U POVODU OBILJEŢAVANJA 110. OBLJETNICE PRVE HRVATSKE GIMNAZIJE U ISTRI GIMNAZIJA I STRUKOVNA ŠKOLA JURJA DOBRILE PAZIN POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE, MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA, ISTARSKE ŢUPANIJE I GRADA PAZINA I U SURDNJI S AGENCIJSOM ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ORGANIZIRA
meĎunarodni stručnoznanstveni skup škola koje promiču ideje Kvalitetne škole američkog autora Williama Glassera
Pozvani gost predavač: BRIAN LENNON, Irska
Pozivamo sve zainteresirane koji primjenjuju Glasserove ideje kvalitetne škole: predstavnike Instituta Williama Glassera, ravnatelje, nastavnike, učitelje, stručne suradnike i odgajatelje.
TEME : ŠKOLA KAO RADOSNO MJESTO -
prilozi fenomenologiji kulture prijateljstva
SURADNJA - most od poučavanja do učenja
SAMOVREDNOVANJE - od kompetencije do kreativnosti
KVALITETA - nova definicija uspjeha
NA NAŠ NAČIN - primjeri unaprjeĎenja škole kao cjeline
ODGOVORNOST - za zajednicu i odgovornost zajednice (primjeri suradnjes lokalnom zajednicom i šire)
TEMA:“ŠKOLA KAO RADOSNO MJESTO”
Predavanje “ŠKOLSKA KNJIŢNICA KAO MJESTO SURADNJE”(k.u.)
ZANIMLJIVOSTI:Projekt Kvalitetna škola započeo je 1990. godine u Rijeci. Namijenjen je djelatnicima koji rade u ustanovama odgoja i obrazovanja, a svrha mu je prenošenje ideja Teorije
izbora i voditeljskog upravljanja, američkog autora Williama Glassera.
Sve je započelo u osnovnoj školi F.Franković sa idejom kako prenijeti učiteljima činjenicu da se školsko okruţenje i svakodnevni rad moţe provoditi na zadovoljstvo
svih. Ti su se pokušaji naposljetku pretvorili u program za koji su danas zainteresirane
škole diljem Hrvatske. Sada je projektom obuhvaćeno više od 170 škola u Republici
Hrvatskoj, a treba spomenuti i to da je sluţbeno prihvaćena edukacija Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.Kronologija dosadašnjih susreta kvalitetnih škola:
2000, Rijeka – prvi susret Odiseja u školstvu
2002, Rijeka – drugi susret Svaki učenik moţe uspjeti
2006, Rijeka - treći susret Svaka škola moţe uspjeti
2007, Dubrovnik – četvrta Konferencija na temu Partnerstvo roditelja i odgojno
obrazovnih ustanova.
- BRIAN LENNON,psiholog i savjetnik, DUBLIN : predavanje, radionica, knjiga“KUL
UPRAVLJANJE BIJESOM”-- na skupu samo tri školske knjiţničarke : Suzana Kneţević,(tajnica HUŠK-a)pasivna
učesnica i aktivni predavači : Anita Rohtek OŠ Vladimir Nazor Krnica, i Korina Udina
OŠ Kostrena
Program:
Pozdravna riječ; uvod u temu skupa (Biserka Šušnjić, viša savjetnica,
Agencija za odgoj i obrazovanje - Zagreb i Ana Krželj, viša savjetnica, AZOO –
Podružnica Split)
Knjižnica – ključna poveznica u nacionalnom i školskom kurikulu (dr. sc.
Dinka kovačević)
Korelacija knjižničnog odgoja i obrazovanja i nastavnih predmeta
A. rad na predlošcima skupine autora iz osnovne škole: Dinke Kovačević,
Ljerke Medved, Zdenke Bilić, Mirjane Milinović, Korine Udina, Draženke Stančić,
Vahide Halaba, Evice Tihomirović, Danice Pelko i Josipa Rihtarića;
B. skupni rad za srednje škole: Jadranka Gabriša Perković, Ruža Jozić, Elda
Pliško Horvat, mr. sc. Zorka Renić i dr.
Godina astronomije – poziv u knjižnicu, radionica (Theodor de Canziani
Jakšić, prof.) - kreativna uporaba izvora s jasnim ciljem: učenje na zabavan, upečatljiv
način
Primjeri iz prakse školskih knjižničara: Ana Sudarević, prof.;
Sofija Zekanović, prof.; Zdenka Bilić, prof.; Korina Udina, prof.
