Download - Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 1/68
TON^I HULJI], HRVATSKI HITMAKER: BANALNOST JE IZAZO
www.slobodna-bosna.
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 2/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 3/68
EKSKLUZIVNOSEDAM PROJEKATA BERLINSKE
KONFERENCIJESlobodna Bosna uspjela je doznati s kojimsu projektima premijeri balkanskih dr`avado{li pred Angelu Merkel i koji projektimogu ra~unati na finansijsku podr{kuEvropske unije vrijednu 11,7 milijardi eura
... A KAKO ]E[ TI BEZ MENEZA[TO SU SE „RASTALILI“ AZRA I
FAHRO RADON^I]Da AZRA RADON^I], samozatajnavlasnica kompanije AVAZ i, barem formalno,
jedna od najbogatijih Bosanki, nije tu`ilabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiHBAKIRA IZETBEGOVI]A za klevetu, nakon{to je javno upitao otkud joj 200 milijuna KMza kupovinu tvrtke njezinog biv{eg mu`aFAHRUDINA RADON^I]A, ostali bismouskra}eni za zvani~ne informacije onajve}oj poslovnoj transakciji koja je u BiHikada realizirana izme|u supru`nika
GORAN ZUBAC,POSLJEDNJA RUNDAKADROVSKA ^ISTKA PRED KRAJ
MANDATAOhrabren otvorenom politi~kom podr{komiz Republike Srpske, direktor SIPA-eGORAN ZUBAC iskoristio je ljetnu pauzuza promaknu}e njemu najodanih suradnika,
kojima je najprije podijelio policijske ~inove,a onda ih postavio na rukovode}e pozicije;nakon imenovanja novih na~elnikaregionalnih ureda SIPA-e u Sarajevu iBanjoj Luci, Zubac }e provjerene kadroveinstalirati u Centar za istra`ivanje ratnihzlo~ina i Specijalnu jedinicu
JO[ OVAJ PUTZBOGOM ORU@JEAnaliza poslovanja vogo{}anskog Pretisanije pokazala lo{e rezultate samo kad jerije~ o prevelikom broju uposlenih inesrazmjeru broja uposlenika u proizvodnjii prate}im slu`bama, nego i katastrofalnufinansijsku situaciju. Dugovanja Pretisa
prema{ila su 35 miliona KM, dvadesetakmiliona je dug Razvojnoj banci FBiH, duguposlenicima za isplatu pla}a je oko osammiliona maraka, a preko pet milionamaraka iznosi dug dobavlja~ima. Novimenad`ment na ~elu sa NERMINOMD@INDI]EM „ispravlja“ krive Drineprethodnika, a od Pretisa }e poku{atinapraviti uspje{nu kampaniju...
NEKA DRUGA BO^INJAPOPLAVE SU PROMIJENILE SVEGodinama je BO^INJA, selo u op}ini Maglaj,bila mjesto na zlu glasu, ~emu su doprinosilimje{tani, mediji, vjerske zajednice i naravnopoliti~ari. A onda kao da su svi zaboravili ovomalo mjesto u srednjoj Bosni. Toliko suzaboravljeni da jedva da im je neko pritekaou pomo} nakon poplava koje su nanijele
velike {tete i donijele jo{ ve}i strah me|umje{tane. Ali su poplave donijele i nekudruga~iju Bo~inju u kojoj, bez obzira na raz-like, kom{ije poma`u jedni drugima. Najve}iim je strah sada da }e sa novim ki{ama iizborima koji dolaze te solidarnosti nestati
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDIMRA^NE STRANE DODIKOVIH
SAVJETNIKASlu~aj CVIJETE TANASI], najnovije sav-
jetnice predsjednika RS-a MILORADADODIKA koja je u Br~kom optu`ena zakorupciju, falsifikovanje slu`bene isprave iprevaru u slu`bi, bio je povod da istra`imoko su zapravo klju~ni savjetnici predsjedni-ka RS-a, po kom principu ih on bira i kako
ih nagra|uje za taj anga`man
ME\UNARODNAINTERVENCIJAVJE[TA^KO TR@I[TE RADALondon School of Economics and PoliticaScience nedavno je objavila zanimljiv~lanak dr. CATHERINE BAKER o tomekako su me|unarodne organizacije uticalena kreiranje tr`i{ta rada u Bosni i
Hercegovini; u ovom vrlo kriti~nom ~lankuprofesorica Baker ukazuje na ~injenicukako su doma}i uposlenici me|unarodnihorganizacija obespravljeni
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
24
28
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
36
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 4/68SLOBODN BOSN I 28.8.2014
FAHRUDIN POTRO[ENKO
Ukrajinskipredsjednik Poro{enko
najnoviji je uzorlideru SBB-aFahrudinuRadon~i}u“Svako toliko, po potrebi, FahrudinRadon~i} postane nekada{nji netko”,napisao je nedavno u svojoj kolumniBoris De`ulovi}, navode}iRadon~i}eve uzore koje je svako malo
mijenjao. “Sjetit }ete se kako seonomad, zidaju}i medijsko-gra|evinskiimperij i pripremaju}i se za politi~kianga`man, najavio kao’bosanskohercegova~ki SilvioBerlusconi’, pa kad je talijanskikabadahija prdnuo u ~abar, nekada{nji
je bosanski Berlusconi stao tra`itinovog uzora, sve dok ovih dana nijesebe otkrio kao“bosanskohercegova~kog AleksandraVu~i}a” - istog onog {to se, avaj,
jednako onomad predstavljao kao’srpski Ivo Sanader’, nakon ~ega je i
hrvatski kabadahija veli~anstvenoprdnuo u ~abar”.De`ulovi} je smetnuo s uma da seRadon~i} nije zaustavio na Vu~i}u -novog uzora prona{ao je u ukrajinskompredsjedniku-tajkunu PeteruPoro{enku. Mada bi na{em tajkunu-predsjedni~kom kandidatu vi{eodgovaralo prezime Potro{enko! (S.B.)
Na stranicama Dnevnog avaza , prijenekoliko dana, objavljeni su rezultatinajnovijeg istra`ivanja javnog mnijenja
prema kojima }e uvjerljivu pobjedu na predsjedi~kim izborima za bo{nja~kog ~lanakolektivnog {efa dr`ave odnijeti lider SBB-aFahrudin Radon~i}. On }e dobiti vi{e glasovana izborima nego dva Bakira (Izetbegovi} i
Had`iomerovi}), plus Emir Suljagi} zajedno!Konkretno, Radon~i}u se predvi|a 25 postoglasova, Izetbegovi}u 15 posto, a Suljagi}u iHad`iomerovi}u po 4 posto.
Dijametralno suprotan ishod predsjedni~kihizbora prognozira nevladina organizacija NDI,koja ve} tradicionalno pred izbore izlazi svlastitim rezultatima istra`ivanja javnogmnijenja. Mada i istra`ivanja NDI-a trebauzimati s velikim oprezom, ipak bode u o~i~injenica da poredak za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH nije ni nalik onomobjavljenom u Avazu: uvjerljivo pobjedu,
progniozira NDI, odnijet }e Emir Suljagi},
drugoplasirani je Bakir Izetbegovi}, dok Avazov
favorit Radon~i} zauzima pretposljedn poziciju, s manje od 3 posto glasova!
Prema internom istra`ivanju SDAIzetbegovi}u uop}e ne treba izbornkampanja, jer }e uvjerljivo pobijed„kandidatsku buraniju“, kako posprdno ovoj partiji nazivaju rivalske kandidate, do
pak interna istra`ivanja SDP-a govore da
glatko pobijediti upravo njihov kandidatBakir Had`iomerovi}.@alosna je ~injenica da pored tolik
fakulteta dru{tvenih nauka, instituta nevladinih organizacija, koji tro{e golem
bud`etski i donatorski novac, ne postoji n jedno relevantno, pouzdano i nepristrasnistra`ivanje javnog mnijenja. [tavi{komformisti~ka akademska zajednica samo da ne uspijeva postaviti iole pristojnstandarde u istra`ivanju javnog mnijennego, upravo suprotno svom poslanjizravno sudjeluje u karikaturalnimanipulacijama javnim mnijenjem.
(E. Hod i
KARIKATURALNA ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNIJENJA
MINI MARKET
Avaz tvrdi da će pobijeditiRadončić, NDI favorizira
Suljagića, SDA uvjerena utrijumf Izetbegovića, a SDP
Hadžiomerovića
Peter Poro{enko
Fahrudin Radon~i}
Bakir Izetbegovi} Bakir Had`iomerovi}
Emir Suljagi}
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 5/68
FOTO NEDJELJE MARIO ILI^I]
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
PALA MUHA NA ME\EDA
Lopovi ukraliskupocjeniautomobil Sini{i
Dodiku,poslanikuSNSD-a uSkup{tini RS-aZastupnik SNSD-a u Narodnoj skup{tiniRepublike Srpske Sini{a Dodik ostao
je prije nekoliko dana bez luksuznogautomobila Range Rovera, kojeg jekupio pro{le godine. Narodnom je
poslaniku Dodiku automobil ukraden izdvori{ta obiteljske ku}e u Isto~nomSarajevu, ali lokalna policija nema nitraga lopovima. Svog je „ljubimca“Sini{a Dodik navodno platio oko200.000 KM i dugo je slovio za vlasnikanajskupljeg vozila u Lukavici. Sve dokse nije na{ao na meti drskih kradljivacakoji su u smjeli pohod krenulira~unaju}i, valjda, kako }e Sini{aDodik, nakon vi{egodi{njeg„gazdovanja“ u Isto~nom Sarajevu, bezproblema kupiti novi automobil a pritome }e ionako za mjesec i pol dana
oti}i s vlasti.(S.M.)
MINI MARKET
Otvoren tunel “1. mart”
Sini{a Dodik
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 6/68
ČETVRTAK,21. AUGUST
Jake me|uentitetske enterijerske snagemi ve} dva-tri dana vr{ljaju po stanu, kre~e,
popravljaju, ispravljaju, peglaju, dotjeruju.Belaj `ivi, nemam {ta pametnije re}i.Po`alim se, pokukam, drugu iz, kako se toodoma}ilo u javnoj komunikaciji kazati,manjeg bh. entiteta (tip je, ina~e sa Hre{e,sa stalnim prebivali{tem u Vu~ijoj Luci,
provjeren tip, dakle).“Ma, prijatelju, da ti
ka`em bratski, zovnem popa neki dan da mi
osve{ta ku}u, po~e on palumuditi,
propitivati o kvadratima, spratovima, a ja
mu velim: Pope, nisam ja vas zvao da mi
ku}u kre~ite, nego da je osve{tate.“
PETAK,22. AUGUSTJedan mi je blagoglagoljivi de~ki} sa
OBN-a kazao kako mu je, nekad, negdjesrpska folk zvijezda JELENA KARLEU[Au odmjerenim superlativima pri~ala onjenim iskustvima s ovim novinama.Hvala, tako|er. Folk pjeva~ica iz Srbijeve~eras je svoje impresivne i rasko{neatribute, skupocjeni silikonski ansambl,
pro{etala crvenim tepihom Sarajevo filmfestivala. „Otkud Karleu{a na crvenom
tepihu?!“, zgra`avaju se }udoredni
moralisti, ~istunci. Koji, bezbeli, nemaju snage ni hrabrosti upitati otkuda uop}crveni tepih?
SUBOTA,23. AUGUST
Vrlo vrijedni, marljivi, predani „radnu oblasti kulture“ (tako se nekad
birvaktile, zvao lokalni aktvizamROBERT BUBALO snimio je dokumetarac o bubnjaru Bijelog dugmeGORANU IVANDI]U IPETU - Izgbljeno dugme. Film gledao nisam, ali mi u~ini va`nim da je pokojni Ipe ro|en Vare{u, pa sa cijelom obitelji preselio Sarajevo. Ubio se, skokom sa beogradskohotelskog balkona, prije 20 godina.
U Vare{u je ro|en i najve bosanskohercegova~ki fimski re`isIVICA MATI]. Ro|en je u Vare{u odli~
pisac NOVAK SIMI]. Iz Vare{a, okoline, su glumac BORO STJEPANOVIi vladika GRIGORIJE. U Vare{u, KraljevSutjesci su ro|eni, pored ostalih, i opersmaestro IVICA [ARI] i hrvatsnogometni reprezentativac DEJALOVREN. I MIRJANA KASAPOVI]
profesorica politi~kih znanost i nZagreba~kom sveu~ili{tu, ro|ena je Vare{u. Iz tog industrijskog, socijalisti~koPotemkinovog sela poti~e i novinar IVIC
PULJI].
SLOBODN BOSN I 28.8.2016
Proletim fakultativno,znatiželjno kroz
internetski opus benda„GRAFITI“ predvođenogharizmatičnimfrontmenom BAKIROMHADŽIOMEROVIĆEM.Nije problem s timpjesmama što ne valjaju,nego što ne valjaju ni
Bogu ni narodu. Ako ištavrijedi, donosi dobroga, upredsjedničkoj kampanjiSDP-ovogpredsjedničkog kandidataHadžiomerovića jeste daće barem mjesec-dvanapustiti muzičko-javniprostor
PLURALIZAM I RENESANSA
Je li korektno ljude nazivatiratnim zlo~incima samo zato {tosu presu|eni kao ratni zlo~inci?!
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 7/68
Najgluplji lokalni rat koji sam vidiosvojim o~ima je besmisleni sukob u jesen1993. godine u Vare{u izme|u Armije BiHi HVO-a. Zaustavio me nekoliko sedmica
prije tog besmislenog, samoubila~kog ratana kontrolnom punktu u Vare{u, poznanik,recimo @eljko, ili, mogu}e, Zdenko, ustvariZvonko, i nakon {to je provjerio kompletanmoj sigurnosni CV tugaljivo me upitao: „A{ta nama, buraz, sve ovo treba?“
Na su|enju R atku Mladi}u predTribunalom u Haagu danas je svjedo~ionekakav njegov pot~injeni komandant, saIlid`e, Goran [ehovac, koji se hvaliokaritativnim naporima Vojske RepublikeSrpske tokom izvla~enja hrvatskih civila iostale neja~i iz Vare{a. Ha{ko tu`iteljstvo
prilo`ilo je bilje{ke koje je pedantno vodio|eneral Mladi} u kojima, pored ostalog,
pi{e kako su na sastanku u BeograduSlobodan Milo{evi} i R adovan Karad`i}
zaklju~ili da „treba pomo}i Hrvatima usvakom pogledu kako bi se muslimani
prisilili na podjelu Bosne.“Vare{, odnosno Hrvati iz toga gradi}a utoj paklenoj bosanskoj zamci bili suunaprijed `rtvovani odakle god se pogledanjihov tragi~ni usud...
NEDJELJA,24. AUGUST
Jedna od te`ih objeda, kletvi kojuhrvatska intelektualno-politi~ka elitaoda{ilje prema federalnim, navrat-nanosiznu|enim, centralisti~ko-unitaristi~kim
partnerima je da Hrvatima u BiH nijedopu{ten pluralizam, a njihovim strankamademokratsko profiliranje.
Hrvatski narod u stanju permanentneugroze, sa svih strana, a osobito iz politi-~kog, to jest predominantno bo{nja~kog
javnog i tajnog majoriziraju}eg nasilja, nesmije sebi dopustiti pluralizam, podjele,strana~ke nesuglasice.
Danas se u jednim novinama obilje`avadvadeseta godi{njica Livanjske deklaracije,strana~kog spektakla na kojem je MATEBOBAN ustupio DARIJU KORDI]U
predsjedni~ko mjesto u HDZ-u. A
bo{nja~ki mediji istrajavaju na tvrdnji da jeKordi} ratni zlo~inac, i to samo iz razloga{to je u Haagu osu|en na 25 godina zatvorazbog ratnih zlo~ina. Ne~uveno!
PONEDJELJAK,25. AUGUST
Proletim fakultativno, znati`eljno krozinternetski opus benda „GRAFITI“
predvo|enog harizmati~nim frontmenomBAKIROM HAD@IOMEROVI]EM. Nije
problem s tim pjesmama {to ne valjaju,
nego {to ne valjaju ni Bogu ni narodu. Akoi{ta vrijedi, donosi dobroga, u predsjed-ni~koj kampanji SDP-ovog predsjedni~kogkandidata Had`iomerovi}a jeste da }e
barem mjesec-dva napustiti muzi~ko-javni prostor.
UTORAK,26. AUGUST
Gadan, te`ak, iscprljuju}i me~ odigrao ina`alost izgubio ve~eras na US Openu na{DAMIR D@UMHUR protiv [panjolcaDAVIDA FERERA. Ferer je najdosadniji,nepodno{ljivo monotoni tenisa~, ali segodinama vrti me|u desetak najboljihsvjetskih tenisa~a. Dobio je Damir set,tre}i, protiv {panjolskog gladijatora, fino,moma~ki - umrtvio je Ferera, dozlaboga je
bio dosadan, ali u~inkovit taj tre}i set.
Valjda tako treba, mogu}e da se tu kritajna uspjeha novih generacija, klju~ z
brojne izazove: biti uspje{no dosadan, dosadno uspje{an.
SRIJEDA,27. AUGUST
“Dat }u dukat Bakiru Izetbegovi}u
Mustafi Ceri}u ako u svojoj kampan
pomenu rije~ korupcija“, grmi permanentom intervjuu NED@ALATI], „analiti~ar“! Ne bi trebalo ni{sporno biti - Izetbegovi} junior i Cersenior su se malo vi{e novca nadolminego {to im formacijski pripada. Ostami trajni problem: odakle, iz kojih izvor
Ned`adu Lati}u, vi{edecenijskom nradniku i latentnom besposli~ar
dukat?
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
SFF U NEZADR@IVOJEREKCIJIZovem se Jelena, Jelena
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 8/68SLOBODN BOSN I 28.8.2018
JA^I PRELETA^I
Aner [umanpromijeniodvije, a njegov
prethodnik IvicaMarinovi} ~ak ~etiri politi~kestrankeDosada{nji glavni tajnik Stranke pravdei povjerenja (SPP) Ivica Marinovi}smijenjen je sa te funkcije pro{logvikenda, nakon {to je izgubio povjerenjepartijskog rukovodstva. Marinovi}a je
naslijedio Aner [uman, biv{ipredsjedavaju}i Op}inskog vije}asarajevske op}ine Novi Grad, koji jesredinom juna, zajedno sa dvjestotinjakstrana~kih kolega, napustio SDP. No,ako je mladom [umanu prelazak u SPPbio prvi politi~ki transfer nakonsocijaldemokrata, njegov je iskusnijiprethodnik Marinovi} do sadapromijenio ~etiri strana~ka dresa. IvicaMarinovi} je u posljednje dvije decenijebio ~lan HDZ-a, HDZ 1990., HSP-a iSPP-a, i uvijek na atraktivnim politi~kimfunkcijama. U posljednje je tri godine
Marinovi} vr{itelj du`nosti direktorafederalnog Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba sinvaliditetom. (S.M.)
MINI MARKET
Pored predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH Vjekoslava Bevande, naovotjednu Konferenciju o zapadnomBalkanu, koju u Berlinu organiziranjema~ka kancelarka Angela Merkel,
putovat }e jo{ dvanaest ~lanova bh.delegacije. Dr`avni je premijer Bevandasa sobom poveo {efa Ureda Eugena [u{ka,stru~nu suradnicu Tonku Kre{i} i {eficuOdjela za odnose s javno{}u Amelu
Mulabdi}. U timu Vjekoslava Bevande jo{}e biti i Samir ]orovi}, {ef Slu`be za
protokolarne poslove Vije}a ministaraBiH. Dr`avni ministar vanjskih poslovaZlatko Lagumd`ija, koji je tako|er pozvanna Konferenciju u Berlinu, putovat }e u
dru{tvu svoje savjetnice Danijele Babi} i pomo}nika za bilateralne odnose Amera
Kapetanovi}a. I u delegaciji Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa,koju predvodi ministar Boris Tu~i}, bit }e{efica njegovog Ureda R admila Dragi{i} i
pomo}nik ministra Bo{ko Kenji}, teSlavica Korica, pomo}nica direktoriceAgencije za promociju stranih investicija(FIPA) Jelice Gruji}, koja rukovodiSektorom za promid`bu i analizu, kao i
jedan predstavnik Vanjskotrgovinskekomore BiH. Kako doznajemo, delegacijaHrvatske i Srbije zajedno }e brojiti manje~lanova od delegacije BiH!
(S.M.)
SLUŽBENI USPUTBiH poslala najbrojniju dele-
gaciju u Berlin na Konferencijuo zapadnom Balkanu
Kako nezvani~no saznajemo, u akciji„Gold“ koja je provedena u junu 2014.godine uhap{eno je 15 osoba, me|u kojimai 10 slu`benika carinske ispostave naaerodromu Sarajevo, uklju~uju}i i {efaVahida Sadikovi}a, no najvi{u cijenu mogli
bi platiti pripadnici Grani~ne policije kojisu u~estvovali u spomenutoj akciji. Naime,uporedo sa hap{enjima izvr{eni su pretresi
stanova uhap{enih na podru~ju Sarajeva,Kiseljaka i na Palama. Me|utim, zbog lo{e
pripreme same akcije grani~ni policajciupadali su u pogre{ne stanove. Kako su seti „incidenti“ prepri~avali po policijskimkuloarima, glavna inspektorica iz Centralneistra`ne kancelarija Grani~ne policije Amra
Alji}, koja je policajce poslala na pogre{neadrese, protiv istih je podnijela disciplinske
prijave radi za{t ite svog mukotrpnoste~enog (ne)ugleda. (S.B.)
AMRA ALJ(K)IĆ
Glavna inpektorica Graničnepolicije inspektore poslala
na krive adrese
IvicaMarinovi}
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 9/68
PRO ET CONTRA
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
NEODR@IVI RAZVOJ
Novi direktorFondacije zaodr`ivi razvojSamir ]atovi}srlja u novakr{enjastatutarnihpropisaSmijenjeni direktor Fondacije za odr`ivirazvoj (OdRaz) Vinko Jaki} saslu{an
je ovog tjedna u Op}inskom sudu uSarajevu, nakon {to je podnio tu`bu izatra`io sudsku mjeru osiguranja,odnosno vra}anje na dosada{njufunkciju. Jaki}a su, podsjetimo, prijemjesec dana smijenili ~lanovi Upravnogodbora OdRaz-a, a za njegovognasljednika imenovali Samira]atovi}a. Osim {to je naprasna smjenaizvr{ena bez ikakvog zakonskogupori{ta i suprotno internim pravilimaFondacije, novi je direktor nastavio skr{enjem propisa, {to }e Jaki}u,svakako, i}i u korist. Vinko Jaki} je
odluku o smjeni dobio 1. augusta iodmah je oti{ao na bolovanje, ali ga je,u me|uvremenu, do~ekao otkaz.Istodobno je novi direktor Samir]atovi}, bez zvani~ne primopredajedu`nosti, „provalio“ u Jaki}ev ured.
(S.M.)
MINI MARKET
[EMSUDINMEHMEDOVI]
Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta BiH
DAPodr`avam inicijativu da jeekonomska saradnja prioritet.Mi{ljenja sam da se za ovusaradnju mora reformisatidr ava u smislu boljihmehanizma borbe protivkorupcije i br eg dono{enjaodluka, bez mogu}nostiblokade sa bilo ~ije strane.
AZRAHAD@IAHMETOVI]
Profesor naEFS-u
DAKona~no ekonomska proble-matika mora postati prioritet i
doma}e i me|unarodnepolitike. Smatram da ne trebaimati iluzije da to zna~i irje{enje klju~nih problema uBiH. Bez promjene unutra-{njeg ure|enja u funkciji EUintegracija i stvaranja normal-ne i efikasne dr`ave, mi }emo
biti taoci pro{lih vremena ipogre{nih prioriteta.
DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke
DAInicijativa Angele Merkel uBerlinu ima za cilj uspostavuboljih ekonomskih odnosame|u zemljama u regiji.Smatram da svakog koizvana mo`e podr`atiekonomsku situaciju u BiHtreba podr`ati.
EROL MUJANOVI]
Ekonomskianaliti~ar
DAEkonomija i ekonomskarevitalizacija su klju~ svegai generator rasta prihoda,
rasta doma}eg proizvoda isve {to te`i i ide ka tome.Puno je bolja i zdravijaekonomska saradnja zana{u zemlju nego bilo kojidrugi vidovi saradnje koji sumo`da vi{e humanitarnog ilisocijalnog karaktera.
DULJKO HASI]DirektorInstituta zaedukacijuVTKBiH
DAPodr avam prijedlog jer zemljeregiona su upu}ene name|usobnu saradnju ikori{tenje komparativnihprednosti, sa jedne strane,a sadruge strane to je velika {ansas obzirom da posjeduju veliki
potencijal u pravcu stvaranja jedinstvenog zajedni~kogtr i{ta. To je ono {to je prioritetintegracijskih procesa ne samokod nas nego i u zemljamaZapadne Evrope.
NIKOLA DRONJAK
Predsjednik “SlobodneRepublike”
DASmatram da je ekonomija ona
najslabija karika BiH i,generalno,regiona i da su mnoge me|unac-ionalne tenzije ostale i sad jevrijeme da se rje{avaju ekonom-ski problemi. Zemlje zapadnogBalkana na dnu ljestvice su poekonomiji a posebno BiH,koja je najsiroma{nija.
Podržavate li inicijativu Angele Merkel da se uBerlinu akcenat stavi na ekonomsku saradnju
država Zapadnog Balkana?
Priredila: Ma{a ]osi}
Vinko Jaki}
S
E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O
V
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 10/68
Balkanski samit u Berlinu, koji jezakazala mo}na njema~kakancelarka Angela Merkel, imavelike izglede da uspije, prven-stveno zato {to na jednodnevnoj
sesiji u glavnom gradu Njema~ke ne}esudjelovati politi~ki lideri nego {efoviizvr{ne vlasti balkanskih dr`ava i {to se nadnevnom redu ne}e nalaziti sporne
politi~ke teme, nego vrlo opipljivi, razvojni
projekti, od kojih }e korist imati svakadr`ava pojedina~no, kao i regija u cjelini.Rije~ je, uglavnom, o projektima oko kojihod ranije postoji visoka suglasnost dr`avaregije, a koji su jo{ davno „zacrtani“ uintegracijskim projektima Evropske unije.
Crtanje novih panevropskih saobra-}ajnih koridora po~elo je jo{ davne 1991.godine, najprije na Konferenciji Evropskeunije u Pragu, potom tri godine kasnije naKritu, te dvije godine nakon okon~anjarata na prostoru ex Jugoslavije, naKonferenciji u Helsinkiju, koja je za BiH isve druge balkanske dr`ave ujedno inajzna~ajnija. Upravo je u Helsinkiju prvi
put slu`beno verificirana i u Panevropskumapu koridora upisana autocesta 5C(Ma|arska - Hrvatska - BiH) kao i koridor 10 koji prolazi kroz ve}inu biv{ih
jugoslovenskih republika. Definiranjemukupno 10 prometnih koridora,`eljezni~kih, rije~nih i cestovnih,zaokru`ena je saobra}ajna strategija
Evropske unije za razdoblje do 2050.godine.Balkanskim dr`avama preostalo je da se
„uklope“ u zacrtanu mre`u i da po~nukoristiti obilate evropske fondove koji imstoje na raspolaganju. Merkelova }e nastolu imati finansijski paket te`ak 11,7milijardi eura, a balkanskim dr`avama
preostalo je samo da usuglase i dogovore prioritetne projekte od interesa za cijeluregiju.
