TO
PL
INS
KO I
ZO
LA
CIJ
SK
I S
IST
EM
IBauen mit System
SM
JER
NIC
E Z
A O
BR
AD
U T
OP
LIN
SK
O-I
ZO
LA
CIJ
SK
IH S
IST
EM
A Z
A V
AN
JSK
E Z
IDO
VE
Stranica 3 od 31 Stranica 3 od 31
PREDGOVOR
t
t
t
r
r
r
r
Toplinsko-izolacijski sis emi za vanjske zidove
(poznati i kao sistemi potpune toplinske zašti e)
pogodni su kako za nove tako i za stare
građevine te naknadno poboljšavaju uš edu
energije. No, samo pravilna primjena jamči
optimalan rezultat!
Već kod planiranja t eba se pridržavati osnovnih
pravila. Ona su važni preduvjeti besprijekorno
obavljenog posla.
Ove smjernice sastavila je grupa za kvalitetne
toplinske izolacije za plane e, za one koji
raspisuju natječaje, poduzetnike i izvoditelje.
To je zajednica najuglednijih austrijskih
poduzetnika i ponuđača sistema na ovom
području. Njen je cilj stvaranje ozbiljne,
objektivne dokumentacije za mogućnosti
primjene toplinsko-izolacijskih sistema za vanjske
zidove.
Postojeća p avila tehnike i desetljeća iskustva
pregledno su sastavljeni u ovoj smjernici za
obradu.
Ovo izdanje dopunjeno je i prošireno novim
saznanjima i daljnjim razvojem od prvih pravilnika
izdanih 1999.
Time na raspolaganju stoje dokazana rješenja za
povećanje vrijednosti svake zgrade ukoliko svi
sudionici u g adnji tome zajednički pridonesu.
Stranica 4 od 31
SADRŽAJ 1. UVOD 7 2. OSNOVE............................................................................................................................................... 7 3. OPĆE UPUTE I PRETHODNE NAPOMENE......................................................................................... 8 4. UGRADNJA.......................................................................................................................................... 9
4.1 UČVRŠĆIVANJE..................................................................................................................... 9
4.2 IZOLACIJSKI MATERIJAL ...................................................................................................... 9
4.3 POKRIVNI SLOJ ..................................................................................................................... 9
5. POTVDRA O PODOBNOSTI ................................................................................................................ 9 6. PODLOGA .......................................................................................................................................... 10
6.1 NEOŽBUKANE NOVE PODLOGE ........................................................................................ 10
6.2 STAROGRADNJE ILI POSTOJEĆE ŽBUKE......................................................................... 10
6.3 ISPITIVANJE ......................................................................................................................... 10
6.4 PRIPREMA PODLOGE ......................................................................................................... 11
6.4.1 RADNJE KOD NEOŽBUKANOG ZIDA ........................................................................ 11 6.4.3 RADNJE KOD MINERALNO VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA ........................................... 12 6.4.4 RADNJE KOD ORGANSKI VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA.............................................. 12 6.4.5 RADNJE KOD MATERIJALA OD DRVETA.................................................................. 12
7. IZRADA 13
7.1 PRIKLJUČCI, ZAVRŠETCI I PRODORI ................................................................................ 13
7.2 POVRŠINE KOJE DODIRUJU TLO, PODRUČJE SOKLA .................................................... 13 7.2.1 OPĆENITO .................................................................................................................. 13 7.2.2 SOKL, PODRUČJE IZLOŽENO PRSKANJU VODE .................................................... 13 7.2.3 PODRUČJE DODIRA S TLOM .................................................................................... 13 7.2.4 IZOLACIJSKE PLOČE ZA SOKLOVE.......................................................................... 13 7.2.5 IZVEDBA...................................................................................................................... 13 7.2.5.1 PRIJELAZ TOPLINSKO-IZOLACIJSKOG SISTEMA S FASADE NA PODNOŽJE....... 13
7.3 MIJEŠANJE I NANOŠENJE LJEPILA................................................................................... 14
7.3.1 METODA NA RUBOVE TRAKASTO U SREDINI TOČKASTO..................................... 15 7.3.2 NANOS PO ČITAVOJ POVRŠINI ................................................................................ 15 7.3.3 NANOS LJEPILA KOD SPECIFIČNIH PLOČA ............................................................ 15
7.4 POSTAVLJANJE IZOLACIJSKIH PLOČA............................................................................. 15
7.4.1 LJEPLJENJE IZOLACIJSKIH PLOČA ......................................................................... 15 7.4.2 IZJEDNAČAVANJE NERAVNINA NA POSTAVLJENIM IZOLACIJSKIM PLOČAMA I MJERE ZAŠTITE........................................................................................................................... 16 7.4.3 Pričvršćivanje izolacijskih ploča .................................................................................. 17
Stranica 5 od 31
Stranica 6 od 31
7.5 TEMELJNA ŽBUKA S ARMATUROM .................................................................................. 20 7.5.1 PODLOGA ................................................................................................................... 20 7.5.2 MIJEŠANJE TEMELJNE ŽBUKE................................................................................. 20 7.5.3 DIJAGONALNA ARMATURA....................................................................................... 20 7.5.4 ZAŠTITA MEHANIČKI POSEBNO OPTEREĆENIH DIJELOVA FASADE .................... 20 7.5.5 IZRADA RUBOVA I UGLOVA ...................................................................................... 21 7.5.6 NANOŠENJE TEMELJNE ŽBUKE I UGRADNJA ARMATURE.................................... 22 7.5.7 NANOŠENJE ARMIRANE TEMELJNE ŽBUKE U PODRUČJU SOKLA...................... 23
7.6 DISPOZICIJA FASADE ......................................................................................................... 23
7.6.1 LIJEPLJENI ELEMENTI ............................................................................................... 23 7.6.2 UGLODANO ŽLIJEBLJENJE....................................................................................... 23 7.7.2 REFERENTNA VRIJEDNOST ODBIJANJA SVJETLOSTI............................................ 24 7.7.3 NANOŠENJE GRUNDA............................................................................................... 24 7.7.4 NANOŠENJE ZAVRŠNE ŽBUKE................................................................................. 24
7.7 ZAVRŠNA ŽBUKA ................................................................................................................ 23
7.7.1 OPĆE UPUTE ZA OBRADU ........................................................................................ 23 7.7.5 ZAVRŠNE ŽBUKE ZA SOKL I PERIMETARNO PODRUČJE ...................................... 24
8 POŽAR 25 9 PRIKLJUČCI I ZAVRŠETCI ................................................................................................................ 26 10 ŠKOLOVANJE ...................................................................................................................... 26 11 ANEX .................................................................................................................................... 27
11.1 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 8 kom/ m² ................................................... 27
11.2 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 10 kom/ m² ................................................. 28
11.3 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 12 kom/ m² ................................................. 29
Stranica 7 od 31
1. UVOD
Funkcija neke građevine u značajnoj mjeri ovisi o
kvaliteti toplinske i zvučne izolacije te o vrsti
fasade.
Iz tog razloga je važna perfektna usklađenost
sastavnih dijelova sistema, kao i stručno
planiranje i izvedba.
Temeljem postojećih europskih pa tako i
austrijskih normi svi su ponuđači (proizvođači i/ili
trgovci) dužni opskrbljivati kompletnim toplinsko-
izolacijskim sistemima.
Izvoditelji su pak dužni iste ugraditi prema
uputama proizvođača te kontrolirati jesu li
proizvodi isporučeni na gradilište dio sistema.
Iz tog razloga članovi kvalitetne grupe za
potpunu toplinsku zaštitu komponente
2. OSNOVE
Predstojeća smjernica odnosi se na u trenutku
izdavanja važeće austrijske pravilnike.
◊ ÖNORM B 2259
Proizvodnja toplinsko-izolacijskih sistema
za vanjske zidove, tvorničke ugovorne
norme
◊ ÖNORM B 3800-5
Prednorma- Otpornost na vatru
građevinskih materijala i dijelova, Dio5:
Otpornost na vatru-fasade
◊ ÖNORM B 3806
Osobine građevinskih materijala u slučaju
požara-Prednorma
◊ ÖNORM B 6110
Toplinsko-izolacijski sistemi za vanjske
zidove od polistirol-pjenaste mase EPS-F
i završni slojevi
◊ ÖNORM B 6124
Pričvrsnice za toplinsko-izolacijske
sisteme za vanjske zidove
◊ ÖNORM B 6135
Toplinsko-izolacijski sistemi za vanjske
zidove s pločama od mineralne vune
MW-PT i završni slojevi
sistema jednoznačno označuju kao pripadajuće
sistemu.
