla{ki} je pu{ten na slo-bodu.
OD VITEZA DO HAAGA I NAZAD U ZAGREB
Hronologija slu~aja Bla{ki}
TRI LICA JEDNOG ZLO INCA
PROMJENA IDENTITETA: Bla{ki}smjenjuje Ivicu Raji}a i postavljaViktora Andri}a - la`no Raji}evo ime
IVICA RAJI] KAO VIKTORANDRI]: Kiseljak, 1994. godine
IVICA RAJI] KAO VIKTORNOVAK: Mostar, 1996. godine
IVICA RAJI] KAO IVICA RAJI]:Zagreb, 2003. godine predodlazak u Haag
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
18/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
19/80
V
e} od ranih jutarnjih sati u baziZra~nih snaga Vojske FederacijeBiH traje neuobi~ajena drama.Upravo je stigao dnevni ras-
pored za dostavu humanitarnepomo}i naseljima koja su ve} sedmicamaodsje~ena od civilizacije snje`nim nano-sima visokim i do deset metara. ^ekaju semeteorolo{ki izvje{taji dok posade ame-ri~kih helikoptera UH-1 na svojim karta-ma lociraju izolovana sela u zale|uBjela{nice i klancu rje~ice Ljute. Danas}emo dostavi ti pedesetak paketa pomo}i
sel ima u konji~koj op} ini, a li moram vam
odmah re}i da piloti ne}e sli jetati . Pomo}
}e bit i dostavljena iz zraka, rekao nam jena samom po~etku razgovora zapovjed-nik Zra~nih snaga Vojske Federacije BiH,
brigadir D`evad Brgulja, pretpostavlja-ju}i da je razgovor sa mje{tanima snije-gom zametenih sela bio osnovni razlogna{eg putovanja.
ZAHTJEVI ZA POMO]STI@U SA SVIH STRANA
Iako razo~arani ~injenicom da ne}e-mo biti u mogu}nosti razgovarati sa ljudi-ma koji mjesecima u svojim selima `iveizolovani od ostatka svijeta, kre}emo umisiju dostave humanitarne pomo}i izzraka. I dok ~ekamo na ukrcavanje i poli-
jetanje, brigadir Brgulja obja{njava namproceduru aktiviranja Zra~nih snaga uhumanitarne svrhe.Zah tjevi za pomo}sti`u iz ugro`enih podru~ja Federalnom
{tabu C iv iln e za{tite koji n a o snovu tih
zahtjeva tra`i odobrenje za pomo} od
dr`avnog i federalnog ministarstva odbra-ne. Ova dva minis ta rs tva izdaju naredbe
zajedni~koj komandi koja zat im akt ivira
nas, odnosno Zra~ne snage, ka`e Brguljanavode}i kako je njihov zadatak i oba-
veza kao profesionalnih pripadnika Voj-ske Federacije BiH pomo} civilnomstanovni{tvu u slu~aju elementarnih ne-
pogoda i prirodnih katastrofa. Drugimrije~ima, pilotske posade i mehani~arikoji u~estvuju u dostavi humanitarne
Reporter SB u nemogu}oj misiji
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 19
Proteklih dana {irom BiH odvijala seprava drama spa{avanja hiljada ljudikoji su mjesecima ostali odsje~eni od
svijeta uslijed stravi~nih zimskih uvjeta;reporter na{eg lista proveo je cijeli danu helikopteru Vojske Federacije koji je
nesretnike snabdijevao najneophodnijimstvarima za pre`ivljavanje
DNJI ^AS
Pi{e
Mirsad Fazli}
tokom ove zime spasili
sasvim izvjesne smrti!!!
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
20/80
pomo}i za to ne primaju nikakva dodatnasredstva niti se Zra~nim snagama pla}au~e{}e u ovakvim misijama.
Dok razgovaramo s brigadirom Br-guljom, pukovnik Izudin Male{ki}, kopi-lot na na{em letu, odlazi da provjeri opre-
mu i pripremi helikopter za polijetanje.Naime, u posljednjem trenutku odlu~enoje da umjesto devetnaeskom letimodvadeset trojkom, {to su otprilike re-gistarske oznake helikoptera koje koristiVojska Federacije BiH. Me|utim, kadasmo u pratnji prvog pilota, pukovnikaZehra Mar i}a stigli na heliodrom, Ma-le{ki} je utvrdio da dvadeset trojka nijespremna za let. Bezuspje{no nam je po-ku{avao objasniti u ~emu je problem doksu se mehani~ari skupljali oko otvorenogmotora. Elem, iz ~itave pri~e zaklju~ili
smo da kad se motor zagrije, neki diopo~ne da vibrira, a uslijed toga poludineki instrument u pilotskoj kabini. I nijeneko obja{njenje, ali nama, laicima, ipak
je bilo drago {to ne}emo letjeti helikop-terom ~iji su instrumenti skloni ludilu. Idok nam pilot Zehro Mari} daje uputekako }emo se pona{ati tokom leta, {tasmijemo a {ta ne smijemo raditi i kako}emo komunicirati, u helikopter se ukrca-va 25 paketa od kojih svaki te`i 15 kilo-grama. Islamska pomo} Kraljevine Sau-dijske Arabije naljepnica je koja govorio donatorima ~ijom }e zaslugom paketi s
osnovnim `ivotnim namirnicama padatipo ledom i snijegom okovanim bosansko-hercegova~kim selima. [ta se nalazi u
paketima, pitamo pilote koji zauzimajusvoja mjesta u pilotskoj kabini.Nemampojma, vjerovatno hrana i ne{to lijekova,odgovara Mari} dodav{i kako vojskanema ni{ta s pakovanjem paketa humani-tarne pomo}i i njihovim sadr`ajem. Pa -kete je osigura la Civ ilna za{ tita . Oni ih
dostave u na{u bazu u Rajlovcu, ili ih
dopreme do hotela Mar{al na Bjela{nici ,ka`e Mari}. Kona~no, tovar je ukrcan i uz
zaglu{uju}u buku motora di`emo se ipolije}emo put Bjela{nice.