SPOR OKO PLINSKOG
I CESTOVNOG KORIDORA
Prema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, koje smo uspjeli prikupitiiz diplomatskih krugova EU-a i balkanskihdr`ava, postoji najmanje sedam definiranihinfrastrukturnih projekata koji }e dobitizeleno svjetlo EU-a, jer postoji visoka, pa~ak i stopostotna suglasnost balkanskih
dr`ava oko njihove realizacije.U vrhu prioriteta nalazi se Jadransk jonski cestovni koridor, koji se prote`obalom Jadranskog mora i spaja Gr~ku nevropskom jugu sa dr`avama ZapadnEvrope. Za realizaciju ovog projekizravno su zainteresirane ~etiri balkanskdr`ave: Hrvatska, BiH, Crna Gora Albanija, koje su to i dodatno potvrdile nnedavnom sastanku u Cavtatu koji jorganizirao hrvatski premijer Zora
Milanovi}. No, s ovim koridorom postoji ozbilja
problem: jo{ nije ucrtan u panevropsk
mre`u koridora i nema status „evropsko prioriteta“, a to prakti~no zna~i da ne mo`konkurirati za povoljna sredstva evropskih fondova. Osim, naravno, ak
balkanske dr`ave ne odlu~e korigira prioritete i Jadransko-jonsku cestu postavina sami vrh. Upravo je to poku{ao uradi
SLOBODN BOSN I 28.8.20110
EKSKLUZIVNO
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Slobodna Bosna uspjela je doznati s kojim su projektima premijeri balkanskihdržava došli pred Angelu Merkel i koji projekti mogu računati na finansijsku
podršku Evropske unije vrijednu 11,7 milijardi eura
OTPAO “JU@NI TOK“, GRADISE JADRANSKO-JONSKIPLINOVOD I AUTOCESTA
D O D I K B I J E S A N
Svih sedam prioritetnih projekata koji }e se razmatrati
na Berlinskoj konferenciji neposredno se ti~u BiH
CESTOVNI PLINSKIKORIDORHrvatskanastoji te`i{tinvesticijapreusmjeritina jadranskuobalu
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 11/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN
SEDAM PROJEKATA BERLINSKE KONFERENCIJ
POVRATAK NJEMA^KENA BALKANNjema~ka kancelarka AngelaMerkel predvodi novu politikuEU-a prema Balkanu
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 12/68
hrvatski premijer Zoran Milanovi} nanedavnom sastanku u Cavtatu, gdje jedobio punu suglasnost svih predstavnikaneposredno zainteresiranih dr`ava, {to bivaljda trebalo biti dovoljno Evropskoj unijida i ovaj projekat uvrsti na listu povoljnogfinansiranja iz evropskih fondova.
Velike {anse ima i plinski koridor odAzerbejd`ana, preko Turske i Gr~ke doAlbanije i dalje prema Italiji, ~iji bi jedankrak bio usmjeren prema dr`avamaBalkana - Crnoj Gori, Hrvatskoj iAlbaniji. Ovaj plinovod, pod nazivomIAP, ne bi trebao biti sporan ni za jednudr`avu Balkana jer bi njegova izgradnjasmanjila ovisnost i Evrope i Balkana odruskog plina, ali to jo{ uvijek ne zna~i da}e dobiti potpunu podr{ku svih sudionikasastanka u Berlinu. Naime, plinovod IAP
je izravna konkurencija plinovodu Ju`nitok, na ~ijoj izgradnji insistiraju Srbija iRepublika Srpska. Kako se o Ju`nom tokune}e ni govoriti na Berlinskoj konf-
erenciji, budu}i da njegova izgradnja nijeusugla{ena s evropskim standardima, netreba isklju~iti mogu}nost da srpski
predstavnici problematiziraju plinovodIAP.
PRIORITETI SRBIJE I CRNE GORE
Na Berlinskoj konferencij i, uz dva„sporna“, na}i }e se i dva potpuno nespornainfrastrukturna projekta, oba vezana za`eljezni~ku infrastrukturu, od posebnoginetresa za Srbiju i Crnu Goru. Rije~ je omodernizaciji `eljezni~ke pruge Beograd -Sarajevo, {to je prijedlog srpskog premijeraAleksandra Vu~i}a, kao i o izgradnji prugeod Nik{i}a do ^apljine, na ~emu osobitoinsistira Crna Gora, ali i BiH. Pruga od
Nik{i}a do ^apljine ima punu podr{kuEvropske unije, o ~emu svjedo~i i ~injenica
da je jo{ 2010. godine Brisel odobrio grantod oko pola miliona eura za izradu
projektne dokumentacije.Jednako je nesporan i projekat ~i{}en
rijeke Save kako bi bila plovna tokom cijegodine. Za ovaj projekat zainteresirane stri dr`ave: Srbija, Hrvatska i BiH, a ov
projekat, vrijedan oko 90 miliona eura, imi punu suglasnost Evropske unije i ve}ranije uvr{ten na listu povoljnofinansiranja.
Nesporan je i projekat izgradnjzajedni~kog protipo`arnog punkta, ko
bi bio smje{ten na trome|i BiHHrvatske i Crne Gore, i bio bi opremljenajsuvremenijom opremom za ga{en{umskih po`ara u ove tri dr`ave. Svak
ponaosob ne mo`e podi}i ozbi ljnikapacitete, no zajedni~kim sredstvimuz pomo} EU-a, mogu izgraditi ozbiljacentar koji bi podjednako slu`io trimdr`avama.
Sporno je jo{ samo sjedi{te ovog centrHrvati insistiraju da bude smje{ten Grudama a Srbi predla`u Trebinje, kastvarno sredi{te trome|e. No, to je tehni~
problem koji ne bi trebao zako~iti ov
zna~ajni projekat.
SLOBODN BOSN I 28.8.20112
EKSKLUZIVNO
Tro~lana delegacija BiH, u sastavu:premijer Vjekoslav Bevanda, {efdiplomatije Zlatko Lagumd`ija i ministarekonomije Boris Tu~i}, nije uspjela dobitizajedni~ku, usugla{enu platformu zanastup na Berlinskoj konferenciji, {tomo`e predstavljati ozbiljan problem. MIP
je ponudio nacrt zajedni~ke platforme, nosrpski predstavnik u Vije}u ministara BiHBoris Tu~i} bio je nezadovoljan njenimsadr`ajem i u konsultacijama sa svojim{efom Miloradom Dodikom blokirao jeraspravu i usvajanje Platforme na sjedniciVije}a ministara BIH. Dodik i Tu~i} bili su
nezadovoljni ~injenicom da se na spiskuprioritetnih projekata nije na{ao plinskikoridor Ju`ni tok, mada je posve jasno daovaj projekat u predlo`enoj formi nikadane}e dobiti suglasnost Evropske unije, pabi njegova prezentacija na Berlinskojkonferenciji bila posve besmislena. Predpolazak u Berlin, Tu~i} je najavio da }eizlo`iti nekoliko razvojnih projekata, no nio jednom nije `elio detaljnije govoriti. Nijeisklju~eno da }e kandidirati upravo Ju`nitok, no isklju~ena je mogu}nost da ovajprojekat dobije suglasnost bilo kojedr`ave Balkana, izuzev Srbije.
DELEGACIJA BiH - SLOBODNI STRIJELCI
Tučić po nalogu Dodika blokiraousvajanje zajedničke platforme
Neposredno pred odr`avanje Berlin-ske konferencije, u dijelu srpskih medijapojavile su se spekulacije kako je njema-~ka kancelarka Merkel pripremilaposeban „program“ za srpskog premijeraVu~i}a. Na posebnom sastanku sVu~i}em navodno }e Merkelova tra`iti dase Srbije distancira od premijera RS-aMilorada Dodika, koji je ozna~en kaoglavni protivnik evropske politike u BiH.
“Glavna tema sastanka Merkelove iVu~i}a bi}e izbori u BiH, i udaljavanjeod Milorada Dodika kao simbola pro-tivnika zapadne politike u BiH. To seda naslutiti i na osnovu izjava na{ihzvani~nika da se Srbija ne}e me{ati uizbore u BiH”, izjavio je politi~kianaliti~ar iz Beograda Predrag Simi},pozivaju}i se na izvore iz dr`avnog vrhaSrbije.
IZA ZATVORENIH VRATA
Merkel traži da se Vučić distanciraod Dodika!?
SPECIJALNI TRETMANPremijer Srbije Aleksandar Vu~i} imat }e posebnerazgovore sa njema~kom kancelarkom Angelom Merkel
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 13/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN
A
fera Mühlbauer , krajnje sumnjivoi nezakonito {tampanje li~nihdokumenta za gra|ane BiH, koju
je raskrinkala revizorska dr`avna
slu`ba, dobiva potpuno neuo bi-~ajen zaplet. Glavni dr`avni revizor Milenko [ego naknadno je “promijenio”mi{ljenje i glavnoosumnji~enom akteru oveafere Sini{i Macanu, uputio izvinjenje ukome se “de facto” ogradio od nalaza svogzamjenika D`evada Neki}a.
Podsje}amo, Sini{a Macan, direktor IDDEEA-e, danima je glavnom dr`avnomrevizoru slao prigovore na rad revizora kojisu dali izdvojno mi{ljenje o poslovanjuAgencije za identifikacione dokumente,evidenciju i razmjenu podataka BiH(IDDEEA) na ~ijem se ~elu on nalazi.Sini{a Macan u svojim prigovorima navodida su dr`avni revizori napravili ~itav niz
propusta u radu, od otkrivanja povjerljivih podataka o poslovanju IDDEEA-e, koje sudobili tokom revizije, pa do prekora~enjaslu`benih ovlasti. Macan je od [ege tra`ioda se izjasni o legitimnosti izdvojenogmi{ljenja koji je dao njegov zamjenik D`evad Neki}, kojeg je ~ak optu`io zazloupotrebu polo`aja. Macanova pismakoja je kontinuirano sti`u Milenku [egi
predstavljaju klasi~an pritisak nanezavisnost i transparentnost rada dr`avnog
Ureda za reviziju, smatraju upu}eni.Podsjetimo, D`evad Neki}, zamjenik generalnog revizora koji je za IDDEEA-udao izdvojeno mi{ljenje, i to negativno, jer nije `elio prihvatiti mi{ljenje s rezervom,izjavio je da kompletan proces kojim jeIDDEEA dala posao Mühlbaueru vrvineregularnostima u kojima bi se lako mogli
prona}i bh. sanaderi.
SNISHODLJIVI [EGO
“Ja sam dao izdvojeno mi{ljenje i
temeljim ga na ~injenicama koje smo
utvrdili u nalazu, s obzirom na to da se radi
o zna~ajnim materijalnim sredstvima.
Vrijednost ugovora je 104 miliona na deset
godina uz avansno pla}anje. To je ne{to {to
zakon uop}e ne poznaje”, rekao je Neki}.Macan u svojim dopisima problem-
atizuje ~injenicu da su revizori ba{ sadautvrdili nepravilnosti u poslovanju
IDDEEA-e, za{to je to postalo dostupno javnosti i kako se uop{te za posao vijekamoglo dati izdvojeno mi{ljenje. Nakon petMacanovih prigovora na rad revizora, [ego
je na krajnje skandalozan na~in odgovorio prvom ~ovjeku IDDEEA-e. Naime, pro{lenedjelje Macanu je stigao odgovor Milenka
[ege, u kojem mu se glavni revizor pravdizvinjava i krajnje snishodljivo dodvoravSvojim dopisom [ego je, kako tvrde dobrupu}eni izvori, pogazio nezavisnost Uredza reviziju i doveo ga u podani~ki polo`ajodnosu na klijenta IDDEEA-u.
Zanimljivo je da se u korespondenci
izme|u Macana i [ege nigdje ne pominjneregularnosti i kr{enje zakona iza kojstoji IDDEEA. Naime, njih dvojica n
polemi{u o tome zbog ~ega je posavrijedan preko sto miliona marak
proveden pregovara~kim postupkom jednim dobavlja~em, a ugovor potpisan drugim, niti za{to je direktor Sini{a Macdogovorio 30 posto avansno pla}anje firmMühlbauer bud`etskim novcem, kao zbog ~ega bh. gra|ani pla}aju najskuplli~ne dokumente u Evropi.
OGRA\IVANJE OD SURADNIKA
[ego, naime, bez konsultacije sa svojizamjenicima, {to je Zakonom o reviz
propisano, {alje Macanu obavijest u kojeosporava “izdvojeno mi{ljenje” svozamjenika Neki}a i to proizvoljnituma~enjem, kako zakonima ni
predvi|eno. [ego navodi kako Neki}evizjave date medijima, vezane znepravilnosti u poslovanji IDDEEA-mogu imati nesagledivo {tetne posljedice
“Koristim ovu prigodu da vas izvjesti
kako ured za reviziju institucija BiH n
podr`ava i ogra|uje se od svako
neslu`benog stava i mi{ljenja zamjenik
glavnog revizora, iznesenog samo nici
tivno, mimo znanja glavnog revizora
napisao je [ego. Nakon dostavljene [egine obavijes
IDDEEA je naknadno dostavila jo{ dvdopisa na koji bi generalni revizvjerovatno trebao da odgovori.
Na{ list saznaje da su revizori izvje{taju vezano za postupak nabavkutvrdili kako postoje indicije da se ~itavom slu~aju radi o klasi~nom primjerumre`ene korupcije u kojoj svoje mjesimaju i pojedinci iz dr`avnog Ureda z
reviziju.
Pi{e: MIRHA DEDI]
Glavni državni revizor MILENKO ŠEGO na skandalozan način ogradio se odrevizorskog izvještaja u kojem su njegovi saradnici raskrinkali aferu
MÜHLBAUER, iza koje stoji SINIŠA MACAN, direktor IDDEEA-e
Glavni revizor [ego izvinio seMacanu za revizorski izvje{taj
URU[AVANJE AUTORITETA UREDA ZA REVIZIJU BiH
Milenko [ego, glavni dr`avni revizor
[EGO POBIJA NALAZE SVOJIH REVIZOR
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 14/68
Samozatajna vlasnica kompanijeAvaz Azra Radon~i} izgubila jesudski spor protiv bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH Bakira
Izetbegovi}a, kojeg je u junu pro{le godine tu`ila zbog navodne klevete iuvreda. Biv{a supruga lidera Saveza za
bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a
(prema podacima iz sudskog registra) i
jedna od najbogatijih Bosanki (u ~ijem je
nominalnom vlasni{tvu lanac nekretnina inajve}a bh. novinsko-izdava~ka kompa-nija), tra`ila je nov~anu naknadu u iznosuod 10.000 KM, koliko su njezini pravnizastupnici „procijenili du{evnu bol“ i {tetuzbog „naru{enog ugleda“.
PODJELA BRA^NE STE^EVINE
Nakon {to je, me|utim, presudomOp}inskog suda u Sarajevu 20. augustatu`ba Azre Radon~i} u cijelosti odbijena,ona }e morati platiti vi{e od 1.600 KMsudskih tro{kova.
SLOBODN BOSN I 28.8.20114
... A KAKO ]E[ TI BEZ MENE
Pi{u: SUZANA MIJATOVI]i MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Da AZRA RADONČIĆ, samozatajna vlasnica kompanijeAVAZ i, barem formalno, jedna od najbogatijih
Bosanki, nije tužila bošnjačkog člana PredsjedništvaBiH BAKIRA IZETBEGOVIĆA za klevetu, nakon
što je javno upitao otkud joj 200 milijuna KM za
kupovinu tvrtke njezinog bivšeg muža FAHRUDINARADONČIĆA, ostali bismo uskraćeni za zvaničneinformacije o najvećoj poslovnoj transakciji koja je u
BiH ikada realizirana između supružnika
TE[KO MENIJADNOJ U
SARAJ,VU SAMOJ
Nakon {to je biv{em supruguFahrudinu Radon~i}u “isplatila“ 200milijuna maraka, Azra Radon~i} od
Bakira Izetbegovi}a tra ila10.000 KM od{tete za
nesnosne du{evne bolove
MEDIJSKA TAJKUNICA
AZRA RADON^I]
MOJA AZRA TO JE NAJTE@EU dugogodi{nji politi~ko-medijsko-sudskobra~un Bakira Izetbegovi}a i FahrudinaRadon~i}a uklju~ila se i njegova biv{a suAzra Radon~i}, ali je Sud u cjelosti odbacnjezinu tu`bu protiv bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 15/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN
ZA[TO SU SE „RASTALILI“ AZRA I FAHRO RADON^I
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 16/6816
... A KAKO ]E[ TI BEZ MENE
SLOBODN BOSN I 28.8.201
SVE JE MOJE TVOJENakon “razvoda” supru`nika Radon~i} vrijedni imetak: Avaz Twist Tower , Hotel Radon Plaza i {tamparija OKO u Sarajevu, poslovno-stam
beni objekat Avaz-Robot u Tuzli, pa ~ak i luksuzni terenac postali su vlasni{tvo kompanije Avaz , kojom “upravlja” Azra Radon~i}
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 17/68
Biv{a se Radon~i}eva supruga na{lauvrije|ena nakon {to se Bakir Izetbegovi},gostuju}i u Dnevniku FACE TV u maju
pro{le godine, javno zapitao odaklegospo|i Azri 200 milijuna KM za kupovinukompanije Avaz- roto press , ina~e izdava~a
Dnevnog avaza , i da li je na kupoprodajniugovor pla}en porez. „Navedena izjava
implicira da je Azra Radon~i} osoba koja
kupuje zgrade za ogromne svote novca do
kojeg je do{la nezakonito. (...) Na taj na~in
Bakir Izetbegovi} u javnosti stvara sliku o
Azri Radon~i}, kao da je ukrala milione
maraka“, navodi se, izme|u ostalog, usudskoj tu`bi. Odvjetnici Azre Radon~i} -Nedim Dobojli} i Almina Pilav (koji su dosada zastupali i njezinog ex mu`aFahrudina Radon~i}a), tu`ili su BakiraIzetbegovi}a i zbog aluzija o navodnoj
poreznoj utaji, ali za trajanja su|enja nisu
uspjeli dokazati da je njihova klijentica
uistinu oklevetana. No, da se poduzetnvlasnica milijunski vrijednih kompaninije odva`ila i krenula u sudski obra~unnekada{njim bliskim prijateljenekada{njeg mu`a, ostali bismo uskra}eza zvani~ne informacije o najve}
brakorazvodnoj parnici u BiH kada posrijedi „raspodjela bra~ne ste~evine“, dkoje su supru`nici Radon~i} do{li osamnaest godina zajedni~kog `ivota.
Azra Radon~i} je tijekom su|en potvrdila da se od Fahrudina Radon~i}razvela 22. maja 2012., ali je negirala da jona osobno kupila zgrade u vrijednosti 20milijuna KM. Obja{njavaju}i Sudu kako izvr{ena promjena vlasni{tva, AzRadon~i} je kazala da je ona vlasnica tvrtkAvaz, u ~ijem se sastavu nalazi HotRadon-Plaza , stambeno-poslovni komplekAvaz-Robot u Tuzli i sarajevska {tampariOko (ve}inski paket dionica). „Firma Ava
je kupac kapitala Avaz-roto press
izdava~a Dnevnog avaza, a ne ja ka
fizi~ka osoba“ - kazala je Azra Radon~iisti~u}i da je kupoprodaja izvr{entemeljem ugovora o prijenosu udjela tvrtki Avaz-roto press, 6. jula 2012., koji j
potpisan kod notara Samira Musli}a. Sammjesec dana ranije, njezin je biv{i supruFahrudin Radon~i}, u razgovoru novinarima agencije Anadolijnajavljuju}i skoru ministarsku karijerobjavio prodaju Avaza. Radon~i} je tadizjavio da je ve} dobio ponude renomiraninozemnih kompanija, nagla{avajuzainteresiranost njema~kog medijskogiganta WAZ , austrijske Styrie i nekolik
turskih tvrtki. Na koncu }e se, ipaispostaviti da je Avaz prepustio biv{oj `enkako bi se, objasnio je Radon~i}, i njegovstranka i on sam „rasteretili“. O tome su nOp}inskom sudu u Sarajevu detaljnisvjedo~ili direktorica Avaz-roto presHasena Hajri} i direktor Avaza Faru
^ard`i}, koji su, zvani~no, bili posrednici poslovnoj transakciji izme|u supru`nikRadon~i}?!
GOSPO\E AZRE NEMA NIGDJE
Direktorica Hajri} je izjavila da, bare prema njezinim saznanjima, prijeno
vlasni~kog udjela nije oporeziv, da jkompanija Avaz preuzela svu imovinAvaz-roto pressa, uklju~uju}i i toranj sarajevskom naselju Vele{i}i. Ista svjedokinja potvrdila da je prodaja izvr{en
po cijeni od 200 milijuna maraka, ali jedodala kako nije kompetentna odgovorda li je ugovorena suma u cijelosispla}ena. Direktor ^ard i} je tako|
potvrdio kako je on potpisao ugovor Fahrudinom Radon~i}em, tada vlasnikoAvaz-roto pressa. „Gospo|e Azre Radon~
nema nigdje“, dodao je Faruk ^ard`i
otkrivaju}i kako je ugovorom preciziran
ZA[TO SU SE „RASTALILI“ AZRA I FAHRO RADON^I
Sude}i prema broju medicinskihnalaza koje su u dosada{njim sudskimprocesima po tu`bama za klevetudostavili Fahrudin Radon~i} i njegova
biv{a `ena, ~ini se da supru`nici proteklihgodina nisu izlazili iz ordinacijeneuropsihijatra Abdulaha Ku~ukali}a.Nakon {to je godinama pru`aopsihijatrijsku pomo} njezinom suprugu,doktor Ku~ukali} je i kod Azre Radon~i}uo~io gotovo istovjetnu du{evnu bol,nastalu, dakako, poslije kleveta Bakira
Izetbegovi}a. „Pacijentica je osjetila nizpsihi~kih tegoba razli~itog intenziteta,u vidu nelagode, napetosti,uznemirenosti, straha i brige za
djecu... S naporom je obavljalasvakodnevne radne zadatke, te{ko sekoncentrirala“, zaklju~io je doktorKu~ukali}, navode}i kako je AzraRadon~i} „du{evnu bol jakogintenziteta trpila pet dana, srednjegintenziteta 10 dana i slabog intenziteta20 dana“?!
DU[EVNE I LJUBAVNE BOLI SUPRU@NIKA RADON^I]
Bol bolujem, nikom ne kazujem
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
RASKID DUGOGODI[NJEGPRIJATELJSTVA Bakir Izetbegovi} i ~lanovi obitelji
Radon~i} danas se vi|aju samo usudnicama
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 18/68
da kompanija Avaz u roku od {est mjeseciizvr{i dvije uplate u iznosima od po500.000 KM, a ostatak u naredne tri godine,u jednakim anuitetima po 66 milijunamaraka.
Nekoliko mjeseci ranije, u martu 2013.,grupa „biv{ih i sada{njih uposlenika Avaza,Avaz roto-pressa i OKO-a“, podnijela jekrivi~nu prijavu protiv Fahrudina i AzreRadon~i}, direktora Hasene Hajri} i Faruka^ard`i}a, te direktora firme Avio trans Omera Kuli}a, notara Samira Musli}a isutkinje Op}inskog suda u Sarajevu Galibe
Katice. Krivi~na je prijava proslije|ena navi{e adresa - Tu`ila{tva BiH, TransparencyInternationala, OHR-a, DelegacijeEvropske unije u BiH... Grupa biv{ih isada{njih uposlenika Avaza prijavila jeFahrudina Radon~i}a da je sa ciljemizbjegavanja primjene odredaba Zakona osukobu interesa, a prije svog imenovanja namjesto ministra sigurnosti BiH, nagovoriosuprugu Azru Radon~i} na razvod braka
(koji je odmah, bezuvjetno realiziran) i podjelu zajedni~ki ste~ene imovine prema prijedlogu kojeg je predhodno sa~inio.
Nakon toga, pi{e nadalje u prijavi,Radon~i} je u dogovoru sa suprugom, a uzasistenciju, savjete i podr{ku notara SamiraMusli}a i direktora Avaza Faruka ^ard`i}a,zaklju~io ugovor o fiktivnoj prodaji i
prenosu 100 posto udjela u vlasni{tvu Avazroto-pressa na kompaniju Avaz koja je
brakorazvodnom parnicom pripala AzriRadon~i}, po ranije ugovorenoj cijeni od200 milijuna KM. Da je ugovor o prodaji i
prenosu 100-postotnog vlasni{tva nad Avaz
roto-pressom fiktivan, jednostavno semoglo utvrditi obzirom da Avaz skomercijalnog, finansijskog i pravnogstajali{ta nema, niti je imao, kapacitet ni
potencijal za takvu kupovinu, te da je ponu|ena cijena od 200 miliona KMvi{estruko precijenjena.
Svim navedenim akterima kupoprodajeAvaz roto-pressa, upozoravaju podnositeljikrivi~ne prijave, bilo je od samog po~etka
jasno da se ugovor nikada ne}e u cijelostirealizirati, a da }e isti biti osnova da se usudskom registru Op}inskog suda uSarajevu promjene podaci o osniva~u ivlasniku kako bi se izigrale odrebe Zakonao sukobu interesa u institucijama vlastiBiH.
KAZNENA PRIJAVA BIV[IH KOLEGA
Me|utim, iako je ugovor o prodaji i prenosu vlasni{tva Avaz roto-pressa nakompaniju Avaz zakonski i pravno valjan, ukaznenoj prijavi se navodi da je u najmanjuruku neobi~no da Fahrudin Radon~i} i daljekoristi imovinu i sredstva kompanija ~iji jezakoniti vlasnik njegova biv{a supruga.
Naime, Radon~i} je kao destinaciju svog
stvarnog i stalnog prebivali{ta odabrao
luksuzni apartman u vlasni{tvu Avaz roto- pressa na adresi Te{anjska 24A, koji jenakon imenovanja na poziciju dr`avnogministra sigurnosti prijavio Direkciji zakoordinaciju policijskih tijela BiH radinjegove fizi~ke za{tite po mjestustanovanja. Naravno, te{ko bi bilo
povjerovati da Radon~i} pla}a najamninu biv{oj `eni za kori{tenje „njenog“luksuznog apartmana, kao {to ranije nije
pla}ao ni iznajmljivanje putni~kog avionaCesna Citation Bravo , jahte Sunseeker Manhattan, skupocjenog blinidarnogterenca Cadillac Escalade sa voza~em i
pratiocima stalno zaposlenim u Avaz roto- pressu, odnosno, kompaniji Avaz.
Pored spomenutog Radon~i} jo{ uvijek svakodnevno, na teret enine firme, jede i
pije, kupuje odje}u, poklone... Vrijednost
kori{tenih, a nefakturisanih i nepla}enusluga koje je Radon~i} koristio na terrashoda Avaza, Avaz roto-pressa i Avtransa za period od jula 2012. do mar2013. godine, prema podacima zaposleniku finansijskoj i ra~unovodstvenoj operatispomenutih pravnih lica, prelazi cifru o250.000 KM, plus PDV u iznosu od 42.50KM.