Oznake se nalaze na samom proizvodu, na
ambalaži, silosu ili foliji za palete.
Uobičajeno je da oznaka nosi ime firme koja
sistem isporučuje.
Sastavni dijelovi sistema su:
◊ ljepilo
◊ izolacijski materijal
◊ pričvrsnice (tiple)
◊ temeljna žbuka
◊ mrežica od tekstilnog stakla
◊ profili sa spojem na mrežicu kao npr.
kutni profili, priključni i zaključni profili,
diletacijski profili itd.
◊ završna žbuka uključujući i potreban
grund.
◊ ÖNORM B 6400
Toplinsko-izolacijski sistemi za vanjske
zidove-primjena
◊ ÖNORM B 6410
Toplinsko-izolacijski sistemi za vanjske
zidove-obrada
◊ ÖNORM DIN 18202
Tolerancija u visokogradnji-građevine
◊ ÖNORM EN 13499
Toplinsko-izolacijski materijali za zgrade;
Toplinsko-izolacijski sistemi (TIS) od
mineralne vune-specifikacija
◊ ÖNORM EN 13500
Toplinsko-izolacijski materijali za zgrade;
Toplinsko-izolacijski sistemi (TIS) od
ekspandiranog polistirola-specifikacija
◊ ETAG 004
Direktrisa za europska tehnička
odobrenja za toplinsko-izolacijske
sisteme sa žbukom.
◊ ETAG 014
Direktrisa za europska tehnička
odobrenja za pričvrsnice od plastike za
toplinsko-izolacijske sisteme
Stranica 8 od 31
3. OPĆE UPUTE I PRETHODNE NAPOMENE
Sastavni dio stručne organizacije gradilišta je i
propisno skladištenje svih komponenti toplinsko-
izolacijskih sistema.
Tijekom svih faza obrade, sušenja i stvrdnjavanja,
temperatura okoline, podloge i materijala mora
iznositi minimalno +5°C (kod silikatnih žbuka
djelomice i +7°C).
Vremenski uvjeti (npr. kiša ili magla) ne smiju
negativno utjecati na sušenje i stvrdnjavanje (vidi
odlomak 7.7, završna žbuka na str.22).
Kod planiranja ili raspisivanja natječaja za
toplinsko-izolacijske sisteme pripaziti na
slijedeće:
◊ na odabir odgovarajućeg toplinsko-
izolacijskog sistema s obzirom na
toplinsku izolaciju i difuziju pare (npr.
dovoljna izolacija špaleta)
◊ da se slijede propisi za zaštitu od požara
◊ za pričvršćivanje tiplama slijediti podatke
prema ÖNORM B 4014-1, 1993, tabela 3
(vidi odlomak 7.4.3 Pričvršćivanje
izolacijskih ploča od 16 str.)
PRIMJEDBA: Za zgrade iznad 50 m visine
i/ili brzinu vjetra iznad 135 km/h potrebno
je poseban izračun pričvršćivanja.
◊ sve priključke i zaključke te ostaledodatke
isplanirati tako da postoje jasna upute o
izvođenju te da se priključci i zaključci
postave na način da izoliraju.
S postavljanjem toplinsko-izolacijskog
sistema smije se početi tek kada:
◊ su prikladno zaštićene sve površine kao
što su staklo, drvo, aluminij itd. koje nisu
predviđene za obradu,
◊ podloga nema vidljivog prodora vlage
(unutarnja žbuka i estrih moraju se dobro
osušiti, pobrinuti se za provjetravanje),
◊ su sve vodoravne površine poput atika,
kruna zida, vijenaca itd. prekrivene kako bi
se izbjeglo promakanje u TIS tijekom i
nakon ugradnje,
◊ za sve priključke, zaključke i dodatke ne
postoje podaci o izvođenju,
◊ su svi prodorni dijelovi tako planirani da
nastaju izolirani priključci i zaključci,
◊ je provedeno testiranje podloge ili je
osigurana podloga na za to propisan način
(vidi odlomak 6, Priprema podloge, od str.
9.)
◊ je kod starogradnje uklonjen uzrok
prodiranja vlage, soli i dr.
Niti ljepilu, temeljnoj žbuci, grundu niti završnoj
žbuci ne smiju se dodavati bilo kakvi dodaci
(sredstva protiv smrzavanja ili tome slično).
Iznimka: Cementni dodaci prema uputama
proizvođača (vidi odlomak 7.3, Miješanje i
nanošenje morta za lijepljenje, od str. 13).
Kod postavljanja skele paziti da je dužina sidra za
postavljanje skele prilagođena debljini sistema,
da je osiguran dovoljan razmak do površine zida
(držati se pravila o zaštiti na radu!), te da voda ne
može prodrijeti uzduž tih sidara (bušiti ukoso
prema gore).
Korisnima su se pokazale mreže za skelu za
zaštitu fasade, podloge i pojedinih slojeva od
ekstremnih vremenskih utjecaja (sunce, vjetar,
udari kiše).
4. UGRADNJA
U pravilu se toplinsko-izolacijski sistemi
sastoje od slijedećih glavnih komponenti:
4.1 UČVRŠĆIVANJE
To su najčešće oplemenjena ljepila na mineralnoj
bazi, za posebnu primjenu postoje i čista
disperzivna ljepila (vidi odlomak 7.3, Miješanje i
nanošenje ljepila, od str. 13.).
U određenim slučajevima potrebno je dodatno
pričvršćivanje tiplama. Pričvršćivanje tiplama je
odvojeni postupak i ovisno je o izolacijskom
materijalu, podlozi, obliku, visini i položaju zgrade
(vidi odlomak 7.4.3, Pričvršćivanje izolacijskih
ploča, od str.16).
4.2 IZOLACIJSKI MATERIJAL
Na raspolaganju stoje prije svega ekspandirani
polistirol (EPS-F i EPS-P prema ÖNORM B 6000)
ili mineralna vuna (MW-PT prema ÖNORM B
6000).
4.3 POKRIVNI SLOJ
Pokrivni sloj se sastoji od armirane temeljne
žbuke (= temeljna žbuka s uloženom mrežicom) i
završne žbuke, eventualno s grundom (vidi
odlomak 7.5, Temeljna žbuka s armaturom, od
str.19, odlomak 7.7., Završna žbuka, od str. 22 i
odlomak 7.7.3, Nanošenje grunda, na str.23)
5. POTVDRA O PODOBNOSTI
Obratiti pažnju da je temeljem europskih odredbi
ovisno o debljini izolacijskog materijala i
postojeće podloge potrebno pridržavati se
različitih pravilnika.
Tako primjerice ETAG 004 vrijedi samo za
sisteme s debljinom izolacijskog sloja od max. 20
cm na podlogama od opeke i betona.
Za sisteme od EPS-F vrijede pravila ÖNORM B
6110, za one s MW-PT pravila ÖNORM B 6135
dok se ne zamijeni s ÖNORM B 6405 , koja će
regulirati primjenu toplinsko-izolacijskih sistema s
izolacijskim materijalima prema ÖNORM B 6000.
ÖNORM B 6400 regulira nacionalne kriterije
primjene (pretpostavke za ugradnju) toplinsko-
Oberputz = završna žbuka
Bewehrter Unterputz = armirana temeljna žbuka
Textilglasgitter = mrežica od tekstilnog stakla
Dübel = pričvrsnice
Dämmstoff = izolacijski materijal
Klebemörtel = mort za lijepljenje
Untergrund = podloga
Dübelrondelle = rondela za pričvrsnice (tiple)
izolacijskih sistema koji prema ETAG 004 dolaze
na tržište.
Svi sistemi testiraju se prema najnovijim
regulativama od strane proizvođača, čije
laboratorije kontroliraju u Europi ovlaštena tijela u
redovitim vremenskim razmacima.
Na taj način ovaj sistem jednako je učinkovit kao
i prethodni čime se i dalje čuva visoki austrijski
standard kvalitete.
Pored stručne obrade, ova je redovita potvrda o
podobnosti sistema prema zahtjevima različitih
pravilnika (CE-oznaka), važan parametar za
pravilnu funkciju (pravilnu uporabu) toplinsko-
izolacijskih sistema za vanjske zidove.