DESANT NABJELA[NICU
Nadlije}emo biv{a olimpijska bori-li{ta, Malo i Veliko polje na Igmanu, testrme bjela{ni~ke staze na kojima u`ivajuljubitelji alpskog skijanja. I dok posma-tramo kako se ljudi pretvoreni u male crneta~ke spu{taju niz staze, pitamo se jesu li
uop}e svjesni ~injenice da sa druge straneplanine, od njih udaljeni svega desetakminuta leta, stanovnici bjela{ni~kih selavode ogor~enu bitku sa prirodom i
pre`ivljavaju zahvaljuju}i, izme|u osta-log, paketima koje im nosimo. Prvo
naseljeno mjesto koje nadlije}emo sadruge strane civilizacije je seloLukomir. Ovdje smo dopremil i najvi{epomo}i, ka`e kopilot Male{ki}, {to je ilogi~no s obzirom da je to jedno odnajve}ih naseljenih mjesta koja su ostalaodsje~ena od svijeta. Nakon toga ulazimou kanjon rje~ice Ljute na ~ijim strmimliticama su ra{trkana sela kojima je nami-
jenjena pomo} iz na{eg helikoptera.Klanac Ljute, ome|en strmim stijenama i
debelim zimskim pokriva~em, obru{avase tristotinjak metara. Na tako nepristu-
pa~na podru~ja helikopter ne bi mogaosletjeti ni usred ljeta, po idealnim vre-menskim uslovima, a kamoli zimi. SeloSvijen~a prva je meta na{eg zra~nog
udara. Prelije}emo ga kako bi utvrdili sakoje strane mu je najlak{e pri}i i gdjeizbaciti pakete sa hranom. Krovovi ku}a
jedva se naziru u op}oj bjelini. Da nijestada ovaca ra{trkanih u uskom kruguutabanog snijega, i plastova sijena koje sene skida, nego se vadi iz snijegom oko-vanih rupetina, ~ovjek bi pomislio da jeselo napu{teno. Pilot Mari} opreznospu{ta helikopter na desetak metara iznadtla. Ovo spu {t an je p rije iz ba ci va nja
U ISTOM STROJU
20 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
Helikopter Vojske Federacije UH-1pokre}e motor od 1290 konjskih snaga imo`e prevesti 4,7 tona tereta. Tokomhumanitarne ekspedicije u spa{avanju`ivota u odsje~enim dijelovima BiH
posadu ovog helikoptera ~inili su kapetanposade, pukovnik po ~inu Zehro Mari},zatim kopilot Izudin Male{ki}, tako|erpukovnik, te tehni~ar Meho Ajanovi} ~ijiposao je bio izbacivanje paketa sa hra-
nom. Na po~etku akcije znali smo na-praviti i ~etiri ture za jedan dan, ka`eMari} te dodaje kako je intenzitet letovamalo opao posljednjih dana. Dvadesetakhelikopterskih posada obavilo je posljed-
njih dana vi{e od trideset misija dostavehumanitarne pomo}i helikopterima UH-1,koje su Vojsci Federacije BiH darovaleSjedinjene Dr`ave u sklopu programaOpremi i obu~i.
HEROJI NEBA
@ivot drugih je,
tako|er, va`an
PILOT VOJSKE FEDERACIJE BiH: Ne znam koliko je pomo} koju dostavljamo
dovoljna ljudima odsje~enim od civilizacije. Ipak, smatram da je to jakpsiholo{ki efekat. Ljudi su sretni kad nas vide i osje}aju da nisuzaboravljeni. Ti ljudi su naprosto podivljali. Mjesecima im niko nijemogao do}i i mi smo bili prvi stranci koji su stigli u selo
PUKOVNIKZEHRO MARI]:
Svakodnevnapomo} ugro`enima
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
21/80
paketa naj riz i~ni ji je dio mis ije. Teren je
nepristupa~an, a sva sre}a {to danas nema
vjetra, ina~e zna da bude gusto, ka`e
pilot Mari} dok tehni~ar Meho Ajanovi}otvara vrata i izbacuje pakete sa hranom.
Sve se de{ava jako brzo i dok smo se
pribrali helikopter je ve} letio na drugudestinaciju, selo Bostand`ije. Nadlije}u}ispomenuto selo prvi put vidimo ljude.
Nakon {to je na{ helikopter izbaciopomo} vidjeli smo starijeg ~ovjeka kakose kroz snje`ne nanose poku{ava probiti
do mjesta gdje su pali paketi. U sel imakoja su se na{la odsje~ena uslijed
snje`nih nanosa mahom `ive sta rij i l judi
koji se bore da prehrane sebe i s toku koja
im je glavni izvor prihoda , ka`eMale{ki} dok usmjerava helikopter kaselima Donja i Gornja Ljubu~a. U Gor-njoj Ljubu~i do~ekuju nas stanovnici kojiodu{evljeno pozdravljaju na{ dolazak.Posljednje selo u koje smo iskrcali paketesa hranom su ^uhovi}i. Smje{teno u pris-tupa~noj dolini, sa kamenim ku}ama,o~aralo nas je svojom ljepotom pa smo
pilote zamolili da naprave nekoliko kru-gova iznad ^uhovi}a. Iako je snijeg prek-rio ve}inu ku}a, nije mogao sakriti nji-hovu jednostavnost i ljepotu, a kako smose malo du`e zadr`ali iznad ^uhovi}a,
primijetili smo u snijegu prokopanekanale koji povezuju ku}e. Duboki supreko dva metra, ka`e pilot Mari} koji jeimao priliku hodati snje`nim labirintimakakve smo vidjeli u ^uhovi}ima.
SPAS S NEBANakon {to smo iskrcali i posljednje
pakete sa hranom nastavili smo letjeti
kanjonom Ljute, sve do njenog spajanjasa Neretvom. Preletjeli smo planinuViso~icu i njen najvi{i vrh D`amiju na1967 metara nadmorske visine. Sat vre-mena poslije ponovo smo se na{li nado-mak Sarajeva. Ne znam kol iko je pomo}koju dostavljam o dovoljna ljudim a
odsje~en im od civ iliz acije. Ip ak , sma-t ram da je to j ak psiholo{k i e feka t. L judi
su sretni kad n as v ide i osje}aju da n isu
zaboravljeni , ka`e pilot Mari}. Male{ki}se nadovezuje na njegovu pri~u opisuju}inam susret sa mje{tanima jednog sela u
~ajni~koj op}ini. Ti ljudi su naprostopodivljali. Mjesecima im niko nije
mogao do}i i m i smo b ili prv i stran ci
koji su stigli u selo, ka`e Male{ki}.Sti`emo u bazu Zra~nih snaga u Raj-lovcu. Opra{tamo se sa na{im doma}i-nima pilotima dok se u helkioper ukrcavanovih 25 paketa pomo}i koja }e bitiizba~ena iznad bjela{ni~kih sela. Odla-zimo da se pozdravimo sa zapovjed-nikom Brguljom koji nam ka`e da }e na-rednih dana pomo} dostaviti u podru~jeBosanskog Petrovca i na Kupres. Odpo~etk a akcije pomo} smo dostav ili n a
podru~je op}ina Srebrenica, @epa,
Vi{egrad, Fo~a, ^ajni~e te Konjic, ka`eBrgulja ~iji su piloti, profesionalci uvijekspremni pomo}i ljudima u nevolji makoje vjere i nacije bili.
