Ringbind Trouble Shooting · GB · Forside Ringbind Trouble Shooting· GB · Forord
SUST
AV
OT
KLA
NJA
NJA
KV
AR
OV
A
stranicaOtkrivanje kvarova u rashladnim sustavima 1-2Mjerni instrumenti za otkrivanje kvarova 3-8
Vidljivi kvarovi:Kondenzator hlaðen zrakom 9Kondenzator hlaðen vodom 9Sakupljaè sa kontrolnim staklom 9Zaporni ventil sakupljaèa 9Tekuæinski cjevovod 9Filter sušaè 10Kontrolno staklo 10Termostatski ekspanzijski ventil 10-11Hladnjak zraka 11Hladnjak tekuæine 12Usisni vod 12Regulator u usisnom cjevovodu 13Kompresor 14Rashladni prostor 14
Kvarovi, koje se mogu otkriti dodirom na:Elektromagnetnom ventilu 15Filter sušaèu 15
Kvarovi, koje se mogu otkriti sluhom:Regulatoru u usisnom cjevovodu 15Kompresoru 15Rashladnom prostoru 15
Kvarovi, koje se mogu otkriti mirisom u:Rashladnom prostoru 16
Otklanjanje kvarova u sustavuStrana visokog tlaka 18-25Strana niskog tlaka 25-31Rashladni prostor/hladnjak tekuæine 26-28Kompresor 31-39
Sadr�aj
Ringbind Trouble Shooting · GB · Side 3 Ringbind Trouble Shooting· GB · Side 4
����
��
����
��
��
���
��
��
���
���������������
�� ������������
���������������������
�����������
������������
����������
������������
��������������� �����
�� ������������ �����
����������������������������
����������������
����������
��������� �������
�������� �������
�������������
�����������������
���
������������
���
�����������
��������������������
�������������������
����������
������������������������
������������
���� �������
!�������������
������������"������
#����������
����������
������ ��������������
�� �������������
����������������������������
�����������������������������
������������$�������������
�����������$�������������
%�������
����&�������
����
���������������
��������� �����������
�������� �����������
�'����
(��
)���&��
�"�
!���
���
���
����
����
���
����
��
���
����
��
��
���
��
��
���
��
���
���
���
��
RASHLADNI SUSTAV S ZRAÈNIM ISPARIVAÈEM I ZRAKOMHLAÐENIM KONDENZATOROM
RASHLADNI SUSTAV S DVA ZRAÈNA ISPARIVAÈA IZRAKOM HLAÐENIM KONDENZATOROM
SLI
KA
1
SLI
KA
2
Ringbind Trouble Shooting · GB · Side 5 Ringbind Trouble Shooting· GB · Side 6
RASHLADNI SUSTAV S HLADNJAKOM VODE I VODOMHLAÐENIM KONDENZATOROM
SLI
KA
3
Ringbind Trouble Shooting · GB · Side 7 Ringbind Trouble Shooting· GB · Bagside
Ovi knjigu o Otkrivanju kvarova narashladnim postrojenjima izradila je fir-ma Danfoss u suradnji s gosp. H. Ven-delbo Holm M.Sc. Gospodin Holm jedugi niz godina radio kao predavaè ulaboratoriju za rashladnu tehniku naDanskom Tehnièkom Fakultetu, Ly-ngby, gdje je vršio obuku in�enjera itehnièara u otkrivanju i otklanjanjukvarova na rashladnim sustavima.
Danfoss posjeduje pravo umno�avanjaove knjige. Sadr�aj ili njegovi dijelovi,mogu se reproducirati samo uz navoðe-nje izvora.
Danfoss A/SNordborg
Listopad 1993.
Otkrivanje kvarova bez upotrebeinstrumenataNakon upoznavanja sa procesima hla-ðenja i stjecanjem iskustva, mnogi kva-rovi u sustavima, mogu se uoèiti vizual-no, korištenjem osjetila, dok se drugi,mogu otkriti samo uz pomoæ instrume-nata.
KategorizacijaOtkrivanje kvarova podijeljeno je nadva poglavlja. Prvo obuhvaæa iskljuèivokvarove, koje se mogu otkriti osjetili-ma (vidom, sluhom, mirisom, dodi-rom). Ovdje su opisani simptomi, mo-guæi uzroci i njihov utjecaj na rad su-stava.Drugo poglavlje, bavi se greškama kojese mogu otkriti osjetilima ali i onimakoje se mogu otkriti samo uz pomoæinstrumenata. U ovom poglavlju opisa-ni su simptomi, moguæi uzroci, njihovutjecaj na rad sustava, kao i upute zanjihovo otklanjanje.
Otkrivanje kvarova u rashladnimsistemima
Kvarovi u rashladnim instalacijama -opæenitoU ovom priruèniku, obraðeni su kvaro-vi, koji se mogu javiti u manjim, jedno-stavnijim rashladnim postrojenjima.Opisani kvarovi, njihovi uzroci i djelo-vanje na rad sustava, mogu se primije-niti i za veæa i kompliciranije sustave,kod kojih mogu nastati i ošteæenja kojaovdje nisu opisana. Kvarovi koji mogunastati na elektronièkim upravljaèima,ovdje nisu opisani.
1
Teorijsko znanjeDa bi se mogli uoèiti i otkloniti kvaroviu rashladnom sustavu, potrebno je i iz-vjesno teorijsko znanje. Ukoliko se �elipostiæi samostalno otkrivanje kvarova ina relativno jednostavnim sustavima,preduvjet je potpuno poznavanje slje-deæih toèaka:- konstrukcija, naèin rada i karakteri-
stike svih komponenti sustava,- potrebna mjerna oprema i mjerna
tehnika,- svi rashladno tehnièki procesi u susta-
vu,- utjecaj okoline na rad sustava,- funkcija i podešavanje automatike i
sigurnosne opreme,- zakonski propisi o sigurnosti i inspek-
ciji rashladnih sustava,Najprije æe ukratko biti objašnjeni naj-va�niji mjerni instrumenti.