Stranica 9 od 31
Stranica 10 od 31
6. PODLOGA
6.1 NEOŽBUKANE NOVE PODLOGE
Za nanošenje TIS-a bez posebne potvrde
podobne su slijedeće podloge:
◊ Zidna i šupljikava opeka prema ÖNORM B
3200
◊ Puni i šupljikavi kameni blokovi prema
ÖNORM B 3206
◊ Normalan beton prema ÖNORM B 4710-1
◊ Zidovi od porobetona prema ÖNORM B
3209
◊ Obložni beton od cementom vezanog
betona od drvene strugotine bez
integrirane dodatne izolacije prema
ÖNORM B 3208 odnosno od mineralno
vezanih izolacijskih ploča od drvene vune
WW,WWH i WWD prema ÖNORM B 6021
ili cementno vezanih izolacijskih ploča od
drvene strugotine WS ili WSD prema
ÖNORM B 6022..
◊ Drvene podloge kao primjerice OSB-ploče
prema ÖNORM B 12369, cementno
vezane ploče od drvene strugotine prema
ÖNORM B 6022.
Izvoditelj može kod ovih podloga računati s time
da su proizvedene prema priznatim pravilima
tehnike i time su prikladne za nanošenje
izolacijskih ploča.
Usprkos tome potrebno se prije početka radova
uvjeriti u stvarno stanje podloge; uobičajene
metode opisuju se u odlomku 6.3, ispitivanje na
ovoj stranici.
Kod drugih podloga mora se provjeriti jesu li
podobne za TIS (nosivost: statička potvrda,
građevinska fizika: bez štetnih kondenzata).
6.2 STAROGRADNJE ILI POSTOJEĆE ŽBUKE
Kod ovih je za pravilno pričvršćivanje potrebna
kontrola, kao i priprema podloge, na koju se
nanosi toplinsko-izolacijski sistem. Iz tog razloga
se svi sistemi moraju i lijepiti i učvrstiti
pričvrsnicama (vidi odlomak 7.4.3., Pričvršćivanje
izolacijskih ploča, od str. 16).
Eventualno potrebna prethodna priprema
podloge opisana je u odlomku 6.4, Priprema
podloge, na str. 10 i 11.
6.3 ISPITIVANJE
Opće važeća ispitivanja podloge na podobnost
za nanošenje toplinsko-izolacijskih sistema su:
◊ Uviđaj služi ispitivanju vrste podloge, a
posebno utvrđivanju vlage, odnosno
opasnosti od promakanja TIS-a te
utvrđivanju pukotina u podlozi
◊ Test ispiranja rukom ili crnom krpom koji
pokazuje praši li se podloga ili postoji li
štetno cvjetanje.
◊ Testiranje na strugotine ili pukotine s
čvrstim oštrim predmetom za ispitivanje
čvrstoće i nosivosti.
◊ Testiranje upojnosti sa ličilačkom četkom
ili prskanjem kako bi se provjerila upojnost
i vlaga podloge.
◊ Ispitivanje ravnine s mjernom letvom
prema ÖNORM B 18202.
Ova ispitivanja vrše se nasumce na različitim
mjestima na podlozi.
Stranica 11 od 31
6.4 PRIPREMA PODLOGE
6.4.1 RADNJE KOD NEOŽBUKANOG ZIDA
PODLOGA
VRSTA STANJE
RADNJE
prašnjavo Pomesti
ostaci morta Otresti 1neravni nedostaci izravnati prikladnim mortom u
odvojenom postupku 2vlažno ostaviti da se osuši 2cvjetanje na suho četkati i pomesti
labavo, nije nosivo otući, izmijeniti, zazidati
ZID OD:
◊ opeke
◊ betonske opeke
◊ porobetona
prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom3
sa sredstvom za čišćenje,
osušiti
1 Odstupanje preko 1 cm prema ispitivanju ravnine (ÖNORM DIN 18202) 2 Kod prodiranja vlage otkloniti uzrok 3 max. 200 bara
6.4.2 RADNJE KOD BETONA
PODLOGA
VRSTA STANJE
RADNJE
prašnjavo pomesti
sloj sintera brusiti i pomesti
ostaci ulja za oplatu i drugih
sredstava
oprati s vodom pod pritiskom3 sa
sredstvom za čišćenje, osušiti
cvjetanje1 na suho četkati i pomesti
prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom3 sa
sredstvom za čišćenje, osušiti
ostaci morta Otresti
neravni nedostaci2 izravnati prikladnim mortom u
odvojenom postupku
labavo, nije nosivo otući, izmijeniti, zazidati
vlažno ostaviti da se suši
nedostaje spoj kod ploča od
betonskog plašta odnosno
betonskog plašta od betona
sa spiralnom armaturom
stvoriti nosivu podlogu lijepljenjem i/ili
tiplanjem prije nanošenja TIS-a
ZID OD:
◊ betona
◊ betonskih elemenata
◊ betonskog plašta
otvorene fuge preko 5 mm
između bet. ploča odnosno
bet. plašta
popuniti fuge cementnim mortom,
kod fuga punjenih montažnom
pjenom prvo izgrebati
1 Kod prodiranja vlage otkloniti uzrok 2 Odstupanje preko 1 cm prema ispitivanju ravnine (ÖNORM DIN 18202) 3 max. 200 bara
Stranica 12 od 31
6.4.3 RADNJE KOD MINERALNO VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA
PODLOGA
VRSTA STANJE
RADNJE
prašnjavo pomesti 1
kredasto, lista se oprati s vodom pod pritiskom4 sa sredstvom
za čišćenje, osušiti
pomesti, četkati, oprati s vodom pod
pritiskom4 sa sredstvom za čišćenje, osušiti1
◊ Mineralne i vapnene boje
vlažno3 ostaviti da se suši
prašnjavo pomesti1
prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom4 sa sredstvom
za čišćenje, osušiti
labavo, nije nosivo otući, očetkati, pomesti1
neravnomjerni
nedostaci2
izravnati prikladnim mortom u odvojenom
postupku
cvjetanje3 četka i na suho i pomesti1
◊ Mineralne završne žbuke
vlažno3 ostaviti da se suši
prašnjavo pomesti1
prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom4 sa sredstvom
za čišćenje, osušiti
labavo, nije nosivo otući, četkati i pomesti 1
neravnomjerni
nedostaci2
izravnati prikladnim mortom u odvojenom
postupku
cvjetanje3 četka i na suho i pomesti1
◊ Mineralne podloge
vlažno3 ostaviti da se suši
1 Dubinski grund i/ili učvršćivač žbuke nisu primjerene zamjenske mjere 2 Odstupanje>1 cm prema ispitivanju ravnine (ÖNORM DIN 18202) 3 Kod prodiranja vlage otkloniti uzrok 4 max. 200 bara
6.4.4 RADNJE KOD ORGANSKI VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA
PODLOGA
VRSTA STANJE
RADNJE
nije nosivo Mehanički otkloniti, isprati vodom, osušiti1 ◊ Disperzivne boje
◊ Žbuke od umjetne smole nosivo isprati vodom, osušiti
1 Dubinski grund i/ili učvršćivač žbuke nisu primjerene zamjenske mjere
6.4.5 RADNJE KOD MATERIJALA OD DRVETA
PODLOGA
VRSTA STANJE
RADNJE
prašnjavo, prljavo Pomesti
nedostaci Izjednačiti primjerenim materijalom uklj.
Odgovarajuće učvršćivanje
vlažno osušiti, kontrolirati spoj
◊ OSB ploče
◊ Cementno vezane ploče
od drvene strugotine
nema spoja ploče s
konstrukcijom ispod
stvoriti nosivu podlogu lijepljenjem i/ili
tiplanjem prije nanošenja TIS-a
Kod drvenih građa uzeti u obzir moguće micanje (npr. područje stropnih čvorova), ako je potrebno
provesti posebne mjere.
Stranica 13 od 31
7. IZRADA
Prije početka radova potrebno je na zgradi
odnosno površini fasade, na kojoj se počinje s
postavljanjem ploča horizontalno postaviti uže i
vertikalno odrediti smjer.
Sve vidljive površine, pod time se smatraju i sve
špalete nastale zbog izolacijskih ploča kao i donji
i gornji ZAVRŠETCI toplinsko-izolacijskog
sistema, potrebno je-ukoliko nisu obrubljeni
prikladnim profilima, obložiti temeljnom žbukom.