Reporter SB u nemogu}oj misiji
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 21
Preko Federalnog {taba Civilne za{titedo sada je snijegom ugro`enim podru~jimaupu}eno blizu sedam tona hrane. Odnevladine humanitarne organizacijeIgasa dobili smo 200 paketa pomo}i odkojih je svaki te`io 15 kilograma, a odCrvenog kri`a Federacije dobili smo 150paketa te`ine 25 kilograma po paketu,ka`e Mirsad Teskered`i} iz Federalnog
{taba Civilne za{tite. Paketi sadr`eosnovne `ivotne namirnice, bra{no, ulje,{e}er, so, tjesteninu, a ima i sokova,gotovih supa i jo{ nekih proizvoda. Pakete
takvog sadr`aja Federalni {tab Civilneza{tite uputio je na podru~je Srebrenice, ubjela{ni~ka sela, zatim u podru~ja okoGora`da i Fo~e, te na Kupres i Glamo~.Tako|er, iz svojih sredstava izdvojilismo 8 hiljada KM za ra{~i{}avanje sni-jega i osposobljavanje putnih komu-nikacija u okolini Vare{a, te na prostoruPra~a-Pale, ka`e Teskered`i} navode}i
da je ostvarena odli~na saradnja saZra~nim snagama Vojske Federacije BiHbez ~ijeg anga`mana ne bi bilo mogu}epomo}i najugro`enijim podru~jima.
CIVILNA ZA[TITA
Poslali smo sve{to smo imali
ZAMETENA BJELA[NI^KA SELA: U posljednjih nekoliko nedjelja, sve do dolaskana{eg spasila~kog tima, bili su bez hrane i lijekova i veze sa ostatkom svijetastanovnici bjela{ni~kih sela Gornja Ljubu~a i ^uhovi}i
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
22/80
Posljednji (nedavni) sastanak ~el-nika vladaju}ih bosanskoherce-gova~kih partija u Neumu jasno
je pokazao da unutar BiH nepostoji politi~ki konsenzus o
potrebi ustavnog, a pogotovo teritori-jalnog preustroja BiH. Srpski predstavni-ci su postavili ultimatum: progovori lineko o ustavnim promjenama, napu{tamosastanak!
Nekoliko sedmica kasnije, Veneci-janska komisija, respektabilna ekspertna
EKSKLUZIVNO
22 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
Pro{le nedjelje jeEvropska unija putemnezavisne Venecijanskegrupe napokon ponudila
vlastito rje{enje za izlaziz, ~inilo se, bezizlaznesituacije u kojoj se na{laBosna i Hercegovina;
SB prva objavljujeBRISELSKU vizijubudu}nosti BiH kaoalternativu za DEJTONSKIkoncept na{e zemlje
UKIDAJEvrops
od pet
Pi{e
Asim Metiljevi}
EVROPS
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
23/80
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
24/80
Dejtonskog mirovnog sporazuma: upravosu Srbi, za samo nekoliko godina, pre{licijeli krug - od najve}ih protivnika donajve}ih ~uvara dejtonskog ustrojaBiH!
Pou~ena tim iskustvom, me|unarodna
zajednica diskretno ali sna`no podupirestvaranje nove realnosti u obliku petdefiniranih ekonomskih regija ~ije je kon-stituiranje zapo~elo jo{ prije nekolikogodina. Sredinom decembra pro{legodine {ef delegacije Evropske komisijeu BiH Irac Michael Humphreys i zam-
jenik dr`avnog ministra vanjske trgovinei ekonomskih odnosa Slobodan E}imovi}
promovirali su razvojne strategije zasvaku od pet ekonomskih regija u BiH:ARDAu sjeverozapadnoj BiH, NERDAusjeveroisto~noj BiH, REDAH u Hercego-vini, REZ-RDA u centralnoj BiH iSERDA u Sarajevskoj regiji. Prema infor-macijama Slobodne Bosne, izrada regio-nalnih razvojnih strategija, koja se odvi-
jala po jedinstvenom metodolo{komobrascu, u cijelosti je finansirana nepo-vratnim sredstvima Evropske unije iz pro-
grama namijenjenog poticanju regio-nalnog razvoja - EU RED.Stvarni zna~aj regionalnih razvojnih
strategija otkriva se iz nedvosmislenogstava delegacije Evropske komisije u BiHkoja je istovremeno s prezentiranjemdokumenata obe}ala i izda{nu finansijsku
podr{ku ali isklju~ivo za projekte defini-rane u razvojnim strategijama. Rije~ je onekoliko izda{nih evropskih predpristup-nih fondova namijenjenih potencijalnim~lanicama Evropske unije bez kojih ni
jedna od deset novoprimljenih ~lanica EUne bi uspjela ispuniti visoke prijemne
standarde.Slobodna Bosna uspjela je doznati da
je stav Venecijanske komisije o nemi-novnosti ustavnog preustroja BiH zasno-van na ~vrstim argumentima o neodr-
EKSKLUZIVNO
24 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
S obzirom da sada{nja ustavna rje{enjanisu ni efikasna ni racionalna i nedostaje imdemokratski sadr`aj, Bosni i Hercegovini jeneophodna ustavna reforma, konstatira seu nedavno objavljenom izvje{taju Vene-cijanske komisije. Bh. institucije, premasada{njem ustavnom rje{enju, isuvi{e suslabe da bi osigurale zadovoljavaju}inapredak u pregovorima o Sporazumu ostabilizaciji i pridru`ivanju. Centralni ele-ment prve faze ustavne reforme trebao bi
biti prenos nadle`nosti sa entiteta na BiHputem izmjena i dopuna Ustava BiH. Takav
korak je neophodan ako se `eli posti}inapredak u procesu integracije u evropskestrukture, stoji u ovom izvje{taju. UIzvje{taju se dalje konstatira da se svakatakva promjena mo`e posti}i jedino naosnovu konsenzusa.
Kori{tenje ovlasti visokog predstavnikabilo je potrebno da bi postoje}i glomazniustavni sistem funkcionirao, ali u vremenukoje je pred nama, zajedno sa ustavnimpromjenama, nametnut }e se potreba revi-
zije ovlasti visokog predstavnika.(D.S.)
ZAKLJU^CI VENECIJANSKE GRUPE
Krajnje je vrijeme zaradikalne ustavne
reforme u BiH
Veli~ina regije: 17 posto teritorije BiH
Broj op}ina: 32 (13 iz RS i 17 iz FBiH)
Regionalno sjedi{te: SarajevoOp}ine: Breza, Olovo, Vare{, Visoko, Fo~a, Gora`de, Pra~a, Fojnica,
Kiseljak, Kre{evo, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Had`i}i, Ilija{,Ilid`a, Trnovo, Vogo{}a, ^ajni~e, Fo~a, Gora`de, Kasindol, Kalinovik, Pale,Rogatica, Rudo, Sokolac, Trnovo, Vi{egrad
Broj stanovnika: 701.270
Struktura stanovni{tva: Bo{njaci 63 posto, Srbi 28 posto,Hrvati 8 posto
SARAJEVSKA REGIJA
BEZ GRANICA: Jedinoizgledno rje{enje ostaje
kantonizacija BiH kojane bi slijedila neprirodnegranice uspostavljenetenkovskim gusjenicamanego bi slijedila prirodnegranice regijakonstituiranihpovijesnim djelovanjemekonomskih,saobra}ajnih, kulturnih,nacionalnih i drugih
faktora
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
25/80
`ivosti sada{njeg politi~ko-teritorijalnogustroja BiH. Sa 124 ministarstva na dr-`avnom, entitetskom i kantonalnom ni-vou, te s glomaznom administracijom ~e-tiri puta ve}om od evropskog prosjeka(jedan administrativni radnik na 500
gra|ana), BiH jednostavno ne mo`efunkcionirati.
