Transcript

Stvaranjem Evrozone stvorili smo UDOVITE!"Francuski ekonomista Toma Piketi smatra da je "stvaranjem Evrozone stvoreno udovite".

Prema njegovim reima, iako 19 zemalja Evrozone ima zajedniku valutu, svaka od njih vodi samostalnu poresku i fiskalnu politiku, a to ne moe da funkcionie."Imamo zajedniku valutu u 19 zemalja, ali svaka od tih zemalja ima sopstveni poreski sistem, a fiskalna politika u Evropi nikada nije usaglaena. To ne moe da funkcionie.Stvaranjem Evrozone stvorili smo udovite", rekao je Piketi u intervjuu nemakom listu "pigl".

Pre zajednike valute drave su mogle jednostavno da devalviraju svoje valute da bi bile konkurentnije, ukazao je on i predoio da je Grkoj taj koncept, koji je efikasan, sada kao lanici Evrozone onemoguen.

Prema njegovom miljenju,Evropa se u periodu krize ponela potpuno katastrofalno.

"Pre pet godina, SAD i Evropa imale su slinu stopu nezaposlenosti i slian nivo javnog duga. Meutim, pet godina kasnije, pria je drugaija: nezaposlenost je u Evropi sve vea, dok je u Americi u padu, evropska ekonomska aktivnost je ispod nivoa iz 2007. U paniji i Italiji smanjena je 10 odsto, a u Grkoj ak 25 odsto", navodi ekonomista.

injenica da su neke zemlje bile primorane da snize javne deficite u suvie kratkom roku, kako kae, katastrofalno je uticala na privredni rast."Mi, Evropljani, inae slabo organizovani, koristili smo politike instrumente da reimo finansijsku krizu koja je poela u SAD, pa prerasla u duniku krizu, a onda, naalost, u krizu poverenja irom Evrope", dodao je.

Prema njegovim reima, jasno je da drave ne mogu da smanje javni deficit ako njihove privrede ne belee rast.

"Ne smemo zaboraviti da ni Nemaka ni Francuska, koje su 1945. bile u velikim dugovima, te dugove nisu potpuno otplatile. Ipak, upravo te dve zemlje sada poruuju Evropljanima s juga kontinenta da moraju da otplate dugovanja do poslednjeg evra. To je istorijska amnezija, i to sa veoma ozbiljnim posledicama", upozorava Piketi.

Nova leviarska vlada u Atini, smatra on, nee biti u stanju da sama rei svoje probleme. "Grci moraju da se obrate Francuskoj, Nemakoj i Briselu. Meunarodni monetarni fond je jo pre tri godine priznao da su mere tednje otile predaleko", kae Piketi.

"Nisam lan Sirize i ne podravam tu stranku, samo pokuavam da analiziram situaciju u kojoj smo se nali",rekao je francuski ekonomista povodom komentara novinara "pigla" da pomalo zvui kao Aleksis Cipras.

Naglaava takoe da je vreme da mislimo na nove generacije u Evropi.

"Mnogima od njih je veoma teko da pronau posao. Treba li da im kaemo: Izvinite, ali vae mame, tate, babe i dede su krivi to za vas nema posla? elimo li zaista da stvorimo model kolektivnog kanjavanja mladih generacija? Takav sebiluk motivisan nacionalizmom me brine", navodi ekonomista.

Piketi dodaje da je Pakt stabilnosti, kojim se lanice Evrozone obavezuju na fiskalnu disciplinu, prava katastrofa. Postavljanje fiksnih pravila za budui deficit ne moe da funkcionie. Ne moete reiti dunike probleme automatskim pravilima koja su uvek ista, bez obzira na razliite ekonomske uslove.

"Celokupan sistem pregovora izmeu Brisela i vlada ne funkcionie. Zemlje poput Nemake se ale to se ne potuju pravila deficita, dok Francuzi negoduju zbog zahteva koje im namee Brisel. Mi Evropljani smo u nezavidnoj situaciji, a sitne strukturne reforme od kojih oekujemo da pokrenu privredni rast nee promeniti nita",smatra Piketi.

Ekonomista predlae vea ulaganja u obuku i obrazovanje mladih, kao i u istraivanja i inovacije.

"To treba da bude najvaniji cilj inicijative za podsticanje privrednog rasta u Evropi. Nije normalno da je 90 odsto najboljih svetskih univerziteta u SAD, a nainajveimozgovi odlaze u inostranstvo. Amerikanci ulau tri odsto bruto domaeg prozivoda u univerzitete, a mi oko jedan odsto, to je osnovni razlog zato oni napreduju mnogo bre od nas", smatra on.

Piketi napominje da su Evropi potrebni fiskalna unija i usklaivanje budeta, kao i zajedniki fond za otplatu dugovanja u evrozoni, kao to je onaj koji je predloio Nemaki savet ekonomskih strunjaka.

Svaka zemlja bila bi odgovorna za svoj deo ukupnog duga, odnosno Nemci ne bi otplaivali stare dugove Italijana i obrnuto, ali bi postojale jedinstvene kamatne stope na evroobveznice, koje bi se upotrebljavale za refinansiranje dugovanja.

"Nemaka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Fransoa Oland treba da objasne svojim glasaima da ak ni Nemaka ni Francuska vie ne mogu efikasno da oporezuju multinacionalne kompanije, jer kompanije hukaju zemlje jednu protiv druge. Mnoge velike amerike i evropske firme plaaju dosta nie poreze od malih evropskih kompanija. Zajedniki korporativni porez u evrozoni bio bi koristan, a sigurno i popularan meu glasaima", navodi Piketi.

Na komentar novinara "pigla" da su u Evropi evroskeptine partije sve popularnije, ekonomista je rekao:"Ma ta mislili o izbornoj pobedi Sirize, ona moe da slui kao ok terapija za one na vlasti u Evropi, jer e shvatiti da ono to rade nije dobro i da moraju da promene pristup".

Ipak, po njegovom miljenju, leviarske stranke poput Sirize ili panskog Podemosa nisu ni izbliza toliko opasne kao ekstremno desniarske partije.

"Nacionalni front je u Francuskoj popularniji nego ikad, a opasno je da stranke na vlasti podstiu popularnost nacionalista, kao to je neodgovorno da konstantno kritikuju 'lenje' Grke ili Portugalce", zakljuio je Piketi.


Top Related