Toplinsko-izolacijski sloj mora zbog toga biti
zaštićen od direktnog prodora vlage, uništavanja
od insekata ili u slučaju požara od direktnog
plamena.
7.1 PRIKLJUČCI, ZAVRŠETCI I PRODORI
Svi spojevi na prozorima, vratima i građevinski
dijelovi koji prodiru u izolacijski sloj (gromobrani,
cijevi za kišnicu, utičnice i dr.) moraju se zaštititi
od udara kiše.
Kako bi priključci na vratima i prozorima bili
sigurni od udara kiše potrebno ih je izvesti
profilima. Svi drugi priključci građevinskih
dijelova moraju se izvesti barem prethodno
komprimiranim izolacijskim trakama.
7.2 POVRŠINE KOJE DODIRUJU TLO, PODRUČJE SOKLA
7.2.1 OPĆENITO
Ukoliko se toplinsko-izolacijski sistem postavlja i
u području sokla i/ili u području koje dodiruje tlo,
treba se uzeti u obzir posebne mehaničke
zahtjeve i zahtjeve uvjetovane vlagom. U pravilu
se u području izloženom prskanju vode, kod
soklova i površina koje dodiruju tlo koriste
usklađene komponente sistema.
NAPOMENA: Izvođenje sokla i prijelaz na
perimetarnu izolaciju mora isplanirati planer.
Ukoliko je već tijekom gradnje došlo do
postavljanja ploča izvan sistema te se iste
trebaju ožbukati, treba postupati prema
tehničkom listu ÖAP «Žbukanje na XPS-R, 2.
nadopunjeno izdanje 06/95».
7.2.2 SOKL, PODRUČJE IZLOŽENO
PRSKANJU VODE
Pod soklom se smatra dio fasade izložen
prskanju vode. Područje sokla počinje gornjim
rubom terena odnosno obloge i visok je najmanje
30 cm. Zbog veće izloženosti vlazi kao i većim
mehaničkim zahtjevima potrebne su drugačije
mjere u odnosu na ostatak fasadne površine.
NAPOMENA: Konstruktivnim mjerama treba
se od fasade odvesti oborinska voda. To je
inače šljunčani zastor odnosno sloj koji lomi
kapilarnost. Kaldrma odnosno obloge od
ploča moraju se izvesti s odgovarajućim
padom (od zgrade prema van!) i odvojiti od
zgrade.
7.2.3 PODRUČJE DODIRA S TLOM
Toplinska izolacija površina u dodiru s tlom
naziva se perimetarna izolacija. Karakteristično
za perimetarnu izolaciju je da se izolacijski
materijal postavlja na vanjskoj strani zida (npr. zid
u podrumu) izvan izolacije objekta (izvedba vidi
www.waermeschutz.at).
7.2.4 IZOLACIJSKE PLOČE ZA SOKLOVE
Iznad gornjeg ruba terena upotrebljavaju se
izolacijske ploče za soklove preporučene od
proizvođača sistema u čitavoj visini ploče. Mogu
malo prodirati u zemlju i ne trebaju sezati više od
1 m iznad nivoa (izvedba vidi
www.waermeschutz.at). Općenito se za
izolacijske ploče za soklove preporučuje
učvršćivanje pričvrsnicama (tiplama) u skladu s
odlomkom 7.4.3.
7.2.5 IZVEDBA
7.2.5.1 PRIJELAZ TOPLINSKO-
IZOLACIJSKOG SISTEMA S FASADE NA
PODNOŽJE
>>>Uvučeni sokl
Kod uvučenog sokla općenito je uobičajeno donji
završetak toplinsko-izolacijskog sistema izvesti
završnim profilom za sokl (npr. od plemenitog
čelika ili aluminija) bez rupica s donje strane.
Učvršćivanje završnih profila vrši se u razmaku
od 30 cm kao i na krajevima s primjerenim
pričvrsnicama (tiplama). Neravnine podloge
izjednačavaju se razmaknicama (izvedba vidi
www.waermeschutz.at).
>>> Ujednačeni sokl s odvojenom završnom
žbukom
Kod izvođenja ujednačenog sokla s odvojenom
završnom žbukom se izolacijske ploče za sokl
priključuju u skladu s izolacijskim pločama
fasade.
Armirana temeljna žbuka stavlja se preko te dvije
vrste ploča, no, završna žbuka TIS-a odvaja se
od žbuke za soklove (izvedba vidi
www.waermeschutz.at).
>>> Ujednačeni sokl s istom završnom
žbukom
Kod izvođenja ujednačenog sokla s istom
završnom žbukom se izolacijske ploče za sokl
priključuju u skladu s izolacijskim pločama
fasade.
Armirana temeljna žbuka stavlja se preko dviju
vrsta izolacijskih ploča. Završna žbuka iz sistema
(držati se uputa proizvođača) ugrađuje se do
područja sokla (izvedba vidi
www.waermeschutz.at).
Kod tog načina izvođenja posebno treba pripaziti
da se područje sokla što manje opterećuje
prskanjem vode, primjerice postavljanjem
dovoljno širokog šljunčanog zastora.
7.2.5.2 PRIJELAZ SOKLA U TLO
>>> Završetak bez perimetarne izolacije
Izolacijske ploče koje ulaze u tlo prema odlomku
7.2.4. na str. 12 na donjem se dijelu režu ukoso i
oblažu armiranom temeljnom žbukom. Armirana
temeljna žbuka se pritom nanosi do kraja
podloge, a pokrivna žbuka cca. 15 cm ispod
terena (izvedba vidi www.waermeschutz.at).
>>>Završetak s perimetarnom izolacijom
Završni sloj nanosi se do otprilike 20-30 cm
ispod gornjeg ruba zemljišta na perimetarne
izolacijske ploče koje se po potrebi prethodno
tretiraju (izvedba vidi www.waermeschutz.at).
7.2.5.3 BRTVLJENJE SOKLA U
PODRUČJU DODIRA SA TLOM
Nakon određivanja vanjskog nivoa sve
komponente sistema koje imaju dodir sa tlom
oblažu se vodootpornim slojem kao npr. premaz
od bitumena i zaštite se kvrgastim pokrivom.
7.3 MIJEŠANJE I NANOŠENJE
LJEPILA
Kod miješanja morta za lijepljenje pridržavati se
uputa proizvođača (tehnički list, etiketa). To
vrijedi i za pastozna ljepila kod kojih proizvođač
propisuje dodatak cementa.
Ljepilo se može nanositi ručno i/ili strojno. Pritom
se mora pripaziti da:
između izolacijske ploče i podloge ne cirkulira
zrak (inače dolazi do efekta kamina)
se ploča ravnomjerno drži preko svoje površine
na podlogu (inače efekt madraca ili jastuka-vidi
sliku 1).
Slika 1:
Außen warm = vani toplo
Außen kalt = vani hladno
Stranica 14 od 31
Nanos ljepila može biti metodom «na rubove
trakasto, u sredini točkasto» ili po čitavoj površini
(vidi slika 3).
7.3.1 METODA NA RUBOVE TRAKASTO U SREDINI TOČKASTO
Po čitavom rubu ploče nanose se cca. 5 cm
široke trake, a u sredini se nanose barem tri cca.
15cm velike mrlje. Količinu ljepila treba odrediti
tako da se uzme u obzir tolerancija površine i
debljina sloja ljepila (cca. 1-2 cm) kako bi se
postigla potrebna kontaktna površina prema
odlomku 7.3.3. (vidi sliku 2).
Slika 2
7.3.2 NANOS PO ČITAVOJ POVRŠINI
Ljepilo se može zupčastim gleterom (nazubljenje ovisi o ravnomjernosti podloge) nanositi i na izolacijsku ploču i na podlogu. Kod strojnog načina nanosi se direktno na podlogu. (Vidi sliku 3)
Slika 3
Kod nanošenja ljepila na podlogu potrebno je samo toliko ljepila da se ploče mogu postaviti prije početka vezivanja ljepila.