Ustavno-teritorijalni preustroj je nu-`an - to nije sporno ili je sve manje sporno- ali kako prona}i model koji bi pomiriotako razli~ite nacionalne i regionalneinterese?
LJEKARI BEZENTITETSKIH GRANICA
Eventualno formiranje tre}eg (hrvat-skog) entiteta ne bi rije{ilo glavni prob-lem, budu}i da ni Bo{njaci a Hrvati pogo-
tovo ne `ive na kompaktnoj teritoriji. Hr-vatima bi zapravo trebala tri entiteta: je-dan u Hercegovini, jedan u srednjoj BiHte jedan u Posavini!
Ukidanje kantona i organiziranje BiHkao federacije dviju republika ne dolazi uobzir jer bi svaki unitarni ustroj bo{-nja~ko-hrvatske republike i{ao na {tetumalobrojnijeg hrvatskog naroda.
Jedino izgledno rje{enje ostaje kan-tonizacija BiH koja ne bi slijedilaneprirodne granice uspostavljene tenkov-skim gusjenicama nego bi slijedila pri-rodne granice regija konstituiranih povi-
jesnim djelovanjem ekonomskih, sao-bra}ajnih, kulturnih, nacionalnih i drugihfaktora.
Na cijelom prostoru BiH identificira-no je pet takvih povijesno konstituiranihregija - mostarska, tuzlanska, sarajevska,
BiH za 21. stolje}e
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 25
Veli~ina regije: 10 posto teritorije BiH
Broj op}ina: 16 (1 op}ina iz RS - Tesli} i 15 op}ina Ze-Dokantona i Srednjobosanskog kantona)
Regionalno sjedi{te: Zenica
Op}ine: Tesli}, Travnik, Zenica, Zavidovi}i, G. Vakuf, Kakanj,Bugojno, @ep~e, D. Vakuf, Maglaj, N. Travnik, Te{anj, Vitez, Busova~a, Usora,Doboj Jug
Struktura stanovni{tva: Bo{njaci 75 posto, Hrvati 19 posto,Srbi 5 posto
CENTRALNA REGIJA
Veli~ina regije: 14 posto BiH
Broj op}ina: 34 (17 op}ina iz RS, 16op}ina FBiH i Distrikt Br~ko)
Regionalno sjedi{te: Tuzla
Op}ine: Od`ak, Ora{je, Domaljevac [amac,Banovi}i, ^eli}, Doboj Istok, Gra~anica, Grada~ac,Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik,Teo~ak, Tuzla, @ivinice, Bijeljina, Bratunac, Lopare,Mili}i, Modri~a, Osmaci, Pelagi}evo, Petrovo,Srebrenica, B. Brod, [amac, Ora{je, [ekovi}i,Ugljevik, Vlasenica, Vukosavlje, Zvornik
Struktura stanovni{tva:Bo{njaci 55 posto, Srbi 40 posto, Hrvati 7 posto
SJEVEROISTO^NA REGIJA
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
26/80
banjalu~ka i zeni~ka - koje ispunjavajuevropske kriterije samoodr`ivosti. Prema
jednom od tih kriterija, recimo, uop}e nijepitanje mogu li sva tri pre`ivjeti negokako }e pre`ivjeti samo jedan klini~kicentar makar ga finansirala cijela Her-cegovina - od Konjica do Trebinja?!
Gledano iz perspektive dejtonskeBiH, najve}a mana pet identificiranihregija jeste njihov multietni~ki sastav sta-novni{tva, odnosno brisanje unutra{njihgranica iscrtanih krvlju. Posmatrano iz
perspektive dejtonske BiH, za mnogegra|ane Trebinja, Cazina ili Kiseljaka jo{
je uvijek traumati~na pomisao da bimogli oti}i na lije~enje u Mostar,Banju Luku ili Sarajevo, ali alterna-tiva je jo{ traumati~nija: mizerninivo zdravstvenih usluga bez ikak-ve {anse da se primaknu evropskimstandardima.
Istovremeno, regionalizacijaBiH predstavlja svojevrsni test zagra|ane BiH jer ako tri naroda nemogu `ivjeti zajedno u BiH, kakose onda mogu integrirati u civi-liziranu porodicu pedesetak evrop-skih naroda!?
EKSKLUZIVNO
26 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
Veli~ina regije: 24 posto teritorije BiH
Broj op}ina: 23 (7 iz RS i 16 iz FBiH)
Regionalno sjedi{te: Mostar
Op}ine: Livno, Tomislavgrad, Kupres,Posu{je, Grude, [iroki Brijeg, Ljubu{ki, Mostar,Konjic, Jablanica, Prozor, ^itluk, ^apljina, Stolac,
Neum, Ravno, Trebinje, Ljubinje, Bile}a, Gacko,Nevesinje, Berkovi}i, Isto~ni Mostar
Broj stanovnika: 452.000
Struktura stanovni{tva: Hrvati
53 posto, Srbi 22 posto, Bo{njaci 19 posto
REGIJA HERCEGOVINA
Veli~ina regije: 33 posto povr{ine BiH
Broj op}ina: 34 (21 iz RS i 12 iz FBiH)
Regionalno sjedi{te: Banja Luka
Op}ine: Velika Kladu{a, Cazin, Biha},Klju~, Drvar, Petrovac, B. Grahovo, Glamo~, B.Krupa, B. Petrovac, B. Novi /Novi Grad, Kostajnica,K. Dubica, Gradi{ka, Srbac, Derventa, Doboj,Lakta{i, Prnjavor, [ipovo, ^elinac, Ribnik, K. Varo{,Kne`evo, Jajce, [ipovo, Banja Luka, Prijedor,Mrkonji} Grad, Sanski Most
Broj stanovnika: 1.191.707
Struktura stanovni{tva: Srbi 62posto, Bo{njaci 33 posto, Hrvati 4 posto
SJEVEROZAPADNA REGIJA
PRIMJER ZDRAVSTVA:Za rad i razvoj modernogklini~kog centra potrebnoje minimum milionstanovnika - korisnika
zdravstvenih usluga: nadana{njem prostoruHercegovine, koju naseljavaoko 450 hiljada stanovnika,postoje ~ak tri klini~ka centra
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
27/80
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 27
LOTO 6 od 42
JACK POT
100.000 KM
Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320e-mail: [email protected]
www.lutrijabih.ba
Izvla~enje brojeva ovog
kola obavit }e se
u utorak, 22. marta,
na FTV u 20 sati
Kako bi ljudi u svom domu `ivjeli {to udobnije, Gorenje je za njih
proizvelo i lansiralo novu generaciju ma{ina za pranje i
su{enje rublja i u tvornici aktiviralo potpuno novu proizvodnu
liniju na kojoj nastaje razvojno, tehnolo{ki i dizajnerski
obnovljen vrhunski program ma{ina za pranje i su{enje rublja
nove ere. S novom generacijom ma{ina za pranje i su{enje
rublja ispunjava se mno{tvo `elja, potreba i prostora.