Međunarodna suradnja školskih knjižničara – izvješće s 38. konferencije
školskih knjižničara u Padovi (Josip Rihtarić, prof.)
Stručni skup za školske knjižničare voditelje županijskih stručnih vijeća
svih županijaZagreb, 21. listopada 2009
Odgoj i obrazovanje u suvremenom društvu institucionalno i profesionalno mora
uključiti i školsku knjiţnicu
Pitanje školske knjiţnice jedno je od temeljnih pitanja interpretacije njenih osnovnih obiljeţja – knjiţnične teorije i suodnosa knjiţnično-informacijskog i
odgojno-obrazovnog sustava
Knjiţnični fond je osnovna baza odgoja i obrazovanja i djelatnika koji će sustavno provoditi edukaciju
Djelatnost knjiţnice, (stručni djelatnik-knjiţničar), treba omogućiti uporabu zabiljeţenog znanja na raznim vrstama medija, uvesti korisnike u metode i tehnike istraţivanja i učenja na izvorima informacija i znanja
Kroz organizaciju i vođenje raznih informacijskih pomagala omogućiti pronalaţenje informacija za i o obrazovanju i svega onog što je od interesa za korisnike
(J. Lasić-Lazić, 1991.)
1.Zakonska ( i druga) regulativa : Školska ustanova ima knjiţnicu Djelatnost je sastavni dio obrazovnog
procesa Stučno-knjiţnična djelatnost se obavlja u
manjem opsegu i sluţi za ostvarivanje obrazovnog procesa
Knjiţnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani Standardima i Nacionalnim kurikulom
2.Obrazovni sustav za knjiţničare
3.Drţavni proračun
4.Praćenje novih potreba korisnika
Zakon o knjiţnicama (NN 105/97) VIII. KNJIŢNIĈNO OSOBLJE
Ĉlanak 34.
Poslove diplomiranog knjiţničara moţe obavljati osoba koja ima završen studij knjiţničarstva, odnosno završen drugi visokoškolski studij uz dopunski studij knjiţničarstva, te poloţen stručni ispit za diplomiranog knjiţničara.
Ĉlanak 35.
Osobe s visokom stručnom spremom koje se zapošljavaju u knjiţnici na radnom mjestu diplomiranog knjiţničara bez uvjeta propisanih člankom 34. stavkom 4. ovoga Zakona duţne su steći propisanu spremu i poloţiti stručni ispit u roku od 5 godina od dana zapošljavanja.
Narodne novine 69/09 (17.6.2009.) Ĉlanak 34. mijenja se i glasi:
»Stručne poslove u knjiţnicama, samostalnima i u sastavu, obavljaju pomoćni knjiţničari, knjiţničari, diplomirani knjiţničari, viši knjiţničari i knjiţničarski savjetnici
Uvjete i način stjecanja stručnih zvanja iz stavka 1. ovoga članka propisat će pravilnikom ministar kulture na prijedlog Hrvatskoga knjiţničnog vijeća.«
Ĉlanci 35. i 36. brišu se. Ĉlanak 9.
Osobe koje se zapošljavaju na stručnim poslovima u knjiţnicama, samostalnima i u sastavu, do donošenja pravilnika iz članka 6. ovoga Zakona trebaju ispunjavati uvjete propisane člancima 34. do 36. Zakona o knjiţnicama (»Narodne novine«, br. 105/97., 5/98. i 104/00.).
U organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje - sve obvezno:
4 stručna seminara godišnje (svi knjiţničari na lokalnoj razini)
2 duţe edukacije godišnje ( stručni suradnici – savjetnici, voditelji Vijeća )
1 Međunarodni stručni skup godišnje (svi knjiţničari)
Profesionalizacija struke, otvorila je logičan
razvojni put školskog knjiţničarstva prema
samostalnim rješenjima izrađenim po mjeri
njenih funkcija i djelatnosti.
Novi program = jedan od najvećih
iskoraka koje je struka napravila.