7.3.3 NANOS LJEPILA KOD SPECIFIČNIH PLOČA
Polistirol EPS-F ploče Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 40 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na ploču, na podlogu samo po čitavoj površini. MW-PT Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 40 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na onoj strani ploče koja nema sloj, na podlogu samo po čitavoj površini. MW-PT lamela neobložena po čitavoj površini ploče MW-PT lamela obložena s jedne strane po čitavoj površini one strane koja nema sloj MW-PT lamela obložena s obje strane po čitavoj površini na ploču ili podlogu Ploča od mineralne pjene Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 70 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na ploču. Pluto Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 40 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na ploču, na podlogu samo po čitavoj površini. Ostalo Prema uputama proizvođača
7.4 POSTAVLJANJE IZOLACIJSKIH
PLOČA
7.4.1 LJEPLJENJE IZOLACIJSKIH
PLOČA
Izolacijske ploče dobro sljubimo jednu do druge i
postavljamo ih na češalj.
(Vidi sliku 4)
Slika 4
1) Kako bi se pospješilo prianjanje ljepila, ono se prvo nanosi
vrlo tanko pod pritiskom, a tek nakon toga slijedi pravi nanos.
Stranica 15 od 31
Izolacijske ploče moraju biti položene ravno i
glatko. Spojevi se ne smiju posmaknuti i ne smiju
nastajati fuge.
Radi dozvoljenih tolerancija nastale fuge preko 2
mm ispunimo trakama od istog materijala
(odgovarajuću pjenu upotrebljavati samo kod
fuga <4 mm kod polistirol EPS-F izolacijskih
ploča!).
Ljepilo ni u kojem slučaju ne smije dospjeti u
fuge između ploča.
U pravilu se postavljaju samo čitave izolacijske
ploče. Priključni komadi >15 cm istog
izolacijskog materijala su dozvoljeni, no smiju se
postavljati samo po sredini površine, a ne na
rubovima zgrade. Na rubovima se smiju
postavljati samo čitave ploče i polovice u češalj.
(Vidi sliku 5)
Slika 5
Kod rezanja priključnih komada paziti na prave
kutove, te s toga upotrijebiti potreban alat.
Oštećene ploče, a posebno one s otrgnutim ili
utisnutim uglovima ili rubovima ne smiju se
upotrebljavati.
Dio ploče na rubovima koji strši, smije se
odstraniti tek kad se ljepilo stvrdne. Spojevi
izolacijskih ploča ne smiju prodirati u rubove
špaleta prozorskih otvora.
(Vidi sliku 6)
Fuge nastale mijenjanjem materijala na podlozi i
tupim priključcima na zid moraju se izraditi bez
spojeva izolacijskih ploča;
Slika 6
pritom se pridržavati preklapanja izolacijskih
ploča od najmanje 10 cm. Diletacijske fuge treba
preuzeti i izraditi. (Izvedba vidi
www.waermeschutz.at).
Isturene dijelove kao npr. karniše premostiti po
mogućnosti bez spojeva ploča.
Višak izolacijskog materijala smije se odrezati s
ostatkom od 3 cm sa stražnje strane izolacijske
ploče.
Kod izoliranja špaleta prozora i vrata kao i
nadvoja, izolacijske ploče moraju sezati toliko
izvan ruba špalete, da se izolacijska traka-nakon
stvrdnjavanja ljepila-može ravnomjerno utisnuti.
Tek tada se suvišni dio izolacijske ploče može
odrezati.
Kod izoliranja donjih strane izolacijske ploče tako
postaviti da se tupo mogu spojiti s fasadnim
izolacijskim pločama i da fuge ploča ne izlaze
preko rubova fasade/donje strane(vidi sliku 14 na
strani 21).
7.4.2 IZJEDNAČAVANJE NERAVNINA NA
POSTAVLJENIM IZOLACIJSKIM
PLOČAMA I MJERE ZAŠTITE
Polistirol EPS-F ploče
Nastale neravnine izbrusiti; otkloniti nastalu
prašinu. Ploče površinski požute pod utjecajem
UV-zraka; nastala brašnasta tvar (žućkasta) mora
se u potpunosti otkloniti (izbrusiti i očistiti).
Stranica 16 od 31
Stranica 17 od 31
t
t
Ploče od mineralne vune MW-PT Površinu prije nanošenja temeljne žbuke (u
debljini od 5 mm) po čitavoj površini prekriti
temeljnom žbukom kao slojem za izjednačavanje
(vidi tabelu 5 na strani 21) i zaštititi od djelovanja
vlage.
Kod nanošenja temeljne žbuke od 8 mm,
temeljna žbuka služi i za izjednačavanje
neravnina izolacijskih ploča.
Pluto ICB-ploče Površinu prije nanošenja temeljne žbuke (u
debljini od 5 mm) po čitavoj površini prekriti
temeljnom žbukom kao slojem za izjednačavanje
(vidi tabelu 5 na strani 21) i zaštititi od djelovanja
vlage.
Kod nanošenja temeljne žbuke od 8 mm,
temeljna žbuka služi i za izjednačavanje
neravnina izolacijskih ploča.
Ploče od mineralne vune Nastale neravnine izbrusiti; u potpunosti
odstraniti nastalu prašinu.
7.4.3 Pričvršćivanje izolacijskih ploča
Polystirol EPS-F ploče Ove ploče uz lijepljenje dodatno zahtijevaju
pričvršćivanje tiplama.
Izuzetak su sljedeće nove podloge:
◊ Zidna i šupljikava opeka prema ÖNORM B
3200
◊ Puni ili šupljikavi kameni blokovi prema
ÖNORM B 3206
◊ Betonski plašt prema ÖNORM B 3350 od
cementno vezanog betona od drvene
strugotine bez integrirane dodatne izolacije
prema ÖNORM B 3208 i cementno
vezanih ploča od drvene strugotineWS i
WSD prema ÖNORM B 6022.
TIS s površinskom masom >30 kg/m² te visinom
zgrade od >25 m u svakom slučaju zahtjeva
pričvršćivanje tiplama.
◊ Ploče od mineralne vune MW-PT
potrebno je uz lijepljenje dodatno pričvrstiti
tiplama.
◊ Ploče od mineralne vune-lamele kao i
EPS-F pričvršćivati (vidi gore)
◊ Pluto ICB-ploče kao i EPS-F pričvršćivati
(vidi gore)
◊ Izolacijske ploče od mineralne pjene
pričvršćivati tiplama prema uputama
proizvođača
◊ Polistirol izolacijske ploče za sokl vrste
EPS-P i XPS-R potrebno je dodatno
pričvršćivati iznad gornjeg ruba terena.
Pritom paziti na sljedeće:
- Ne pričvršćivati tiple kroz materijal za
brtvljenje
- Tiplanje već prije stvrdnjavanja ljepila (u
mokrom stanju) stoga se preporučuju
vijčane tiple.
7.4.3.1 IZBOR PRIČVRSNICA-TIPLA
◊ Pričvrsnice moraju odgovarati ÖNORM B
6124
◊ Pričvrsnica mora odgovarati postojećoj
podlozi po kategorijama korištenja prema
ÖNORM B 6124
◊ Kod zidova od betonskog plašta prema
ÖNORM B 3350 sidrenje pričvsnice vrši se
u beton sa spiralnom armaturom
(Kategorija korištenja A prema ÖNORM B
6124)
◊ Ako se postojeća podloga ne može
svrstati u kategorije korištenja A, B ili C
prema ÖNORM B 6124 tada se na
gradilištu provodi test izvlačenja
pričvrsnice. prema ÖNORM B 6124
◊ Kod izbora pričvrsnica uzeti u obzir
postojeću žbuku ili smjesu za izravnavanje,
ravnomjernost podloge za sidrenje i
dovoljan otpor prema izvlačenju iz
podloge.
◊ Izolacijske ploče vrste EPS-F, EPS-P,
XPS-R, MW-PT, ICB i mineralna pjena
zahtijevaju šeširiće za tiple u promjeru 60
mm, izolacijske ploče MW-PT s vlaknima
(lamele) zahtijevaju šeširiće tiple u
promjeru 140 mm.
◊
PRIMJEDBA: Za određivanje duljine tiple uspješnim su se pokazala probna bušenja. To se može učini i tijekom postavljanja pričvsnica. Za postizanje potrebne duljine mogu biti potrebne različite tiple.Pomoću testa izvlačenja prema ÖNORM B 6124 može se ustanovi i koja duljina je potrebna.
Stranica 18 od 31
7.4.3.2 BUŠENJE RUPA ZA PRIČVRSNICE
◊ S bušenjem početi tek nakon stvrdnjavanja
ljepila.