Nova generacija ma{ina za pranje i su{enje rublja ima ugra|enu
inteligentnu tehnologiju sa senzorskim upravljanjem
(UseLogic). Bez obzira na najnoviju tehnologiju, nisu potrebna
posebna znanja ili vrijeme privikavanja kako bi se usvojilo znanje
za programiranje ma{ina budu}i da je upravlja~ka plo~a
potpuno jednostavna i pregledna za upravljanje. Ako `elite,
ma{inu za su{enje rublja mo`ete postaviti na ma{inu za pranje
rublja ili jednu pokraj druge a upravljati ih mo`ete samo s jednom
upravlja~kom plo~om. Maksimalni kapacitet pranja je do 6 kg
rublja. Novost je i 33 cm veliki otvor vrata koji omogu}ava
lak{e umetanje rublja. Oblik i ergonomija ma{ina za pranje i
su{enje rublja je pomno i bri`no dora|en i s njime `ele u Gorenju
ostvariti novi trend ljepote i njege rublja. Nova linija ma{ina za
pranje rublja nudi se u {irokom izboru samostoje}ih i podpultnih
varijanti koji nadopunjuje i paleta 44 cm dubokih modela.
Podpultne, 3 cm ni`e i pli}e, 44 cm duboke ma{ine za pranje
rublja su potpuna novost iz Gorenja. Novi modeli nadilaze
tradicionalni renome Gorenja kao ~uvara okoli{a, budu}i da
posti`u jo{ bolje rezultate od onih koji se tra`e za najvi{u
energetsku klasu. Osim niske potro{nje energije, najbolje ma{ine
za pranje rublja ostvaruju i izvrsne u~inke pranja i centrifugiranja.
Veliki umovinove generacije
Nova generacija ma{ina za pranje i su{enje rublja
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
28/80
Sudac za prethodno saslu{anjeVrhovnog suda Federacije BiHTadija Bubalovi} trebao bi, unarednih sedam dana, zakazatinovo ro~i{te na kojem }e se
rije{iti prigovori obrane Bakira Alispa-
hi}a, I rfana Ljevakovi}a , Envera Muje-zinovi}a, Edhema Velad`i}a iE juba Iki-}a, optu`enih za podsticanje na ubojstvonekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH adana{njeg zatvorenika u Hrvatskoj Fik -reta Abdi}a.
Nakon {to su tijekom pro{lotjednogizja{njavanja o krivnji odvjetnici petoriceneko} visokopozicioniranih policijskih iobavje{tajnih du`nosnika zatra`ili uvid uspis, te najavili prigovore na optu`nicu,ovaj je sudski proces ponovno prolongi-ran. No, ne i zadugo, jer bi datum po~etkasu|enja, kona~no, trebao biti poznat do
konca ovog mjeseca. Budu}i da je Sudodbacio optu`be koje se odnose na kaz-neno djelo podsticanja na terorizam (pro-tiv ratnog ministra policije, a kasnije {efa
bo{nja~ke tajne slu`be AID-a BakiraAlispahi}a, te njegovih pomo}nika IrfanaLjevakovi}a i Envera Mujezinovi}a),glavni federalni tu`itelj Zdravko Kne`e-vi} tako|er }e, u {to kra}em roku, morati
SLU^AJ POGORELICA
28 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
Po~etkom ovog mjeseca Federalno tu`iteljstvo podiglo je optu`nicu protivpetorice nekada{njih visokih policijsko-obavje{tajnih bo{nja~kih du`nosnika
umije{anih u slu~aj formiranja (anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici koji suoptu`eni za pripremanje atentata na FIKRETA ABDI]A; na{a novinarka otkriva ko
je i kako organizirao atentat na nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH
Likvidaciju FIKRETA ABDI]AOrganizatori tvrde da je naredbu z
Pi{e
Suzana Mijatovi}
NEUSPJELI ATENTAT
NA KRAJI[KOG BABU
NESU\ENA @RTVAATENTATA: FikretAbdi} Babo
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
29/80
izmijeniti prvu verziju optu`nice koja jepodignuta na temelju, skoro pune trigodine, stare kaznene prijave MUP-aFederacije. Svi na{i poku{aji da stupimo ukontakt s Kne`evi}em (koji je sam sebeovlastio da jedini u Tu`iteljstvu mo`e raz-
govarati s novinarima) ostali su bez usp-jeha jer je glavni federalni tu`iteljposljednjih dana ili bio zauzet slu`benimsastancima, ili je bio bolestan?!
MUJEZINOVI]EVEPRIPREME U KRAJINIPodsjetimo, u kaznenoj prijavi fede-
ralnih policajaca koja je naknadno, natra`enje Tu`iteljstva, u vi{e navrata do-
punjavana novim dokazima, plan likvi-dacije ratnog predsjednika paradr`aviceZapadna Bosna, uklju~uju}i imena nalo-
godavaca i izvr{itelja, rekonstruiran jegotovo do posljednjeg detalja (nedostaje,naime, politi~ka komponenta odnosno
politi~ki naredbodavci). Prema dostup-nim dokumentima, atentat na FikretaAbdi}a, biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH,koji se kasnije odmetnuo u samopro-gla{enog kraji{kog lidera, isplaniran je usarajevskoj centrali Agencije za istra-`ivanje i dokumentaciju (AID-u) koncem
1995. Pripreme za njegovu realizacijuzapo~ele su u rano prolje}e sljede}egodine, kada po nalogu Bakira Alispahi}ai Irfana Ljevakovi}a u Veliku Kladu{uodlaze Enver Mujezinovi}, u to vrijemena~elnik Sarajevskog sektora AID-a, ina~elnik Uprave za analitiku Mirsad
Abazovi} (danas profesor na Fakultetukriminalisti~kih nauka u Sarajevu). Na-vodno da je, umjesto Mujezinovi}a, jo{nekoliko posjeta Biha}u obavio njegovtada{nji zamjenik u AID-u EdhemGodinjak .