Na kraju su, kako stoji u krivi~n prijavi, njezini autori pojasnili da su moraostati anonimni jer su „na vlastitoj ko
osjetili poslovno maltretiranje, bahatos
pohlepu, primitivizam Fahrudina Rado
~i}a, koji radi za{tite sopstvenih interesa
imovine, ne preza ni od ~ega“. Tako|er snaglasili da su, ukoliko se steknu uvjetspremni javno svjedo~iti o fiktivni
poslovnim ugovorima, ali i o tome kako u posljednjih dvadeset godina stvaraRadon~i}eva poslovna imperija. „Sprem
smo otkriti Radon~i}evu ratnu i poratn
suradnju s vrhom SDA i njenim direktoro
Timurom Numi}em pri otu|ivanju novca
ilegalnih strana~kih fondova, kako s
uni{tene Ve~ernje novine, kako s
godinama izvla~ila gotovina iz Avaz
friziranje finansijske dokumentacije, p
slovnih knjiga, finansijskih izvje{taj
poreskih prijava i poreskih bilansi Avaz
kori{tenje insajderskih informacija i u~e{}
u burzanskim prevarama, sumnjiv
transakcije pravnih lica iz sastava grupaci
Avaz sa revizorskom ku}om D`aferovi} p
dodjeli kredita Razvojne banke FBiH
poslovanje sa Mustafom Ceri}em
~lanovima njegove obitelji“, navodi sizme|u ostalog, u krivi~noj prija
podnesenoj protiv Fahrudina Radon~i}a
ostalih.
SLOBODN BOSN I 28.8.20118
... A KAKO ]E[ TI BEZ MENE
AVAZ KAO TERET:Fahrudin Radončić je u junu 2012., u razgovoru snovinarima agencijeAnadolija, objavio prodajuAvaza. Na koncu će se,ipak, ispostaviti da jeAvaz prepustio bivšojženi, kako bi se, objasnio je Radončić, i njegovastranka i on sam„rasteretili“
TAJNI POSLOVI S MUSTAFOM CERI]EMBiv{i i sada{nji uposleniciAvaza prijete da }erazotkriti prave vezeFahrudina Radon~i}ai nekada{njeg reisaCeri}a
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 19/68
Malo je toga {to bosansko-hercegova~ki politi~ari nisuspremni u~initi kako bi sebi
podigli rejting kod glasa~a u predizbornoj kampanji, pa
tako najnovijem globalnom „trendu“,nakon brojnih celebrityja i estradnih
zvijezda, nisu odoljeli ni istaknuti ~lanovi bh. politi~kih partija. Pristalice Hrvatskedemokratske zajednice BiH po~etkom ovesedmice razgalila je vijest da se predsjednik HDZ-a i kandidat za ~lana Predsjedni{tvaBiH Dragan ^ovi} neustra{ivo upustio u„ledeni izazov“ (Ice Bucket Challenge ),akciju koja je od jednog plemenitog cilja,
prikupljanja novca za oboljele odamiotrofi~ne lateralne skleroze (ALS), u
proteklih nekoliko sedmica pretvorena u pravi cirkus zahvaljuju}i stotinama ljudikoji se polijevaju kantama hladne vode s
jedinom namjerom da na YouTubeu ,Facebooku i drugim dru{tvenim mre`ama prikupe {to vi{e „lajkova“.
Prije nego {to su ga zalili ledenomvodom, ^ovi}, ina~e poznati humanitarac,uspio je procijediti kako se „nada da }eovom gestom potaknuti i druge ljude da~ine humana djela“, a potom je izazov„proslijedio“ Sla|anu Bevandi i Valentinu
Inzku. „Pozivam velika dva HDZ-ovca,
jedan je moj ovdje u Mostaru, a to je Sla|an
Bevanda, da bi imao hladnu glavu u vezi s
pregovorima o Mostaru nakon izbora, a
drugi je jednako tako veliki HDZ-ovac
Valentin Inzko, pa da i on malo ohladi
glavu“, kazao je ^ovi}.Predsjednik HDZ-a nije prvi politi~ar u
BiH koji se na ovaj na~in rashladio - pretekao ga je uvijek aktivni premijer Unsko-sanskog kantona, buntovni SDP-ovac Hamdija Lipova~a. Lipova~a je„izazvao“ predsjednika RS-a i SNSD-aMilorada Dodika uz rije~i: „Mile, nemoj da
me osramoti{“! Dodiku, naravno, nijetrebalo dugo da u~ini upravo ono ~ega serazdragani premijer USK pribojavao:hladno je izjavio da on nema namjeru da se
polijeva (hladnom) vodom, te dodao da
„nema pojma“ ko je Hamdija Lipova~a.
Ipak, za nadati se da Lipova~u ne}eiznevjeriti barem njegov strana~ki kolegaDamir Had`i}, kojem je tako|er upu}enizazov, kao i na~elniku Biha}a Emd`adu
Galija{evi}u. Nije poznato da li su i koliko novca
Lipova~a i ^ovi} donirali za oboljele odALS-a, a o njihovoj „popularnosti“ kod
bira~kog tijela najbolje svjedo~e komentarina web portalima u kojima najve}i dio
javnosti na pomenutu dvojicu, kao i druge bosanskohercegova~ke politi~are apelujeda se, umjesto vodom, ubudu}e polijevajukantama benzina.
ALS je progresivna neurolo{ka bolestza koju ne postoji lijek. Od dijagnoze dosmrti pacijenta obi~no pro|e maksimalnotri godine. Bolest ~e{}e poga|a mu{karcenego `ene, a ne zna se {ta je uzrokuje.Prema podacima zavoda za javnozdravstvo, u Republici Srpskoj eviden-tirano je 36 oboljelih od ove bolesti, dok seu Federaciji BiH ne zna ta~an brojoboljelih. Me|u onima koji su osudiliglobalni internetski „fenomen“ polijevanja
hladnom vodom je i hrvatski knji evnEdo Popovi}, koji je na svom Faceboo
profilu napisao kako mu je mu~no gleda pretvaranje ove te{ke bolesti u realicirkus.
„Moja majka je prije godinu i pol umrod ALS-a, stra{ne bolesti koja mo`da vinego ijedna druga razara i tijelo i psihu. Svdruge bolesti, naime, ostavljaju nadizlje~enja, ponekad jedva tinjaju}u, kao
slu~aju karcinoma, melanoma i sli~n bolesti, ali ipak - nada postoji. No, ALS nostavlja nikakvu nadu - od dijagnoz~ovjek ima najvi{e ~etiri godine vremendo posljednjeg udisaja i izdisaja. To je kada se ra|amo znaju}i to~no kad }emumrijeti - te{ko breme za oboljelog i znjegove bli`nje. I sad gledam ove svjetsk‘celebove’ kako se polijevaju hladnovodom kako bi, tobo`e, upozorili svijet novu bolest. [to se mene ti~e - {aljem ih svu krasan k...c. Gledaju}i taj cirkus,
pamte}i posl jednje dane moje majkosje}am se kao da mi netko pljuje u licenapisao je Popovi}.
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: MAJA RADEVI]
PREDIZBORNI LEDENI CIRKUS
Hamdija Lipovača i Dragan Čović zalilise hladnom vodom, građani im poručuju
„Polijte se kantom benzina“!
RASHLA\ENJE ZA USIJANE GLAVEDragan ^ovi} i Hamdija Lipova~a u “ledenom izazovu”
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 20/68
U posljednja dva mjeseca, koliko pro{lo otkako je Sud Bi potvrdio optu`nicu protiv Goran
Zupca, direktor Dr`avne agenciza istrage i za{titu (SIPA
potpisao je nekoliko novih kadrovskrje{enja, nastavljaju}i sa starom praksoignoriranja zakonskih propisa. Nakoskandalozne odluke ~lanova Nezavisnoodbora Parlamentarne skup{tine BiH kose na posljednjoj sjednici (sredinom julnisu mogli usuglasiti ho}e li raspravu suspenziji direktora SIPA-e uop}e staviti ndnevni red, Zubac je, valjda ohrabreotvorenom politi~kom podr{kom Republike Srpske, krenuo u zavr{obra~un s rijetkim preostalim oponentimUnato~ upozorenjima kolega iz pravnslu`be, naprasno je u ~in glavnoinspektora unaprijedio Anera Had`ima
mu ovi}a, a onda ga i zvani~no postavio zna~elnika Regionalnog ureda SIPA-e
Sarajevu. Istodobno je na mjesto {efa SIPAinog ureda u Banjoj Luci imenovao Du{k
Drlja~u, iako je njegov prethodnik Zora
Glu{ac samo privremeno raspore|en ndu`nost na~elnika Slu`be za operativn
podr{ku. Glu{ac se na tom radnom mjesnalazi ve} godinu dana, premda se odluke
privremenom imenovanju donose na periood najdu`e {est mjeseci.
POSTUPI PO NARE\ENJU
Kadrovska premetaljka po volji i mjeGorana Zupca zapo~ela je prije mjesedana, spornim promaknu}em Ane
Had`imahmutovi}a, koji je na du`nona~elnika Regionalnog ureda u Sarajev privremeno imenovan po~etkom 2013nakon {to je njegov prethodnik R a{id Pal
dobio otkaz. Pali} je, podsjetimo, iz SIPA bukvalno otjeran, posl ije montirano
SLOBODN BOSN I 28.8.20120
GORAN ZUBAC, POSLJEDNJA RUNDA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Ohrabren otvorenom političkom podrškom iz Republike Srpske, direktor SIPA-eGORAN ZUBAC iskoristio je ljetnu pauzu za promaknuće njemu najodanih surad-
nika, kojima je najprije podijelio policijske činove, a onda ih postavio narukovodeće pozicije; nakon imenovanja novih načelnika regionalnih ureda SIPA-e
u Sarajevu i Banjoj Luci, Zubac će provjerene kadrove instalirati u Centar za
istraživanje ratnih zločina i Specijalnu jedinicu
OPTU@ENIDIREKTOR SIPA-e
SE IZJASNIO
Zubac nagradio Anera Had imahmutovi}a i MarijaKapetanovi}a, koji su koordinirali istragom i akcijom
hap{enja dr`avnog zastupnika [emsudina Mehmedovi}a
KADROVSKA PREMETALJKA Direktor SIPA-e Goran Zubac postavio jenove policijske {efove po svojoj mjeri i `elji
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 21/68
disciplinskog postupka u kojem su, poreddirektora Gorana Zupca, izravnosudjelovali {ef Kriminalisti~ko-istra`nogodjela An|elko Hrgi} i Aner Had`imahmutovi}. No, u februaru ovegodine Sud BiH donio je prvostupanjsku
presudu kojom je nalo`eno Pali}evovra}anje na staro radno mjesto, kao i isplatanov~ane naknade. I mada su pravnizastupnici SIPA-e u me|uvremenu ulo`ili`albu, direktor Goran Zubac je, ne ~ekaju}ikona~nu sudsku odluku (koja bi trebala bitiuskoro poznata), naredio imenovanjeHad`imahmutovi}a, kako bi po svakucijeni sprije~io povratak Pali}a. Prethodno
je Zubac dodijelio Had`imahmutovi}u
priznanje - srebrenu policijsku zvijezdu, a potom i nov~anu stimulaciju. Budu}i daAner Had`imahmutovi} i njegove kolege izureda SIPA-e u Sarajevu u proteklih godinui pol dana nisu izveli nijednu ozbiljnu
policijsku akciju, pretpostavlja se da jenagra|en za bespogovornu odanostdirektoru i asistiranje u pro{logodi{njojoperaciji hap{enja dr`avnog zastupnika[emsudina Mehmedovi}a. Aner Had`i-mahmutovi} je, pored toga, koordiniraoistragu i protiv direktora Federalne uprave
policije Dragana Luka~a, koja je rezultiralaapsurdnom kaznenom prijavom za
„falsificiranje“ godina radnog sta`a. Za
zamjenika na~elnika Regionalnog ureda uSarajevu direktor SIPA-e je imenovao svogdosada{njeg {efa kabineta Dragana Golija-
nina, koji je ranije bio vo|a Tima za borbu protiv trgovine ljudima.
Istraga o navodnim ratnim zlo~inima[emsudina Mehmedovi}a bila je, kako sadastoje stvari, klju~na referenca i udosada{njoj policijskoj karijeri Marija
Kapetanovi}a, jo{ jednog direktorulojalnog inspektora. Kapetanovi} je, kao {to
je poznato, rukovodio vi{emjese~nom
istragom protiv Mehmedovi}a, nakon {to jtaj zastupnik SDA u Parlamentu BiH javn
problematizirao ratni anga`man direktoSIPA-e, a poslije i akcijom njegovohap{enja. Premda je protiv MarijKapetanovi}a do sada podneseno viinternih prijava, zbog navodnog uzimannovca od osumnji~enih osoba, prikrivanja
podmetanja dokaza u istragama, odlukodirektora Gorana Zupca nedavno junaprije|en za vr{itelja du`nosti zamjenikna~elnika Centra za istra`ivanje ratnzlo~ina. Na toj je poziciji doskora bMiroslav Pej~inovi}, kojeg je direktSIPA-e premjestio u Tuzlu.
KADROVSKA POLITIKA I
NACIONALNI INTERESI
Kako je Kapetanovi} vi{i policijsinspektor, o~ekuje se da }e ga Zubac uskor
promaknuti i u ~in samostalnog inspektor~ime bi i formalno zadovoljio kriterije z
posao koji ve} obavlja. Dodajmo tome da i najnovijim kadrovskim promjenama Centru za istra`ivanje ratnih zlo~ina Zubaizostavio samostalnog inspektora Nijaz
[urkovi}a, premda su i na~elnik Ivic
Divkovi} i njegov zamjenik MarKapetanovi} iste (hrvatske) nacionalnosti
Ako je, me|utim, direktor SIPA
zanemario ravnomjernu nacionaln
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
KADROVSKA ^ISTKA PRED KRAJ MANDAT
PRITUŽBE BOŠNJAKA:Ako je direktor SIPA-e
zanemario ravnomjernunacionalnu zastupljenostpolicijskih šefova uCentru za istraživanjeratnih zločina, itekako jevodio računa da srpskikadrovi ostanu na čelnojpoziciji u Regionalnom
uredu u Banjoj Luci
PRIPREME ZA CHETNIKSAJovica Mirosavljevi} trebao bi uskori zvani~no preuzeti komandu nadspecijalnom jedinicom SIPA-e
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 22/68
zastupljenost policijskih {efova u Centruza istra`ivanje ratnih zlo~ina, itekako jevodio ra~una da srpski kadrovi ostanu na~elnoj poziciji u Regionalnom uredu uBanjoj Luci. Nakon {to je ranijegna~elnika Zorana Glu{ca privremeno
premjestio na rukovode}e mjesto u Slu`biza operativnu podr{ku (raniji na~elnik Boris Ivanovi} je pri je godinu danaizabran za zamjenika direktora Agencijeza {kolovanje i stru~no usavr{avanjekadrova), Goran Zubac je za njegovognasljednika postavio Du{ka Drlja~u.Inspektor Dr lja~a je , prethodno, uRegionalnom uredu SIPA-e u Banjoj Lucivodio Odsjek za istra`ivanje ratnihzlo~ina. Dokazao se, me|utim, samo uistragama o zlo~inima nad Srbima na
podru~ju Unsko-sanskog kantona, koje je primjetno favorizirao u odnosu na ratnezlo~ine koje su u Republici Srpskoj
po~inili njegovi sunarodnjaci. Dodajmotome da je za na~elnika ureda SIPA-e u
Banjoj Luci konkurirao sada{nji zamjenik Senahid Nuhanovi}, ali bez ikakvihizgleda.
Jednako kao {to nije dozvolio da na
mjesto {efa Regionalnog ureda u BanjLuci bude imenovan policajac nesrpsknacionalnosti, direktor Goran Zubac zadr`ao kontrolu i nad jednim onajva`nijih odjela SIPA-e, Slu`bom zoperativnu podr{ku. Iako se o~ekivalo da }
poslije odlaska Borisa Ivanovi}a, ndu`nost na~elnice biti imenovana Halid
Pa{ali}, aktualna {efica odjela za operativn
de`urstvo, ~injenica je da ona nije ni dansamostalno rukovodila Slu`bom, budu}i d
je na preporuku direktora ekspresno dobinovog {efa iz Banje Luke.
SPECIJALNA JEDINICA
POD KOMANDOM ^ETNIKA
U ~in glavnog inspektora direktSIPA-e Goran Zubac, i to vrlo brzo, treba
bi promaknuti i svog bliskog suradnikJovicu Mirosavljevi}a Chetniksa. Za tog „specijalca“ i jednog od najbli`ih suradnikZupca, rezervirano mjesto zapovjednik
Jedinice za specijalnu podr{ku, a nakon {se direktor SIPA-e rije{io svih mogu} protukandidata. Sada ve} biv{i zapovjednSpecijalne jedinice SIPA-e Mirsad Vil
imenovan je proljetos na du`nost direktoDirekcije za koordinaciju policijskih tijeBiH, dok je njegov raniji zamjenik En
Kari} raspore|en za pomo}nika An|elkHrgi}a, mada nikada ranije nije radio n
poslovima kriminaliteta. Na taj je na~direktor SIPA-e stvorio pretpostavke znagli uspon Jovice Mirosavljevi}a, koji du`nost zapovjednika Jedinice za spcijalnu podr{ku preuzeo prije ~eti
mjeseca.
SLOBODN BOSN I 28.8.20122
GORAN ZUBAC, POSLJEDNJA RUNDA
lanovi Nezavisnog odbora podpredsjedavanjem @ike Kruni}a ranije suporu~ili da se ne}e izja{njavati o suspenzijiGorana Zupca sve dok ne dobiju autenti~notuma~enje Ustavnopravne komisijeParlamenta BiH dva zakona - Zakona onezavisnim policijskim tijelima i Zakona opolicijskim slu`benicima. Navodni je problemnastao nakon {to su pojedini ~lanoviNezavisnog odbora osporili primjenu Zakonao policijskim slu`benicima, premda nemapravne dileme da je direktor SIPA-eistodobno i policijski slu`benik. Goran Zubac,naime, na sada{nju du`nost ne bi ni mogaobiti imenovan da nije zadovoljio uvjete iz
konkursa, koji jasno propisuju da svakikandidat mora imati ~in glavnog generalnoginspektora. Goran Zubac se, osim toga, nazvani~nim sastancima uglavnom pojavljuje upolicijskoj uniformi, na gotovo svimdokumentima SIPA-e navodi se i njegovpolicijski ~in, ima beneficirani radni sta`...Kako se Ustavnopravna komisija proglasilanenadle`nom, ostalo je nejasno ko }e, ukona~nici, tuma~iti status direktora SIPA-e. Sudski proces protiv Gorana Zupcazvani~no je po~eo pro{log tjedna, kada sedirektor SIPA-e izjasnio da nije kriv pooptu`nici koja ga tereti za nesavjestan radu slu`bi.
POLITI^KE I PRAVNE DILEME
Goran Zubac je kao policijskislužbenik, s činom glavnoggeneralnog inspektora, moraobiti suspendiran
MEHMEDOVI] KAOREFERENCAIstraga protiv dr`avnogzastupnika [emsudinaMehmedovi}a odredila jepolicijsku karijeru inspektoraMarija Kapetanovi}a
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 23/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 24/68
„Iskrena namjera je da od Pretisa
poku{amo napraviti uspje{nu kompaniju, a
sve {to se desilo i {to se jo{ uvijek de{ava je
reakcija na moj poku{aj ‘ispravljanja’ krive
Drine“, rekao je na po~etku na{egrazgovora vr{ilac du`nosti direktora vogo-
{}anskog Unis Pretisa Nermin D`indi}, koji je polovinom juna 2014. godine prihvatio{estomjese~ni agna`man u Pretisu dookon~anja javnog konkursa i izbora novogdirektora. Mjesto v.d. direktora PretisaD`indi}, ina~e direktor sarajevskogCimosa , preuzeo je na zahtjev ve}inskogvlasnika, Vlade Federacije BiH i resornogministra energije, rudarstva i industrijeErdala Trhulja. „Kada sam do{ao u Pretis,
napravio sam analizu zate~enog stanja i
onoga {to se u firmi de{ava, i do{ao do
pora`avaju}ih podataka. Jedino ‘dobro’ bili
su potpisani ugovori sa kupcima, ali svi ti
ugovori su kasnili, a njihova realizacija
bila je krajnje upitna“, ka`e D`indi}.
OD VI[KA GLAVA BOLI
Po dolasku u Pretis D`indi} je tra`io podatke o zaposlenima i ustanovljeno je dau Pretisu radi oko 300 uposlenika. Unormalnim uslovima poslovanja u
proizvodnoj industriji omjer je 80 naspram20 posto u korist radnika direktno vezanihza proces proizvodnje. Me|utim, D`indi} jeu Pretisu zatekao neodr`ivo stanje, gdje jeomjer „snaga“ bio 59 naspram 41 posto ukorist uposlenika koji nemaju veze sa
proizvodnjom. „Pozvao sam {efove i
izvr{ne direktore i dao sam im rok od
sedam dana da poku{amo rije{iti taj
problem. Me|utim, ~ovjek iz odr`avanja na
postoje}ih 35 ljudi podnio je zahtjev za
prijem jo{ 10 ljudi. [ef tehnologije smanjio
je broj uposlenih sa 29 na 27 jer je to dvoje
ve} du`i vremenski period bilo na
bolovanju. Jednostavno, ljudi nisu shvatili
{te je cilj. Oni su mislili da je do{ao jo{
jedan direktor koji }e se ‘utopiti’, biti
sastavni dio propasti i gledati kako }e sve to
{to se zove Pretis propasti do kraja“, ka`e
D`indi}. Prema prikupljenim podacima,Pretisu je radilo 29 tehnologa, u slu`kvaliteta 17 uposlenika, u sektoru za op{te
pravne poslove, finansije i ra~unovodstvradilo je 40 uposlenika, gdje su se „vodilai 23 ~uvara. U marketingu je radilo 1uposlenika, a u proizvodnji 117 uposleniku okviru koje se „vodilo“ i 35 ljudi odr`avanja.
„Ako imate auto sa sva ~eti
neizbalansirana to~ka, ne mo`ete vozi
Ne{to se klima, ‘dijelovi’ ho}e da otpadn
U Pretisu su svi ‘to~kovi’ bi
SLOBODN BOSN I 28.8.20124
JO[ OVAJ PUT
Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILI^I]
Analiza poslovanja vogošćanskog Pretisa nije pokazala loše rezultate samo kad jeriječ o prevelikom broju uposlenih i nesrazmjeru broja uposlenika u proizvodnji ipratećim službama, nego i katastrofalnu finansijsku situaciju. Dugovanja Pretisapremašila su 35 miliona KM, dvadesetak miliona je dug Razvojnoj banci FBiH,
dug uposlenicima za isplatu plaća je oko osam miliona maraka, a preko pet
miliona maraka iznosi dug dobavljačima. Novi menadžment na čelu saNERMINOM DŽINDIĆEM „ispravlja“ krive Drine prethodnika, a od Pretisaće pokušati napraviti uspješnu kompaniju...
PO^ETAK, (IL)I KRAJ,
NAMJENSKE INDUSTRIJE
VOGO[]ANSKI PRETIS LONAC
GORI VATRA Vrlo brzo bit }e poznato da li }e vogo{}anskiPretis biti uspje{na, ili kompanija nasmetlji{tu namjenske proizvodnje
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 25/68
neizbalansirani. Lo{a organizaciona shem
disbalans u omjeru zaposlenih
administraciji i proizvodnji, lo{a politik
menad`menta, lo{i rezultati... Promjena
bila nu`na“, ka`e D`indi}, koji je o Nadzornog odbora Pretisa, kojeg ~ine Az
Mujezinovi}, Abaz ]utuk i Nerke
Ibrahimbegovi}, tra`io i dobio zelensvjetlo za promjenu organizacione shemsmjenu izvr{nih direktora i „~i{}enje“ lju
koji su prepoznati kao ko~ni~ari pokrenut procesa. Do sada je otpu{teno 17 radnikkoji su bili zaposleni na neodre|envrijeme, ali koji su primljeni bez znanjasaglasnosti Nadzornog odbora. Ugovor ni
produ`en za 14 uposlenika koji su bzaposleni na odre|eno vrijeme.
„Pravnoj slu`bi dao sam zadatak da i
se podijele rje{enja. Upozorio sam ih d
obrate pa`nju na mogu}e pravne posljedic
a ako ne znaju, da zovnu nekog ko zna. M
imamo sedam pravnika, kao da sm
Pentagon, a ne firma za proizvodnju“, ka`
D`indi} dodaju}i da }e jo{ jedna od mjesmanjenja broja uposlenika biti penzionisanje 22 radnika koji }e toko2014. godine ispuniti uslove za odlazak
penziju. „Ovo nije socijalna ustanova. O
Vlade sam dobio podr{ku i odobrenje da s
izmire dugovi prema PIO/MIO i da ta 2
uposlenika penzioni{em do kraja godine
ka`e D`indi} dodaju}i da je problem bio ivelikom debalansu u pla}ama. Naimuposlenici u proizvodnji imali sminimalne pla}e, dok su pla}e „prate}im“ slu`bama bile na zavidnonivou u odnosu na tr`i{te rada, na okru`en
i proizvodnju. „Ja sam ovdje do{ao
kompanije koja se tako|er bavi
proizvodnjom, a gdje {ef finansija im
pla}u od 1.300 KM. Ovdje su pla}e bi
puno ve}e. I to smo smanjili i izmijenili,
taj proces jo{ uvijek traje“, obja{njavD`indi}.
MANJAK FINANSIJSKIH PROJEKTILA
Analiza poslovanja vogo{}anskoPretisa nije pokazala katastrofalne rezultasamo kad je rije~ o broju uposlenih disbalansu broja uposlenika u proizvodnjadministraciji, nego i katastrofalnu finansi
sku situaciju. „Posljednju ozbiljnu faktu
Pretis je ispostavio 2009. godine, a sada
2014. godina. Niti jedna kompanija n
svijetu ne}e, niti mo`e, tolerisati takv
stvari bez obzira {to su ovo specifi~
poslovi koji se odra|uju na malo du
vremenski period. Poslovi se odra|uju z
godinu, dvije, pet... me|utim ako se ni{ta n
de{ava pet godina, onda ne{to ne valj
Stvar ne funkcioni{e“, obja{njava D`indnavode}i kako ljudi koji su upravljafirmom, uklju~uju}i i biv{eg direktoHajrudina Pezu, nisu vodili ra~una o firm
nego su vjerovatno razmi{ljali o neki
28.8.2014. I SLOBODN BOSN 2
ZBOGOM ORU@J
MLAD, DR^AN,(NE)ODLU^ANVr{ilac du`nosti direktora Pretisa Nermin D`indi}, bio je direktor
sarajevskog Cimosa
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 26/68
li~nim interesima. „Na`alost, to je tako, a
rezultat svega toga je da su dugovanja
tvornice namjenske industrije Pretis
prema{ila iznos od 35 miliona KM“, ka`eD`indi} koji nije `elio komentarisati
politi~ke igre u i oko Pretisa s obzirom da je biv{i direktor Hajrudin Pezo prethodno biodugogodi{nji direktor kompanije AC Quattro Bakira Alispahi}a, ~iji jenekada{nji najpouzdaniji operativac izAID-a Enver Mujezinovi} imenovan zasavjetnika ministra Trhulja.