◊ Na bušilici odrediti promjer Udarno
bušenje ili bušeći čekić upotrebljavati
samo kod betona i pune opeke.
◊ Kod šupljikave opeke i šupljih kamenih
blokova upotrebljavati bušilicu
preporučenu od proizvođača.
◊ Ploče od mineralne vune MW-PT bušiti
bušilicom bez vibracija.
◊ Odrediti dubinu bušenja= duljina
pričvrsnice + 10-15 mm.
◊ Ako se pričvršćuje tiplama kroz armiranu
temeljnu žbuku, slijediti upute
proizvođača.
7.4.3.3 BROJ TIPLA
7.4.3.4
Visina i položaj objekta utječu na količinu
pričvrsnica. To osobito vrijedi za rubne zone,
zbog utjecaja vjetra.
ÖNORM B 4014, dio1,Opterećenja u
graditeljstvu-statično djelovanje vjetra, utvrđuje
širinu tih rubnih zona. Ona iznosi na obje strane
svih rubova zgrada barem 1 m.
Ako je visina fasadne površina veća od dužine,
širina rubne zone iznosi 10% dužine. Ukoliko je
jednaka ili manja, širina rubne zone iznosi 10%
visine, ali najviše 2 m.
Za zgrade do 50 m visine i brzinu vjetra do 135
km/h vrijede sljedeći podaci; iznad toga potrebno
je provesti posebno utvrđivanje od strane planera
prema ÖNORM.
Površinski je potrebno najmanje 6 pričvrsnica/m²;
u rubnoj zoni (vidi gore) potrebno je do
maksimalno 12 pričvrsnica/m². Broj pričvrsnica
za rubne zone određenog objekta određuje se iz
tabele 1 odnosno tabele 2, ovisno o brzini vjetra,
izgledu terena oko objekta i visini objekta.
Tabela 1: Broj pričvrsnica/m² u rubnoj zoni s nosivošću od 0,15 kN po pričvrsnici
Oblik terena oko zgrade1)
I II III
Visina zgrade (m)
Temeljna
vrijednost brzine
vjetra
[km/h] < 10 10–5 25-50 <10 10-25 25-50 <10 10-25 25-50
< 85 6 6 6 6 6 6 6 6 6
85 – 115 10 10 12 8 8 10 6 8 10
> 115 - 135 12 - 2) - 2) 10 12 - 2) 8 10 12 1) prema ÖNORM B4014 2) Upotrebljavati pričvrsnice s nosivošću 0,20 kN, Broj vidi tabelu 2
Tabela 2: Broj pričvrsnica/m² u rubnoj zoni s nosivošću od 0,20 kN po pričvrsnici
Oblik terena oko zgrade1)
I II III
Visina zgrade (m)
Temeljna
vrijednost brzine
vjetra
[km/h] < 10 10–25 25-50 <10 10-25 25-50 <10 10-25 25-50
< 85 6 6 6 6 6 6 6 6 6
85 – 115 8 8 10 6 6 8 6 6 8
> 115 - 135 10 12 12 8 10 10 6 8 10
1) prema ÖNORM B4014
7.4.3.5 SHEMA TIPLANJA
Dvije sljedeće sheme vrijede za pričvršćivanje
izolacijskih ploča od EPS-F, MW-PT i ICB sa 6
pričvrsnica/m².
◊ ili se postavlja tipla u sredinu svake ploče,
jedna na dodirna mjesta T fuga- vidi
shemu T slika 7.
◊ ili se svaka ploča učvršćuje s tri tiple koje
se postavljaju prema shemi W. Razmak od
ruba ploče trebao bi biti cca. 5 cm.
Za ploče od lamela –mineralne vune vrijedi slika
9, pri čemu se svaki drugi red u potpunosti tipla.
Rubno pričvršćivanje (uvjeti vidi tabelu 1 i 2 na
str.17) prikazuju sheme s 8,10 ili 12 pričvrsnica
po m². Svi izolacijski materijali koji se tretiraju po
ovoj smjernici prikazani su na str. 26,27 i 28.
Ukoliko se toplinsko-izolacijski sistem ne
provodi oko rubova zgrade, već tamo završava je
preporučljivo rubno tiplanje u skladu s odlomkom
7.4.3.3.
Ako se toplinsko-izolacijski sistem nanosi na
done slojeve, tiplati u skladu s 7.4.3.
Slika 7
Slika 8
Slika 9
7.4.3.6 POSTAVLJANJE PRIČVRSNICA
◊ Tiple se smiju postavljati tek kad je
stvrdnuto ljepilo
PRIMJEDBA: Izuzetak područje sokla, vidi
odlomak 7.4.3. na strani 16.
◊ Tiple se postavljaju paralelno s izolacijskim
materijalom
PRIMJEDBA: To ne vrijedi ako se glava
tiple uranja u izolacijski materijal (upotreba
izolacijskih rondela vidi odlomak 5 na
strani 8).
◊ Ovisno o vrsti tiple ili se udara ili zavija.
◊ provjeriti jesu li tiple dobro učvršćene
◊ Oštećene ili labave tiple ukloniti. Nastale
rupe popuniti izolacijskim materijalom.
Stranica 19 od 31
7.5 TEMELJNA ŽBUKA S ARMATUROM
7.5.1 PODLOGA
PRIMJEDBA: Pojam «temeljna žbuka» potječe
iz ETAG 004 i ujedinjuje dosad upotrebljavane
pojmove mase za izravnavanje, armirana
podžbuka i armaturni sloj.; ne poistovjećuje se sa
pojmom podžbuka iz ÖNORM B 3346.
Ovisno o zahtjevima sistema i materijalu
izolacijskih ploča na raspolaganju su različite
temeljne žbuke po svojstvima i vrsti materijala.
Razlikuju se tanko-, srednje- i debeloslojni
sistemi (tabela 5, strana 21).
Ako se upotrebljava sistem s izolacijskim
pločama od mineralne vune MW-PT ili Pluto DK-
E treba se pridržavati vremena čekanja između
nanošenja sloja za ujednačavanje i nanošenja
armirane temeljne žbuke navedenog od
proizvođača (vidi odlomak 7.4.2., Ujednačavanje
postavljenih izolacijskih ploča i mjere zaštite,
strana 16).
7.5.2 MIJEŠANJE TEMELJNE ŽBUKE
◊ Praškaste temeljne žbuke miješaju se po
uputi proizvođača s vodom. (u skladu s
ÖNORM B 3340).
◊ Pastozne bezcementne temeljne žbuke se
moraju homogenizirati prije upotrebe; za
postizanje konzistencije mogu se dodavati
male količine vode (u skladu s ÖNORM B
3340).
◊ Pastozne temeljne žbuke, kojima
proizvođač propisuje dodavanje cementa,
miješaju se po uputi proizvođača.
7.5.3 DIJAGONALNA ARMATURA
Na uglovima otvora za prozore i vrata potrebna je
dijagonalna armatura i prije nanošenja
površinske armature ulaže se u temeljnu žbuku
te tako fiksira da rub trake stoji direktno na uglu
pod kutom od 45º.
Mjere armaturne trake obično iznose 20 x 40 cm.
(Vidi sliku 10).
Slika 10
7.5.4 ZAŠTITA MEHANIČKI
POSEBNO OPTEREĆENIH
DIJELOVA FASADE
◊ Zaštitna tkanina ugrađuje se prije
postavljanja kutnih zaštita i prije nanošenja
površinske armature u cca. 2 mm debelo
nanesenu temeljnu žbuku utiskivanjem i
bez preklapanja.
◊ Ukoliko se upotrebljava drugi sloj mrežice
treba pripaziti da je prvi sloj temeljne
žbuke suh.
Prije nanošenja površinske armature držati se
vremena sušenja.
Stranica 20 od 31
7.5.5 IZRADA RUBOVA I UGLOVA
Kod upotrebe kutnih profila s mrežicom i kutnika
s mrežicom mora se nanijeti temeljna žbuka u
širini predviđenih kutnika tako da se mogu uložiti
i rubni profil i tkaneno koljeno. Spoj na
površinsku armaturu izvesti s preklapanjem od
najmanje 10 cm.
(Vidi sliku 11).
Upotrebom rubnih profila bez mrežice ugrađuje
se u temeljnu žbuku. Površinska armatura treba
se tako preklapati i voditi oko rubova te ugraditi u
temeljnu žbuku kako to pokazuje slika 12.