No, kako su tada u Velikoj Kladu{ibile stacionirane mje{ovite bosansko-hrvatsko-turske policijske snage, dolazakdvojice tajnih agenata iz Sarajeva nijemogao pro}i nezapa`eno, posebicehrvatskim obavje{tajcima, koji su budno
pratili kretanje svakog prido{lice. Stoganije bilo slu~ajno {to su u povratku izVelike Kladu{e, odnosno Biha}a, u okoli-ci Drvara (u to vrijeme, podsjetimo, poli-cijski i vojni du`nosnici jo{ uvijek nisu
putovali kroz Republiku Srpsku, daklepreko Mrkonji} Grada) hrvatski policajcizaustavili automobil u kojem su biliMujezinovi} i Abazovi}. Nakon rutinskekontrole prometne policije Mujezinovi} iAbazovi} koji su, nedvojbeno, za vrijeme
putovanja imali i tajnu pratnju, nak-
ratko su zadr`ani na informativnom raz-govoru. Istodobno, hrvatski agenti iz Mo-stara oduzimaju svu dokumentaciju kojusu njihove bo{nja~ke kolege imali uzsebe, izme|u ostalih, i naznake o planulikvidacije Abdi}a. Kako se pretpostavlja,ta su saznanja proslije|ena policijskim isigurnosnim slu`bama u Hrvatskoj, kojeodmah podi`u nivo pripravnosti i po-
Pojedina~ni eksces ili dr`avni terorizam
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 29
u Hrvatskoj je pripremao AIDatentat izdao ALIJA IZETBEGOVI]
Da su Hajrudin Halilagi} i Dervi{Demirovi} godinama nakon izlaska izhrvatskog zatvora dr`ali u {aci svojeratne {efove, potvr|uje i podatak da su tadvojica bili aktivni pripadnici Policijskeuprave Biha} sve do novembra 2001.godine, kada im tada{nji komesar IPTF-aVincent Coeurderoy oduzima certifikat. Zarazliku od Halilagi}a i Demirovi}a, tre}i ~lantakozvane biha}ke grupe Jasmin Osmanki}zvani Strikan, nakon izlaska iz zatvora, bioje u Biha}u brutalno pretu~en. Prethodno je
Osmanki}, vjerojatno nezadovoljan statu-
som koji je imao po izlasku iz zatvora, udru{tvu prijatelja i poznanika otvorenopri~ao kako je, prije nego {to je izabran zajednog od Abdi}evih nesu|enih atentatora,pozvan u komandu Petog korpusa. Premanjegovim (Osmanki}evim) tvrdnjama, tadamu je re~eno da je odabran kao jedan odnajboljih boraca Petog korpusa, nakon ~egamu je pokazana depe{a s potpisomtada{njeg predsjedavaju}eg Predsjedni{tvaBiH Alije Izetbegovi}a?! Navodno da jeOsmanki}u, uz batine, zaprije}eno da pazi
{ta pri~a...
SVJEDO^ENJE ATENTATORA
Ubistvo Abdi}a odobrio
Alija Izetbegovi}
KAMP NA POGORELICI:Teroristi obu~avani samo za likvidaciju Abdi}a?!
ORGANIZATORIOBUKE NAPOGORELICI:Irfan Ljevakovi}i Bakir Alispahi}
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
30/80
ja~avaju mjere sigurnosti Fikreta Abdi}a injegove obitelji.
Premda je ve} tada bilo jasno da pos-toji velika vjerojatno}a da je tajnaoperacija Abdi}evog smaknu}a provalje-na, zbog ~ega je reagirao i Hazim Feli},
nekada{nji {ef AID-a u Unsko-sanskomkantonu, bo{nja~ki obavje{tajni establi{-ment u Sarajevu donosi odluku o nas-tavku akcija. U depe{i koju je Feli} kon-cem marta 1996. poslao u Sarajevo, a koja
predstavlja jedan od krucijalnih dokazaoptu`be protiv Alispahi}a, Ljevakovi}a,Mujezinovi}a, Velad`i}a i Iki}a, navodise kako bi plan likvidacije Abdi}a trebaloobustaviti, budu}i da je dekonspiriran.
KO JE PROVALIOATENTAT
Iz istog je dopisa posve jasno da jeFeli}, prije nego {to je odaslao upozorenjesvojim sarajevskim {efovima, o detaljima
pripremanog atentata na Abdi}a informi-rao i biv{eg predsjednika Unsko-sanskogkantonaMirsada Velad`i}a, te da je obus-tavu svih aktivnosti u tom smjeru tra`iood na~elnika Centra slu`bi bezbjednostiEdhema Velad`i}a i na~elnika biha}ke
policije Ejuba Iki}a. U Biha}u i p tice nagrani ve} znaju da se sprema atentat na
Abdi}a, `alio se, navodno, tih dana Feli}svojim najbli`im suradnicima.
Depe{a Hazima Feli}a ~uvana je u
dosjeu Pogorelica za koji je u AID-ubio zadu`en biv{i na~elnik Uprave zaobezbje|ivanje li~nosti i objekata Faik[pago . Ranije smo pisali da je Enver Mu-
jezinovi}, uz odobrenje Bakira Alispa-hi}a, za realizaciju akcije smaknu}a Fik-reta Abdi}a, koja je u AID-u zavedena
pod kodnim nazivom Dover, iz specijalnekase podigao 54 tisu}e maraka.
I doista, 4. aprila 1996., hrvatska poli-cija kod Senja hapsi Senada Nuhanovi}a,Dervi{a Demirovi}a, Jasmina Osmanki}a,Hajrudina Halilagi}a i Zijada Zuli}a (u
slu`benom vozilu biha}ke policije) i pod
sumnjom da su planirali atentat na FikretaAbdi}a koji je trebao biti likvidiran rake-
tom iz ru~nog baca~a, dok se vozio u
svom automobilu, cestom Rijeka-Opatija,sprovodi ih u rije~ki Istra`ni zatvor.
Su|enje petorici biha}kih policajaca ini`ih zapovjednika Petog korpusa ArmijeBiH pred @upanijskim sudom u Rijeci
po~elo je mjesec i pol dana kasnije. Prvo-optu`eni Dervi{ Demirovi} (ina~e, krimi-nalisti~ki inspektor u SJB Biha}) osu|en
je na dvogodi{nju zatvorsku kaznu, dok jeZuli}u, Halilagi}u i Osmanki}u izre~enazatvorska kazna u trajanju od godinu i poldana.