U tri dana pratio sva predavanja i ostale aktivnosti
Predstavio repozitorij kroz plakat
Predstavio aktivnosti i planove udruge
Neformalno razgovarao s Australcima, Francuzima,
Talijanima, Austrijancima, Brazilcima, Portugalcima,
Amerikancima, Kanađanima, Nizozemcima, Litvancima,
Maleţanima, Juţnoafrikancima, Britancima…
Zadovoljan zbog ispunjenih očekivanja
Razočaran što u većini drţava u svijetu nadleţne
prosvjetne vlasti i političari nisu prepoznali potencijal i
korist školskih knjiţnica u razvoju kvalitetnih odgojno-
obrazovnih sustava te nuţnost kvalitetnih školskih knjiţnica
u pripremi učenika za zahtjeve 21. stoljeća u eri
globalizacije i informacijskog društva
Ideal je, cilj kojemu se teţi, imati zakone kojima za zajamčeno da u svakoj školi mora biti školska knjiţnica sa zaposlenim kvalificiranim školskim knjiţničarom. U svijetu je još uvijek malo drţava u kojima je zakonski regulirano da škole moraju imati školske knjiţnice i školske knjiţničare. Biljeţe se pomaci na bolje, primjerice sudionici iz Malezije, Indonezije i kanadske savezne drţave Saskatchewan s velikim su ponosom i zadovoljstvom izjavili da su nedavno donijeti zakoni kojima je propisano da svaka škola mora imati školsku knjiţnicu. Na ţalost, uočljivi su i negativni primjeri, poput Nizozemske, u kojoj je donijeta odluka o ukidanju školskih knjiţnica, odnosno odluka da djelatnost školskih knjiţnica bude prenijeta u nadleţnost narodnih knjiţnica.
U mnogim drţavama svijeta mnogo se priča o društvu znanja, potrebi da se učenike poučava sluţenju različitim izvorima znanja, potrebi prakticiranja istraţivačkog rada, skupnog rada, radu na projektima, timskom radu nastavnika i sl., međutim u mnogim drţavama su ova nastojanja više ţelje nego realnost. Razlozi tomu su dvojaki: otpor učitelja da mijenjaju svoje navike i otpor nadleţnih da kvalitetan rad adekvatno nagrade.
Knjiţnica treba biti ključna poveznica za ostvarivanje temeljnih kompetencija cjeloţivotnog obrazovanja te poticati učenike na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja, različitih medija
Suradnja i timski rad: Korelacijski pristup planiranju
i programiranju rada
međupredmetno povezivanje u funkciji kvalitetnog i primjenjivog usvajanja znanja
Partnerstvo i timski suradnički rad
interdisciplinarna nastava
PROJEKTI ŠKOLE:
Kako ţivi drveće ? 2001. OŠ Pećine
Od grafita do dijamanta 2004. OŠ Kostrena
Priča o Ivani 2006. OŠ Pećine
Moja knjiga 2009. OŠ Kostrena
Tajne vile Ruţić 2009. OŠ Pećine
INTEGRIRANI DANI:
“5. rođendan” OŠ Kostrena
Dan jezika OŠ Kostrena
KORELACIJE U OBRADI LEKTIRE :
1. Projekt Hratski velikani u stripu- Tomislav prvi hrvatski kralj
/Udina,Korina.Školska knjiţnica-mjesto učenja i druţenja. Zrno:časopis za obitelj,vrtić,školu(godinaXIX,br.80-81) oţujak-lipanj 2008.(str.2-48)/
2. Satovi lektire u školskoj knjiţnici : I.B.Maţuranić, H.C.Andersen, H.Lofting itd.
INTERDISCIPLINARNA NASTAVA
- ENIGMATIĈKA RADIONICA OŠ Pećine i OŠ Kostrena 2009.
/Alkica.Dječji enigmatski školski časopis.Br.26.Godina 4.travanj 2008.(str.3-5)/
- KULTURA GOVORENJA – GOVORNO STVARALAŠTVO
/ Bakašun,Vjekoslav.Narodna čitaonica u Kostreni Sv.Luciji,Rijeka:Fintradeturs,2007.(str 140-147.)/
- HIP-HOP RADIONICA OŠ Kostrena (šk.god 2008./2009)
- POP-ROCK GUITAR PRO RADIONICA OŠ Kostrena (šk. God. 2008./2009.)
IDEJA: osvijestiti kod učenika zanimljive
povijesne priče Pećina i njenih stanovnika
Jedna od interesantnijih tajni primjenjiva u
različitim vidovima nastavnog
procesa,nastavnih predmeta uz mogućnosti
rada na terenu ,korelacija je
tajna same izgradnje Ville Ružić od 1935.-1938.
Izgrađena je prema skicama i zamisli Dr.
Viktora Ružića - Hrvatskog bana i njegove
supruge Nade Ružić rođ. Brlić,prof.,za
stanovanje njih i njihovih šestoro djece.
Kuća je građena po mjerama namještaja i
druge obiteljske baštine,kao možda jedina
takva u Hrvatskoj.
Crteže i skice pretvara u arhitektonski nacrt,
arhitekt David Bunetta.