Izrada rubova bez gotovih profila izvodi se u
skladu s površinskom armaturom. Pritom se
vodilice mrežice s jedne strane cca. 20 cm vode
oko ruba i s min. 10 cm preklapanja ugrađuju u
temeljnu žbuku. (Vidi sliku 13).
Slika 11
Slika 12
Slika 13
Stranica 21 od 31
Izrada okapnica (Prijelaz fasada-donji sloj) izvodi
se kako je prikazano na slici 14 (okomiti rez).
Izrada kuteva vrši se kao i kod izrade rubova bez
profila s 10 cm preklapanja zajedno sa
površinskom armaturom.
Zaštitni kutnik koji služi za zaštitu od mehaničkih
oštećenja nanosi se na armiranu temeljnu ili
završnu žbuku.
7.5.6 NANOŠENJE TEMELJNE ŽBUKE I
UGRADNJA ARMATURE
Prvo na pripremljeni izolacijski sloj (vidi odlomak
7.4.2, od strane 15) nanijeti strojno ili ručno
temeljnu žbuku u debljini navedenoj u tabeli 5 na
ovoj strani.
Slika 14
U svježu žbuku ulaže se mrežica odozgo prema
dolje- ili vodoravno ili okomito- s preklapanjem
od najmanje 10 cm u sredini ili vanjskoj trećini
(vidi tabelu 5 na ovoj stranici). Kako bi postigli
dovoljnu prekrivenost tekstilna se mrežica mora
ulagati mokro u mokro s temeljnom žbukom.
Tabela 5:
debljina
(mm)
min. debljina
(mm)
Srednja
vrijednost1)
(mm)
Pozicija
armature2)Kod sistema s
3 2 ≥ 2,5 u sredini EPS-F, ploče od mineralne
pjene
5 4 ≥ 4,5 vanjska trećina EPS-F3), MW-PT, Pluto(ICB),
ploče od mineralne pjene
8 5 ≥ 7,0 vanjska trećina MW-PT, Pluto(ICB),
1)Srednja vrijednost reprezentativne probe (min. 5 pojedinačnih vrijednosti) 2)Pokrivenost mrežice bar 1 mm, u području preklapanja min 0,5 mm ali ne više od 3mm 3) Ova debljina žbuke potrebna je kod upotrebe debeloslojnih završnih žbuka (vidi odlomak 7.7., od strane 22)
Stranica 22 od 31
Stranica 23 od 31
t
7.5.7 NANOŠENJE ARMIRANE TEMELJNE ŽBUKE U PODRUČJU SOKLA
Armirana temeljna žbuka izvodi se s
komponentama pripadnim TIS-sistemu ili onima
preporučenim od proizvođača. Položaj armature
prema tabeli 5 na stranici 21 i u području spoja
prema odlomku 7.2 od stranice 12.
7.6 DISPOZICIJA FASADE
Kao i sve žbukane fasade tako i fasade iz
toplinsko-izolacijskih sistema dopuštaju
dispozicije. Kojim redoslijedom će se izvoditi
pojedini radni koraci ovisi o vrsti dispozicije i
upotrijebljenom materijalu.
7.6.1 LIJEPLJENI ELEMENTI
Prvo se izvodi armiranje površina kao u odlomku
7.5 od strane 14.
7.6.1.1 GOTOVI ELEMENTI
Ti elementi su već armirani i/ili oličeni,
ožbukani. Elementi lijepe na spojevima na
armiranu temeljnu žbuku primjerenim ljepilom
po čitavoj površini (držati se uputa
proizvođača).
7.6.1.2 NA GRADILIŠTU PRIPREMLJENI GOTOVI ELEMENTI
Ovi se elementi lijepe na armiranu temeljnu
žbuku primjerenim ljepilom (držati se uputa
proizvođača). Ako elementi nisu oličeni ili
ožbukani, nanijeti temeljnu žbuku I ugraditi
armaturnu mrežicu s preklapanjem od min.
10 cm.
7.6.2 UGLODANO ŽLIJEBLJENJE
Žljebovi se izrađuju prije nanošenja temeljne
žbuke u izolacijskim pločama (ne u njihovim
fugama).
Dubina žljebova ne smije prelaziti 25% debljine
izolacijskog sloja i ne smije iznositi više od 25
mm. Širina žljebova nikad ne smije biti manja od
njihove dubine. Korisno je žljebove izraditi u
obliku trapeza kako u njima ne bi zaostajala
kišnica.
Završne žbuke mogu se bojati u skladu s Vašim
željama. Pritom treba obratiti pažnju na sljedeći
odlomak gdje su navedene referentne vrijednosti
odbijanja svjetlosti, kao i na vrijeme sušenja
zadano od strane proizvođača.
Sve površine žljebova armiraju se mrežicom kako
bi se premostile pukotine i potrebno je barem 10
cm preklapanja s površinskom armaturom.
PRIMJEDBA: Takvi žljebovi imaju za posljedicu
smanjivanje izolacijskih sposobnosti na tom
mjestu i utječu na ravno ežu napetosti u
površinskoj armaturi.
7.7 ZAVRŠNA ŽBUKA
Nakon završenog sušenja (držati se uputa
proizvođača) pod primjerenim vremenskim
prilikama (vidi odlomak 3, opće upute i primjedbe
na strani 7) može se početi sa nanošenjem
završnog sloja. Kod preranog nanošenja postoji
opasnost od stvaranja mrlja.
Ovisno o sistemu mogu se nanositi razne vrste
završnih žbuka. Najmanja debljina sloja završne
žbuke iznosi 1,5 mm, kod grebane žbuke 2 mm.
Za postizanje fine površinske strukture, za koje je
potrebno zrno ispod 1,5 mm, mora se raditi
višeslojno.
7.7.1 OPĆE UPUTE ZA OBRADU
Završne žbuke većinom se proizvode od
prirodnih boja i granulacija. na taj način ne mogu
se isključiti manja odstupanja u tonu ili strukturi.
Kod praškastih proizvoda trebao bi se stoga
upotrebljavati materijal iz jednog miješanja. Bilo
bi dobro, pomiješane vapneno-cementne
mortove u velikoj posudi još jednom promiješati i
iz toga raditi. Pritom se može u skladu s
potrošenim materijalom dodavati svježi i iznova
se dobro promiješati.
Vrlo je važan imati dovoljan broj zaposlenika po
skeli. Postupak rada svježe u svježe smanjuje
moguć rizik neravnomjerne površine po tonu ili
strukturi; stoga bi trebalo izbjegavati prekide rada
na zatvorenim površinama.
Kako bi se izbjegle vidljive razlike trebalo bi
rasporediti radnike tako da rade na češalj.
Postupak sušenja mineralnih završnih žbuka je
kemijska reakcija. Ako se promjene uvjeti
reakcije(=obrade) tijekom nanošenja žbuke i faze
sušenja može doći do razlika u boji.
Stoga je kod obojanih proizvoda važna upotreba
onih koji se slažu sa sistemom.
zadaća završne žbuke je i zaštita od vremenskih
utjecaja slojeva koji se nalaze ispod TIS-a.
Zadaća se ispunjava utoliko manje, koliko je
smanjeno najveće zrno i time debljina u jednom
ciklusu nanošenja.
7.7.2 REFERENTNA VRIJEDNOST
ODBIJANJA SVJETLOSTI
Pri izboru tona boje završne žbuke ni u kojem
slučaju ne bi se trebale birati pretamne boje.
Zbog visokog izolacijskog djelovanja TIS-a
završni sloj bi se prejako grijao, što za posljedicu
ima stvaranje termičke napetosti te moguće
nastajanje pukotina. Iz tog razloga se referentna
vrijednost odbijanja svjetlosti od 25 uzima kao
donja granica.
7.7.3 NANOŠENJE GRUNDA
Grund se treba uskladiti sa završnom žbukom
(držati se uputa proizvođača). Ukoliko temeljna
žbuka i završna žbuka sadrže istu vezivnu bazu
(umjetna smola, mineralno vezano (vapno-
cement), oplemenjeno umjetnom smolom) grund
može otpasti.
7.7.4 NANOŠENJE ZAVRŠNE ŽBUKE
Završna žbuka se, ovisno o uputama
proizvođača i materijalu, može nanositi strojno i
ručno. Način obrade ovisi o upotrijebljenoj vrsti
završne žbuke. Moguće je raznovrsno
oblikovanje površina. Ovisno o vrsti žbuke i
upotrijebljenom alatu može se raznoliko
strukturirani; pritom se treba pridržavati
smjernica za obradu pojedinog proizvođača.