Nekoliko mjeseci kasnije Bakir Ali-spahi}, koji je u me|uvremenu imenovanza jednog od pomo}nika ministra va-njskih poslova BiH, na adrese vi{e dr-
`avnih institucija {alje pisma u kojimatra`i aktivniji anga`man oko rje{avanjastatusa petorice biha}kih zatvorenika, kojisu u Hrvatskoj osu|eni zbog poku{ajaatentata na Fikreta Abdi}a. Zabrinut da biDervi{ Demirovi} i Hajrudin Halilagi}mogli progovoriti i hrvatskim policajci-ma ispri~ati pravu istinu od koga su dobilizapovijed da likvidiraju Abdi}a, Alispahi}se obra}a Jusufu Pu{ini, tada{njem pred-sjedniku Komisije za za{titu ljudskih
prava pri Predsjedni{tvu BiH, zamjenikuministra vanjskih poslova Hasanu Dervi{-
begovi}u , federalnom ministru policijeAvdi Hebibu i svom nasljedniku na mjes-tu {efa AID-a Kemi Ademovi}u . Ok-riv ljeni Halilagi} je prilikom ovog raz-govora (misli se na posjetu izaslanstva izAmbasade BiH u Zagrebu), prijetio da }e,uko liko do novembra 1996 . n e bude o s-lobo|en, i li mu se ne obezbijedi izvr{enje
kazne u BiH , o tome obavijes titi o rgane
Republike Hrvatske. I stakao je da u vez i s
ovim slu~ajem sve razgovore koje je
vodio s osobam a u Sarajevu i Biha}u a
koje su ga uputile da izvr{i ubistvo
F ik reta Abd i}a ima sn im ljene na d ik ta-
fonu. Tako|er je istakao da je vidio
depe{u MUP-a BiH u kojo j sto ji nalog zalikvidaciju, navodi se, izme|u ostalog, uAlispahi}evom pismu, ~iji primjerak pos-
jeduje i Federalno tu`iteljstvo.
SLU^AJ POGORELICA
U vrijeme kada je Ejub Iki}, kaokadar od velikog povjerenja kraji{kogSDA, bio na~elnik tada{nje Stanice javnebezbjednosti Biha}, njegovo geslo je bilorad, red, disciplina. U slu~ajevimakada se dosljedna primjena na~elnikovihuputa izravno kosila s zakonskim propisi-
ma, zbog ~ega su reagirale neke njegovepolicijske kolege, Iki} je odgovarao, ozakonima }emo razgovarati poslijerata. Iako s gotovo deset godinazaka{njenja, ~ini se da je napokon do{lovrijeme da se preispita i zakonitost nje-govog rada.
KRAJI[KA PRAVNA DR@AVA
O zakonu }emo
razgovarati nakon rata!?
30 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
SLU@BENI IZVJE[TAJ AID-a: Ko jeosmislio, a ko provodio pripreme zalikvidaciju Fikreta Abdi}a
SARAJEVSKO-KRAJI[KA OPERACIJA:Edhem Velad`i} (desno) dolazi na sudu pratnji advokata Asima Crnali}a
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
31/80
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 31
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
32/80
Kako su po~etkom ovog mjesecaspekulisale novinske agencije,Me|unarodni krivi~ni sud za
biv{u Jugoslaviju podigao je op-tu`nicu za ratne zlo~ine protiv
Edhema Godinj aka, ratnog na~elnikapolicije u mjestu Trnovo. Zvani~no,ha{ko tu`iteljstvo nije podiglo optu`nicu
protiv Godinjaka niti `eli komentiratiagencijske spekulacije. Ni Godinjakovsarajevski advokat Mustafa Karovi} zaSlobodnu Bosnu nije htio govoriti de-taljno o sadr`aju mogu}e optu`nice:
Ko liko imamo in fo rmac ija , h a{ki
is tra ite lji su se in teres ira li za navodne
zlo~ine po~injene protiv srpskog civilnog
stanovni{ tva na { irem podru~ju op} ine
Trnovo i dijelom za zlo~ine koji su se
navodno dogodili u logoru Silos u
Tar~inu. [to se ti~e na{e advokatske
kancelarije, m i smo ha{kom T ribunalu
predali punomo} za gospodina Godinjaka,
ali n emamo pov ratn ih in fo rmacija. Z a
sada nikakve ha{ke optu`nice iz Tribunala
protiv Godinjaka nisu potvr|ene.
Odbijaju}i bilo kakvu povezanost saratnim zlo~inima protiv srpskih civila,Edhem Godinjak je u kratkom telefon-skom razgovoru za na{ list rekao da su sveoptu`be najobi~nije izmi{ljotine: Jo{ su`ivi l judi, Srbi kojima sam spasio `ivote.
KRIVI^NA PRIJAVAIstra`uju}i da li i kakvim dokazima
eventualno raspola`e ha{ko tu`iteljstvo
protiv predratnog inspektora Slu`be dr-`avne bezbjednosti BiH i ratnog {efatrnovske policije, na{ list je do{ao do
podataka da je glavna ha{ka tu`iteljicaCarla del Pon te dokaze o umije{anosti
KANDIDAT ZA HAAG
32 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
Nakon u~estalihmedijskih {pekulacija
prema kojima je EDHEMGODINJAK, ratni {ef
policije u Trnovu,optu`en za zlo~ine nad
srpskim civilima, na{novinar je u razgovoru sa
brojnim svjedocimarasvijetlio ulogu ovog
manje-vi{e nepoznatogpolicajca tokom rata u
Bosni i Hercegovini
SRPSKI SVJEDOCIZA ZLO^INE KOJE
POD ZAPOVJEDNI[
Pi{e
Adnan Buturovi}
ZLO^INA^KI TERET NA LE\IMA DR@AVNOG RUKOVODSTVA U SARAJEVU:Silos u Tar~je ~etvorogodi{nji pakao za zarobljene Srbe
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
33/80
Edhema Godinjaka u navodne zlo~ine napodru~ju Trnova dobila od Centra javnebezbjednosti Srpsko Sarajevo i pre-
dratnog inspektora SDB BiH i aktuelnogpredsjednika Udru`enja logora{a Repub-like Srpske Slavka Jovi~i}a Slavuja.
Prema krivi~noj prijavi CJB SSKP/KU: 5/92, od 4. augusta 1992. godine,za krivi~no djelo ratnog zlo~ina nad civil-nim stanovni{tvom tada{nje srpske vlastisu optu`ile Edhema Godinjaka, HajrudinaPloski}a, Muniba Ademovi}a, Hajrudina
Glezovi}a, Ismeta Kolara. Srpske vlastisu Godinjaka i ostale osumnji~ile da su 7.
jula 1992. godine zapalili pravoslavnucrkvu i ubili sve{tenika, a zatim izvr{iliubistva civila iz sela Gornja Presjenica(porodiceCvijeti}, [ehovac i Kravlja~a) izarobljenih srpskih civila u Trnovu(porodice [ehovac, Cvijeti}, Samard`ija,Kravlja~a).
Ova krivi~na prijava je dopunjena(broj: 15-1/02-KU 8/94) 24. aprila1994. godine protiv tridesetak pripadnikaTO i Policijske stanice Trnovo za navod-no ubistvo jo{ 97 civila u Trnovu, selimaKijevo, [kipov Gaj, Dej~i}i, Lisovi}i,Vrbovik, Kiselica, Dobro Polje, Rogoj,{uma Runjavica...