Poznavanje rashladnog sustavaVeoma va�an element u procesu uoèa-vanja i otklanjanja kvarova u rashlad-nom sustavu, predstavlja dobar pregledkonstrukcije, funkcije i upravljanja su-stava, kako mehanièki tako i elektrièki.Kod nepoznatih sustava, trebalo bi,najprije pogledati shemu sustava i in-formirati se o njegovoj strukturi (trasacjevovoda, polo�aj dijelova, eventualniprikljuèeni sustavi, npr. rashladni tor-njevi i sustavi sa glikolom).
2
Klasifikacija mjernih ureðajaMjerni ureðaji za otkrivanje kvarova iservis rashladnih sustava, trebali bi za-dovoljiti odreðene zahtjeve u pogledunjihove pouzdanosti. Neki od ovihzahtjeva, mogu se izraziti sljedeæimpojmovima:
a. nesigurnostb. rezolucijac. ponovljivost mjerenjad. dugoroèna stabilnoste. temperaturna stabilnost
Najva�nije su a, b i e.
a. NepouzdanostNepouzdanost mjernog ureðaja je toè-nost kojom instrument mo�e reprodu-cirati vrijednost izmjerene velièine. Nepouzdanost se èesto navodi u %(±), ili vrijednosti skale (FS) ili mjernevrijednosti.Podatak nesigurnosti, kao npr. ±2%mjerne vrijednosti, znaèi da mjerni in-strument ima manju nesigurnost (toè-niji je), nego u sluèaju nesigurnosti±2% FS (pune skale).
Instrumenti za otkrivanje kvaraInstrumenti koji se najviše koriste priotkrivanju kvarova su:1. Manometar2. Termometar3. Higrometar (ureðaj za mjerenje vla-
ge)4. Ureðaj za otkrivanje ispuštanja ras-
hladne tvari5. Vakuum metar6. Ampermetar7. Ureðaj za mjerenje otpora izolacije8. Ispitivaè el. polova
Mjerni instrumenti
3
c. Ponovljivost mjerenjaPonovljivost mjerenja je sposobnostmjernog instrumenta da, pri konstant-noj vrijednosti mjerene velièine, uvijekpokazuje isti rezultat. Ponovljivost mje-renja se izra�ava u %(±).
d. Dugoroèna stabilnostDugoroèna stabilnost mjernog instru-menta, odra�ava, za koliko se promjeniapsolutna toènost instrumenta npr. go-dišnje. Izra�ava se u % godišnje.
e. Temperaturna stabilnostTemperaturna stabilnost instrumentapokazuje, za koliko se mijenja apsolut-na toènost za svaki stupanj °C promje-ne temperature, kojoj je izlo�en sam in-strument. Temperaturna stabilnost seizra�ava u % po °C. Poznavanje ovevrijednosti vrlo je va�no, ukoliko se in-strument mora primjenjivati u rashlad-nim sustavima ili tunelima za dubokozamrzavanje.
Mjerni instrumenti
b. RezolucijaRezolucija mjernog instrumenta je naj-manja jedinica, koja se mo�e oèitati nainstrumentu. Digitalni termometar, ko-ji npr. kao posljednju znamenku poka-zuje 0,1°C, ima rezoluciju od 0,1°C.Rezolucija ne govori ništa o toènostiinstrumenta. Iako je rezolucija navede-na sa 0,1°C, toènost ±2% nije neuobi-èajena pojava. Zato je neophodno pra-viti razliku izmeðu ovih dviju karakte-ristika.
4
Kontrola i podešavanjeMjerni instrumenti, vremenom mije-njaju svoja oèitanja, a ponekad i nekeod navedenih karakteristika. Zbog to-ga je neophodno, skoro sve instrumen-te, redovno kontrolirati i eventualnopodesiti. U sljedeæem opisu prikazanesu metode jednostavne provjere mjer-nih instrumenata. Ove provjere ne mo-gu zamijeniti navedenu kontrolu.
Odgovarajuæa kontrola i podešavanjemjernih instrumenata, mogu se izvršitisamo u odgovarajuæim registriranimustanovama.
Elektronièki mjerni instrumentiElektronièki mjerni instrumenti mogubiti osjetljivi na vlagu. Mo�e doæi doošteæenja instrumenta ukoliko se uklju-èuje neposredno nakon što se iznese izhladne prostorije. Preporuka je neukljuèivati instrument dok ne dostignevanjsku temperaturu. Nikad ne koristi-ti elektronièki mjerni instrument od-mah nakon njegovog iznošenja iz hlad-nog servisnog vozila u topliju okolinu.
5
Servisni manometriPo pravilu, servisni manometri imajujednu ili više temperaturnih skala zatemperaturu zasiæene pare najèešæihrashladnih tvari. Manometri bi trebaliimati regulacijski vijak za podešavanjenulte taèke. Takoðer, po�eljno je èestoih kontrolirati u usporedbi sa toèniminstrumentom, kao i svakodnevno pro-vjeravati da li pri atmosferskom tlakupokazuju 0 bar.
VakuumetriVakuumetri se koriste za mjerenje tlakau cjevovodu rashladnog sustava, tije-kom njegovog vakumiranja i nakonnjega (pogledati: Upute za instalatere,Ugradnja). Vakuumetri uvijek pokazu-ju apsolutni tlak (nulta toèka odgovaraapsolutnom vakuumu). Vakuumetri nesmiju biti izlo�eni visokom tlaku, i zatobi se trebali ugraðivati zajedno sa sigur-nosnim ventilom, koji je podešen nanjihov maksimalni dozvoljeni tlak.
Mjerni instrumenti
ManometarUreðaji za otkrivanje kvarova i servissu u glavnom Bourdonovi manometri,kao i manometri na postrojenjima. Upraksi, tlak se skoro uvijek mjeri kaonadtlak. Nulta toèka ovih manometarase nalazi na vrijednosti normalnog at-mosferskog tlaka, tako da im skala po-kazuje vrijednosti od -1 bar (-100kPa),preko nule, do maksimalnog tlaka.Skale za apsolutni tlak, pokazuju pri at-mosferskom tlaku, otprilike 1 bar.