[to se ti~e strukture dugova, Pretis jenajvi{e du`an Razvojnoj banci FederacijeBiH, oko 20 miliona KM, o ~emu jenedavno u Tu`ila{tvu BiH svjedo~io sadave} biv{i direktor Razvojne banke R amiz
D`aferovi}. Uposlenicima za isplatu pla}a i pla}anje obaveza PIO/MIO osiguranjaPretis duguje oko osam miliona maraka, a
preko pet miliona maraka du`an jedobavlja~ima.
Prema D`indi}evim rije~ima,
realizacija potpisanih ugovora bila je, unajmanju ruku, problemati~na. Ugovor saPakistanom otkazan je jer proizvodi
Pretisa nisu zadovoljili potrebe kupaca,zbog ratnih sukoba otkazan je i ugovor sUkrajinom. S druge strane, ugovor vladom Malezije, nakon brojnih ka{njenjrealizovan je do kraja. Tako }e po~etkoseptembra sa predstavnicima Ministarstvodbrane Malezije biti izvr{ena probnispaljivanja projektila 125 milimetarnakon ~ega slijedi njihova isporuka. „S
Saudijskom Arabijom imamo potpisana t
ugovora vrijedna 15 miliona ameri~k
dolara. Ovdje treba naglasiti da se od
sume treba izdvojiti 3,5 miliona dolara z
dijelove koje Pretis ne mo`e napraviti, ni
isporu~iti kupcu. Od spomenuta t
ugovora 75 posto su ve} gotovi, zakova
proizvodi spremi za izvoz. Problem na
predstavlja nedostatak sredstava da posa
dovedemo do kraja. Stoga po~etko
septembra odlazim u Saudijsku Arabi
kako bih od kupca poku{ao dobiti avans,
alternativa je da im isporu~imo dio ve
gotovih, upakovanih proizvoda koji bi bi
pla}eni“, obja{njava D`indi}. On otkrivda je sa Saudijskom Arabijom potpisan~etvrti ugovor „te`ak“ 12 milionameri~kih dolara, a da je bankovngarancija za ovaj posao osigurana prekBosnia Bank International . „Pobijedi
smo i na tenderu za posao sa Ganom
vrijedan 11,9 miliona dolara, ali da bism
u{li u taj posao, odnosno potpisali ugovo
moramo prvo zatvoriti finansijsk
konstrukciju“, ka`e D`indi} navode}i dima ozbiljne namjere i da `eli vrati
povjerenje lokalne zajednice, Vlade FBii bankovnih institucija u kompaniju n
~ijem je ~elu.
SLOBODN BOSN I 28.8.20126
JO[ OVAJ PUT
„Ako je jedanmenad`ment doveo firmu dopropasti, ne mo`e istimenad`ment rje{avati
probleme i spa{avati istufirmu“, ka`e Nermin D`indi}koji je sa sobom u Pretisdoveo tri ~ovjeka - SuadaTatara, biv{eg uposlenikaPretisa, Mirsada Ali}a,metalurga iz Tuzle, i AdnanaPalo{a. Naime, D`indi} je vrlobrzo shvatio da imakonstantan otpor od istih ljudi.Jedan od uposlenika Pretisa koji seopirao promjenama i javno istupao u ime„obespravljenih“ radnika bio je i SamirLokvan~i}, KV elektri~ar, kojeg je
prethodni direktor Hajrudin Pezo
rasporedio na posloverukovodioca ({efa) teku}eg iinvesticionog odr`avanja.„Obavio sam vi{e
razgovora sa Lokvan~i}em,ali i drugim radnicima.Svima sam rekao isto, daim firma duguje izme|u 20i 30 plata, da }e im te platefirma isplatiti kad-tad, kao iotpremnine, ali da serastajemo jer nismo na{lizajedni~ki interes“,obja{njava D`indi} koji je u
nekim stvarima na{ao zajedni~ki jezik saSindikatom, u drugim nije, jer je, premanjegovim rije~ima, biv{i menad`mentradnicima Pretisa godinama davao
nerealna i prazna obe}anja.
RADNI^KI) OTPOR PROMJENAMA
Isti ljudi, isti buntovnici bez razloga
(DE)BALANS PRETISA:„Ako imate auto sa sva četiri neizbalansirana točka, nemožete voziti. Nešto se klima, ‘dijelovi’ hoće da otpad-nu. U Pretisu su svi ‘točkovi’ bili neizbalansirani”
ODLAZI NAM ”RAJA”Bi{i neuspje{ni direktorPretisa Hajrudin Pezo, bioje dugogodi{nji finansijskidirektor firme BakiraAlispahi}a AC Quattro
Samir Lokvan~i}
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 27/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 28/68
Prvog septembra, 20-ak djece izBo~inje - nadaju se mje{tani -
po~et }e {kolsku godinu u mjes-noj {kolu koja je sredinom maja, u
prvom talasu velikih poplava koje
su zahvatile Bosnu i Hercegovinu, potpuno poplavljena. [kolu renoviraju sami mje-{tani uz, kako ka`e predsjednik Mjesnezajednice Boro Jefti}, “malu pomo} nekih
dobrih ljudi”. Kako {kolu, tako su o~istili icijelo selo. “Mi smo ~istili da ne bi do{lo do
epidemije. Bilo je mulja i asfalta, mrtve
stoke… Sve je pokopano i poliveno
kre~om.”
Mje{tani Bo~inje, sela koje je godinamana lo{em glasu zbog me|unacionalnih ten-zija i sljedbenika radikalnog islama koji tu`ive, ka`u da su poplave nanijele puno{tete, ali su im pomogle da shvate da su
dobre kom{ije i solidarnost me|u ljudimanajva`niji u `ivotu. Jedino {to se pla{e jekoliko dugo taj osje}aj zajedni{tva mo`etrajati.
MJESNA ZAJEDNICA BO^INJA
Nakon rata, 1995. godine, Srbi, koji sunekada bili skoro jedini stanovnici Bo~inje,napustili su selo a po~eli ga naseljavatimud`ahedini, strani borci iz arapskihzemalja koji su se borili uz Armiju BiH, teBo{njaci sljedbenici njihovih ideja. Neki ihzovu vehabije, mada oni ne vole taj nazivsmatraju}i ga pogrdnim. Njihovo tuma-
~enje islama je za bosanske uslove ~esto
radikalno i strogo. @ene su pod nikabom,~ak i neke djevoj~ice od kada krenu u{kolu, a mu{karci vode glavnu rije~ u zajed-nicama u kojima `ive i koje su ure|ene postrogim pravilima.
Bo~inja je ustvari do{la na lo{ glas kadasu tamo{nji stanovnici poku{ali da se pot-
puno izoluju i da `ive po svojim pavilima,te ih nametati drugima. Povezivani su sa
mre`ama radikalnih islamista u svijetu, a unekim medijima - ve}inom me|unarodnim- Bo~inja je opisivana kao mogu}i izvor “bijele Al-Kaide”. Od 2000. godine po~inje
povratak srpskog stanovni{tva, dok skoroistovremeno odlaze stranci koji su tu`ivjeli, ostavljaju}i za sobom prili~noradikaliziranu zajednicu. Srbi koji su sevratili nisu bili dobro do{li, ali nije biloulo`eno ni puno napora da dvije zajednicena|u zajedni~ki jezik.
Godinama su trajale tenzije, a policija jeredovno patrolirala selom. Jednom pri-likom je raciju napravio i EUFOR, zajedno
sa bh. specijalnim policijskim snagama, itom prilikom je uhap{en odre|eni brojmje{tana, Bo{njaka. Od stranih mud`ahedi-na, u selu je najdu`e ostao Imad el-Husein,zvani Abu Hamza, porijeklom Sirijac, kojise ve} godinama nalazi u imigracionomcentru. Enes Imamovi}, neformalni vo|azajednice, ka`e da je nekada bilo tenzija ida su odnosi me|u kom{ijama bili “te{ki,
ali su bile druga~ije okolnosti. Mi smo od
‘95. `ivjeli sa tim nekim ljudima koji su sve
vodili. Bili su to izmije{ani Bo{njaci i
Arapi. Poslije 2000. smo ostali sami”, pri~ai ka`e da jo{ uvijek imaju neke kontakte sa
Arapima, ali da odluke donose sami.
Enes ka`e i da zajednica kao {to je ovu Bo~inji ima jo{ po BiH, “ali ovdje
specifi~no jer je ostala ta pri~a o nama.
vjerovatno na drugim mjestima ima lju
koji vi{e i bolje rade i organizovani su, gd
ima ekonomski ja~ih ljudi. Ovdje je osta
klasi~na fukara”, ka`e i dodaje da im nikne poma`e jer “ko ho}e da te finansira t
tra`i ne{to zauzvrat. Niko ne daje pa
d`abe, nego ho}e da povla~i konce i pra
lutkarsko pozori{te”.
Srbi s kojima smo razgovarali ka`u dse sve po~elo mijenjati kada je oti{ao AbHamza. Boro Jefti}, koji je barem sude
prema medijskim napisima, u pro{losznao ~esto biti jako kriti~an prema susjedma, ka`e da se sve promijenilo kada do{ao na ~elo MZ i odlu~io da po~nsara|ivati sa Bo{njacima. Enes, koji jezamjenik predsjednika MZ, sla`e se Borom. “Kada su se Srbi po~eli vra}at
logi~no je bilo da svi stanovnici koji `ive
MZ participiraju u svemu. Nas s
ignorisali. I tako je bilo sve do 2012. kad
smo odlu~ili da u~estvujemo u radu MZ
Od tada stanje ide naprijed i radimo sv
projekte zajedno”, ka`e.Bo~inja je podijeljena na Donju
Gornju. Boro ka`e da na tom prostordanas `ivi 90 povratni~kih, srpskidoma}instava sa 205 stanovnika. Pored nj`ivi 20 bo{nja~kih doma}instava “a
nemamo podatak koliko je to stanovnik
Taj podatak se i ne mo`e dobiti. Ima
dosta prijavljenih, ali i neprijavljenih, pa
malo varira. Trenutno u {koli ima vi{e nj
hove djece nego na{e. Prije dvije-tri godin
je bilo kontra - na{ih duplo vi{e nego nj
SLOBODN BOSN I 28.8.20128
ENES I BORO
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILI^I]
Godinama je BOČINJA, selo u općini Maglaj, bila mjesto na zlu glasu, čemu sudoprinosili mještani, mediji, vjerske zajednice i naravno političari. A onda kao dasu svi zaboravili ovo malo mjesto u srednjoj Bosni. Toliko su zaboravljeni da jedva
da im je neko pritekao u pomoć nakon poplava koje su nanijele velike štete idonijele još veći strah među mještane. Ali su poplave donijele i neku drugačiju
Bočinju u kojoj, bez obzira na razlike, komšije pomažu jedni drugima. Najveći im je strah sada da će sa novim kišama i izborima koji dolaze te solidarnosti nestati
MAGLAJ SVUDA,
MAGLAJ OKO NAS
POPLAVE SU PROMIJENILE SVE
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 29/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 30/68
hovih. Niko se du`e vrijeme nije odselio,
~ak poneko doseli”, tvrdi predsjednik MZ.Enes nam ka`e da u selu ima 14 bo{nja~kih
porodica — “14 ljudi, 14 `ena i 50 i ne{to
djece”.
VODA NE[TO NOSI
Donja Bo~inja je uz samu obalu rijekeBosne. Na zidovima ku}a, ~ak i onih kojesu daleko preko ceste, vide se tragovi vode
od prije tri mjeseca. Tada je poplavljena{kola, zgrada Mjesne zajednice i budu}egDoma zdravlja, i 38 ku}a. “Ku}e su bile u
katastrofalnom stanju. Voda je bila od 20
cm do 2,20”, prisje}a se Boro. U pomo} je,ka`u, do{lo dosta organizacija i pojedinaca,ali su ve}inom mje{tani sami radili. Ostalisu dolazili da procijene {tete. Mje{tani se
prisje}aju kako je prvih dana nakon poplave bilo jako te{ko jer su bili potpunoodsje~eni. “Sami smo se organizovali i ve}
poslije 10 dana o~istili selo, Srbi i Bo{njaci
zajedno. Ne mo e{ o~ekivati da ti do|e
neko iz Maglaja kada je i tamo sve poto-
pljeno. Poslije mjesec dana i ne{to su po~eli
dolaziti, i sada dolaze sve vi{e i vi{e. Ali
smo sami uglavnom uradili sve. I `ene i
mu{karci su radili”, pri~a Jefti}.Radovi jo{ traju, a nadgledaju ih Enes i
Boro. Pomo} koja sti`e mje{tani dijeleme|u sobom. Neke porodice su ugro`enije,a me|u njima i porodica R eufa Mujakovi}a.
Njihova ku}ica je tik uz rijeku i uselili su prije oko godinu dana. U maju je vodauni{tila gotovo sve. Prije sedam danaMujakovi}i, uklju~uju}i troje djece, su sevratili. Morali su kupiti novi namje{taj jer
je prethodni natopljen vodom, bijela tehni-ka je o{te}ena mada je poku{avaju osposo- biti, ali ku}a se jo{ uvijek jako osjeti navlagu i nadaju se da }e im toplo vrijeme
pomo}i da se osu{i. Djeca ve} pobolijevaju,a doktor je tek u Maglaju. Mujakovi}u su
pro{li pravu dramu u maju.“Red`ep se rodio 13. maja, a dan kasni-
je smo ga doveli iz porodili{ta”, prisje}a seReuf. “Kada smo dolazili ku}i, voda se ve}
po~ela izlijevati. Nismo ni pomi{ljali da }e
se izliti iz korita rijeke. Bili smo radosni
zbog nove bebe. Nakon nekih pola sata
voda se izlila u ba{tu. Tje{ili smo se da ne}e
dalje, ali oko 8 nave~er smo po~eli da se
pakujemo i pobjegli sa djecom na sprat kod
kom{ija… Kasno u no}i sam do{ao po jo{
stvari. Nije bilo lako. U toku no}i je voda
do{la jako visoko, nekih metar i po, i oko 2
ujutro smo po~eli izvla~iti porodice.
Probali smo najprije ~amcem pa d`ipom, ali
nije i{lo. Onda sam pozvao kom{iju Gagog
koji ima traktor s prikolicom. Voda je
toliko nabujala da je zamalo prevrnula i
traktor. Jednom rukom sam dr`ao bebu,
drugom `enu i djecu. U glavu mi je do{lo
koga da dr`im kada se traktor prevrne, da li
suprugu, koje dijete? Gagi je stvarno bio
priseban i nekako nas je izvukao iz te
vode…“ Nakon dva i po mjesecaizbjegli{tva, Mujakovi}i su se vratili uku}icu uz rijeku koju su sami ~istili i svo-
jim sredstvima renovirali, koliko su mogli.Donirani gra|evinski materijal tek sada
pristi`e.
BITKA ZA [KOLU
Alma (12) je Reufova najstarija k}erka iu ponedjeljak }e krenuti u peti razredosnovne {kole u Maglaju. Prve razredezavr{ila je u Bo~inji. U njenoj generaciji je
bilo pet u~enika - tri dje~aka Bo{njaka, injih dvije djevoj~ice koje su sjedile zajedno
u klupi i postale drugarice - Alma i An|ela.An|ela `ivi u Docu, selu pored, i nastavit}e {kolu u Zavidovi}ima. Veliki broj {kolana podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantonao{te}eno je tokom poplava u maju. U op}ini
Maglaj je situacija vjerovatno najgorObnova ide sporo i te{ko. Bo~inja je planovima za obnovu izgleda zaboravljenU tamo{nju {kolu nekada je i{lo 900 djeca danas samo dvadesetak koji zajednslu{aju nastavu od prvog do ~etvrtog razrda. Imaju dvije nastavnice koje dolaze okolnih mjesta, te po jednog u~iteljvjeronauke — za islam i za pravoslavlj
Nadaju se da }e ove godine dobiti i srps jezik. Nastava se odvija po programZeni~ko-dobojskog kantona.
Mje{tani su nakon poplava odr`ali satanak i odlu~ili o~istiti {kolu sami jer
shvatili da im niko ne}e pomo}i. “Svi sm
mislili da }e neko renovirati i na{u {kolu ka
i ostale, ali niko ni{ta”, pri~a predsjednMZ. “Onda me nazvao jedan ~ovjek i reka
da ima informaciju da {kola ne}e vi{e radi
SLOBODN BOSN I 28.8.20130
ENES I BORO
OSNOVNA [KOLA U BO^INJIU ponedjeljak po~inje nastava u {koli koju su nakon poplava obnovili sami mje{tani
14. MAJ 2014.Donja Bo~inja je bila potpuno
poplavljena ve} sa prvim poplavama
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 31/68
nego }e djecu voziti u Maglaj. Nisam
vjerovao, ali sam se uvjerio da je tako. Nas
niko nije o tome obavijestio, niko nije saz-
vao roditelje da im to ka`e. Onda sam digao
pra{inu i napokon je do{ao kantonalni mini-
star za {kolstvo i rekao nam da {kola nije
uslovna.” Bo~injani nisu `eljeli prihvatititakva obja{njenja i nastavili su tragati zanekim ko }e im pomo}i da obnove {kolu.Saznali su da UNDP to radi, ali i da njihovanije na spisku onih koje treba obnoviti.“Saznao sam da postoji neki plan da UNDP
radi novu {kolu na prolje}e i da je vrijednost
toga 300.000 KM, za 20 djece. Ima li to
logike? Ima ako se uzme u d`ep 150.000
KM. Direktor {kole ima neki projekat
adaptacije za 274.000 KM. To su smije{ne
cifre. Neka nama daju jo{ 100.000 i mi }emo
da pozlatimo {kolu. Mi smo sami, uz pomo}
prijatelja, obnovili {kolu”, pri~a Boro koji poja{njava da je svima stalo da mala djecane moraju i}i do Maglaja u {kolu, po zimi iki{i. “^im padne prvi snijeg, kombi ne
mo`e da vozi. Ti prevoznici koje pla}a min-
istarstvo su neodgovorni i kada padne snijeg,
ne voze nego puste djecu da idu pje{ke. A
kako }e dijete od {est godina i}i pje{ke?
Kako? Za mene je {kola gotova stvar i
spremna je u ponedjeljak. Na op{tini Maglaj
samo }e Bo~inja imati spremnu {kolu zato
{to smo je sami sebi popravili.”
Enes ka`e da nije mogao dopustiti ddjeca idu pje{ke do {kole. “[to da mo
dijete ide 15, 20 km u {kolu kada ima {ko
tu? Sa malo sredstava mi smo sami o~isti
{kolu. ^istili smo {est ili sedam dana sav t
mulj”, ka`e ali dodaje da nije zadovolja{kolom. “Poredim sa onim {to je bilo nek
da i mislim da dana{njim nastavnicima ra
u podru~nim {kolama nije bitan. Do|e{ u
u 11.15 pusti{ djecu, pri tome sva djeca
istom razredu, a razli~itih uzrasta. I ond
neko treba re}i djetetu ovo sada nije za teb
nego za onog drugog. Ali, neko je to tak
namjestio namjerno da osakati generaciju
I Enes i Boro, a ~ini se i drugi mje{tankategori~ki su protiv toga da djeca vozado neke druge {kole. “Djeca su postala ka
roba na tr`i{tu”, ka`e Enes. “[to vi{e djec
u nekoj {koli, to vi{e mogu}nosti da nek
zaposli svoju tetku ili ko zna koga. Mo`d
je neko tako i ovdje htio?”
Iako je sada u {koli tek dvadesetadjece, svi mje{tani se nadaju da }e ih uskro biti vi{e. Zora Jovanovi} ka`e da
mladi Srbi vra}aju u Bo~inju jer ne `evi{e `ivjeti u gradovima. I Enes ka`e da } biti jo{ Bo{njaka i da su kupili puno zemljDo tada, Reuf se nada, odnosi me|kom{ijama }e biti sve bolji i bolji. “Poplav
su promijenile odnose me|u kom{ijam
olak{ale. Treba sada da izvu~emo pouku
ovoga. Na`alost, poplava nam je trebala z
to. Sada u Bo~inji nemamo problema osi
onih svakodnevnih u BiH - nezaposlenos
nebriga o {kolstvu i ostalim potrebam
ljudi, a pogotovo sada u danima posli
poplave. A nama malo treba, samo da pr
poznamo vrijednosti - a to su ljudi, djeca
`ivot”, zaklju~uje Mujakovi}.
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
NEKA DRUGA BO^INJ
Boro Jefti} ka`e kako je saradnjaizme|u Srba i Bo{njaka danas dobra, aline sjajna. Enesa opisuje kao vo|ubo{nja~ke zajednice. “On je njihov pred-
stavnik i prenosi im poruke. Oni sevezuju za jednog ~ovjeka, {to mislimda nije najbolja solucija. Ali, u njih jetakav sistem i dogovor, i ja topo{tujem.”
Boro se u Bo~inji vratio 2003. “@ivotnije ni te`ak ni lak. Ljudi imaju fobijuod Bo~inje, a nije sve to ba{ tako. Evo,Bo`i} se ovdje slavi bolje nego uRepublici Srpskoj. Ovdje je problemzapo{ljavanje.”
Enes nevoljko pri~a o pravilima unutarzajednice kojoj vodi. U Bo~inju je do{ao1995. godine iz okoline Zavidovi}a. “Mi
se mo`emo razlikovati u nekim stvari-ma, ali kada su u pitanju obi~ne stvari,dajte da vidimo mo`emo li raditi zajed-no. Neke stvari radimo razli~ito, a sve
ostalo su op}i interesi. Na taj na~infunkcioni{u dr`ave pa {to ne mo`emo imi? E, moje privatne stvari su moje i jau svojoj ku}i `ivim po svojim pravili-ma”, poja{njava. Ka`e i da su dugo imaliproblema sa ljudima koji su dolazili sastrane da “prave problem”, ali i sa polici-
jom. Danas pak u Bo~inji vi{e nema nipolicijske stanice, a tek povremeno ihobi|e jedan policajac koji do|e izMaglaja. Kada ima ko da ga doveze.“Ovo je klasi~ni promjer su`ivota. To jesu`ivot do kojeg smo sami do{li, uzpuno opstrukcija.”
ENES I BORO O MJESNOJ ZAJEDNICI BO^INJA
Savladavanje prepreka
ENES IMAMOVI]
“Ovo je klasi~ni prImjer su`ivota. To je su`ivot do kojeg smo samido{li, uz puno opstrukcija”
BORO JEFTI]
“@ivot nije ni te`ak ni lak. Ljudi imaju fobiju od Bo~inje, a nije sve toba{ tako”
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 32/68
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, imenovao
je prije mjesec dana Cvijetu
Tanasi} za svoju savjetnicu zaBr~ko Distrikt. Pri tome,
Dodiku ni najmanje nije zasmetalo {to jeTanasi}eva optu`ena za nekoliko krivi~nihdjela.
Naime, protiv Tanasi}eve, doskora{nje{efice Odjeljenja za Javni registar u Vladi
Br~ko Distrikta BiH, Tu`ila{tvo Br~koDistrikta podiglo je optu`nicu za protivza-konito posredovanje u zapo{ljavanju inaplatu dnevnica na ime la`nog slu`benog
putovanja.Optu`nicom se Cvijeta tereti da je kao
savjetnica gradona~elnika Dragana Paji}a
2011. godine protivzakonito posredovala uzapo{ljavanju u dvije osnovne i jednojsrednjoj {koli u Br~kom tako {to je Odboruza zapo{ljavanje Distrikta u zatvorenojkoverti dostavila imena kandidata koji tre-
baju biti izabrani. Tereti se i da jegodinu ranije la`nim podacima ispunilanalog za slu`beno putovanje, na osnovu~ega je na ime la`no prikazanih dnevnica iz
bud`eta Distrikta naplatila blizu hiljadu i pet stotina KM.
Osnovni sud Distrikta potvrdio je da postoji dovoljno dokaza za osnovanu sum-nju da je Cvijeta po~inila koruptivna krivi~nadjela - protivzakonito posredovanje, zatimfalsifikovanje slu`bene isprave i na koncu -
prevaru u slu`bi. U skladu sa Krivi~nimzakonom Distrikta za krivi~na djela nakoja se odnosi optu`nica mo`e se izre}ikazna zatvora u trajanju od {est mjeseci do
pet godina.
CVIJETA SAVJETOVALA I
GRADONA^ELNIKA BR^KOG
Ina~e, biv{i gradona~elnik Br~-
kog Dragan Paji}, kojeg je Cvijeta savjeto-vala, uhap{en je 2011. godine zbog sumnjeda je umije{an u podmi}ivanje i krivi~nadjela protiv slu`bene i druge odgovornosti.
Mediji su nedavno objavili da jeOdjeljenje za javni registar u Vladi Br~koDistrikta BiH, na ~elu sa {eficom CvijetomTanasi} (SNSD), prekr{ilo Zakon o za{titili~nih podataka BiH, jer je nezakonitoobra|ivalo podatke o zaposlenju Muje
Had`i}a, {efa Odsjeka za koordinaciju pomo}i Evropske unije i regionalnu sarad-nju u Kancelariji za evropske integracije uBr~kom.
Had`i} je podnio zahtjev za izdavanjeli~ne karte bez navo|enja entitetskogdr`avljanstva, a potom i `albu na rje{enjekojim se njegov zahtjev odbija.
SLOBODN BOSN I 28.8.20132
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI
Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI] IMARIO ILI^I]
Slučaj CVIJETE TANASIĆ, najnovije savjetnice predsjednika RS-a MILORADADODIKA koja je u Brčkom optužena za korupciju, falsifikovanje službene isprave
i prevaru u službi, bio je povod da istražimo ko su zapravo ključni savjetnicipredsjednika RS-a, po kom principu ih on bira i kako ih nagrađuje za taj angažman
PREDSJEDNI^EDODIK MILORADE, MI UTEBE POLA@EMO NADE
Dodikovi klju~ni savjetnicisu korumpirane, slabo
obrazovane, snishodljive
i pohlepne osobe
KO SU DODIKOVI LJUDI IZ SJENEMilorad Dodik anga`ovao je na desetinetajnih i javnih savjetnika, ~iji glavni adut jemorao biti odanost predsjedniku RS-a
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 33/68
Na inicijativu Cvijete Tanasi}, zbognenavo|enja entitetskog dr`avljanstva,gradona~elnik Br~ko Distrikta Ante Domi}
protiv Had`i}a je podnio disciplinsku pri- javu optu`uju}i ga za nepriznavanje zakon-skih propisa BiH koja reguli{u dr`avljanstvoBiH.
Ovaj slu~aj uzburkao je javnosti uBr~kom. Niz gra|anskih aktivisti~kih orga-nizacija i boraca za ljudska prava pru`ili su
podr{ku Had`i}u u ovom nezapam}enomslu~aju.
Slu~aj novopostavljene Dodikove sav- jetnice Cvijete bio je povod da istra`imoko su zapravo savjetnici predsjednika RS-a,
po kom principu ih on bira i kako ihnagra|uje za taj anga`man.