Pro{le godine u novembru pril ikom
pos je te ha{kom T ribunalu , Udru`enje
logora{a RS je C arli del Ponte predalo
dokazni materijal o zlo~inima po~injenim
u trnovskoj op}ini i logoru Silos u
Tar~ inu. Edhema Godin jaka pozna jem
kao kolegu iz SDB BiH prije rata. Kao
logora{ u Silosu mogu posvjedo~ iti da je
God in jak u vojnoj unifo rm i dolazio sa
{efom vojne bezbjednosti Prvog korpusa
brigad irom Ned`adom Ajnad`i}em 8. i
12. marta 1993. godine i izvr{ io postroja-vanje logora{a. Godinjak je bio pomo}nik
komandanta vojne bezbjednosti. Tom pri-likom me prepoznao i dobac io a i ti s i tu ,
p tico . Iako mi je mogao pomo} i, barem
da nisam izlo`en u`asnom m u~enju,
God injak n ije pomogao n i men i, n i b ilo
kome od logo ra{a S rba, ka`e u razgo-voru za SB Slavko Jovi~i}.
Za {ta je odgovoran Edhem Godinjak
17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 33
ERETE EDHEMA GODINJAKAE NA IGMANU PO^INIO HOSVOM MATE [ARLIJE DAID@E!!
bio
-
7/24/2019 Slobodna Bosna 435
34/80
Ha{ki istra`iteljski tim A-9 je tokomposljednjih nekoliko mjeseci osiguraotu`iteljstvu obiman materijal od svje-do~enja pre`ivjelih svjedoka, koji tereteGodinjaka za komandnu odgovornost nad
jedinicama koje su palile vjerske objekte i
privatne ku}e u vlasni{tvu Srba, neza-konito odvodile, pritvarale, zlostavljale iubijale civile, od marta do augusta 1992.godine.
PRE@IVJELI SRPSKISVJEDOCI
Kako tvrdi biv{i logora{ SlavkoJovi~i}, logor Silos je bio pod vojnomupravom Devete brdske lake brigade izPazari}a, kasnije preimenovane u 109. br.
brigadu Prvog korpusa ABiH, ~iji jekomandant bio general Vahid Karaveli}.
Tvrdnje navodnih svjedoka sa srpske
strane koji znaju da daju la`ne iskaze
ha{kim is tra `ite ljima, a { to }e potv rd iti
upravo Srbi s kojima smo `ivjeli tada i
sada u ovim trnovsk im selima, samo mo-gu pomo} i Godin jaku koji sa z lo~in ima
nem a veze. Ta~no je da je nad srpskim
c iv ilima u selima Gorn ja i Donja Pre sje-nica po~ in jen z lo~in , a li s e to n ije des ilo
7 . ju la 1992. ve} sedam dana kasnije . Sa
t im zlo~inom nema veze ni Godinjak, nit i
bilo ko sa podru~ja op}ine Trnovo, sla`use prilikom odvojenih razgovora za na{list petorica svjedoka spomenutih doga-
|aja, oficira i vojnika Teritorijalne odbra-ne BiH Trnova i Kijeva.
Kako se vidi iz vojnih dokumenatasrpske i bo{nja~ke strane, 7. jula 1992.nije se desio nikakav zlo~in, ve} su
jedinice TO Trnovo, Kijevo i TG 1 Ig-man izvr{ile napad na srpske artiljerijske
polo`aje Straji{te. Pet dana prije ovognapada, srpske snage su granatirale bo{-nja~ke izbjeglice iz sela sa podru~jaTrnova, Fo~e i Miljevine kada su pogi-nule tri `ene i te{ko ranjeno 12 ljudi, od~ega sedmoro djece.
Sedmog jula, Straji{te su napali iz tripravca, odred Kijevo (40 vojnika), odredTrnovo (60 vojnika) i jedinica VahidaAla|uza sa Igmana.
To je b io haos Napad n ije b io koor-diniran. N iti smo znali da dolaze ovi iz
Trnova, nit i ovi sa Igmana . ^etnici su nas
o tk rili, ubija li i ranjavali tokom priv la-~en ja i napada na S tra ji{ te . Kada je moja
jedin ic a iz K ijeva zauzela S traji{ te , na
kojem je b ilo trid esetak S rba iz Vojko-vi}a, sve su se ostale jedinice povukle. Mi
smo tu b ili jo{ dva dana bez h rane i vode
i onda smo se povuk li u K ijevo, ka`e za
na{ list jedan od komandanata kijevskogodreda.
Zlo~in u Gornjoj Presjenici, prematvrdnjama na{ih sugovornika, de{avao seizme|u 12. i 15. jula 1992. i s time poli-
cajac Edhem Godinjak nije imao nikakveveze. Naime, iz pravca Igmana su podopravdanjem ~i{}enja terena u ovo
podru~je do{li pripadnici HOS-a.M i smo p regovarali oko kupov ine
mun icije sa Matom [arlijom Daid`om,
koji se nam a predstavljao kao Nijaz
Batlak . Po{to je neka k ijev ska jed in ica
zarob il a a rt il je rij u na S tr aj i{ tu , n ismo
imali odgovaraju}ih kalibara za ta oru|a.
Pod Daid` inom komandom je bila jedini-ca HOS-a s ta cion ir ana na Bje la {n ic i,
i spod dana{njeg hotela Mar{al u objektu
poznatom kao Me|unarodni omladinski
o limpijski c en ta r. J ed in icom je koman-dovao izvjesni Hakala i njegov brat. Ko ih
je poslao ne znam , ali je ta jed in ica b ila
polovicom jula u Presjenici, tvrdi jedanod boraca jedinice sa Igmana.
GODINEKOJE SU PREBILI
Odnosi Bo{njaka iz Trnova i Srba izPresjenice su i nakon zauzimanja Straji{taostali korektni. ^ovjek koji je uspijevao
odr`ati dobre kom{ijske odnose bio jetada{nji penzioner Du{an Cvijeti}, prijeratnipredsjednik Privredne komore BiH i KlubaFK Sarajevo. Zajedno sa petnaestak srpskihcivila Du{an je ubijen u Presjenici 12. jula.U tih deset dana Edhem Godinjak se, prematvrdnjama njegovih suradnika, nalazio usvom {tabu u Godinjskim barama.
Drugi dio optu`be u kojem se tvrdida je Godinjak imao efektivnu vlast
KANDIDAT ZA HAAG
34 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.
U vrijeme zlo~ina nad srpskim civili-ma, predsjednik Ratnog predsjedni{tvaTrnovo bio je Mehmed Mulaosmanovi}.Komandant TO Trnovo je bio Mudaris[ari}. U to vrijeme je Edhem Godinjak biona~elnik Stanice javne bezbjednostiTrnovo. Me|utim