6
Termometri se jednostavno mogu pro-vjeriti na 0°C, pri èemu se osjetnik ura-nja 150 do 200 mm u termos bocu ko-ja je napunjena smjesom sitnog leda(od destilirane vode) i destilirane vode.Ukoliko to osjetnik dopušta, termome-tar se mo�e provjeriti i na 100°C i todr�anjem na površini kipuæe vode uposudi sa poklopcem. Pravo ispitiva-nje, mo�e se izvesti samo u priznatiminstitutima za testiranje.
HigrometarVla�nost zraka u rashladnim i klimat-iziranim prostorijama ili kanalima, mo-�e se mjeriti:
Higrometrom sa dlakom,Psihrometrom,Elektronièkim higrometrom.
Higrometar sa dlakom zahtjeva pode-šavanje prije svake upotrebe. Psihro-metar (vla�an i suh termometar) nezahtjeva podešavanje, ako su njegovitermometri visoke toènosti.
TermometarU servisiranju, najèešæe se koriste elek-tronièki termometri sa digitalnim oèi-tavanjem i to oni sa površinskim, pro-stornim ili uronskim osjetnikom. Nesi-gurnost termometra ne bi smela biti ve-æa od ±0,1°K, a prihvatljiva rezolucija0,1°K. Prilikom podešavanja termo-statskih ekspanzijskih ventila, najèešæese koriste termometri sa kazaljkom,osjetnikom s parnim punjenjem i kapi-larnom cijevi, jer se na takav naèin naj-lakše pratiti temperaturne oscilacije.
7
Podešavanje higrometra sa dlakom sevrši tako, što se isti omota èistom vla�-nom krpom i stavi u posudu koja nepropušta zrak sa dnom prekrivenimvodom (voda ne smije doæi u kontaktsa higrometrom ili osjetnikom). Nakontoga, higrometar se ostavlja da odstojinajmanje dva sata, na stalnoj tempera-turi koja odgovara onoj koja se mjeri.Ako nakon toga higrometar ne pokazu-je 100% vlage, mora se izvršiti podeša-vanje na regulacijskom vijku.
U opisima kvarova u rashladnim susta-vima koji slijede u poglavlju 1 i 2, poæiæe se od sustava prikazanih na slikama1, 2 i 3. Moguæi simptomi kvarova bitiæe opisani u smjeru kru�nog procesa,poèevši od tlaènog cjevovoda kompre-sora i dalje u smjeru strelice.
Mjerni instrumenti
Pri niskim temperaturama i visokojvla�nosti, temperaturna razlika izmeðusuhog i vla�nog termometra biti æe ma-la. Pri takvim uvjetima nesigurnost psi-hrometra je velika, pa se preporuèujekorištenje podešenih higrometara sadlakom ili elektronièkih higrometara.
8
Zrakom hlaðeni kondenzatoria) zaprljanost, npr. mašæu, piljevi-
nom, lišæem{loše odr�avanje}
b) Ventilator ne radi{neispravan motor}{iskljuèen zaštitni prekidaè}
c) Ventilator se vrti u pogrešnomsmjeru{greška u monta�i}
d) Ošteæena elisa ventilatorae) Deformirane lamele kondenzatora
{grubo postupanje}
Vodom hlaðeni kondenzatorsa kontrolnim staklom vidi pod: “Sa-kupljaè”
Sakupljaè sa kontrolnim staklomPreniska razina tekuæine
{nedostatak rashladnog sredstva usustavu}
{prepunjen isparivaè}{prepunjen kondenzator}
Previsoka razina tekuæine{sustav je prepunjen}
Kvarovi pod a), b), c), d) i e) uzroku-ju:
- Povišen tlak kondenzacije- Smanjenje rashladnog uèina- Poveæanu potrošnju energije
Kod zrakom hlaðenih kondenzatora,razlika izmeðu ulazne temperaturezraka i temperature kondenzacijemora biti od 10 do 20°C, po moguæ-nosti što manja.
Zaustavni ventil sakupljaèaa) Ventil zatvorenb) Ventil djelomièno zatvoren
Tekuæinski cjevovoda) Premalog promjera
{greška u dimenzioniranju}b) Predugaèak
{greška u dimenzioniranju}c) Sa oštrim lukovima i/ili deformaci-
jama{greška prilikom ugradnje}
Postrojenje iskljuèeno preko preso-stata niskog tlakaMjehuriæi pare u tekuæinskom cjevo-voduNizak usisni tlak ili “pulsiranje”kompresora.
Kvarovi pod a), b) i c) uzrokuju:- Veliki pad tlaka u tekuæinskom cje-vovodu- Paru u tekuæinskom cjevovodu
Kod vodom hlaðenih kondenzatora,razlika izmeðu ulazne temperaturevode i temperature kondenzacijemora biti od 10 do 20°C, po moguæ-nosti što manja.
Para/mjehuriæi pare u tekuæinskomcjevovodu.
Nizak usisni tlak ili “pulsiranje”kompresora.Moguæ previsok tlak kondenzacije.