U izboru savjetnika Dodik se, kako saz-najemo od njegovih bliskih saradnika,uglavnom rukovodi odano{}u i pri-
jateljstvom. To je njegovo tuma~enje moral-no-politi~ke podobnosti. U njegovom kabi-
netu savjetni~ka mjesta uglavnom zauzi-maju podobni novinari.
Biljana Boki} i Pero Simi}, Dodikovisavjetnici za medije, vedre i obla~e medi-
jskom scenom Republike Srpske.Boki}ku i Simi}a u medijsku orbitu je
lansirao Dragan Davidovi}, nedavno smi- jenjeni direktor RTRS-a, koji je uzgred odove ku}e napravio SNSD-ov bastion, kojise godinama bez milosti obra~unavao sa
Dodikovim kriti~arima i protivnicima.Boki}ku i Simi}a, me|utim, u Dodikov
kabinet instalirao je vladika zahumsko-hercegova~ki Grigorije, koji je sa Boki}-kom, po trebinjskoj liniji, prijatelj dugi nizgodina. Odlu~uju}u ulogu u kreiranju
javnog mnijenja imaju i Dodikovi savjetni-ci Slavko Mitrovi} i R ajko Vasi}.
Me|utim, od svih navedenih najvi{e je“napredovao” Pero Simi}, koji je sa sred-njom stru~nom spremom postao ~lan Odboranau~nika i istori~ara Andri}evog instituta.
Naime, bez fakultetske diplomDodikov medijski savjetnik Pero Sim
prije nekoliko mjeseci postao ~lan Me|unarodnog nau~nog odboOdjeljenja za istoriju Andri}evog institutPredsjednik tog odbora je direktoAndri}evog instituta Emir Kusturic
a ostali ~lanovi su ugledni profesori istori~ari Oleg Ajrapetov, Svetozar Raja
Miroslav Peri{i}, Ivan Obradovi}.
Pero Simi}, kojeg je ratni SDS postavza direktora SIM radija u Bijeljini, osim {
je postao gospodar medijske scenRepublike Srpske, uznapredovao je i dnau~nika od renomea.
Na zvani~nom web sajtu Andri}grad pi{e da je Andri}ev institut “klasi~an insttut dru{tvenih nauka i umjetnosti ~iji cilj jda okupi umne i uticajne stvaraoce i d
postane stub i oslonac srpske kulture popSrpske akademije nauka i umjetnos(SANU) i Matice srpske”. Pero Simi}, ko
je u vojnoj uniformi oki}en redenicim
tokom rata u Bijeljini sijao strah me|Bo{njacima, postao je umni i uticajstvaralac Republike Srpske.
Me|utim, kakav intelektualni Skadna Drini gradi Kusturica sa PeroSimi}em, najbolje govori njegova izjavdata prilikom otvaranja Andri}evog institta da je rije~ o “ustanovi koja }e odigraveliku ulogu, od ovog trenutka pa unedgled”.
U junu pro{le godine usvojen je ugovizme|u Vlade Srbije i Vlade RS-a o osnvanju Javne ustanove “Andri}ev institut”Vi{egradu u Republici Srpskoj. U skladu
navedenim osniva~kim aktom predvi|en je da se finansijska sredstva obezbje|uju bud`eta Srbije i bud`eta RS-a u omjeru 5 prema 50 posto.
Veliku medijsku pra{inu u Srbiji izzvala je odluka Ministarstva prosvjetnauke i tehnolo{kog razvoja Srbije o upla170.000 eura za finansiranje rada toInstituta u 2014. godini. Nakon {to su institucije kulture i intelektualci u Srbi
pobunili da taj Institut nije akreditovan Srbiji, niti je novac dobio na konkursu kadruge institucije, oglasio se Kusturica, ko
je srpske nau~nike optu`io da su ljubomo
ni i zavidni. Odbrusio im je da je Andri}einstitut akreditovan u Republici Srpkoj,da }e zvani~ni podaci o toj ustanovi bidostupni na web stranici do Vidovdan2014. godine, kad formiranje instituta budu potpunosti zavr{eno. Iako su pro{la dvmjeseca od tog roka, podataka na web strnici jo{ nema.
Me|utim, ono {to se mo`e na}i na westranici Andri}grada jesu “Istorijske svske” o Prvom svjetskom ratu, ~iji glavi odgovorni urednik je Kusturica, a urenik vajnim srpskim istori~arima i doktorma nauka srednjo{kolac Pero Simi}.
Upu}eni u kretanja u politi~kom i ku
28.8.2014. I SLOBODN BOSN 3
MRA^NE STRANE DODIKOVIH SAVJETNIK
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 34/68
turnom `ivotu Republike Srpske tvrde da je u tom entitetu odavno jedina potrebnareferenca za napredak u slu`bi, ali i zaverifikaciju umjetni~kog i nau~nog dije-la, “certifikat” Milorada Dodika. PeroSimi} je to prvi shvatio. Zato, ka`u, nije nikupovao doktorsku diplomu.
SPORTSKI NOVINAR MILINOVI]
NA ^ELU RTRS-a
Nije, me|utim, Pero Simi} jedini novi-nar koji se domogao savjetni~ke fotelje ukabinetu predsjednika RS-a. Dra{ko
Milinovi}, nekada{nji sportski novinar ivoditelj RTRS-a, bio je Dodikov {ef kabi-neta nekoliko godina. Po izboru @eljke
Cvijanovi} za premijera, Dodik ga {alje unjen kabinet gdje mijenja @eljku
Dragi~evi}, tako|e biv{u novinarku RTRS-a.Me|utim, krajem marta Dodik Milinovi}a
postavlja za v. d. direktora RTRS-a, umje-sto R ajka Radovanovi}a. Odluka daMilinovi} bude na ~elu Javnog servisa RS-a
u vrijeme predizborne kampanje govori da je on kod Dodika u proteklom periodu ste-kao neizmjerno povjerenje.
Dodikov savjetnik za me|unarodneodnose, kako stoji na web stranici pred-sjednika RS-a, je Gordan Milo{evi}. On jetako|e prije dolaska u kabinet radio kaonovinar honorarac.
Milo{evi}, kao i Pero Simi}, imazavr{enu samo srednju {kolu. O tome udepe{ama Wikileaksa svjedo~i biv{aDodikova {efica kabineta i savjetnicaSrebrenka Goli}, aktuelna ministarka za
prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i
ekologiju RS-a.Goli}eva je krajem maja pro{le godineodstupila sa pozicije {efa Dodikovog kabi-neta i vratila ~lansku kartu SNSD-a.Godinama je bila lojalna Dodikova savjet-nica i njena ostavka {okirala je mnoge par-tijske kolege.
Razloge iznenadne Goli}kine ostavkeotkrile su depe{e Wikileaksa . Ona je
prema, navodima iz tajnih depe{a, bila u bliskom kontaktu sa Odjeljenjemambasade SAD-a u Banjoj Luci.
“Imali smo dugi razgovor sa uzrujanom
Goli}evom, koja je rekla da su glavni
razlozi za njenu ostavku profesionalni.
Postajala je sve vi{e frustrirana ‘haosom u
kabinetu’ i bila isklju~ena, marginalizirana
i poni`ena. Goli}eva se po`alila zbog neo-
brazovanih, nekompetentnih savjetnika
koje je nedavno zaposlio Dodik. Dodala je
da je atmosfera u kabinetu optere}ena
‘zlom’ i ‘intrigom’. Goli} je dodala da su
Dodikovi klju~ni savjetnici umije{ani u
nesumnjivu finansijsku korupciju, ali je
bila vrlo oprezna da ne uplete samog
Dodika u bilo kakav kriminal. Obja{njava
da je ona sama ‘~ista od bilo kakvog krimi-
nala’, ali tvrdi da se ve}ina Dodikovih sav-
jetnika li~no obogatila daleko iznad svojih
zvani~nih primanja”, stoji u depe{i koju jesa~inio ameri~ki diplomata nakon du`egrazgovora sa Srebrenkom Goli}.
Goli}eva je rekla da je ~esto tra`ila odDodika da obrati vi{e pa`nje na iznenadnoi neobja{njivo boga}enje svojih savjetnika,ali da je Dodik odbijao da je slu{a ili nije
brinuo zbog toga. Diskretno je priznala da je zbog odbijanja da u~estvuje u korupcijiostala izvan Dodikovog kruga. Tako|e jeizrazila razo~arenje zbog “pove}anog”srpskog nacionalizma unutar SNSD-a iVlade RS-a. Rekla je da “Dodik nije ista
osoba kakva je bio prije tri godine”, i da
dozvolio da bude zaveden od svojih savjenika. Goli}eva je govorila kako o ivljavannacionalisti~ke retorike i emocija me|Srbima u RS-u podsje}a na 1992. godinRekla je da je bila naivna da toliko verujSNSD-u, otkako se pridru`ila toj partiji jo1996. godine.
Goli}eva je najvi{e ljutnje pokazazbog Gordana Milo{evi}a, Dodikovovanjsko politi~kog savjetnika. Opisala ga kao jednog od mladih koji su zaposleni jgovore engleski iako nemaju akademskkvalifikacije. Goli}ka je rekla da j
SLOBODN BOSN I 28.8.20134
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI
Dodikov savjetnik za me|unarodneodnose Gordan Milo{evi} najmanje sebavi savjetovanjem predsjednika RS-a.Njegov glavni posao je posredovanje zasve one koji `ele da do {efa do|u
pre~icom.Velibora [otru i Milo{a ubrilovi}a^ubrija, koji su nekada slovili kao ljudi odposebnog povjerenja predsjednika RS-aMilorada Dodika, u novije vrijeme zamije-nio je Gordan Milo{evi}, nekada{nji sport-ski novinar Radija RS-a.
Milo{evi} se od po~etka svoje savjet-ni~ke karijere koja je zapo~ela u vrijemeDodikovog premijerskog mandata, baviposredovanjem izme|u {efa i onih kojiimaju potrebu da se s njim sretnu izazatvorenih vrata. Oni koji su bili korisnicinjegovih usluga u spajanju sa Dodikom,
svjedo~e da su bez problema uspijevalida dogovore sastanke na koje nisu dugo~ekali.
POSREDOVANJE KOD PREDSJEDNIKA RS-a
Savjetnik Milošević stručnjak zaposredničke poslove
UTICAJNISTVARAOCI RS-aEmir Kusturica je PeruSimi}a postavio uravan nau~nika odrenomea
DODIKOVI SAVJETNICI OMilorad Dodik dr`i do savjeta p
GordanMilo{evi}
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 35/68
Milo{evi} pozajmljivao novac za cigarete
kada je uposlen kao zapisni~ar, ali da jenedavno zavr{io izgradnju velike noveku}e i nabavio nova kola.
Goli}eva je, tako|er, kritikovalaDodikovog klju~nog savjetnika Slavka
Mitrovi}a, opisuju}i ga kao opasnu osobukoja ima lo{ uticaj na Dodika. Rekla je daMitrovi}, koji se sam predstavlja kaonepla}eni savjetnik, zna~ajno doprinosiDodikovom nacionalizmu i da je on
pripremio ve}inu, ako ne sve, vatrene
uvodnike i kolumne koji se ~esto pojavlju-
ju pod Dodikovim imenom u medijima RS-a.U komentaru depe{e ka`e se da njenetvrdnje o korupciji u Dodikovom kabinetu
podsje}aju na sli~ne tvrdnje koje sve vi{ekru`e me|u lokalnim posmatra~ima i unovinama.
“Ostavka Goli}eve i njene opservacije
daju vjerodostojnost tvrdnjama koje smo
~uli i od drugih da je Dodikov pristup
politici promijenjen i da on nije
pragmati~ni, socijaldemokratski politi~ar
kakav je bio. Drugim rije~ima, da je njego
va nacionalisti~ka retorika vi{e od sam
retorike. To mo`e biti i zbog toga {to je sv
vi{e okru`en tvrdolinija{kim i korumpirani
savjetnicima. To mo`e biti simbol arogan
cije i `elje za totalnom kontrolom, koja
postala o~ita nakon nadmo}ne pobjede nj
gove partije na oktobarskim izborim
2006. godine”, stoji u depe{i ameri~kambasade.
KECMANOVI] SAVJETNIK
ZA POLITI^KA PITANJA
Slatki kola~ vlasti Dodik je podijels bliskim i vjernim prof. dr. Nenado
Kecmanovi}em , koji je zvani~no njgov savjetnik za politi~ka pitanjPrema saznanjima na{eg lista, potro{e
prof. Kecmanovi} i Dodikov savjetnSlavko Mitrovi} glavni se kreatori poulisti~ke pri~e o otcjepljenju RepublikSrpske.
Profesor Kecmanovi}, ina~e dekaFakulteta politi~kih nauka u Banjoj Luc
predstavlja se kao dobar poznavalac srpskih prilika sa obje strane Drine. U sav
jetni~ke vode uveo je i vi{eg asistenFPN-a Aleksandra Vranje{a, koji j
postao asistent na FPN-u iako je zavr{ privatni Komunikolo{ki koled` u BanjLuci.
Ipak, najzna~ajniji Dodikov savjetn je, tvrde upu}eni, Zoran Kora}, ~iekonomska umije}a i veze poti~u iz srpsk
jugoslovenskog trgova~kog giganGenexa . U Republici Srpskoj se pojavlju1998. godine, kada je Dodik prvi put posta
premijer i od tada pa do danas stalno je unjega. On je, kako se tvrdi, ministar zDodikove privatne poslove, koje obavlizvan granica Republike Srpske. Kora}tako|er anga ovan na dovo|enju velikinvesticija u RS. Li~no se anga`ovao ndolasku „^eza“ u RS. Njegova uloga je bizna~ajna i u formiranju njema~ko-banjaluke firme Mühlbauer , koja je nezakonidobila poslove vrijedne 104 miliona marka vezane za {tampanje li~nih dokumenaza gra|ane BiH.
Dodik savjetuje Milan Ljepojevi
nekada{nji urednik Euro Blica i auto
knjige “Dodik, ~uvar Srpske”, zatidevedesetogodi{nji Ari Livne, specijalizaslanik Svjetskog jevrejskog kongresa z
prostor biv{e Jugoslavije, koji je ujednoekonomski predstavnik RS-a u Izraelu. N~ini se da Dodik nije uvjeren da }e njegosavjetnici uspjeti izvojevati izbornu pobjdu, pa je za predizbornu kampanjanga`ovao beogradsku agenciju WatcOut . Ova agencija vodila je Da~i}evu kam
panju na posljednjim izborima u Srbijinjene usluge nisu nimalo jeftine. Koliko
beogradski spin doktori pomo}i Dodikvidje}emo vrlo brzo, na predstoje}iizborima…
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
3
MRA^NE STRANE DODIKOVIH SAVJETNIK
U jednoj od depe{a koja je poslana izsarajevske ambasade SAD-a, a koju jeobjavio Wikileaks, Srebrenka Goli} jezahumsko-hercegova~kog vladikuGrigorija, me|u ostalim, okrivila zaDodikov uzavreli nacionalizam, opisuju}iGrigorija kao “opasnog la`ova”.
U depe{ama se posebno analizira uti-
caj Grigorija na politiku u RS-u, napadena novinare i uticaj na mlade sve{tenike.
Vladika Grigorije je opisan kao “iznim-no lukava osoba sa posebnom sposob-no{}u da predvidi doga|aje dalje negove}ina politi~kih lidera u Bosni”. Njegovetendencije su daleko od demokratskih iinkluzivnih, {to zahtijeva pravilan isrda~an, ali ne pretjerano prijateljskipristup. Nagla{ava se da Grigorije nemaproblemati~nu ratnu pro{lost, kaoKa~avenda, i da ima {ire poglede i vezenego Jefrem i drugi u pravoslavnojhijerarhiji.
EKSTREMNI SAVJETI DUHOVNIKA GRIGORIJA
“Vladika Grigorije savjetuje Dodikada bude nacionalista”
JAKecmanovi}a, Cvjete Tanasi} i Slavka Mitrovi}a
DOMINATNIUTICAJ
VLADIKEGRIGORIJA
Vladika Grigorijedugogodi{nji je
Dodikov prijatelj isavjetnik
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 36/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 37/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN
VJE[TA^KO TR@I[TE RAD
OHR U MILJACKI
Doma}ini rade onoliko koliko se od njih tra`i
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 38/68
ekonomski problemi ustvari va`an prioritet
za gra|ane“, ka`e ona.
DIO PROBLEMA
Obja{njavaju}i kakve su dugoro~ne posljedice ovakvih politika me|unarodnihorganizacija, Baker ka`e da je problem utome {to je kreirano tr`i{te rada na kojem jete{ko na}i dobar i siguran posao.“Me|unarodne organizacije nisu uzrokovale
ove probleme same, ali nisu u~inile dovoljno
da ih otklone”, tvrdi i dodaje da pozitivnastrana je u tome {to su „lokalci“ bili umogu}nosti pomo}i svojim porodicamazara|uju}i, ali samo toliko dugo koliko trajeugovor: “Neki analiti~ari tvrde da su
me|unarodne organizacije poremetile tr`i{te
rada u godinama nakon potpisivanja
Dejtonskog sporazuma regrutuju}i
talentovane mlade ljudi koji bi ina~e postali
profesionalci u nekim oblastima. I ima tu
istine, ali moramo se tako|er sjetiti da su
neki od poslova za me|unarodne
organizacije tako|er zahtijevali vrlo
sposobne profesionalnce i oni koji su ih
radili su dobili podr{ku za dalje usavr{a-
vanje. To se ponekada de{avalo, ali nije
ra|eno sistematski u svim sektorima.“
Vje{tine koje su sticali “lokalci” ume|unarodnim organizacijama te{ko da su
primjenjive u `ivotu ili zemljama u kojimanema me|unarodne intervencije. Tako su
postajali oficiri za demokratizaciju, iliasistenti na raznim projektima koji imajusmisla samo unutar sistema me|unarodnihorganizacija, ili razni drugi poslovi za koje
na tr`i{tu rada nema potrebe. Odre|eni brojnjih je dobio ponude da isti posao nastaveraditi u drugim postkonfliktnim zemljama u
svijetu, {to se pojavilo kao jedno rje{enje znovonastalu situaciju, no rje{enje koje odgovaralo samo specifi~noj grupi ljud
No, na kraju je i ovaj faktor doprinio, “a
nije bio jedini uzrok”, stvaranju ekonomskih uslova zbog kojih su ljudi napu{taBiH nakon rata.
Kratkoro~ni ugovori koje su lokaluposlenici dobijali bile su na neki na~inznak da me|unarodne organizacije n`ele da se obave`u na dugoro~nintervenciju u BiH. “Ovo se de{avadijelom zbog politi~kog pritiska na vladzemalja iz kojih su ti stranci dolazili vlade nisu `eljele da se obavezujdugoro~no”, te su se me|unarodnorganizacije pona{ale kao da uskorodlaze, {to je dovelo do nepostojanjdugoro~nih planova.
Baker primje}uje i da u BiH dan postoji skoro pa posebna dru{tvenkategorija koju ~ine lokalni uposlenime|unarodnih organizacija, mada ka`e d
jo{ uvijek nema dovoljno istra`ivanja tome. “Mislim da su uslovi rada koje su o
imali stvorili prili~no druga~ije iskustvo n
tr`i{tu rada. Postoje tako|er vrlo jak
prijateljske veze me|u njima, te mo`emo
tom smislu govoriti o ‘dru{tvenoj grupi’, a
manje sam sigurna da mo`emo govoriti
dru{tvenom identitetu koji bi {irok
zajednica prepoznala kao takav.“
SLOBODN BOSN I 28.8.20138
ME\UNARODNA INTERVENCIJA
Djelovanje me|unarodnih orga-nizacija, tvrdi Baker, koje su u BiH do{lekako bi pomogle stabilizaciju zemlje iizgradnju pravne dr`ave, bilo bi mo`daefikasnije da su radili druga~ije. Time bi,smatra, bio napravljen i odre|eni pritisakna bosanske politi~are da preduzmukonkretne korake ka pobolj{anju socio-ekonomskih uslova za gra|ane. „Zahtjevikoje su imali plenumi ove godinepokazuju koliko malo je ra|eno natome“, tvrdi Baker, ukazuju}i na zahtjevekoji su se odnosili na nelegalnuprivatizaciju, nepotizam u javnimustanovama i druge anomalijebosanskohercegova~ke svakodnevnice.Baker smatra da su me|unarodneorganizacije trebale obezbijediti boljeuslove za obuku lokalnog osoblja.„Naprimjer, NATO prevodioci nisu
trebali brinuti da li }e ostati beznaknada ako budu povrije|eni usaobra}ajnoj nesre}i na poslu. Drugo,kada organizacije smanjuju brojuposlenika, trebale su bolje promislitio tome {ta oni mogu raditi poslije itrebale su imati bolje planove da impomognu da pro|u kroz promjene. Akosu oni o~ekivali da njihove biv{iusposlenici po~nu recimo svojeposlove, da li su im mogli pomo}ipodr{kom ili kapitalom koji im jetrebao? Ponekad su organizacije to iradile, ali ima puno negativnihiskustava. Ovo je bitno, jer zadatak me|unarodne intervencije je bio dastabiliziraju Bosnu, a stabilnost trebada nosi javnost koja je u mogu}nostida si priu{ti pristojan `ivot“, zaklju~ujeCatherine Baker.
IZNEVJERENA MISIJA
Međunarodna zajednica bila biefikasnija da je svojim primjerom
pravila pritisak na bh. političare
MOMO I UZEIRSjedi{te UNHCR-a u UNITIC-u
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 39/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 40/68SLOBODN BOSN I 28.8.20140
DE^KO IZ NA[EG SOKAKA
PRVA LIGA Velibor ^oli}, pisac zakojeg se “otimaju”
izdava~i
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 41/68
Ve} peta knjiga Velibora ^oli}a nafrancuskom jeziku je galimatijaskoji se prote`e kroz 20. stolje}e, aglavni junak je Rom - Azlan, kakofrancuzi izgovaraju Arslan,
“tursko” ime za lava. On prolazi kroznajrazli~itije vrste situacija, svirakraljevima i prosjacima, zavodi `ene, pijealkohol, kuburi s papirima i vodi nas u
jedan istovremeno ~udesni i `alosni svijet,u kojem su prakti~no svi narodi, osim onihnajve}ih, “sitan kusur”.
RAT JE LJUDSKA SUDBINA
Najzna~ajniji francuski izdava~
Gallimard objavio je na \urdevdan va{u
knjigu
Ederlezi
, “put kroz 20. stolje}e”,
pri~u o romskom orkestru, virtuozima,
pijanicama, zavodnicima... Znaju}i Va{
prethodni opus, umjetni~ke i ljudske
afinitete, to nije jo{ jedna pri~a o
“Ciganima koji lete u nebo”, nekakav
magijski eskapizam i podila`enje publici,
kojim se nudi model la`ne slobode, nego
studiozno djelo koje obuhvata cijelu jednu
povijest: od odvo|enja Roma u
koncentracijske logore 1943., do posljed-
njeg rata 1993. godine. Koliko je vremena i
istra`ivanja trebalo da nastane
Ederlezi
?
Podnaslov romana je - comédie pessimiste, pesimisti~ka komedija. Krenuosam od klasi~nih ‘gr~kih’ obrazaca, dakle
komedije, a potom uzeo zbilju, stvarneljude i napravio nekakvu vrstu metafore o‘strancu’, o onom drugom koji nije odavde,koji nam smeta... Po{to je u literaturi svemogu}e, a i red bi bio da se povijesne~injenice u jednome romanu ne
provjeravaju, odgovornost je pisca, a pogotovo romanopisca, da nam predstavi‘logi~nu fikciju’, malo umotvorinu a
bogumi, {to bi rekli Montenegrini, malovi{e rukotvorinu. Ina~e, normalna distancaod knjige do knjige je za mene tri godine, idok je ovaj novi roman jo{ svje` , ja ve}
po~injem prikupljati gra|u za novu knjigu. Najavio sam je kod Gallimarda za 2017.godinu. Sve ostalo je mo`da, ponavljammo`da, talenat, no presu|uju sigurnodisciplina i svakodnevni rad. Antonio Lobo
Antunes, genijalni portugalski lu|ak, jednom zgodom mi je rekao: “Hvale ga
kao romanopisca a on jadan vjerovatno
nema ~ak ni hem oroide.”
Rat i ratovi su ostali gotovo
opsesivna tema Va{ih djela, ali redovito na
crnohumornom fonu. ^ini se da ne volite
patetiku i epske uzlete. Ederlezi po~inje
citatom Jerzyja Leca:
“Ne predajite se
nikada o~aju mo`e vas iznevjeriti ili
prevariti.”
Nisam nekakav teoreti~ar, no ponekadmi se u~ini da su ratovi stari koliko iknji`evnost. Od svih na{ih svetih knjiga,
preko Homera pa sve do Tolstoja. Rat jena{a, tako ljudska sudbina. Naravno, nijeisto biti ro|en u Zürichu ili u Modri~i, na
Saint-Germain-des-Prés ili u Ruandi... R je na{ kri`, htjeli mi to ili ne, koji nosimo nna{e male Golgote, on nas odre|uje, zbonjega smo tu gdje jesmo, htjeli mi to ili nena{u generaciju sigurno, a vrlo vjerojatno
jo{ koju slijede}u... Knji`evnost immnogo vi{e od sedam smrtnih grijehovTri prva po meni su - ‘brbljanje’ u pisanj
patetika i dijeljenje lekcija, moraliziranj Ne ide, ne mo`e. Pogre{no je pisca, ka`Marquez, smatrati intelektualcem, on
prije svega emotivac.
Neki vas uspore|uju sa Aleksandro
Hemonom, ne samo zbog toga {to s
promijenili jezik pisanja, ve} i zbog tog
{to ste obojica na{li kôd na drugom jezik
engleskom ili francuskom. To zna~i da
tamo{nje knji`evnosti ugradite istan~a
bosanski smisao za humor i autoironij
Tako je ve} od Va{e prve “francuske
knjige Bosanci, objavljene 1993. godin
Kako Francuzi stoje s humorom
samoironijom? Jesu li im smije{ni Va
likovi, recimo “bosanski Münchausen”, {
bi mi rekli veliki lavord`ija Niko
Barbari}, koji poput crvene niti povezu
pri~e u
Sarajevskom omnibusu
?
Naravno da razumiju. Fala Bogu da slatko nasmiju na mojim ~itanjima, nznaju}i, naravno, da }e ve} slijede}stranica biti tragi~na i “te{ka”... Pravkomedija koristi arhetipske, univerzalnobrasce. A ta metafizi~ka bliskost tragi~noi komi~nog je, ~ini mi se, na{ specijalitet,kad ka`em na{ ne mislim na Zagorce i
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
SJE]ANJE JE ODGOVORAN PROCE
Francuska kuturna javnost i publika puni su hvale za «Ederlezi», novi romanbosanskohercegovačkog pisca VELIBORA ČOLIĆA (Odžak, 1964.), autora koji je
nakon života predratnog rockera, pisca u nastajanju i prevodioca, s jednomtorbom otišao u Francusku a danas je nezaobilazna referenca u tamošnjoj
literarnoj produkciji; s našim saradnikom Čolić je razgovarao o poziciji pisca,
nostalgiji, CESARIJI EVORI, LJILJANI PETROVIĆ BUTTLER, Evropi,Romima, Bosni, crnom humoru...