Ne smiju se prekoračiti zadane debljine sloja
(tabela 5, strana 21).
7.7.5 ZAVRŠNE ŽBUKE ZA SOKL I
PERIMETARNO PODRUČJE
Nakon stvrdnjavanja temeljne žbuke treba
nanijeti primjereni površinski sloj odnosno
završnu žbuku. Kod mineralnih žbuka potrebno je
u području sokla nanijeti vodoodbojni sloj.
Stranica 24 od 31
Stranica 25 od 31
t
r
8 POŽAR
U skladu s ÖNORM B 6400 (Izdanje 2004-08-01)
odnosno prednormom ÖNORM B 3806 (Izdanje
2002-05-01) treba se ovisno o visini zgrade
pridržavati sljedećih Euro-klasa za TIS:
◊ Zgrada s najviše 3 kata: minimalno D
◊ Zgrada s više od 3 kata: minimalno C-d1
◊ Neboder: minimalno A2-d1
Kod zgrada s više od tri kata treba dokazati da
pri upotrebi izolacijskih materijala klasa C, D ili E
u debljini većoj od 10 cm u slučaju požara neće
doći do samostalnog gorenja sistema. To se
može osigurati ugradnjom zaštitne blokade od
mineralne vune MW-PT koja je 30 cm šira od
otvora i 20 cm visoka te pričvršćena tiplama.
Zaštitne blokade moguće su i od drugih
materijala, ali nužno je testiranje tipa u skladu s
ÖNORM B 3800-5.
Izvedba zaštitnih blokada ovisi o vrsti i broju
katova, položaju prozora i propisima nadležnih.
Položaj zaštitnih blokada određuje planer.
Kod ploča za balkone i lođe s termičkim
odvajanjem u razini toplinske izolacije isto tako je
potrebno postavljanje zaštitnih blokada za
sprječavanje širenja požara.
PRIMJEDBA: Budući da su se odredbe o zašti i
od požara u vrijeme izdavanja ove smjernice
prilagođavale europskim regulativama, može
doći do p omjena u klasificiranju zgrade.
(Aktualizacija ÖNORM B 3806 i ÖE liste).
Sljedeće grafike pokazuju dva moguća načina
ugradnje zaštitnih blokada.
Detaljni prijedlozi nalaze se na stranici www.waermeschutz.at
9 PRIKLJUČCI I ZAVRŠETCI
Od važnog značaja za trajni, funkcionalni,
praktični i optički uspjeh toplinsko-izolacijskih
sistema je i stručna izvedba priključaka i
završetaka uz pridržavanje smjernica obrade.
Tako se osigurava da se zahtjevi izazvani
vremenskim utjecajima (sunce, vjetar, kiša,
snijeg) i korištenje zgrade (građ. fizika,
građ.dinamika) ne utječu negativno na trajnost
fasade.
10 ŠKOLOVANJE
ETAG 004 (vidi odlomak 2) zahtjeva pod
pretpostavkama za dugotrajnost toplinsko-
izolacijskih sistema i da te sisteme postavljaju
školovane tvrtke. Austrijski zakon o javnoj nabavi
omogućava naručitelju, potvrde o školovanju i
sposobnosti posebno onih osoba koje su
Detalji standarda, koji su općenito primjenjivi u
obiteljskim kućama ili zgradama su zbog
jednostavne i brze dostupnosti stavljeni na
homepage udruženja za kvalitetne toplinske
izolacije na stranici www.waermeschutz.at i u
svakom se trenutku mogu skinuti te nude upute
za propisnu ugradnju i sigurna rješenja.
Svi članovi udruženja za kvalitetne toplinske
izolacije nude sigurna, testirana i dobro
promišljena rješenja za izradu priključaka i
završetaka u skladu sa sistemom.
odgovorne za izvedbu radova. Svi članovi
udruženja za kvalitetnu toplinsku izolaciju već
godinama nude edukaciju za ugradnju njihovih
toplinsko-izolacijskih sistema. Pojedinosti se
nalaze na internet stranici pojedinih članova (vidi
zadnju stranu ove smjernice).
Stranica 26 od 31
11 ANEX
11.1 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 8 kom/ m²
za format ploče 100 x 50 cm za format ploče 80 x 62,5 cm za format ploče 120 x 20 cm
Stranica 27 od 31
11.2 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 10 kom/ m²
za format ploče 100 x 50 cm za format ploče 80 x 62,5 cm za format ploče 120 x 20 cm
Stranica 28 od 31
11.3 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 12 kom/ m²
za format ploče 100 x 50 cm za format ploče 80 x 62,5 cm za format ploče 120 x 20 cm
Stranica 29 od 31
Stranica 30 od 31
BILJEŠKE
Stranica 31 od 31
BILJEŠKE
Stranica 32 od 31
BILJEŠKE
Österreich
RÖFIX AGBaustoffwerk A-6832 RöthisTel. +43(0)5522/41646-0Fax +43(0)5522/[email protected]
RÖFIX AGA-6170 ZirlTel. +43(0)5238/510Fax +43(0)5238/[email protected]
RÖFIX AGA-6372 OberndorfTel. +43(0)5356/71291Fax +43(0)5356/[email protected]
RÖFIX AGA-9500 VillachTel. +43(0)4242/29472Fax +43(0)4242/[email protected]
RÖFIX AGA-8401 KalsdorfTel. +43(0)3135/56160Fax +43(0)3135/[email protected]
RÖFIX AGA-4591 MollnTel. +43(0)7584/3930Fax +43(0)7584/[email protected]
RÖFIX AGA-3143 PyhraTel. +43(0)2745/2005-0Fax +43(0)2745/[email protected]
Schweiz
RÖFIX AGCH-9466 SennwaldTel. +41(0)81/7581122Fax +41(0)81/[email protected]
RÖFIX AGCH-8953 DietikonTel. +41(0)44/7434040Fax +41(0)44/[email protected]
RÖFIX AGCH-2540 GrenchenTel. +41(0)32/6528352Fax +41(0)32/[email protected]
Deutschland
RÖFIX GmbHD-72119 AmmerbuchTel. +49(0)7032/973-0Fax +49(0)7032/[email protected]
Italien
RÖFIX AGI-39020 PartschinsTel. +39/0473/966100Fax +39/0473/[email protected]
RÖFIX AGI-33074 FontanafreddaTel. +39/0434/599100Fax +39/0434/[email protected]
RÖFIX AGI-25080 PrevalleTel. +39/030/68041Fax +39/030/[email protected]
RÖFIX AGI-21020 ComabbioTel. +39/0332/961430Fax +39/0332/[email protected]
Bosnien-Herzegovina
RÖFIX d.o.o.BiH-88320 LjubuskiTel. +387(0)39/830100Fax +387(0)39/[email protected]
RÖFIX d.o.o.BiH-71210 IlidzaTel. +387(0)33/768150Fax +387(0)33/[email protected]
RÖFIX d.o.o.BiH-78430 PrnjavorTel. +387(0)51/860589Fax +387(0)51/[email protected]
Slowenien
RÖFIX d.o.o.SLO-1290 GrosupljeTel. +386(0)1/7818480Fax +386(0)1/[email protected]
Kroatien
RÖFIX d.o.o.HR-10294 PojatnoTel. +385(0)1/3340300Fax +385(0)1/[email protected]
RÖFIX d.o.o.HR-21220 TrogirTel. +385(0)21/896295Fax +385(0)21/[email protected]
Serbien-Montenegro
RÖFIX d.o.o.SCG-35254 Novi PopovacTel. +381(0)35/572550Fax +381(0)35/[email protected]
Bulgarien
RÖFIX oodBG-4400 PazardzhikTel. +359(0)34/443106Fax +359(0)34/[email protected]
Polen
RÖFIX Sp. z.o.o.PL-32-065 KrzeszowiceTel. +48(0)12/2822800Fax +48(0)12/[email protected]
Kosovo
RÖFIX Sh.p.k.KS-Klina-VolujakTel. +377(0)44/[email protected]
Albanien
RÖFIX Sh.p.k.AL-Kamez-TiranaTel. +355(0)4/353166Fax +355(0)4/[email protected]
Bauen mit System 12/2004