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok kvara
9
Filter sušaèStvaranje rose ili leda na površini
{filter djelomièno blokiran neèi-stoæom na ulazu}
Kontrolno stakloa) Boja: �uta
{vlaga u sustavu}
b) Boja: smeða{èestice prljavštine u sustavu}
c) Èista para na kontrolnom staklu{nedostatak tekuæine u sustavu}{zatvoren ventil na tekuæinskomcjevovodu}{potpuno zaèepljenje, npr. filtera}
d) Tekuæina i mjehuriæi pare na kon-trolnom staklu{nedovoljno tekuæine u sustavu}{ventil na tekuæinskom cjevovodudjelomièno zatvoren}{djelomièno zaèepljenje, npr. fil-tera}{nema pothlaðenja}
Termostatski ekspanzijski ventila) Termostatski ekspanzijski ventil
pokriven ledom, isparivaè pokri-ven ledom samo u blizini ventila.{filter za hvatanje neèistoæe je dje-lomièno zaèepljen}{gubitak punjenja osjetnika}{ranije navedeni kvarove uzroko-vali su mjehuriæi pare u tekuæin-skom cjevovodu}
Para u tekuæinskom cjevovodu
Opasnost od:- stvaranja kiselina,- korozije- pregaranja motora- zamrzavanja vode u termostatskom
ekspanzijskom ventilu
Opasnost od istrošenosti dijelova iblokiranja ventila i filtera
Prekid na presostatu niskog tlaka, ili“pulsiranje” kompresora.Prekid na presostatu niskog tlaka
Svi kvarovi pod d):“Pulsiranje” kompresora ili rad priniskom usisnom tlaku
Svi kvarovi pod a) uzrokuju rad priniskom usisnom tlaku ili prekid radakompresora
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok kvara
10
Termostatski ekspanzijski ventilb) Termostatski ekspanzijski ventil
bez vanjskog izjednaèenja tlaka,isparivaè sa distributerom tekuæine.{greška u dimenzioniranju iugradnji}
c) Termostatski ekspanzijski ventil savanjskim izjednaèenjem tlaka, nijeugraðena kompenzacijska cijev{greška pri ugradnji}
d) Osjetnik nije pravilno ugraðen{greška pri ugradnji}
e) Osjetnik ne nalije�e cijelom povr-šinom{greška pri ugradnji}
f) Osjetnik smješten u struju zraka{greška pri ugradnji}
Hladnjak zrakaa) Površina isparivaèa pokrivena le-
dom samo na ulaznoj strani, ter-mostatski ekspanzijski ventil jakozamrznut{greška na ekspanzijskom ventilu}{sve prethodno spomenuti kvaro-vi koji izazivaju pojavu pare u te-kuæinskom cjevovodu}
b) Prednja strana blokirana ledom{nedostaje ili pogrešno reguliranpostupak odleðivanja}
c) Ventilator ne radi{neispravan motor ili iskljuèen zaštitni prekidaè}
d) Neispravne elise ventilatorae) Deformirane lamele
{grubo postupanje}
Kvarovi pod b) i c) uzrokuju rad priniskom tlaku ili prekid rada kompre-sora
Kvarovi pod d), e) i f) uzrokuju pre-punjenje isparivaèa, sa rizikom pro-diranja tekuæine u kompresor, a timei njegovog kvara
Kvarovi pod a) uzrokuju:- Veliko pregrijavanje na izlazu iz
isparivaèa i rad pri niskom usisnomtlaku
- Smanjen rashladni kapacitet- Poveæanu potrošnju energijeKvarovi pod a), b), c), d) i e) uzroku-ju:- Rad pri niskom usisnom tlakuZa isparivaè kojeg regulira termo-statski ekspanzijski ventil:
Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 6 i15°C, po moguænosti što manja.
Za isparivaèe sa regulacijom razinetekuæine:
Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 2 i 8°C,po moguænosti što manja.
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
11
Pothlaðivaè tekuæinea) Osjetnik termostatskog ekspanzij-
skog ventila nije pravilno prièvr-šæen{greška pri ugradnji}
b) Termostatski ekspanzijski ventilbez vanjskog izjednaèavanja tlakana pothlaðivaèu tekuæine sa veli-kim padom tlaka.{greška pri dimenzioniranju iliugradnji}
c) Termostatski ekspanzijski ventil savanjskim izjednaèavanjem tlaka,nije ugraðena kompenzacijska ci-jev.{greška pri ugradnji}
Djelovanje na rad sustava:- Uzrokuje prepunjenje kondenzato-
ra, sa rizikom dotoka tekuæine dokompresora, a time i njegovog kva-ra.
Kvarovi pod b) i c) uzrokuju:- Veliko pregrijavanje na izlazu iz
isparivaèa- Rad pri prosjeèno niskom usisnom
tlaku- Smanjenje rashladnog uèina- Poveæanu potrošnju energije
Za isparivaèe koji su regulirani ter-mostatskim ekspanzijskim ventilom:
Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 6 i15°C, po moguænosti što manja.
Za isparivaèe sa regulacijom razine:Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 2 i 8°C,po moguænosti što manja.
Usisni cjevovoda) Pretjerano stvaranje leda
{premalo podešeno pregrijanje}d) Sa oštrim lukovima i/ili deforma-
cijama{greška prilikom ugradnje}
Regulator u usisnom cjevovoduRosa ili led iza regulatora, ali ne i is-pred njega {premalo podešeno pregrijanje}
Rizik od dotoka tekuæine u kompre-sor i njegovog kvaraNizak usisni tlak ili prekid rada kom-presora
Rizik od dotoka tekuæine u kompre-sor i njegovog kvara
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok kvara
12
Kompresora) Rosa ili led na ulaznoj strani kom-
presora. {premalo pregrijanje}
b) Razina ulja u karteru preniska{manjak ulja u sustavu}{skupljanje ulja u isparivaèu}
c) Previsoka razina ulja u karteru{previše ulja u sustavu}{mješavina ulja i rashl. sredstva upreviše hladnom kompresoru}{mješavina ulja i rashl. sredstva,zbog preniskog pregrijanja na izlazu iz isparivaèa}
d) Pjenjenje ulja u karteru prilikomstarta{mješavina ulja i rashl. sredstva upreviše hladnom kompresoru}
e) Pjenjenje ulja u karteru tijekom rada{mješavina ulja i rashl. sredstva,zbog preniskog pregrijanja na izlazu iz isparivaèa}
Dotok tekuæine u kompresor, sa rizi-kom njegovog kvara
Sustav iskljuèen pomoæu eventual-nog uljnog presostata.Uzrokuje trošenje pokretnih dijelova.