FRANCUSKA KNJIŽEVNAZVIJEZDA IZ ODŽAKA
Da me nisu protjerali iz Modri~e, Od`aka, Bosne, mogao
sam biti zafrkan basista, kao Burdu{ ili Charlie Mingus ..
V E L I B O R ^ O L I ]
Razgovarao: AHMED BURI]
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 42/68
[umadince, nego ba{ na nas Bosance. Kakoi otkud ne znam, mo`da tu ima i pokojaslavenska vertikala, ^esi, Poljaci... To kodmene ide prirodno - prona}i onu iskru, onajgest, onu ljudskost, koja mo`e sve, ~ak ismrt, ~ak i rat, svesti na komediju. Ne
burlesku, burleska je ~esto ismijavanje,nego na na{u sasvim ljudsku komediju.
JEAN, PAUL I SARTRE
Ovo nije prva knjiga Velibora ^oli}a
na francuskom, ali sasvim sigurno jeste
najve}i izazov: stereotipi o jeziku “na
kojem ~ovjek `ivi i sanja” ~ini se,
definitivno, uzmi~u pred ~injenicom da
`ivot odre|uje jezik na kojem neko pi{e. S
nama Bosancima i Hercegovcima je stvar
unekoliko “te`a”, jer je prisilno
raseljavanje donijelo i jednu vrstu izbora iz
nu`de: kako je bilo prihvatiti francuski kao
jezik pisanja s obzirom da je francuski,
sude}i po knji`evnom uspjehu, prihvatio
Vas s prili~nim odu{evljenjem. Ili se to
samo s distance ~ini?
^esto, u {ali, ka`em da sam pri dolasku uFrancusku znao tri rije~i njihovoga jezika:Jean, Paul i Sartre. Razlika izme|u nas
protjeranih i onih biv{ih jugo gastarbajtera je{to smo mi u egzil ponijeli knjige, stvarne ione pro~itane, oni nisu. [to su oni dolaziliku}i za Bo`i}e i Nove godine, a mi nismo. [tooni nisu vidjeli ono ~ega smo mi bili svjedoci.[to je na{ Jugovi} dobijao radnu vizu a ja
politi~ki azil/egzil. Poslije se sam `ivot pobrine. Mo`da i luda ambicija ({to da ne,treba i toga u ovome zaludnome zanatu) da seide tamo gdje nitko nije - ispri~ati ‘na{u’ pri~una francuskome jeziku. Ina~e, za nas Slavenefrancuski jezik je zahtjevna stvarka. Drugalogika, druga sintaksa, druga tradicija
pripovijedanja. Mora se sve, svo vrijeme,
prilikom pisanja promi{ljati na francuskome.
Ako izgubim nit i po~nem razmi{ljati nna{emu jeziku, onda tu dolazi do jezi~k{izofrenije i od teksta nema ni{ta. I, eto tak
pi{em peti roman na ‘pozajmljenom’ jezikuosje}am se lijepo. Pribli`avam se snu svakonormalnog pisca koji ne `eli biti ni minista
ni predsjednik, ni otac nacije nego sam pisac. Napi{em, ljudi to objave u jednlijepoj i velikoj, po mnogima najve}izdava~koj ku}i, neki drugi ljudi to ~itajukud }e{ ve}e sre}e, mira i “blagostanja”.
Jo{ od sredine osamdesetih jedna o
Va{ih omiljenih tema bila je i osta
muzika: pisali ste o jazzu u Dernier
Nouvelles d´Asace
, Va{ roman
Perdid
fikcionalizirana je biografija Ben
Webstera, saksofonista koji je svirao s
svjetskim velemajstorima, najvi{e
Dukeom Ellingtonom. Glavni junak i ov
knjige je muzi~ar. Otkud takva blizin
SLOBODN BOSN I 28.8.20142
DE^KO IZ NA[EG SOKAKA
PATETIKA I “BRBLJANJE” U PISANJU:Književnost ima mnogo više od sedam smrtnih grijehova. Tri prva po meni su -‘brbljanje’ u pisanju, patetika i dijeljenje lekcija, moraliziranje. Ne ide, ne može.
Pogrešno je pisca, kaže Marquez, smatrati intelektualcem, on je prije svega emotivac
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 43/68
muzike i fascinacija njome? Da li biste, da
niste pisac - pitanje je malo banalno, ali se
mora izre}i - bili muzi~ar, i koji?
Blisko je to. Glazba i pisanje su,takore}i, prvi ro|aci. Ako pazimo, a ja ugranicama moga talenta uvijek pazim, naritam i na dah, na du`inu i formu, onda na{rukopis postaje muzikalan... Milan
Kundera u svome maestralnom eseju
L’Art du roman, poredinajve}e romane sasimfonijama. Ve} skorodeceniju i pol moje prste po‘klavijaturi’ vodi John
Coltrane. Iz moga novinar-skoga zanata, kada sam
pisao o jazzu, pamtim jednure~enicu Archie Sheppa:“Jedna nota manje u svirci
je profesionalna gre{ka.
Jedna nota vi{e to je ve}
gre{ka u ukusu.”
A da je bilo pameti u mla|im
danima kao {to nije, mogao je to biti - kontrabas. Alionako moma~ki, kaoBurdu{ ili Charles Mingus.
LJILJA I CESARIA
- SESTRE
Joseph Roth, veliki
pisac njema~kog govornog
podru~ja, a na kraju, poput
Vas, francuski rezident
jednom je napisao: pola
`ivota jednog Jevreja pro|e
u sre|ivanju papira. Jeste li
Vi u tom smislu sli~ni va{im junacima, i u
kojoj smo mjeri svi mi zapravo traga~i za
nekakvim papirima koji bi nam garantira
sigurnost, iako u svijetu kakav je dana
prave sigurnosti - nema. Jesmo li svi m
zapravo Romi, ili Jevreji, ugro`ene vrst
plahi, uznemireni, protjerivanje
umor e)ne lutalice?
^ini mi se da smo mi vi{ak, kusur, sitn para, u ovoj novoj Europi. Onaj klempa|ak u zadnjoj klupi koga svi u razredzezaju. “Zverka ludila”, kako primje}u
\oka Bala{evi}, se probudila i ubila nazemlju. Trebalo mi je punih deset godina dse ‘vratim’ u domovinu, Bosnu. I ni{ta nije desilo. Ljut sam na samoga sebe, akao da sam hodao u Tokiju ili Oslu. Ne{
je puklo, “iscurio virus boje neba”, kako pjevao onaj drugi, ne ovaj dana{nji, Johnn
[tuli}. Pojavili su se samo neki okusimirisi, kasno ljeto u Posavini od kojeg
pomodre {ljivici i ni{ta... Dakle jesam@idov sam i Ciganin sam, i Primo Le
sam, i [aban Bajramovi}, i druk~iji sam~udniji sam, i stranac sam, pe~albar
Jedno vrijeme sam morao, sada ne, sada `elim, a i da ne `elim tako mi je. N predstavljam nikoga, tako da imam pun pravo tra`iti da me nitko ne predstavljEgzil ili ne to je najbolja, i jedina mogu}
pozicija za pisca. [ta u Va{oj glavi i du{i povezu
sevdalinke, truba~e, violin
klezmer, jazz, rock..., {ta je on
{to Vas u krajnjem pokre}e
Nedavno sam pitao jedno
“muzi~kog” pisca {ta je najve}
muzika, a on mi lakons
odgovorio - “ti{ina”. [ta je on
{to svira u Va{oj intimi, pa
ti{ini?
To je ona reklama, ina~izvrsne, njema~ke diskografskku}e ECM: Jazz - najljep{i zvuodmah poslije ti{ine. Ni{ta nitanje, nesigurnije, od `anrova glazbi. I ni{ta nije ljep{e negotkriti da su Ljiljana Butler
Cesaria Evora sestre. Da i u NeOrleansu imaju orkestre z‘sahrane i svadbe’, ili da je crna~ktuga, blues dakle, pomalo i natuga. Ili da je Miladin [obi} (nageneracija se sje}a) bio, ne znajuni sam, francuski {ansonjer. Sve to, za mene, jedan emotivni sklo
jedan feeling , i onda mi tu polakgradimo svoj mali glazbe
Panthéon... 28.8.2014. I SLOBODN BOSN
4
SJE]ANJE JE ODGOVORAN PROCE
Danilo Ki{, jo{ jedan knji`evnik koji je`ivio u Parizu, jednom je napisao: “... ne
bolujem od nostalgije.” Koje Vam se slike,i da li uop}e, javljaju iz zavi~aja i javi li seona melanholija koja “sporo prolazi, ate{ko se lije~i” ?
Kao i ve}inu, valjda normalnih, ljudi imene povremeno spopadne nostalgija. Nijeto smrtonosna bolest, to se ne le~i mlekom ,opet Bala{evi}, to `ene koje `ive s nama nerazumiju, to je drugim ljudima ~udno - no sgodinama ~ovjek to uredi da bude manje’bolno’. Ovdje u susjedstvu, u ovom momgradi}u na Atlantskom oceanu, `ivi jedanargentinski slikar, iz poznate obiteljiCedron, veliki majstori tanga, pa kad nas’ufati’ na|emo se i ’lije~imo’ se do jutra. Odrodne grude, nakon ovih par decenija, ostao
mi je jedan nesre|en katalog lica, malosre|eniji katalog doga|aja i ~itava jedna
kupusara telefonskih brojeva koji vi{e neva`e. ^uvam, djetinje blesavo, jednu torbu,takozvanu {umarsku, nije ~ak ni od praveko`e, s kojom sam do{ao ovdje, uFrancusku. Pro{la je ta, kod nas u Posavinibi rekli - skajena, torba za mnoge stanove iku}e, pari{ke podrume i knji`evne salone,ljubavna ushi}enja i brodolome. I takovu~emo se od Pariza do Rija, odzagubljenih sela u Provansi gdje prave vinaza bogove do melankoni~nih tragovaSrednje Europe. Kad me upitaju {to tonosim, }utim. Kako da im ka`em, ne bisigurno shvatili, da mi se ponekad u~ini daiz nje sija na{a dobra, topla, ju`nazvijezda...
TOPLA, JU@NA ZVIJEZDA
Od rodne grude ostao mi je jedannesređen katalog lica
TRI VLASTITE IMENICE IZ FRANCUSKOG:Često, u šali, kažem da sam pri dolaskuu Francusku znao tri riječi njihovoga jezika:Jean, Paul i Sartre
S CIGARETOM NISI SAMVelibor ^oli} pi{e i razmi{lja i
na francuskom jeziku
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 44/68
Fondacija za za{titu historijskognaslije|a u januaru ove godinezapo~ela je veliki projekatdigitalizacije kulturno-historijskognaslije|a Bosne i Hercegovine.
Zahvaljuju}i donaciji najsavremenijenamjenske tehnike i softvera, digitalizirat}e se arhivska gra|a Nacionalne iuniverzitetske biblioteke BiH, Historijskogmuzeja BiH i dnevnog lista Oslobo|enje .Po~etkom 2011. godine, osniva~ Fondacijedr. James Lyon, vi{i nau~ni saradnik naUniverzitetu u Grazu i profesor naAmeri~kom univerzitetu u Pri{tini,nadgledao je trogodi{nji projekatdigitalizacije u bosanskohercegova~kimarhivima koji uklju~uje rijetka iluminiranaJevan|elja iz 14. vijeka, sultanske firmaneiz otomanskog perioda, zapise izhabsbur{kog i perioda KraljevineJugoslavije, te rijetke rukopise na
bosan~ici.
PO VRHUNSKIM STANDARDIMA
Koriste}i znanja i kontakte ste~enetokom ovog projekta, dr. Lyon je zajedno snekoliko svojih prijatelja odlu~io osnovati
Fondaciju za za{titu historijskog naslije|a(FPHH) sa ciljem da projekat digitalizacijearhivskih materijala, koji je prvobitnoobuhvatao samo arhiv Nacionalne iuniverzitetske biblioteke, bude pro{iren i nadruge bh. institucije. Pored dr. Lyona,osniva~i Fondacije su novinar i istori~ar
Chris Bennett, fotograf Jim Marshall i dr.Valery Perry.
„Fondaciju su osnovali prijatelji Bosne i
Hercegovine, stranci koji ve} dugo `ive u
BiH. @eljeli smo pro{iriti projekat
digitalizacije od NUB-a i na druge kulturne
institucije u dr`avi koje su trenutno u
bud`etskoj ‘blokadi‘, a za po~etak su to,
pored NUB-a, Historijski muzej i list
Oslobo|enje
, koje smo uklju~ili u program
od avgusta. Mo`da }e neko postaviti pitan
za{to Oslobo|enje, pa najbolje je da odma
objasnim: ne zbog politi~kih razloga, neg
zato {to je
Oslobo|enje
zaista bi
institucija u biv{oj Jugoslaviji, a ima
poseban zna~aj iz vremena opsad
Sarajeva“, ka`e za Slobodnu Bosnu dJames Lyon.
Projekat digitalizacije realizira se saradnji sa organizacijom FamilySearch
SLOBODN BOSN I 28.8.20144
HISTORIJSKO NASLIJE\E
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Fondacija za zaštitu historijskog naslijeđa čiji je osnivač dr. JAMES LYON, višinaučni saradnik na Univerzitetu u Grazu i profesor na Američkom univerzitetu u
Prištini, pokrenula je projekat digitalizacije arhiva NUB-a BiH, Historijskogmuzeja BiH i dnevnog lista „Oslobođenje“; za naš magazin dr. Lyon govori o ovom
iznimno važnom projektu koji bi se narednih godina trebao proširiti i na druge
institucije u Bosni i Hercegovini
KRVNA SLIKABOSANSKE POVIJESTI
Riznica koja postoji u dr`avnim institucijama kulture jeod vitalnog nacionalnog interesa za sve narode na
podru~ju BiH
TROGODI[NJI PROJEKAT DIGITALNOG ARHIVIRANJA Ne smijemo dozvoliti dalje propadanje vrijedne arhivske gra|e, ka`e Chris Bennett
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 45/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN 4
DIGITALIZACIJA BH. ARHIV
DOKUMENTI IZ NUB-aBrojni volonteri i uposleniciBiblioteke rade na digitalizacijiu tri smjene, po 12 sati dnevno
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 46/68
Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, koja je jedan od najve}ih svjetskih autoriteta uoblasti geneologije. Ova organizacija jeFondaciji besplatno ustupila na kori{tenjenajsavremeniju opremu za digitalizaciju na
period od tri godine.„To je vrhunska namjenska oprema za
snimanje dokumenata i arhivske gra|e -
foto-aparat visoke rezolucije, specijalna
optika, softwear za fotografisanje i drugi
dijelovi opreme koji bilje`e digitalne
snimke najvi{e mogu}e rezolucije, velikom
brzinom slikanja, vjerodostojnijim bojama i
jednakosti svjetla, a po znatno vi{im
standardima od drugih poznatih metoda“,obja{njava dr. Lyon. „Iz
FamilySearcha
su
nam poslali i svoje stru~njake koji su
obu~ili ljude ovdje da rade sa tom
opremom. Ina~e, to je organizacija koja
radi u okviru Mormonske crkve i postoje
vi{e od stotinu godina. Osnovani su 1894.
kao neprofitna volonterska organizacija, a u
svojoj evidenciji imaju vi{e od tri milijarde
imena iz mati~nih knjiga i vi{e od deset
hiljada arhiva {irom svijeta, koje su snimali
u preko stotinu zemalja.“
U saradnji sa Digitalreadingroom.org
Fondacija je kreirala i jedinstvenosoftversko rje{enje za Nacionalnu i
univerzitetsku biblioteku koje omogu}avonline pristup digitalizovanim materijalim
SLOBODN BOSN I 28.8.20146
HISTORIJSKO NASLIJE\E
Politi~ke elite prema kulturno-historijskom blagu BiH odnose se
nemarno, a u proteklih 100 godina ovagra|a se sistematski uni{tavala, smatraJames Lyon. Me|utim, nisu samopoliti~ari krivci za propast institucijakulture - tome su umnogome doprinijeli ipojedini uposlenici i ~lanovi menad`mentatih institucija, ponajvi{e svojim letargi~nimstavom i o~ekivanjem da neka „vi{a sila“rije{i sve njihove probleme.
„Moram priznati da me je prili~noneugodno iznenadio stav pojedinihuposlenika Nacionalne i univerzitetskebiblioteke. Nisu napisali nijednu rije~ oprojektu digitalizacije na njihovoj web
stranici, hvale se u medijima kako suoni pokrenuli ovaj projekat, a to
naprosto nije ta~no - projekat jepokrenula na{a Fondacija“, ka`e JamesLyon. „Imali smo dosta barijera iopstrukcija kada smo po~injalisaradnju s njima, pa su ~ak pojedinciizgovarali i onu ’~uvenu’ re~enicu: ’Ja nemam ni{ta od toga.’ Ali zato su nadan kada smo organizovalikonferenciju za medije pohrili predkamere da svojataju na{e ideje. Na{idonatori nisu nimalo zadovoljni takvimstavom i naravno da dovode u pitanjeda li je NUB, kao na{ partner, ozbiljanu svemu {to radimo.“
NEOBJA[NJIV STAV POJEDINACA U NUB-u
Neki su izgovarali čuvenu rečenicu:„Ja nemam ništa od toga“
DUGOTRAJAN PROCES RESTAURACIJEZbog starijih dokumenata i knjiga koje su u lo{emstanju digitalizacija arhiva NUB-a BiH mogla bipotrajati nekoliko godina
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 47/68
u punoj rezoluciji uz kori{tenje tehnologijesli~ne onoj koju koristi Google Earth. Sve
snimljene slike }e biti dostupne putemCOBISS baze podataka, standardne platforme koju koriste biblioteke regiona.Slike }e biti vlasni{tvu institucija samogu}no{}u pristupa akademskoj javnosti iistra`iva~ima. Organizacija Digitalreading- room.org }e besplatno raditi hosting svih
podataka na svom serveru te omogu}iti Nacionalnoj biblioteci da vr{i elektronskunaplatu za ~lanske kartice, odnosno za
pristup toj bazi podataka preko interneta.Brojni volonteri rade na digitalizaciji u
tri smjene, po dvanaest sati dnevno.„Imamo ljude raznih profila - od lokalnih
poslovnih ljudi, preko studenata, do
stranaca koji rade u me|unarodnim
organizacijama u BiH. Svi su se zaista rado
uklju~ili u ovaj projekat kada su vidjeli da
}e njihova pomo} biti od dugoro~ne koristi
za zemlju. Sretni smo {to su ~ak i u vrijeme
Sarajevo Film Festivala mnogi strani
mediji, poput
Reutersa
,
Chicago Tribunea
,
Glasa Amerike i drugih, izvje{tavali o
ovome {to radimo i ~ak smo bili ve}a vijest
od Festivala, {to je sjajno“, kroz smijehgovori Lyon.
OPREMA, ZNANJE, DOBRA VOLJA
Proces digitalizacije arhiva pomenutetri institucije mogao bi potrajati narednihnekoliko godina, dodaje na{ sagovornik.„Kod digitalizacije se rokovi nikada ne
mogu precizno utvrditi zato {to nikad ne
znate na {ta }ete ‘nabasati’. Prema nekim
na{im okvirnim procjenama, digitalizacija
arhive
Oslobo|enja
mogla bi biti zavr{ena
za osam mjeseci do godinu dana, a isti
proces u Biblioteci mogao bi potrajati i
nekoliko godina. U NUB-u ni sami ne znaju
{ta sve imaju, dijelom zbog rata i
premje{tanja arhive iz Vije}nice, kao i
~injenice da se od 1992. do danas niko nije
bavio sveobuhvatnom katalogizacijom
bibliote~kih materijala. Tako se dogodi da i
uposlenici ponekad prona|u stvari koje su i
za njih iznena|enje“, ka`e dr. Lyon idodaje: „Ima stvarno puno materijala za
obraditi, a dosta toga zavisi i od gra|e o
kojoj je rije~. Ako je u pitanju, recimo, neki
~asopis ili novine koje su dobro ukori~ene,
onda operater mo`e napraviti izme|u 300 i
400 snimaka na sat, a ako je u pitanju neki
stari dokument koji je u jako lo{em stanju,
ponekad je potrebno i 15 do 20 minuta
samo da se pripremi jedna stranica. Sada
}emo iskoristiti ovu opremu koju imamo i
koja nam je na raspolaganju tri godine, a
dugoro~ni cilj je da nabavimo jo{ opreme i
da uklju~imo u ovaj projekat i druge
institucije u BiH.“
Jedan od temeljnih principa organi-zacije Fondacije je rad na osnovu
donacija, ali ne nov~anih, nego u smislu dljudi doniraju svoje vrijeme, opremznanje i dobru volju, isti~e James Lyo„Prona{li smo ljude koji su svojim rukam
i svojim materijalom renovirali cijeli jeda
prostor u NUB-u u kojem se rad
digitalizacija. Na na{oj web strani
mo`ete vidjeti spisak donatora, koji
veoma neobi~an - nema institucija
velikih firmi, imamo samo na{ osniva~
kapital i htjeli smo raditi s ‘obi~nim
ljudima, jer ovo je ipak projekat koji s
ti~e svakog Bosanca i Hercegovca, be
obzira na vjeroispovijest. Poznato je da s
jo{ Austrijanci za vrijeme njihov
vladavine poslali svoje stru~njake n
terene po cijeloj BiH kako bi sakupi
najva`nije dokumente i gra|u svih narod
na ovim prostorima. Sa NUB-om smo ve
digitalizovali jedan va`an dio periodi~no
fonda iz vremena Habsbur{ke Monarhije
A s obzirom da predizborna kampanjaBosni i Hercegovini ve} uveliko traje, Fondaciji nagla{avaju da politiku
politi~are „nastoje izbjegavati kolikmogu“. „Na`alost, ~injenica je da neki lju
`ele iskoristiti ovaj projekat za promoci
njihovih politi~kih stranaka. Mi do sad
nismo imali nikakvu podr{ku ni od jedn
stranke, a namjeravamo da tako i ostan
Ponavljam, riznica koja postoji u dr`avni
institucijama kulture je od vitalno
nacionalnog interesa za svaki narod n
podru~ju BiH. To je krvna slika pro{losti
istorije Bosne i Hercegovine i ti dokumen
moraju biti sa~uvani na adekvatan na~i
Svaka slika, stranica koju snimimo z
digitalni arhiv mo}i }e se uve}ati n
veli~inu billboarda, a da pri tome nimalo n
izgubi na rezoluciji. ^ak se mogu vidjeti
stvari koje nisu vidljive golim okom
zaklju~uje dr. James Lyon.
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
DIGITALIZACIJA BH. ARHIV
PRIJATELJI BiH I OSNIVA^I FONDACIJEJim Marshall, Chris Bennett i Valery Perry
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 48/68
“Zemlja tvrda, a nebo visoko” („Theland is hard and the Sky is High“),dokumentarni film novinara Philipea
Depreza, Ericha Ratthfeldera i Amele
Maldo{evi} o de{avanjima u ratnomPrijedoru, premijerno je prikazan naSarajevo Film Festivalu . U filmu se mogu~uti ispovijesti Bo{njaka, koji su u toku ratau BiH 1992.-1995. godine pre`ivjelistrahote u prijedorskim logorima i `enekoje su bile `rtve silovanja, ali i mladihaktivista Srba koji probijaju zid {utnje oratnim de{avanjima u Prijedoru.
Philipe Deprez, jedan od autora filma,ka`e da je cilj snimanja ovog filma bio dase skrene pa`nja na strahovita ratnade{avanja u Prijedoru o kojima se umedijima, naro~ito onim iz RepublikeSrpske, malo govori.
DVA KRUGA PAKLA
“Prijedor je grad koji `ivu u strahu.
Kada smo krenuli sa snimanjem, nai{li smona ogroman zid {utnje i negiranje svegaonog {to se desilo tokom rata u ovomgradu. Film smo snimali skoro dvije godinei tokom snimanja upoznali smo punomladih Srba aktivista koji se bore protiv togzida {utnje. Sr|an Puhalo, poznati
banjalu~ki psiholog, u filmu izme|uostalog ka`e da se ne mo`e od obi~nihgra|ana o~ekivati da pri~aju istinu ostrahotama u Prijedoru kada se ona negira uRS-u na najvi{em nivou. Negira jegradona~elnik Prijedora Marko Pavi}, kao isam predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Zapravo, aktuelna prijedorska vlast nemanikakve moralne dileme oko svega onog {tose desilo, oni guranjem pri~e o ekonomiji
poku{avaju da zata{kaju ili pre{utedoga|aje iz rata. Upravo anga`man mladihaktivista koji se bore protiv toga daje nadu
SLOBODN BOSN I 28.8.20148
ISTINA I POMIRENJE U PRIJEDORU
Pi{e: MIRHA DEDI]
Dokumentarni film “ZEMLJA TVRDA, A NEBO VISOKO”, premijerno prikazan naSFF-u, predstavlja svjedočanstvo o monstruoznim zločinima koji su počinjeni nad
nesrpskim stanovništvom u Prijedoru; o filmu za naš list govore PHILIPE DEPREZ, jedan od autora ovog filma, i FIKRET ALIĆ, najpoznatiji prijedorski logoraš
KAKO PRESKOČITI ZID ŠUTNJE
Philipe Deprez: “Kada smo krenuli sa snimanjemnai{li smo na negiranje svega onog {to se desilo
tokom rata u ovom gradu“
NAJPOZNATIJIPRIJEDORSKI LOGORA[Potresno svjedo~enje FikretaAli}a “logora{a iza `ice”
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 49/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 50/68
Ufilmu K ristijana Mili}a Broj 55 nema nijednog `enskog lika. „To
je ratni, akcijski film. Znam da je
za publiku mo`da atraktivnije ako
su tu i `enski likovi, pa se usput
‘rodi’ i neka ljubavna pri~a, ali ovo nije
takva vrsta filma“, obja{njava Mili}.
Apsolutni pobjednik ovogodi{njeg Pula Film Festivala sa osam osvojenih Zlatniharena uklju~uju}i glavnu nagradu, Veliku zlatnu arenu za najbolji film, te priznanje zanajbolju re`iju, Broj 55 donio je mnogotoga novog u hrvatskoj kinematografiji, alii u filmskoj produkciji generalno na
prostoru biv{e Jugoslavije. Prije sedamgodina, Kristijan Mili} tako|er jetrijumfovao na pulskom Festivalu (i tada jeosvojio jednak broj Arena kao i ove godine)sa svojim dugometra`nim prvijencem @ivi i mrtvi , ra|enom po istoimenom romanu
pisca Josipa Mlaki}a. Pri~a o {estorici bojovnika HVO-a koji poku{avaju da se probiju do svojih formacija nagovijestila jeda je reditelj Mili} u `anrovskom smislu
jako naklonjen ratnom filmu, ali tako|er ineko ko veoma dobro ‘barata’ kamerom,svjetlom i posebnim efektima sa ciljem dakod gledalaca izazove dojam kao dagledaju dokumentarni, a ne igrani film.Sli~no je i sa Brojem 55 .