Kao građevni materijal za izgradnju Ville
Ružić poslužila stara barokna Palača Kortil u
centru Sušaka,koju su Ružićevi prodali gradu
da bi se na tom povijesnom ishodištu Sušaka
izgradio Hrvatski Kulturni Dom -Neboder
Dom glasovite sušačke obitelji je
spomenik kulture RH od 1946.
Sav kamen, osobito dekorativni kameni
elementi kao i podnoţje oltara, već od
prije srušene crkvice Sv.Lovre zaštitnika
Sušaka upotrebljeni su metodom reciklaţe
i rekompozicije da bi se stvorila nova
rezidencija obitelji.
Upravo je reciklaţa i rekompozicija ono
što je primjenjivo u svim segmentima
nastave
Učesnici : svi učenici i učitelji škole
Tim : Korina Udina,SuzanaKljuš i Theodor de Canziani jakšić
Kako smo otkrili prvu tajnu:
29.10.2009. : PUTUJUĆI DAN ŠKOLE s početkom u 10 sati
Performans učenika i profesora iz OŠ Pećine od Kortila – predavanje Jolande
Todorović, ravnateljice HKD
“mieseca listopada 1875. ustrojena Obća pučka učiona” u iznajmljenim
prostorijama kuće Korošec ( stariji Sušačani sjećaju je se pod imenom Kortil)
kako bi se djeca “gojila i učila na materinjem jeziku”
Nakon 80 godina ponovili smo s ciglama u rukama put građevinskog
materijala od Piramide do Plumbuma – otvorili smo se trenutcima povijesti
Nakon otvaranja naše izloţbe u dvorani škole u 11 sati krenuli smo do Ville
Ruţić s ciglom u ruci (simbolika transformacije-izuzetno zanimljiva ; simbolika
stvaranja, građenja znanja,građenja projekta, mladih ljudi, djeca su naš
građevni materijal)- upoznali pra praunuku Ivana Maţuranića Matildu
POSTAVILI SMO POSTOLJA ZA IZLOŢBU SLIJEDEĆE TAJNE
Uloga školske knjiţničarke: Poveznica : školska knjiţnična baštinu iz 1878. –
Spomenička knjiţnica
Priprema i organizacija projekta te prema programu:
- cjeloţivotno obrazovanje - poticati učenike na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja, različitih medija -suradnja i timski rad s kolektivom-korelacijski pristup planiranju i programiranju rada: međupredmetno povezivanje > kvalitetno i primjenjivo znanje
Uloga školske pedagoginje
Priprema kolača za svečani događaj u školi na domaćinstvu
Uključeni SVI učenici i djelatnici škole
STARI ŠKOLSKI HRAST
KOLIKO
JE STAR?
JE LI ISTINA DA SE
MIJENJAO
NACRT ŠKOLE
DA BI SE
HRAST SAĈUVAO?
KOLIKO
JE
VISOK?
POSTOJE LI
STARE
FOTOGRAFIJE?
KOJE SE
BILJKE I ŢIVOTINJE UZ
NJEGA
VEŢU?
STARI ŠKOLSKI HRAST
NOVINARSKA SKUPINA
istraţuje arhivu podataka i fotografija,
sudjeluje u radu svih istraţivačkih skupina
AKTIV JEZIKA I KNJIŢEVNOSTI: motiv stabla u knjiţevnosti; korijen riječi; mitologija i
praznovjerje, medijska kultura
Čakavska i literarna grupa:
učenička poezija i proza
FOTOGRAFSKA GRUPA:
dokumentiranje
LIKOVNA GRUPA:motiv stabla; izrada listića za 3D stablo
AKTIV RAZREDNE NASTAVE:
likovna djela s motivom stabla;
utjecaj čovjeka na okoliš; poţar;
stanovnici šume; scenska igra
PRIRODOSLOVNI AKTIV:
svojstva kore drveta, starost, biljni i
ţivotinjski svijet, proizvodnja kisika,
ţivot stabla od sjemenke do krošnje
MATEMATIČKO-INFORMATIČKI
AKTIV: izračuni i statistike; visina
stabla: prezentacija; motiv stabla i
šume u igricama
MLADI TEHNIČARI:
izrada 3D modela stabla
GEO AKTIV: klimatski utjecaji i
mijene; rasprostranjenost;
školski vrt
VJERONAUK I POVIJEST: drvo ţivota; motivi u
Bibliji; obiteljsko stablo
GLAZBENA UMJETNOST:
drveni instrumenti;
uglazbljivanje: narodne pjesme
s motivima stabala
ORIJENTACIJSKO TRČANJE:
orijentacijska eko-trka
ŠKOLSKA KNJIŢNICA:
središte informacija i prezentacija
ZAKLJUĈAK :
Kroz razne programe koje potiče ili organizira knjiţničar/ka, školska knjiţnica povezuje učitelje, a
učenike upućuje na samostalno istraţivanje, uporabu svih izvora znanja na različitim medijima te tako ima temeljnu ulogu u učenju i socijalnom
razvoju djece.