Tekuæinski udar u kompresoru, rizikod kvara kompresora:- lom radnih ventila- lom ostalih pokretnih dijelova- mehanièko preoptereæenje
Tekuæinski udar, štete kao pod c)
Tekuæinski udar, štete kao pod c)
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
13
Rashladni prostora) Isušene površine mesa, uvelo
povræe{vla�nost zraka preniska, vjerojat-no zbog premalog isparivaèa}
b) Vrata ne brtve ili su neispravna
c) Neispravan ili ne postojeæi alarmnisignal
d) Nedostaju ili su neispravne natpi-sne ploèe za izlaz
Za a), b) i c):{manjak odr�avanja ili greška pri
dimenzioniranju}
e) Nedostaje alarmni ureðaj{greška pri projektiranju}
Dovodi do smanjenja kvaliteta na-mirnica i/ili njihovom odbacivanja
Mo�e dovesti do povreda
Mo�e dovesti do povreda
Mo�e dovesti do povreda
Mo�e dovesti do povreda
Opæe:a) Kapi ulja ispod spojeva i/ili mrlje
ulja na podu{moguæe propuštanje spojeva}
b) Pregorjeli osiguraèi{preoptereæenje sustava ili kratakspoj}
c) Prekinuta zaštita motora{preoptereæenje sustava ili kratakspoj}
d) Prekid presostata ili termostata{greška pri podešavanju}{neispravan ureðaj}
Ispuštanje ulja i rashladnog sredstva
Iskljuèeno postrojenje
Iskljuèeno postrojenje
Iskljuèeno postrojenjeIskljuèeno postrojenje
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok greške
14
Elektromagnetski ventilHladniji nego cijev ispred ventila
{ventil je zaglavljen, djelomièno otvoren}
Ista temperatura, kao i cijev ispredventila
{ventil zatvoren}
Filter sušaèFilter hladniji od cijevi ispred njega
{filter na ulaznoj strani djelomiènozaèepljen neèistoæom}
Para u tekuæinskom cjevovodu
Postrojenje iskljuèeno preko preso-stata niskog tlaka
Para u tekuæinskom cjevovodu
Kvarovi koji se mogu osjetiti Utjecaj na rad sustava
Regulator u usisnom cjevovoduRegulator tlaka isparavanja ili drugiregulator daju šumeæi ton
{preveliki regulator, greška pri di-menzioniranju}
Nestabilan rad
Kompresora) Lupanje pri startu
{vrenje ulja}
b) Lupanje pri radu{vrenje ulja}{istrošenost pokretnih dijelova}
Rashladni prostorAlarmni ureðaj neispravan
{loše odr�avanje}
Tekuæinski udar, opasnost od kvarakompresora
Tekuæinski udar, opasnost od kvarakompresora
Mo�e dovesti do povreda
Kvarovi koje se mogu èuti Utjecaj na rad sustava
15
Rashladni prostorNeprijatan miris u rashladnoj prosto-riji
{prevelika vla�nost zraka, zbogprevelikog isparivaèa ili manjegoptereæenja}
Uzrokuje lošu kvalitetu namirnicai/ili njihovo bacanje.
Kvarovi koji se mogu osjetiti mirisom Utjecaj na rad sustava
Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok kvara
16
Opæenito o otkrivanju kvarova
Kako je prije bilo veæ spomenuto,“Upute za instalatere, Otkrivanje kva-rova”, podijeljen je u dva poglavlja.
U sljedeæem poglavlju, biti æe obraðenisvi kvarovi koje se mogu utvrditi s ilibez korištenja mjernih instrumenata.
17
Otklanjanje kvarovaPr
evis
ok tl
akko
nden
zaci
je.
Kon
denz
ator
hlað
en z
rako
m i
kond
enza
tor
hlað
en v
odom
.
Kon
denz
ator
hlað
en z
rako
m
a) Z
rak
ili n
eki d
rugi
ne
kond
enzi
raju
æi p
lin u
rash
ladn
om s
reds
tvu
b) P
rem
ala
povr
šina
kon
denz
ator
ac)
Pre
velik
o pu
njen
je r
ashl
adno
g su
stav
a (n
a-go
mila
vanj
e te
kuæi
ne u
kon
denz
ator
u)
d) R
egul
acija
tlak
a ko
nden
zaci
je, p
odeš
ena
na p
reve
liku
vrije
dnos
t
a) N
eèis
toæa
na
vanj
skoj
str
ani k
onde
nzat
ora
b) N
eisp
rava
n ili
pre
mal
i mot
or/e
lisa
c) L
oša
vent
ilaci
ja k
onde
nzat
ora
d) P
revi
soka
tem
pera
tura
oko
line
e) P
ogre
šan
smje
r st
ruja
nja
zrak
a kr
oz k
on-
denz
ator
f) K
rata
k sp
oj iz
með
u tl
aène
i us
isne
str
ane
vent
ilato
ra
Kon
denz
ator
oèi
stit
i kor
ište
njem
sus
tava
za
rege
nera
ciju
ras
hlad
nog
sred
stva
. Ako
je p
o-tr
ebno
, pon
ovit
i pos
tupa
k.Z
amije
niti
kon
denz
ator
veæ
imU
klon
iti v
išak
ras
hlad
nog
sred
stva
, dok
se
tlak
ne
norm
aliz
ira.
Paz
iti d
a ne
doð
e do
po-
jave
mje
huri
æa n
a ko
ntro
lnom
sta
klu.
Pode
siti
odg
ovar
ajuæ
i tla
k
Oèi
stit
i kon
denz
ator
Zam
ijeni
ti m
otor
/elis
u ve
ntila
tora
Ukl
onit
i pre
prek
e za
ven
tila
ciju
ili p
rem
jest
iti
kond
enza
tor
Om
oguæ
iti d
otok
zra
ka z
a ve
ntila
ciju
ili p
re-
mje
stit
i kon
denz
ator
Zam
ijeni
ti s
mje
r st
ruja
nja,
tako
da
zrak
str
uji
kroz
kon
denz
ator
, a z
atim
pre
ko k
ompr
esor
aU
grad
iti o
dgov
araj
uæi k
anal
.
Kon
denz
ator
hlað
en v
odom
a) T
empe
ratu
ra r
ashl
adne
vod
e pr
evis
oka
b) P
rem
ala
koliè
ina
rash
ladn
e vo
deO
sigu
rati
ni�
u te
mpe
ratu
ru v
ode.
Pove
æati
kol
ièin
u vo
de, p
o m
oguæ
nost
i upo
-tr
ebom
aut
omat
skog
ven
tila
za
vodu
.
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
ja
18
Prev
isok
tlak
kond
enza
cije
.
Kon
denz
ator
hlað
en v
odom
.
Pren
izak
tlak
kond
enza
cije
.