DOKUMENTARNI EFEKAT
„Prvi hrvatski ratni akcioni film“, kakosu ga okarakterizirali kriti~ari, snimljen je
prema istinitoj pri~i o hrvatskim vojnicimakoji su u septembru 1991. godine upali uzasjedu srpske vojske u selu Kusonje u
blizini Pakraca u Slavoniji. Nakon {to su seuspjeli domo}i jedne napu{tene seoskeku}e, njihov otpor udru`enim snagama
Karad`i}evih Srba, JNA i srpskih specija-laca trajao je gotovo 24 sata, a paralelno ufilmu pratimo napore njihovih suboraca daih izvuku iz okru`enja.
„@eljeli smo da postignemo taj
dokumentarni efekat upravo zato jer je film
sniman prema istinitim doga|ajima, a kada
radite film prema nekoj pri~i koja se
stvarno dogodila, onda je i odgovornost
ve}a“, ka`e Mili}. „S druge strane, iako je
film inspiriran istinitim doga|ajem, nitko
ne zna {to se to~no doga|alo u toj ku}i na
broju 55 u kojoj su hrvatski vojnici dr`ani u
opsadi. Scenarista Ivan Pavli~i} imao je
jako nezahvalan zadatak jer je dobar dio
toga jednostavno morao izmisliti, a opet se
dr`ati nekih osnovnih klju~nih elemenata
stvarne pri~e. Neke smo ~injenice odlu~ili
prilagoditi, a neke ~ak potpuno promije-
niti.“
Mili} je re`iser koji voli krupne kadrovei obilato koristi svjetlosne i zvu~ne efekte(za taj dio posla bili su zadu`eni Branko
Repalust i K ristijan Mr{i}), ali ako ste
preosjetljivi na zvukove, od ovog filmamogla bi vas bukvalno zaboljeti glava.Vojnici sukobljenih strana su gotovo odsamog po~etka u unakrsnoj paljbi, pa vamse u jednom trenutku po~inje ~initi da secijeli film sveo na „rafalanje“, granate,zolje i krv do koljena. O tome koliko je
pa`nje reditelj poklonio efektima govori i podatak da je tokom snimanja filma potro{eno ~ak dvanaest hiljada komadastreljiva razli~itih kalibara, deset kilograma
baruta i pet hiljada specijalnih kuglica kojesu bile napunjene raznim vrstama pra{ine.U mnogim scenama osjeti se uticaj Johna
Carpentera, a Mili}u se mora priznati daveoma dobro zna kako izazvati „jezu“ inapetost kod publike.
„U po~etku nisam smatrao Carpentera
nekim osobito va`nim redateljem, no
Pavli~i} me natjerao da malo pa`ljivije
pogledam njegove filmove. Mi se znam
jo{ s Akademije i upravo zato su dru`enja
takvom okru`enju korisna: netko va
upozori da ono {to ste samo usput pro{
obradite malo pa`ljivije. Naravno da s
Policijska stanica
i
No} vje{tic
nezaobilazni kada je Carpenter u pitanju, n
meni su posebno dragi Knez tame i
raljama ludila
“, ka`e Kristijan Mili}.U produkcijskom smislu, Broj 55
svakako bio jedan od najve}ih izazova hrvatskoj kinematografiji. Premda izme|u njegovog prvog i drugog film
pro{lo punih sedam godina, Kristijan Milse ne `ali - u me|uvremenu je radio brojndruge televizijske projekte, od sapunica d
SLOBODN BOSN I 28.8.20150
OD PULE DO SARAJEVA
Pi{e: MAJA RADEVI]
U novom programu „Pretpremijere“ 20. SARAJEVOFILM FESTIVALA prikazani su filmovi „SPOMENIKMAJKLU DŽEKSONU“ i „BROJ 55“ nagrađivanih
reditelja DARKA LUNGULOVA i KRISTIJANA MILIĆA;srbijanska crna komedija i hrvatska ratna akcija, obje
inspirisane stvarnim događajima, najgledanija suostvarenja iz recentne produkcije susjednih država
HRVATSKI CARPENTER
I SRPSKI JACKSON
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 51/68
reklama, a Broj 55 izda{no je finansiralaHrvatska radio-televizija sa bud`etom od
blizu sedam miliona kuna. Nezvani~no,
planira se i serijal od {est cjelove~ernjihepizoda o doga|ajima iz Domovinskog ratau Mili}evoj re`iji, ali o tom — potom...
Drugi film koji je sarajevska publikaimala priliku vidjeti u okviru novog
programa Pretpremijere na 20. Sarajevo Film Festivalu je Spomenik Majklu D`eksonu srbijanskog scenariste i rediteljaDarka Lungulova, koji je pa`nju privukaodugometra`nim prvijencem Tamo i ovde iz2009. godine, vi{estruko nagra|ivanomdramom koja je premijeru imala na~uvenom njujor{kom Tribeca FilmFestivalu . Spomenik Majklu D`eksonu je
crna komedija sa Borisom Milivojevi}em,
Nata{om Tapu{kovi} i Dragano
Bjelogrli}em u glavnim ulogama. PriSarajeva, film je tako|er prikazan u Puli,
svjetsku premijeru imao je ove godine Karlovym Varyma u selekciji East of thWest (Isto~no od Zapada ).
METAFORA BEZNA\A
Spomenik Majklu D`eksonu pri~a je stanovnicima malog, umiru}eg grada Srbiji koji jedva pre`ivljavaju, zaboravljeod svih u posttranzicijskom dru{tvu. Glav
junak, vje~iti sanjar Marko (glumi ga BorMilivojevi}) jednog dana dolazi na ideju dse u centru grada podigne spomenik kralj
popa Majklu D`eksonu, koji bi postavelika turisti~ka atrakcija i spasio grad o
potpune propasti... Majkl D`ekson met
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
KRISTIJAN MILI] I DARKO LUNGULO
Filmovi Lungulova i Mili}a, koji se tek trebaju po~etiprikazivati u na{im kinima, trenutno imaju najve}i
potencijal da ostvare profit na box officeu
NEKI NOVI HEROJISpomenik Majklu D`eksonu je komi~na, ali ikriti~ka slika savremenog, „demokratskog“postjugoslovenskog dru{tva, mladih radikala iultranacionalista, politi~kih manipulacija...
DARKOLUNGULOV
Nadrealniprizori izstvarnog`ivota
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 52/68
fora je sveop{teg bezna|a, ali i kriti~kaslika savremenog, „demokratskog“ post-
jugoslovenskog dru{tva, mladih radikala iultranacionalista, politi~kih manipulacija,korumpiranosti i „dilova“ u kojima za male,obi~ne ljude poput Marka i njegovihsugra|ana nema mjesta. Lungulov jeinspiraciju za film tako|er dobio izstvarnog `ivota, nakon {to je u novinama
pro~itao vijest da stanovnici malog mjesta@iti{te `ele podi}i spomenik filmskom
junaku, bokseru R ockyju Balboi. A tu su iMostarci i Bruce Lee...
„Kada ~ujete tako ne{to, isprva zvu~i
suludo, ali je zapravo sasvim normalno jer
je logi~na posledica, odnosno fenome
Heroje i vrednosni sistem koje smo ima
smo odbacili, i sada smo u vakuumu koji
hara tranzicija i beskrupuloznost. A `elja z
herojima uvek je prisutna. Heroji su va`
za narod. U ovom vremenu novi junaci jo
nisu definisani, a stari, iz vremen
socijalizma, vi{e nisu ‘politi~ki korektni
Svejedno, junaci i spomenici junacim
narodu neosporno trebaju, pa ih nalaze
sigurnim, ‘nepoliti~kim’ vodama Hol
vuda“, ka`e Darko Lungulov. Na pitanje za{to ba{ Majkl D`ekso
Lungulov odgovara „jer je kontroverzan“,upravo je na temelju te kontroverznosti scenariju nastao niz komi~nih, kao dramati~nih situacija.
„Po~eo sam sa pisanjem
Spomenika
januaru 2009. godine, a zavr{avao sam g
kad je peva~ u junu naprasno umro. To
jutra sam dobio dosta SMS-ova. Jedan
bio: ‘Umro ti je spomenik’, mislim o
Baneta Trifunovi}a“, sje}a se Lungulo„Morao sam da prekinem pisanje i da vidi
{ta dalje, s obzirom na to da je njegova sm
u stvarnom `ivotu nekako uticala na ceo to
izmi{ljene pri~e.“
Snimljen u koprodukciji SrbijHrvatske, Makedonije i Njema~kSpomenik Majklu D`eksonu je simpati~nnepretenciozna pri~a koju }e publiksigurno voljeti, a to se ve} pokazalo n
prvim prikazivanjima u Karlovym Varym
Puli i Sarajevu.
SLOBODN BOSN I 28.8.20152
OD PULE DO SARAJEVA
Za razliku od filmskih autora iz Bosnei Hercegovine ili Hrvatske, srbijanskifilma{i su tradicionalno i dalje najvi{eokrenuti komediji i nastoje pobje}i od„te{kih“ tema. A s obzirom da se od ratnihpri~a i publika pomalo umorila, komedijesvakako imaju i mnogo ve}i potencijal daostvare profit na kino-blagajnama. Upravona tome je i zasnovan koncept programa
Pretpremijere Sarajevo Film Festivala u
kojem je ove godine, pored naslova okojima pi{emo, prikazan i film Varvari scenariste i reditelja Ivana Iki}a, pri~a oodrastanju mladih ljudi u Srbiji bezperspektive, u sistemu i{~a{enih moralnihvrijednosti. Cilj programa Pretpremijere jeda se u ravnopravan polo`aj dovededistribucija regionalnih filmova sanaslovima holivudske i evropske
produkcije u na{im kinima.
PRI^E SA KOMERCIJALNIM POTENCIJALOM
Filmovi regionalnih autora ravno-pravno sa holivudskim naslovima
PRVI HRVATSKI RATNI AKCIONI FILMBroj 55 snimljen je u produkciji HRT-a, a u projekatje ulo`eno blizu sedam miliona kuna
KRISTIJAN MILI]Ljubitelj ratnog `anra ikrupnih kadrova
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 53/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 54/68
Bilo je Ton~iju Hulji}u interesan-tno da nastupi negdje u centruSarajeva, promovi{e drugistudijski album svog bendaMadre Badessa koji se zove
Panika , ali i da premijerno u Bosni iHercegovini prika`e dokumentarni filmTonetov `ivot ili Bog, lavur, i}e i pi}e ,~iji je autor i producent. I sve beznaknade. “Me|utim, veliki su to tro{kovi,
a onda su nam i puno tra`ili za najam
prostora. Trebao sam, valjda, prikazati
film, besplatno odsvirati koncert, a prije
toga kupiti karte za suprugu i za sebe. Na
kraju smo sve to napravili sa
Hayatom
,
jer
Hayat
meni i jeste izdava~ ovdje, u
BiH», govori nam dan kasnije, 21.augusta, Ton~i Hulji} u restoranu Pod lipom na Ba{~ar{iji: “Me|utim, budimo
objektivni: ono {to meni sada treba su
mediji. A kud }e{ bolje promocije nego u
centru jedne medijske ku}e. Ono {to me
ugodno iznenadilo u Sarajevu je ~injenica
da ne postoji neki veliki animozitet
izme|u konkurentskih TV ku}a. Svi su
imali priliku da do|u na press, nakon
kojeg je prikazan film koji traje trideset i
tri minute. Taj film poja{njava moje
razloge zbog kojih sam krenuo u, da tako
ka`em, solo karijeru. A ne{to smo i
odsvirali.”
BIJEG IZ [LAGERA
Pro~itao sam da je to film o Va{em
ro|aku s Hvara, koji se zove i preziva isto
kao Vi...
Ako prosto gledate, to i jeste film omom ro|aku i mojoj rodbini s Hvara. Ali,su{tina je mjesto gdje smo moja suprugaVjekoslava i ja prona{li inspiraciju zaglazbu i za tako neobi~ne tekstove uizvo|enju Madre Badesse ... Ljudi to volezvati Madre Badessa , ali to je, prakti~no,
samo ime koje sam ja dao svom orkestru.
Dobro, onda Ton~i Hulj i} i Mad
Badessa
.
Da. A, bila je jedna zgodna... Mislimnezgodna stvar. Kad sam objavio prvi CD prije tri godine, nisam imao dovoljnhrabrosti da se u javnosti predstavim ka
pjeva~, jer sam imao previsoko mi{ljenjesebi. Taj CD sam radio sa Gorano
Bregovi}em, a ovaj drugi nastavio saraditi sa njegovom ekipom, zato {to s
jednostvano, ne mo`emo pohvatati. On non-stop na putu, ali stalno razmjenjujem
pjesme, preslu{avamo, itd.
“Kako sam pobijedio Hulji}a u seb
naslov je teksta koji je o Vama pretpro{
sedmice napisao novinar zagreba~ko
Globusa Darko Hudelist. Sve vrijem
novinar nam sugeri{e, ponekad nas
ubje|uje da ste se Vi promijenili, da st
eto, pobijedili samog sebe. Je li stvarn
do{lo do drasti~nih promjena, ili je to sam
njegov utisak nakon preslu{avanja Va{e
drugog albuma vezanog za projekat
Mad
Badessa?
Mislim da se, prije svega, radi o utisk No, nije se lako priviknuti na jednonormalnog mene, haj’mo to tako re}i, ko
je u Hrvatskoj javnosti bio sotoniziran kakvaritelj, trova~ ukusa, materijalista, nekkome muzika nije muzika ve} mu slu
SLOBODN BOSN I 28.8.20154
PROSTO GLEDANO
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Najkritikovaniji, najosporavaniji, ali, suma sumarum, i najuspješniji muzički lik
na hrvatskoj estradi, TONČI HULJIĆ, prošle sedmice je boravio u Sarajevu ipromovisao drugi studijski album svog samostalnog projekta “Madre Badessa”;
u intervjuu za “Slobodnu Bosnu”govori o svojih, više od trideset godina karijere,sa svim varijacijama i u svim aranžmanima
INTERVIEW
Tonči Huljić glazbenik, producent i euroskeptik
Svaki put se trudim samog sebe
nadma{iti u banalnosti; u Hrvatskojje, na`alost, ve}ina genetskipredodre|ena na neuspjeh
POVRATAK U BOLJUPROŠLOST: Ne možete
zamisliti kako pjesmeMagazina prolaze danas!Pogotovo Kokolo i Sve bi
seke ljubile mornare .Sada prolaze uglavnomkonzumerske i potro šačkepjesme koje traju odmjesec do tri mjeseca
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 55/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN 5
ON JE ROJEN DA MU BUDE LIP
LIPO MI JE, LIPO MI JE...
Ton~i Hulji} u`ivao je na Ba{~ar{iji
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 56/68
isklju~ivo za biznis. No, kako bih kazao, jai dalje ostajem - to, ne mogu prestati pisatitakve pjesme. Kad bih i htio, jednostavnomi to moral ne dopu{ta. Koji moral? Pa, jasam stvorio gomilu pjeva~a, koji `ive odtoga {to ja radim. Objektivno, da danas
prestanem raditi, ne znam kako bi se daljerazvijale njihove karijere. Uglavnom,karijere svih onih od kojih sam seodmaknuo u nekoj fazi rada kasnije su se
puno te`e razvijale. Pa bih se pojavio tu itamo ~isto da to malo o`ivimo , jer od tebekoji si ih napravio nije fer da ih...
Ostavi{.
Pa, da.
Da li se to odnosi i na pjeva~ice grupe
Magazin? Koliko ih je, uop{te bilo, pet?
Uh, ne znam brate koliko ih je bilo... Mismo se uvijek dogovarali. One bi napu{taleMagazin i kretale u solo karijeru pod mojimmentorstvom. Ne znam za takav slu~aj,
mislim da je jedinstven u svijetu glazbe. Isvaka je poslije napravila finu karijeru. Evo,sada, i karijera Ivane Kova~, koja jezamijenila Jelenu Rozgu u Magazinu , finose razvija. Napisao sam joj prve dvije
pjesme, ali sam bio previ{e sa Jelenom da bih mogao vi{e raditi sa Ivanom. Uz to mi jedo{la i nova pjeva~ica u Magazin. Bio jekompletan kaos, to se vi{e nije mogloizdr`ati. Ipak, one znaju da sam ja tu kadgod treba! Dakle, zbog tih ljudi ja ne mogu
prestati pisati pjesme zbog kojih sam tolikokritiziran u hrvatskoj javnosti.
Koja je osnovna ideja projekta
Madre
Badessa? Da budem iskren, meni je to,
muzi~ki,
Magazin
negdje na putu prema
Goranu Bregovi}u... Dodu{e, Bregovi} ga i
jeste pokrenuo zajedno s Vama, me|utim
nije to daleko od “izvornog” Hulji}a...
Pa, mislite da sam stao negdje na pola puta izme|u Magazina i Bregovi}a? Nemaveze s tim. Ba{ nikakve. Mo`da ove dvijezadnje pjesme, Gu{tan, ili, Ja san rojen da mi bude lipo ... Ali, ono {ta je tu bitno jesteda je Madre Badessa bijeg iz {lagera. Aulazi u jedan mediteranski milje. E, sad,mediteranski milje je i Egipat, i Al`ir, i
Tunis, ali je i [panija, Italija, Gr~ka iDalmacija. Ima i Francuske, ima iPortugala. Ali, sve su to nekakve eklekti~nemuzi~ke pojave, gdje se stvari ispremije-{aju. Ovakve stvari ni mrtav ne bih uradio niza Rozgu ni za Magazin. Kad bi to pjevali,
propali bi. Pjesme Madre Badesse u su{tinitra`e jedan specifi~an pristup u produkciji iaran`manima, a, Boga mi, i specifi~no
pjevanje. A moje pjevanje nije ba{normalno. Kastratsko je, falsetsko, sa punotrilera. I mogu se pohvaliti da je
jedinstveno. ^esto otpjevam pjesme koje
radim za svoje izvo|a~e. I oni se jako trude
skinut te moje trilere i taj na~ininterpretacije, ali ne uspijevaju. Za sebevolim kazati da lijepo pjevam, ali imamru`an glas. Fakat je to tako. Ali, taj glas jeneobi~an, interesantan i budi pa`nju. AMadre Badessa se treba uklopiti uworld/etno proces u svijetu, koji ima stalnuuzlaznu putanju.
AJVAR ZA EUROSKEPTIKA
Kome je namijenjena
Panika
?
Svima kojima se svidi. Mo`e biti -nikome, mo`e biti - samo nekome, a mo`e
biti - svakome. Za po~etak, ima punoklikova na You Tubeu , a na Facebook mi se
javlja sve vi{e stranaca koji razumiju tumuziku. Panika nema ciljanu publiku, jer to
je pre{irok materijal. Istina, ima su`endjelokrug, jer se te{ko mo`e zavrtiti naradiju, osim ovih ne{to malo jednostavnijih
pjesama, kao {to su ve} spomenute Gu{tan iJa san rojen da mi bude lipo . Ili, Ajvar .
Ne{to ne kontam o ~emu govorite u
pjesmi Ajvar, iako ste je Vi jo{ u star
izdvojili kao favorita.
Mo`da niste dobro razumjeli tek pjesme, pogotovo je neobi~no kadMakedonac pjeva dalmatinsku pjesmu. TMakedonac je Emil Arsov i Ajvar je ne{kao njegova autobiografska pri~a. On Makedonije dolazi u pe~albu u DalmacijuAli, dolazi 1.7. pro{le godine i nosi mi n
poklon, a {ta }e mi drugo donijeti Makedonije, ajvar. No, na granici ga n
pu{taju i obja{njavaju mu da je HrvatskaEuropskoj uniji. A grani~ni prijelaz je
Vinjanima Gornjim. Zamislite, VinjaGornji?! Nema veze s mozgom. I prekno}i seljak postaje gospodin, jer to Europa. Zato i postoji stih: “Jao ja
Europ a udari {amar al’ mi pusti ajvar...”
Ali, za{to ste euroskeptik? Od 1. ju
2013. do danas nije pro{lo puno, sa~ekaj
da se to jo{ malo razvije...
Ne}e se ni{ta razviti! U Hrvatskoj jna`alost, ve}ina genetski predodre|ena nneuspjeh. To je zarazno, a ista je infekcijau Bosni i u Srbiji, koliko ja vidimJednostavno, ovo su zemlje koje tra`e jakovo|u, i dovi|enja! Zapravo, cijeli svijtra`i jakog vo|u. Pritom ne mislim ndiktaturu. Mlad ~ovjek danas u Hrvatskima dvije solucije: ili da u|e u stranku, ili dide van iz zemlje. To nije normalno, je tako? Nije normalno da je, ne znam600.000 Hrvata u~lanjeno u stranku! Koji to poriv koji te vodi da ulazi{ u strankosim ako ne misli{ ostvariti neku svoosobnu korist?! Mislim da je ovdje kod vstanje jo{ i gore. Koliko ono imate vlada?
^etrnaest.
^etrnaest, zna~i. Mi smo prije seda
SLOBODN BOSN I 28.8.20156
PROSTO GLEDANO
“OBJEKTIVNO” SUDI OSEBI: Kad sam, sa Madre
Badessom, objavio prviCD, prije tri godine,nisam imao dovoljnohrabrosti da se u javnostipredstavim kao pjevač, jer
sam imao previsokomišljenje o sebi
SLU^AJNI SUSRETINajuspje{niji hrvatski kompozitor i pro-ducent rado je, u staroj jezgri Sarajeva,razgovarao sa svima koji su mu pri{li
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 57/68
dana iz Europe dobili naputak: gasite`upanije, smanjite op}ine. Znate {ta jeVlada u~inila? Pove}ala je broj op}ina!
Ne znam da li je iko na hrvatskoj
estradi, uklju~uju}i sve op}ine, napadan kao
Vi. Mo`da Thompson, mada nisam
siguran...
Thompson je napadan iz politi~kih, amene su napadali iz estetskih razloga.
Ipak, jeste li tokom svih ovih godina
pogubili `ivce zbog toga, ili jo{ uvijek
govorite: ba{ me briga {ta pi{u, kad vidim
stanje na svom ra~unu ja sam sretan.
Za{to bih se sekirao ako to {to radim imamilionske poglede. Evo, sad na sebitestiram umjetnost pa da vidim kako }e to
pro}i. Ali, moji izvo|a~i od toga `ive. Vani je to uredna pri~a, koja bi bila glorificiranai jednako priznata kao i bila koja drugaglazbena pri~a. Kada ovo govorim, nemislim da su moje pjesme za Grammy , ali
kada vani postoje tako uspje{ni izvo|a~i onivrlo ~esto budu nominirani za nagraduGrammy , ili neku sli~nu nagradu, zato {totamo industrija {titi svoje izvo|a~e. Tamo sene pravi razlika izme|u Miley Cyrus iStevieja Wondera.
“SVE BI SEKE...” ^ovjek Vas ne mora voljeti, ali bi Vas
trebao po{tovati, ako ni{ta onda zbog broja
prodatih plo~a Magazina jo{ u biv{oj
Jugoslaviji. No, mo`e li glazbenik,
kompozitor, producent, biti zadovoljan
kada njegov bend izvodi pjesme kao {to su
Kokolo
,
Sve bi seke ljubile mornare
, ili
Minus i plus
?
Sad }u vam kazati: ne mo`ete zamislitikako te pjesme prolaze danas! PogotovoKokolo i Sve bi seke ljubile mornare . Sada
prolaze uglavnom konzumerske i potro{a~-
ke pjesme koje traju od mjesec do tri
mjeseca, pa se mnogo slu{atelja vrlo brzovra}a u onu neku bolju pro{lost. A iz te bolje pro{losti izvla~e Kokola , Sve bi seke ljubile mornare , Kad u vojsku po|e{ , jer jenevjerojatno kolike su produkcijskestandarde imale te pjesme tada. Prona{aosam, naprimjer, stare snimke bas bubnja,kada je producent Magazina bio pokojniMato Do{en, te “noge”sam semplirao iubacio ih u novu pjesmu Magazina - No no no . A kada sam pethiljaditi put odsviraoKokola, rekao sam da tu pjesmu vi{e nemogu svirati. Morao sam prearan`iratiKokola i Sve bi seke ljubile mornare , jer
publika to tra`i. Dakle, i danas sviram te pjesme, ali u Madre Badessa aran`manima.Prema tome: ne mo`e{ pobje}i od sudbine.
A, Minus i plus?
Odli~na pjesma. Danas bih je opet snimio.
Da je nisam tada napisao, napisao bih je dan
i otpjevao kao Ton~i Hulji} i Madre Badess
Kada sam 2006. radio intervju s
Goranom Bregovi}em pitao sam ga da li s
stihovi pjesme Moja {tikla, koju je Severin
te godine izvela na Eurosongu , prebanaln
pogotovo
“Afrika paprika”
momenat. A o
mi je odgovorio kontrapitanjem: “Ne misl
valjda da }e Severina pjevati Crnjanskog
”Dakle, iako svjestan banalnosti, pa
infantilnosti teksta, on se upu{ta u t
projekat... [ta je to {to u tom trenutku mot
vi{e kompozitora?
Svaki put trudi{ se samog seb
nadma{iti u banalnosti. Tu se osjeti da je tosmi{ljena banalnost i da to, ipak, nije pisaglupan. To je esnaf-provokacija. Koja meni ravna guzici K im Kardashian. Onoko toga sasvim svjesno gradi svojkarijeru. I namlatila je milione jedn
prosje~na, isfrustrirana riba. Vrlo lukaveksploatira svoju guzicu. @ena je prodaguzicu, a mi minus i plus, korov i hibisku
Jesu li Ceca, Severina i Jelena Rozg
pripadnice mediokritetskog mainstreama?
A {ta zna~i mediokritet u ovom slu~aju
Pa, eto, ta neka vokalna prosje~nos
Ustvari, koja od njih tri najbolje pjeva?
Kako koja.
Jelena Rozga?
To nisam ja rekao. Ali sam rekao kakkoja. Nije bitno kako ~ovjek pjeva, ve} davjerodostojno iznosi to {to iznosi. Da li talentiran iznijeti taj tekst ili nije.
A koja je najbolja pjeva~ica
Magazin
od njih pet?
Ako bih i imao neki stav o tome, nikad
ga ne bih rekao.
28.8.2014. I SLOBODN BOSN
ON JE ROJEN DA MU BUDE LIP
Ton~i Hulji} ro|en je 29. oktobra uSplitu. Zavr{io je srednju glazbenu {kolu idiplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu.Krajem sedamdesetih osnovao je grupu
Dalmatinski magazin , od ~ijeg naziva vrlobrzo ostaje samo - Magazin . Na Splitskom festivalu 1983. izvode pjesmu Kokolo , asve ostalo {to je uslijedilo kasnije i danasse zbraja. Broj prodatih plo~a Magazina,recimo. ^etiri njegove pjesme izvedene suna Eurosongu : Nostalgija, Strings of My Heart , Marija Magdalena i Lijepa Tena.Voli i spoj tradicionalnog i modernog, tzv.crossover, pa je tako otkrio MaksimaMrvicu i u Engleskoj oformio `enski
guda~ki kvartet Bond . Oba imena postiglasu veliki uspjeh. Komponuje i producirakonstantno i puno. Zajedno sa RomanomMajeti}em vodio je produkciju AVA, koja
je producirala ~etiri telenovele, {to jeukupno 680 epizoda. Snimio je i soloalbum instrumentalne muzike Waterland .Onda jo{ dva u okviru projekta Ton~i Hulji} i Madre Badessa. Njegove pjesmekoriste se i u svjetskoj promociji velikihbrandova. Bio je ~lan `irija u Operaciji trijumf . Vlasnik je diskografske ku}eTonika. O`enjen je Vjekoslavom,pravnicom i tekstopiscem, s kojom imasina Ivana i k}er Hanu.