Školska knjiţnica je mjesto suradnje i poveznica različitih sadrţaja u školama, mjesto istinskih
susreta, sjecište ideja
SARTRE :» Kultura je proizvod čovjeka, u kulturi se čovjek prepoznaje.
ŠKARIĆ :» Kultura je ljudsko nastojanje da se izvadi iz svoje ograničenosti , iz svoje
zadanosti , to je potreba bolje vizije samog sebe i svijeta.»
Kada i gdje je sve počelo ?
Proljetna škola školskih knjiţničara - Zbornik
radova (Crikvenica 91./92. – Rijeka, 1993.)
Literatura :
Glasser,William.Teorija izbora:Nova psihologija osobne slobode.Zagreb,Alinea,2000.
Glasser,William.Svaki učenik moţe uspjeti.Zagreb,Alinea,2001.
Terhart,Ewald.Metode poučavanja i učenja:uvod u probleme metodičkog poučavanja i
učenja.Zagreb,Educa,2001.
Bunčić,Ksenija et al.Igrom do sebe, biblioteka Komunikologija,Zagreb,Alinea,1994.
Bićanić,Jelena.Vjeţbanje ţivotnih vještina: pripučnik za razrednike,Zagreb:Alinea,2001.
Bakašun,Vjekoslav.Narodna čitaonica u Kostreni Sv.Luciji,Rijeka:Fintradeturs,2007.(str 140-147.)
Udina,Korina.Kršćanstvo u programima i fondovima školskih knjiţnica.Lektira i mladi čitatelj.Zbornik
radova 12. Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Ministarstvo prosvjete i športa RH.Prva hrvatska sušačka
gimnazija Rijeka,2001. (str.139-144)
Udina,Korina.Interdisciplinarnost i intermedijalnost u programima školskih knjiţnica.Timski rad stručnih
suradnika u školi.Zbornik radova 13.Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Ministarstvo prosvjete i športa
RH,Prva hrvatska sušačka gimnazija u Rijeci, Rijeka,2002.(str.21-25)
Udina,Korina.Školska knjiţnica i Kvalitetna škola.Prostor i mediji.Poučavanje radosti čitanja.Zbornik radova
14.Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Rijeka,2002. (str.62-66; 163-165)
Udina,Korina.Mjesto školske knjiţnice u programima Ministarstva,Modeli učenja i poučavanja u školskoj
knjiţnici ..Zbornik radova 15.Proljetne škole školskih knjiţničara.Agencija za odgoj i obrazovanje,Prva
hrvatska sušačka gimnazija u Rijeci,Rijeka,2004. (str.76-81)
Udina,Korina.Školsko knjiţničarstvo i cjeloţivotno učenje.Raznolikost metoda učenja i kreativnog
izraţavanja.O knjiţničarima i knjiţnicama.Zbornik radova 18.Proljetne škole školskih knjiţničara RH,Rijeka:
Grafem,2007.(str.138.-144)
Dryden,Gordon.Vos,Jeanette.Revolucija u učenju.Zagreb:Educa,2001.
Udina,Korina.Hrvatski susret kvalitetnih škola.Međunarodni skup prosvjetnih djelatnika koji primjenjuju
Glasserove ideje kvalitetne škole.Odiseja u školstvu. Ri-Kvaš-21.Zbornik radova. Grad Rijeka,Medicinska
škola,2001.str.118.
Udina,Korina.Hrvatski susret kvalitetnih škola.Svaki učenik moţe uspjeti.RI-Kvaš-21. Međunarodni skup
prosvjetnih djelatnika koji primjenjuju Glasserove ideje kvalitetne škole.Zbornik radova.Grad
Rijeka,Medicinska škola,2002.(str.111-115)
Udina,Korina.Projekt Hrvatski velikani u stripu.Školska knjiţnica-mjesto učenja i druţenja. Zrno:časopis za
obitelj,vrtić,školu(godinaXIX,br.80-81) oţujak-lipanj 2008.(str.19-20)