Kon
denz
ator
hlað
en z
rako
m i
kond
enza
tor
hlað
en v
odom
.
c) N
asla
ge n
a un
utra
šnjo
j str
ani c
ijevi
za
vodu
d) C
rpka
za
rash
ladn
u vo
du n
eisp
ravn
a ili
is-
klju
èena
a) P
reve
lika
povr
šina
kon
denz
ator
a
b) M
alo
opte
reæe
nje
ispa
riva
èa.
c) P
reni
zak
usis
ni tl
ak n
pr. z
bog
nedo
stat
kate
kuæi
ne u
ispa
riva
èu
d) U
sisn
i ili
tlaè
ni v
enti
l kom
pres
ora
prop
u-št
a e)
Reg
ulat
or tl
aka
kond
enza
cije
pod
ešen
na
prem
alu
vrije
dnos
t.f)
Nei
zolir
ani s
akup
ljaè
ugra
ðen
preh
ladn
o u
odno
su n
a ko
nden
zato
r (s
akup
ljaè
djel
uje
kao
kond
enza
tor)
Oèi
stit
i cije
vi z
a vo
du
Ispi
tati
uzr
ok i
even
tual
no z
amije
niti
ili p
o-pr
avit
i crp
ku.
Ugr
adit
i reg
ulac
iju tl
aka
kond
enza
cije
ili z
a-m
ijeni
ti k
onde
nzat
orU
grad
iti r
egul
aciju
tlak
a ko
nden
zaci
jePo
tra�
iti g
rešk
u na
dio
nici
izm
eðu
kond
enza
-to
ra i
term
osta
tsko
g ek
span
zijs
kog
vent
ila (v
.po
d “P
reni
zak
usis
ni tl
ak”)
.Z
amije
niti
ven
tils
ku p
loèu
kom
pres
ora.
Reg
ulat
or tl
aka
kond
enza
cije
pod
esit
i na
od-
gova
raju
æu v
rije
dnos
t.Pr
emje
stit
i sak
uplja
è ili
ga
izol
irat
i.
Kon
denz
ator
hlað
en z
rako
ma)
Tem
pera
tura
ras
hlad
nog
zrak
a pr
enis
kab)
Pre
velik
a ko
lièin
a zr
aka
za k
onde
nzat
orO
sigu
rati
reg
ulac
iju tl
aka
kond
enza
cije
.V
enti
lato
r za
mije
niti
man
jim, i
li pr
omije
niti
broj
okr
etaj
a m
otor
a.
19
Teorijsko znanjeDa bi se mogli uoèiti i otkloniti kvaroviu rashladnom sustavu, potrebno je i iz-vjesno teorijsko znanje. Ukoliko se �elipostiæi samostalno otkrivanje kvarova ina relativno jednostavnim sustavima,preduvjet je potpuno poznavanje slje-deæih toèaka:- konstrukcija, naèin rada i karakteri-
stike svih komponenti sustava,- potrebna mjerna oprema i mjerna
tehnika,- svi rashladno tehnièki procesi u susta-
vu,- utjecaj okoline na rad sustava,- funkcija i podešavanje automatike i
sigurnosne opreme,- zakonski propisi o sigurnosti i inspek-
ciji rashladnih sustava,Najprije æe ukratko biti objašnjeni naj-va�niji mjerni instrumenti.
Poznavanje rashladnog sustavaVeoma va�an element u procesu uoèa-vanja i otklanjanja kvarova u rashlad-nom sustavu, predstavlja dobar pregledkonstrukcije, funkcije i upravljanja su-stava, kako mehanièki tako i elektrièki.Kod nepoznatih sustava, trebalo bi,najprije pogledati shemu sustava i in-formirati se o njegovoj strukturi (trasacjevovoda, polo�aj dijelova, eventualniprikljuèeni sustavi, npr. rashladni tor-njevi i sustavi sa glikolom).
2
Tem
pera
tura
utl
aèno
m c
jevo
-vo
du p
reni
ska.
Pren
iska
raz
ina
teku
æine
u s
a-ku
plja
èu
a) D
otok
teku
æine
u k
ompr
esor
(ter
mos
tats
kiek
span
zijs
ki v
enti
l pod
ešen
na
prem
alo
pre-
grija
nje
ili lo
ša u
grad
nja
osje
tnik
a).
b) P
reni
zak
tlak
kon
denz
acije
.
Man
jak
rash
ladn
og s
reds
tva
u su
stav
u.
b) P
repu
njen
ispa
riva
è.
1) M
alo
opte
reæe
nje,
dov
odi d
o na
gom
ilava
-nj
a ra
shla
dnog
sre
dstv
a u
ispa
riva
èu
2) G
rešk
a na
term
osta
tsko
m e
kspa
nzijs
kom
vent
ilu (n
pr. p
odeš
eno
prem
alo
preg
rija
nje,
loša
ugr
adnj
a os
jetn
ik)
c) N
agom
ilava
nje
rash
ladn
og s
reds
tva
u ko
n-de
nzat
oru,
jer
je tl
ak k
onde
nzac
ije n
i�i o
don
oga
u sa
kupl
jaèu
(sak
uplja
è p
osta
vlje
n na
topl
ije m
jest
o od
kon
denz
ator
a)
Naè
in o
tkla
njan
jaV
idi p
od: “
Upu
te z
a in
stal
ater
e, T
erm
osta
tski
eksp
anzi
jski
ven
til:
Otk
riva
nje
kvar
ova”
.
Vid
i pod
:”Pr
eniz
ak tl
ak k
onde
nzac
ije”
Ispi
tati
uzr
ok (c
uren
je, p
repu
njen
ispa
riva
è),
otkl
onit
i gre
šku
i eve
ntua
lno
dopu
niti
po-
stro
jenj
e.
Vid
i pod
: “ U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tat-
ski e
kspa
nzijs
ki v
enti
l: O
tkri
vanj
e kv
arov
a”
Vid
i pod
: “ U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tat-
ski e
kspa
nzijs
ki v
enti
l: O
tkri
vanj
e kv
arov
a”
Smje
stit
i sak
uplja
è za
jedn
o s
kond
enza
toro
m.