“KOKOLO” I OSTALO
Tončijevi hitovi i ploče “Magazina”
DUO “POD LIPOM”
Ton~i i njegova supruga Vjekoslava Hulji}
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 58/68SLOBODN BOSN I 28.8.20158
KULT MARKETERIC CLAPTON & FRIENDS
The Breeze: AnAppreciation ofJJ Cale
Jedan odnajve}ih giratistadana{njice, EricClapton, uzpomo} prijateljasnimio je albumposve}ensvome prijatelju iuzoru, nedavno
preminulom legendarnom glazbeniku JJCaleu. Za Claptonovu slavu dobrimdijelom zaslu`ne su pjesme koje jenapisao JJ Cale. Clapton je, uz pomo}Knopflera, Mayera, Pettyja, snimio 16
Caleovih hitova.
OP]A OPASNOST
Rocker...to sam ja
Od ponovnogokupljanja Op}e opasnosti pro{lo
je deset godina,a od njihovogposljednjeg
studijskogalbuma podnazivom Vrati se
na svjetlo , pune tri godine. Op}a opasnost nedavno je objavila i album pod nazivomRocker... to sam ja, na kojem se nalazideset kompozicija, ba{ kao i promotivnivideouradak za pjesmu Tragovi .
ARTHUR BEATRICE
Working OutVijest koja }e
zasigurnoobradovatifanovebritanskogbenda Arthur Beatrice , ali isve poklonikeindie pop
glazbe, jeste da je odnedavno u prodajinjihov novi album pod nazivom Working Out . Rije~ je o prvom dugosviraju}emalbumu tog benda, na kojem mo`ete~uti jedanaest pjesama. Pro{le godineobjavili su EP pod nazivom Carter .
U vremenu mlijeka u tetrapaku,Traubisode , Trabanta i trapez pantalona,svirao se i `estoki rock‘n‘roll. Upravo utom razdoblju, 1974., u New Yorku pojaviose bend Blondie , koji je svojom glazbomobilje`io desetlje}a. Zgodna plavu{a, scrnom beretkom na glavi i nje`nim glasomDeborah, Debbie Harry i gitarist Chris Stein
osnovali su punk-rock bend Blondie .Kasnije su im se pridru`ili bubnjar Clement
Burke, basist Gary Valentino i klavijaturistJimmy Destri. Dvije godine nakon osnutkaobjavili su prvi, istoimeni album, na kojemsu se nalazili hitovi poput In the Flash iKung Fu Girls .
Blondie se mijenjao ba{ kao i glazbenascena toga doba. Oku{ali su se i u drugimglazbenim pravcima, od new wavea dodisco-rocka, da bi se 1984. bend raspao.Trinaest godina kasnije, uslijedilo je novookupljanje grupe, a 1999. i povratni~kialbum pod nazivom No Exit . S tog albuma“skinuta” je kao singl pjesma Maria , koja jevrlo brzo veliki hit, i danas rado slu{an.Treba napomenuti kako su Blondie do sada
prodali vi{e od ~etrdeset milijuna primjeraka nosa~a zvuka, te kako su prijenekoliko dana svirali u susjedstvu, navara`dinskom [pancirfestu i odu{evili.
Nedavno su objavili dvostruki album:4(0)ever Greatest Hits Deluxe Redux/Ghosts of Download , na koji suuvrstili dvadeset i ~etiri kompozicije. Rije~
je o novim snimcima njihovih najve}ihhitova, albumu s kojim je bend obilje`io 40
godina od osnutka. A prva pjesma “na
spisku” je njihov veliki hit iz disco erHearth of Glass , a slijede je Dreaming , ThTide is Hide , Maria , Sunday Girl ... Iakosedamdesetoj godini `ivota Debbie je lako}om otpjevala `estoke punk pjesmHanging On the Telephone i On Way OAnother . Na prvom CD-u su jo{ i, takodisco hitovi, Call Me i Atomic , dok
posljednja pjesma s po~etka njihovkarijere Rip Her To Shred . Na drugom CD-u nalaze se pjesme
posljednjeg albuma benda Ghost Download , objavljenog pro{le godinDvostruki CD pod nazivom 4(0)evGreatest Hits Deluxe Redux/Ghosts Download neobi~an je spoj punk-roc
pjesama kojima su Blondie stekli svjetskslavu i njihovih novih electro-synth-po
pjesama. (M. Ili~i
MUZIKA
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Little Dragon: Paris 2. Gus Gus: Obnoxiously Sexual 3. Bombay Bicycle Club: Feel 4. Erlend Oye: Garota5. Lana Del Rey: West Coast 6. Morcheeba: Make believer 7. Kasabian: bumblebee 8. Liam Finn: Burn up the road 9. Anna F.: DNA10. Jon Hopkins ft. Lulu James:
We disappear
Četrdeset im je godina tek..
Album “4(0)ever Greatest Hits Deluxe Redux/Ghosts of Download”, grupe “Blondie”
PUNK-ROCK-DISCO VETERANIU povodu 40-godi{njice od osnutka Blondie su objavili dvostruki, slavljeni~ki CD
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 59/68
Njema~ki vojni guverner ParizaDietrich von Choltitz spreman je izvr{itinaredbu Adolfa Hitlera, a ona za naum ima“dizanje u zrak” dijelova glavnog gradaFrancuske, Pariza. Razni mostovi, kulturnispomenici... uskoro }e biti pro{lost. Na svusre}u, Pariz ipak mrzitelji nisu uspjeliuni{titi.
Zbog ~ega je Dietrich von Choltitz,ipak, odbio prenijeti Hitlerovo nare|enje,iako je bio bezglavo odan Tre}em Reichu,postavlja se pitanje. Raoul Nordling jetada{nji {vedski konzul i general u Parizukoji je, mo`da, utjecao na njega te u~inio toda se jedan general predomisli. Ovo je pri~ao tome kako je sva{ta mogu}e ako se ~ovjek dovoljno potrudi. Mogu}e je, recimo,sprije~iti stra{ne i ru`ne stvari.
Iznimno mi je drago da se ovaj filmskiautor bavio ovom pri~om. Jer, veliki autorise bave velikim stvarima i idejama i film imslu`i da postavljaju velika pitanja koja }e
nakon odgledanog filma i nama odzvanjatiu glavi, da se zapitamo, koliko smo puta isami mogli sprije~iti neke ru`ne stvari...U~initi ne{to da se sprije~i umiranje ikogadoista je sveta stvar i mo`e smetati samoiskonskom mrzitelju. Tako|er, ovo je divnavizualna pri~a, koja govori i o odgovornostisau~esnika. Nerijetko, oni “samo”sau~estvuju u zlo~inu, mo`da i nesvjesni {tozapravo ~ine. No, ovdje je istaknut onaj kojise zapitkuje. I na kraju, ~ini ono {to oniiznad njega ne o~ekuju. To se zove hrabrost.Sve ostalo je komformizam.
Volker Schlöndorff nedvojbeno je jedan
od najva`nijih i me|unarodno najuspje{-
nijih njema~kih re`isera. Ro|en je uWiesbadenu 1939. godine. Godine 1964.re`irao je svoj prvi film Young Törless , zakoji je osvojio nekoliko nagrada i bio je
prvi me|unarodni uspjeh Novog njema~kog filma , pokreta u usponu.
Slijedili su brojni uspje{ni filmovi, kaoIzgubljena ~ast Katharine Blum, koji jere`irao sa Margarethe von Trotta , te njegovnajve}i uspjeh, ekranizacija knjige Güntera Grassa Limeni bubanj , za koji je 1980.dobio Oscara za najbolji strani film.
(D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “Diplomacija” (Francuska, Njemačka, 2013.),reditelja Volkera Schlöndorffa
28.8.2014. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETKAVEZ LUDOSTI
EdouardMolinaro
Kavez ludosti je film
EdouardaMolinaroa iz1978. godine.Scenarij sunapisaliFrancis
Veber, potom reditelj filma, te MarcelloDanon i Jean Poiret, a prema dramiJeana Poireta. Kavez ludosti je pri~a o
jednom ljubavnom paru, vlasnicimatransvestitskog kluba. Njihov sin }e imuskoro javiti da se `eni. Roditeljizaru~nice su vrlo konzervativni.
Ocjena: 4
DISKRETNI [ARMBUR@OAZIJE
Luis BunuelBunuelovasatiradru{tva,filmDiskretni {arm
bur`oazije , Oscarom je nagra|en film ukategoriji najboljeg stranog filma, 1973.
godine. Grupa dobrostoje}ih prijateljase na|e na ve~eri. Uskoro se pojavljujurazne prepreke...
Ocjena: 5
GRAD JE TIH
RobertGuediguian
Grad je tih re`irao jeRobert
Guedi-guian2000.godine.Scenarij jenapisao nozajedno saJeanom-Louisom
Milesijem. U centru pri~e su radni~ke~etvrti u Marseilleu. Grad je u krizi. AGrad je tih dobio je nagradu FIPRESCIza najbolji europski film.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE1. Guardians of the Galaxy
(James Gunn)2. Teenage Mutant Ninja Turtles
(Jonathan Liebesman)3. The Expendables 3 (Patick Hughes)4. Let’s Be Cops (Luke Greenfield)5. The Giver (Phillip Noyce)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Nulti teorem (Terry Gilliam, Voltage
Pictures, Zanuck Independent)2. Nimfomanka: 1. dio
(Lars von Trier, Zentropa)3. Samo ljubavnici pre`ivljavaju
(Jim Jarmusch, Recorded PictureCompany, Pandora Filmproduktion,Snow Wolf Produktion)
4. Khumba (Anthony Silverston,Triggerfish Animation)
5. Hobit: Smaugova pusto{ (Peter Jackson, New Line Cinema,MGM, WingNut Films)
Velika pitanja
PARIZ JE DAO SEBEOvo je pri~a o tome kako je sva{ta mogu}e akose ~ovjek dovoljno potrudi
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 60/68SLOBODN BOSN I 28.8.20160
U ^ETIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFOMediteran Film Festival u [irokom Brijegu,petnaesti po redu, otvoren je 27. augustaprojekcijom dokumentarnog filmaIzgubljeno dugme . Sve pred, post iprodukcijske radnje trajale su pet godina,
da bi Izgubljeno dugme premijerno biloprikazano ~etrdeset godina nakon {to jeBijelo dugme osnovano.
I Mostarski teatar mladih 1974. osnovan jekada i Bijelo dugme . Obilje`avanje“godi{njice ro|enja” zavr{avaju od 29.augusta do 4. septembra, kada }e bitiodr`an 39. mostarski taetarski festival - Festival autorske poetike , i to naMemorijalnoj sceni 2532 . Festival }e trajatisedam dana, a u program je uvr{tenotrinaest predstava.
U Bijelom Polju kod Mostara od 22. do 24.augusta bi}e odr`ana Likovna kolonijaDavor Sesar . “Ova umjetni~ka kolonijaorganizira se ve} drugi put u spomen natragi~no preminulog Davora, studentatre}e godine Akademije likovnih umjetnosti[iroki Brijeg, u klasi prof. StjepanaSkoke”, pro~itali smo na bljesku .
Gnusoba Svetislava Basare, Rod Miljenka Jergovi}a, Vrijeme koje se udaljava Mirka Kova~a, Nestali u stolje}u
Ivana Lovrenovi}a i Na|i me Damira[aboti}a, imena su romana i njihovihautora, koji su uvr{teni u u`i izbor zaNagradu Me{a Selimovi} ... Koja }e sedodijeliti na 14. me|unarodnim knji`evnimsusretima Cum grano salis , a koji }e seodr`ati od 4. do 6. septembra u Tuzli.
A od 10. do 30. septembra, pak, uprostorijama Gazi Husrev-begovog hanikaha u Sarajevu, svi zainteresovani }emo}i pogledati izlo`bu Skriveni svijet balkanskih `ena: odje}a s kraja 19. i
po~etka 20. vijeka. Organizator je Institut za islamsku tradiciju Bo{njaka u saradnjisa Etnografskim muzejom iz Beogradu iZemaljskim muzejom iz Sarajeva.
U septembru }e u Kreativne radionice Malog Magacin Kabarea iz Sarajeva bitiprimljeni novi polaznici. A, u radionicekreativnosti i ma{te, gitare i muzike, mo}i}e u}i i tinejd`eri. S tim da }e biti otvorenai jedna nova radionica: strip crta~ i stand up komi~ar Filip Andronik bi}e voditeljStrip radionice .
Sarajevo Chamber Music Festival bi}e otvoren u petak, 29. augusta.Organizatori su Muzi~ka akademija izSarajeva i Manhattan String Quartet ,koji }e se i predstaviti na samomotvorenju SCMF-a. A izu~avanjeLudwiga van Beethovena, njegovemuzike i djelovanja, tema su
ovogodi{njeg izdanja Festivala .“Godi{njica Muzi~ke akademije je
veoma va`na za bosanskohercegova~ko
dru{tvo, ali i {ire. Mi smo ~etvrta
akademija u biv{oj dr`avi i sve {to
radimo ove godine je uvod za idu}u
godinu”, izjavio je dekan Muzi~keakademije Ivan ^avlovi} na presskonfrenciji koja je odr`ana 27. augusta,a kojoj zbog na{ih rokova nismo mogli
prisustvovati, pa smo stoga izjavudekana preuzeli sa klixa : “Ovogodi{nji
SCMF je, dakle, uvodno izdanje za
narednu godinu, za peti
Festival
, kada
}e Muzi~ka akademija proslaviti
{ezdeset godina postojanja. Mnoge
akademije nemaju svoj festival. Mi
imamo
Festival
na koji smo ponosni,
potrebno nam je jo{ da se u~lanimo u
me|unarodnu zajednicu festivala, ali za
to trenutno nemamo novca.”
Sarajevo Chamber Music Festival traja}e pet dana, a svi koncerti }e bitiodr`ani u Domu oru`anih snaga BiH , u19.30 sati.
IVAN ČAVLOVI ,dekan Muzičke akademije u Sarajevu
Imamo “Festival”
na koji smo ponosni
LOREN KESEROVI ,koordinator projekta “Giro di Sarajevo”
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
LOREN KESEROVI]“Kada ve} nemamo staze, ni{ta drugo nam ne preostaje negoda zauzmemo saobra}ajnice i vozimo po njima”
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 61/6828.8.2014. I SLOBODN BOSN
Od 3. do 6. septembra u [ibeniku }e
biti odr`an drugi
Festival alternative i
ljevice FALI[. Koga ste pozvali u goste?
Najzvu~nije ime 2. FALI[-a svakako je~asna sestra ljevi~arka Teresa Forcades.Osim sestre Terese, u [ibenik sti`u pisac ifilozof Andrej Nikolaidis, biv{i nogometa{koji danas pi{e pjesme i eseje Ivan Ergi},kao i jedan od osniva~a Subversive festivala , filozof Sre}ko Horvat. Uumjetni~kom dijelu programa, izme|uostalih, publici }e se predstaviti knji`evnicai humanisti~ka znanstvenica Ma{a
Kolanovi}, bosanski pisac i novinar
Selvedin Avdi}, informati~ar starog kova K ristijan
Miri}, konceptualni umjetnik Boris ^elar, a ne{to }u i ja progovoriti.
Kuda ide FALI[?
I ove godine nastavljamo s FALI[-em kao pripremama za daleko sutra. Zato jer ne mo`emo{utjeti o kapitalizmu, a govoriti o fa{izmu, nitimo`emo slijepo vjerovati u potro{ene konceptetakozvane liberalne demokracije, a zgra`ati se nad vjerskimfundamentalizmom. Uvijek, u svojoj krajnjoj, disfunkcionalnojfazi, prvo ra|a drugo.
Zato se, uz ostalo, ove godine bavimo ireligijom i religijskim institucijama, koje sunaj~e{}e posljednje upori{te svakog oblikakonzervativizma i sredi{nja mjesta otpora
promjenama, ma koliko one mogle biti na bolje. Zato je s nama, na FALI[-u u [ibeniku,Teresa Forcades, benediktinka iz Barcelone,~iji su stavovi radikalni ta~no onoliko koliko
je radikalna borba protiv svijeta u kojemtreba ukloniti tristotinjak {ibenskih radnica,da bi umjesto njih, u tropskim uvjetima,negdje tamo, u Aziji, radili ve}i nesretnici, a
profit, bio ve}i i ve}i i ve}i...
Mogli ste, dok ste jo{ na nogama, predstaviti i
Va{ novi roman?
Vr{enje du`nosti je rezultat poku{aja da napi{emkrimi}. Kada sam krenuo raditi na tekstu, bio samspreman, ukoliko se poka`e kako mi ne ide,
jednostavno baciti napisano. Na kraju je, ipak, iza{la pri~a o vr{itelju du`nosti policijskog na~elnika, koji prvog radnog dana na novoj poziciji, u uredu na|e le{ biv{eg nadre|enog i naprasno smijenjenog. Pri~a je
ispri~ana iz tri pozicije: glavnog junaka, preko sveznaju}eg pripovjeda~a, pa kroz dnevnik mrtvog policajca. A negativac je...Ako ka`em da je sistem, ne}u slagati ali i ne}u otkriti rasplet.
EMIR IMAMOVI PIRKE, pisac, direktor“Festivala alternative i ljevice” u Šibeniku
Tradicionalna biciklisti~ka manifestacijaGiro di Sarajevo , u organizaciji istoimenogudru`enja, bi}e odr`ana 7. put 7. septembra,a po~etak je zakazan za 17 sati.
“Kada ve} nemamo staze, ni{ta drugo
nam ne preostaje nego da zauzmemo
saobra}ajnice i vozimo po njima. Naravno,
mi to ne}emo u~initi bez prethodne najave,
te potpore policije i dozvola nadle`nih
ministarstava. Kao i prethodnih godina, mi
}emo okupiti {to vi{e mo`emo biciklista
kako bi gra|anima i vlastima ukazali na
goru}i problem na{eg glavnog grada, a to
je nedostatak biciklisti~ke infrastrukture”,obja{njava koordinator projekta Giro di Sarajevo Loren Keserovi}.
Broj biciklista u Sarajevu svake godineraste, u Udru`enju ka`u ~ak i - radikalno:“Vlasti ne prate evropske tokove
adekvatno, mislim na izgradnju
horizontalne i vertikalne signalizacije, te
prijeko potrebnih biciklisti~kih staza. Tako
u Sarajevu dolazi do paradoksa - motornim
vozilima, koja svakodnevnu gu{e
Sarajlije i gu`vama ali i zdravstveno, daje
se prednost ispred jednog zdravog,
jeftinog i savremenog vida prijevoza.
Sramota je da se svakodnevno renoviraju
saobra}ajnice, a da se ne uz njih ne
izgra|uju i staze za bicikliste. Mi nismo
protiv automobila, ali voljeli bismo kada
bi gra|ani i vlasti shvatili da su beneficije
od biciklizma vi{estruke, {to direktno, {to
indirektno. Mi, tako|er, poku{avamo
mijenjati stvari i direktno, grade}i barem
biciklisti~ke parkinge u centru grada, ali
iako to ide dobrim, kvalitetnim tokom, to
nije dovoljno. Biciklisti moraju dobiti
svoje staze, {to prije”, isti~e Keserovi}.Giro di Sarajevo bi}e odr`an na istoj
ruti kao i prethodnih godina, od Dobrinje do Vije}nice , pa do Vilsonovog {etali{ta .Organizatori najavljuju i do sada nevi|enizabavno-sportski doga|aj na ovim
prostorima, koji }e se desiti nakon dodjele poklona na Vilsonovom {etali{tu .
Staze biciklistima, saobra}ajnice avanturistima
Pripreme za daleko sutra
Sa pro{logodi{njegGiro di Sarajeva
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 62/68SLOBODN BOSN I 28.8.20162
1. Ima li i{ta gore od knji`evnog izdava{tva?
Da, raditi u istom, gledati kako nestaje, i jo{ voljeti svoj posao.
19. A begova ili {kembe ~o
Ovaj put sam za aristokunato~ {kembi mi.
21. Poruka ~itaocima
na{eg magazina?
Ubijanje dabrova }espasiti {ume, koliko ine~itanje! ^itajte ivolite dabrove, tein`enjere`ivotinjskog roda!
Ginka bilobu starog 300 godina da mi pravi hlad i most.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Penzioner u dobrom zdravlju i sasolidnom penzijom. Dakle fikcija.
3
K
a
k
o
s
e
o
s
j
e
}
a
t
e
u
S
a
r
a
j
e
v
u
?
Vese lo, us hi}e no, m ra mo r no- ma m u r no.
2
V
o
l
i
t
e
l
i
v
i
{
e
a
u
t
o
r
i
z
i
r
a
n
e
b
i
o
g
r
a
f
i
j
e
l
i
a
u
t
o
r
i
z
i
r
a
n
e
a
u
t
o
b
i
o
g
r
a
f
i
j
e
?N ek ak o ne mog u aut or iz ir at i od g ov or .
Zvu~nik.
10. Koliko ima istine u mojoj mudrosti:
“Le`im, le`im, le`a}u, i na more sti}i }u”?
Uz pretpostavku du`eg plutanja i dobrog protoka, to je nepromo~iva istina.
18. Tange ili
badi}?
Ja samstaromodantip: toples.
20. Ima li i{ta bolje od Nutelle?
Ima: pivo, janjetina, paradajz, pa{teta, dunjeva~a, rizling
pro`et Jamnicom, pohani patlid`an, pure}i odresci,ro{tilj, krumpir, kiseli kupus...
6. [ta obavezno nosite na pla`u?
Genetiku.
8
[
t
a
s
t
e
b
i
l
i
u
p
r
o
{
l
o
m
`
i
v
o
t
u
?
N e{t o z ast ar jelo.
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?
Samo kada se radi o vremenu, s plinovima,meteorizmom, nemam problema.
bih abdicirao.
16. S kim biste
voljeli otplesati
tango?
S Macom
Maradonom,legendomhrvatskognogometa, jer samo bi takvadriblerica mogla
pratiti moje
posrtanje.
11. Da li je {utnja zlato? Nije, jer bi onda {aptanje bilosrebro, govorenje bronca, aurlanje drvenamedalja.
13. Da li je bolje biti lijep i
pametan ili ru`an i glup?
Svakako.
15. Opi{ite Bosnu
Hercegovinu u tri rije~i..
Vidi odgovor broj 3.
17. Osoba
koja Vam
ide na
ganglije?
Telefonskiimenik.
12. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?
[to god Ona naredi, da je ne sramotim.
K
R
U
N
O
L
O
K
O
T
R
, urednik u Izda va o
kući “Algori tam”iz Zagre ba:
“ U Sara je vu se os jećam veselo,
ushićeno, mramorno-mamurno”
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 63/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 64/68SLOBODN BOSN I 28.8.20164
Ve} dugo se {u{ka kako bi se uskoro natr`i{tu trebala pojaviti nova ina~ica[kodinog popularnog modela Fabia.
Prakti~ni [kodin model u klasi Opel Corse iRenault Clia, nastao na platformi VW Pola1999., do ivio je reizdanje 2007. na@enevskom autosalonu . No, poklonici tog
gradskog automobila u {ali vole re}i kako je[koda Fabia postala auto tek kada su jepo~eli krasti . Nedavno su se pojavile prvefotografije nove, redizajnirane Fabije , a prijebosanskohercegova~ke premijere koristimopriliku upoznati vas sa novitetima koje supripremili majstori iz Mlade Boleslave.Prvenstveno rije~ je o novom, suvremenomdizajnu vozila, linije su moderne i dinami~ne,a naslanjaju se na izlo`beni model [kodaVision C. Nova Fabia na prvi pogled imave}u {irinu i ravniju karoseriju u odnosu naprethodni model. Ipak, nije Fabia moderna,atraktivna i “utegnuta” samo izvana, ljubitelji
malih gradskih vozila bit }e odu{evljeni iposve novom unutra{njosti toga modela. Snovim malim vozilom dizajneri [kode po prviputa u seriju uvode dizajner-
ske elemente izlo`benog vozila [kodaVision C, uz dizajnerske elemente iz [kodamotorsporta. U [kodi su posebno ponosnina Fabijin potpuno nov i znatno upe~atljivijinastup koji se temelji kako ka`u: “Nakristalnim oblicima, o{trim linijama i maksimalnoj preciznosti.” Hatchback model
pak odlikuju harmoni~ne, utegnuteproporcije s posebnim naglaskom na {irinunove Fabije , koja je {ira od prethodnogmodela za devet centimetara. U isto vrijeme,visina vozila je smanjena za tri centimetra,{to u kona~nici otkriva potpuno novi konceptvozila. Nova-tre}a generacija [kode Fabiapremijeru }e imati na ovogodi{njem Salonu automobila u Parizu. Nova Fabia napra-vljena je na modificiranoj PQ26 platformi sme|uosovinskim razmakom od 2470 mm,visine 1467 mm, {irine 1732 mm, dokzapremina prtlja`nika kod hatchbacka iznosi330 litara. Trag kota~a naprijed je {iri za 30
mm, a otraga za 31 mm. Vozilo je kra}e zaosam milimetara, ali je zato ukupna te`inavozila smanjena za ~ak 65 kilograma, {to }e
se umnogome odraziti na potro{nju gorivKada su motori u pitanju, nova Fabia stars benzinskim jednolitarskim tricilindarskiagregatom od 60 i 75 konjskih snaga, aponudi }e biti i 1,2 litarski ~etverocilindarsTSI benzinci sa 90 i 110 konja. Naj{tedljivmotor svakako }e biti 1.4 TDI Greenlin
verzija sa 75 konjskih snaga i prosje~nopotro{njom od nevjerojatnih 3,1 litru na 10kilometara, ~ija emisija CO2 iznosi 82 grampo kilometru. U ponudi }e biti i sna`ndizelski agregati 1.4 TDI sa 90KS i 1.4 TDsa 105KS, za one voza~e koji vole malo ja~pritisnuti papu~icu gasa. Zanimljivo je i kak}e u standardnom paketu opreme kod 1TSI motora sa 110KS biti ugra|iva{estostupanjski mjenja~, dok }e kod moto1.2 TSI sa 110KS i 1.4 TDI sa 90KS u opcbiti sedmostupanjski mjenja~ sa dvostrkom spojkom. Iz [kode su, tako|er, najavkako su odustali od proizvodnje RS model
Ve} sada se naga|a kako }e po~etncijena najjeftinijeg modela Fabije tre}generacije stajati izme|u 17 i 18 tisu}maraka.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
NOVA [KODA FABIA: Moderni gradski automobil!
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 65/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 66/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 67/68
8/11/2019 Slobodna Bosna [broj 929, 28.8.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-929-2882014 68/68
portal slobodne bosne
najveca tvornica