Zra
kom
hla
ðeni
kon
denz
ator
: Osi
gura
ti r
e-gu
laci
ju tl
aka
kond
enza
cije
pom
oæu
prom
je-
ne b
roja
okr
etaj
a m
otor
a ve
ntila
tora
.
21
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Prev
isok
a ra
zi-
na te
kuæi
ne u
saku
plja
èu.
Ras
hlad
ni k
apa-
cite
t nor
mal
an.
Ras
hlad
ni k
apa-
cite
t pre
mal
i.(e
vent
ualn
o,“o
scili
ranj
e”ko
mpr
esor
a)
Prev
elik
o pu
njen
je s
usta
va r
ashl
adni
m s
red-
stvo
m.
a) D
jelo
miè
no z
aèep
ljenj
e je
dne
kom
pone
nte
teku
æins
kog
cjev
ovod
a.
b) G
rešk
a na
term
osta
tsko
m e
kspa
nzijs
kom
vent
ilu (n
pr. p
odeš
eno
prev
elik
o pr
egri
ja-
nje,
pre
mal
a sa
pnic
a, g
ubit
ak p
unje
nja,
djel
omiè
no z
aèep
ljenj
e)
Ispu
stit
i odg
ovar
ajuæ
u ko
lièin
u ra
shla
dnog
sred
stva
, tak
o da
tlak
kon
denz
acije
dos
tign
eno
rmal
nu v
rije
dnos
t, a
da
na k
ontr
olno
m s
ta-
klu
ne d
oðe
do p
ojav
e m
jehu
riæa
.
Pron
aæi z
aèep
ljeni
dio
i, p
o m
oguæ
nost
i , g
aoè
isti
ti il
i zam
ijeni
ti.
Vid
i pod
: “ U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tat-
ski e
kspa
nzijs
ki v
enti
l: O
tkri
vanj
e kv
arov
a”
Filt
er s
ušaè
hla
-da
n, e
vent
ualn
oor
ošen
ili p
o-kr
iven
ledo
m.
a) D
jelo
miè
no z
aèep
ljenj
e fi
lter
a za
neè
isto
æuu
filt
er s
ušaè
u.
b) F
ilter
suš
aè p
otpu
no il
i dje
lom
ièno
zas
iæen
vodo
m il
i kis
elin
om.
Ispi
tati
, im
a li
neèi
stoæ
a u
sust
avu,
ako
je p
o-tr
ebno
, oèi
stit
i, i z
amije
niti
filt
er s
ušaè
.
Ispi
tati
, im
a li
vlag
e ili
kis
elin
e u
sust
avu,
ako
je p
otre
bno
oèis
titi
, i z
amije
niti
filt
er s
u-ša
è.(“
burn
-out
filt
er”)
, eve
ntua
lno
više
put
a.U
slu
èaju
vel
ike
konc
entr
acije
kis
elin
a, z
ami-
jeni
te r
ashl
adno
sre
dstv
o i u
lje i
ugra
diti
filt
ersu
šaè
tip
DC
R s
a za
mje
nljiv
im “
burn
-out
”um
etko
m u
usi
sni c
jevo
vod.
22
Indi
kato
r vl
age
na k
ontr
olno
mst
aklu
obo
jen
�uto
.
Indi
kato
r vl
age
na k
ontr
olno
mst
aklu
obo
jen
smeð
e ili
crn
o.
Vla
ga u
sus
tavu
Neè
isto
æe u
obl
iku
mal
ih è
esti
ca, p
risu
tne
usu
stav
u.
Preg
leda
ti p
ostr
ojen
je z
bog
cure
nja
i eve
n-tu
alno
pop
ravi
ti. I
spit
ati i
ma
li ki
selin
e u
su-
stav
u. Z
amije
niti
filt
er s
ušaè
, eve
ntua
lno
više
puta
. U e
kstr
emni
m s
luèa
jevi
ma,
mo�
e bi
tine
opho
dno
zam
ijeni
ti r
ashl
adno
sre
dstv
o i
ulje
.
Mje
huri
æi p
are
na k
ontr
olno
mst
aklu
ispr
edte
rmos
tats
kog
eksp
anzi
jsko
gve
ntila
.
a) N
edos
taje
pot
hlað
enje
teku
æine
zbo
g ve
li-ko
g pa
da tl
aka
u te
kuæi
nsko
m c
jevo
vodu
, ašt
o se
mo�
e pr
ipis
ati:
1) T
ekuæ
insk
i cje
vovo
d pr
edug
aèak
u o
d-no
su n
a pr
omje
r.2)
Pro
mje
r te
kuæi
nsko
g cj
evov
oda
prem
ali
3) O
štre
kri
vine
i sl
. u te
kuæi
nsko
m c
jevo
-vo
du.
4) D
jelo
miè
no z
aèep
ljenj
e fi
lter
a su
šaèa
.
5) N
eisp
rava
n el
ektr
omag
nets
ki v
enti
l.
Zam
ijeni
ti te
kuæi
nski
cje
vovo
d cj
evov
odom
odgo
vara
juæe
g pr
omje
ra.
Zam
ijeni
ti te
kuæi
nski
cje
vovo
d cj
evov
odom
odgo
vara
juæe
g pr
omje
ra.
Zam
ijeni
ti o
štre
kri
vine
i sv
e di
jelo
ve k
oji
uzro
kuju
pre
velik
i pad
tlak
a.
Ispi
tati
, im
a li
neèi
stoæ
a u
sust
avu,
po
potr
ebi
oèis
titi
i za
mije
niti
filt
er.
Vid
i pod
: “ U
pute
za
inst
alat
ere,
Ele
ktro
mag
-ne
tski
ven
til:
Otk
riva
nje
kvar
ova”
Ako
je p
otre
bno,
oèi
stit
i pos
troj
enje
od
neèi
-st
oæa,
zam
ijeni
ti k
ontr
olno
sta
klo
i filt
er s
u-ša
è.
23
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Mje
huri
æi p
are
na k
ontr
olno
mst
aklu
ispr
edte
rmos
tats
kog
eksp
anzi
jsko
gve
ntila
.
b) N
edos
taje
pot
hlað
enje
teku
æine
zbo
g pr
o-do
ra to
plin
e u
teku
æins
ki c
jevo
vod,
naj
èe-
šæe
zbog
vis
oke
tem
pera
ture
oko
line.
c) V
odom
hla
ðeni
kon
denz
ator
:N
edov
oljn
o po
thla
ðenj
e zb
og p
ogre
šnog
smje
ra s
truj
anja
ras
hlad
ne v
ode
d) P
reni
zak
tlak
kon
denz
acije
.
e) P
rem
ali z
apor
ni v
enti
l sak
uplja
èa il
i nije
potp
uno
otvo
ren.
f) P
reve
liki h
idro
stat
ski p
ad tl
aka
u te
kuæi
n-sk
om c
jevo
vodu
(vis
insk
a ra
zlik
a iz
með
uek
span
zijs
kog
vent
ila i
saku
plja
èa je
pre
ve-
lika)
g) N
eisp
ravn
a ili
pog
rešn
o po
deše
na r
egul
aci-
ja tl
aka
kond
enza
cije
, što
dov
odi d
o na
go-
mila
vanj
a te
kuæi
ne u
kon
denz
ator
u.
h) P
ri r
egul
aciji
tlak
a ko
nden
zaci
je p
omoæ
uuk
lj/is
klj v
enti
lato
ra, m
o�e
doæi
do
poja
vepa
re u
teku
æins
kom
cje
vovo
du, o
dreð
eno
vrije
me
nako
n po
kret
anja
ven
tila
tora
.
Poku
šati
pos
tiæi
ni�
u te
mpe
ratu
ru o
kolin
e ili
inst
alir
ati i
zmje
njiv
aè to
plin
e iz
með
u te
kuæi
n-sk
og c
jevo
voda
i us
isno
g vo
da il
i izo
lirat
i te-
kuæi
nski
cje
vovo
d, e
vent
ualn
o sa
usi
snim
vo-
dom
.
Zam
ijeni
ti u
laz
i izl
az r
ashl
adne
vod
e (s
mje
-ro
vi s
truj
anja
vod
e i r
ashl
adno
g sr
edst
va m
o-ra
ju b
iti s
upro
tni)
.
Vid
i pod
: “Pr
eniz
ak tl
ak k
onde
nzac
ije”.
Zam
ijeni
ti il
i pot
puno
otv
orit
i ven
til.
Ugr
adit
i izm
jenj
ivaè
topl
ine
HE
izm
eðu
teku
-æi
nsko
g i u
sisn
og c
jevo
voda
pri
je u
spon
a te
-ku
æins
kog
cjev
ovod
a.
Zam
ijeni
ti K
VR
reg
ulat
or il
i ga
pode
siti
na
odgo
vara
juæu
vri
jedn
ost.
Ako
je p
otre
bno,
pos
tavi
ti r
egul
aciju
KV
D+
KV
R r
egul
ator
ima,
ili r
egul
aciju
bro
jaok
reta
ja m
otor
a po
moæ
u V
LT.
24
Mje
huri
æi p
are
na k
ontr
olno
mst
aklu
ispr
edte
rmiè
kog
ven-
tila
.
Hla
dnja
k zr
aka
Ispa
riva
è bl
oki-
ran
ledo
m.
Ned
osta
tak
teku
æine
u s
usta
vu.
a) N
edos
taje
ili n
eefi
kasa
n su
stav
odl
eðiv
a-nj
a.b)
Pre
velik
a vl
a�no
st z
raka
u r
ashl
adno
mpr
osto
ru, z
bog
vlag
e iz
:1)
nez
apak
iran
e ro
be
2) p
rodi
ranj
a va
njsk
og z
raka
kro
z ot
vore
ili
vrat
a
Dop
unit
i pos
troj
enje
, ali
pret
hodn
o pr
ovje
ri-
ti d
a ni
jeda
n od
kva
rova
pod
a),
b),
c),
d),
e),
f), g
) i h
) nije
pri
suta
n, u
pro
tivn
om m
o�e
do-
æi d
o pr
epun
jenj
a su
stav
a.V
idi p
od: “
Upu
te z
a in
stal
ater
e, In
stal
acija
,Pu
njen
je r
ashl
adni
m s
reds
tvom
”
Inst
alir
ati s
usta
v za
odl
eðiv
anje
ili p
odes
iti
proc
es o
dleð
ivan
ja
Prep
oruè
iti p
akir
anje
pro
izvo
da i
pode
siti
proc
es o
dleð
ivan
ja
Ukl
onit
i otv
ore
i pre
poru
èiti
zat
vara
nje
vrat
a.
Ispa
riva
è po
kri-
ven
ledo
m s
a-m
o na
dio
nici
ubl
izin
i ter
mo-
stat
skog
ek-
span
zijs
kog
vent
ila, i
/ili j
esa
m v
enti
l jak
opo
kriv
en le
dom
Dov
od r
ashl
adno
g sr
edst
va d
o is
pari
vaèa
,pr
emal
i zbo
g:a)
kva
rova
na
term
osta
tsko
m e
kspa
nzijs
kom
vent
ilu, n
pr.:
1) p
rem
ala
sapn
ica
2) p
reve
liko
preg
rija
nje
3) d
jelo
miè
ni g
ubit
ak p
unje
nja
osje
tnik
a4)
filt
er z
a ne
èist
oæu
djel
omiè
no z
aèep
ljen
5) s
apni
ca d
jelo
miè
no b
loki
rana
ledo
m
Vid
i pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tats
kiek
span
zijs
ki v
enti
li, O
tkla
njan
je k
varo
va”.
25
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Hla
dnja
k zr
aka.
Ispa
riva
è po
kri-
ven
ledo
m sa
mo
na d
ioni
ci u
bl-
izin
i ter
mos
tat-
skog
eks
panz
ij-sk
og v
entil
a, i/
ilije
sam
ven
til ja
kopo
kriv
en le
dom
Ošt
eæen
ispa
riva
è
b) K
varo
vi k
oje
su n
aved
ene
pod:
“M
jehu
riæi
pare
na
kont
roln
om s
takl
u”.
Def
orm
iran
e la
mel
e
Vid
i pod
: “M
jehu
riæi
par
e na
kon
trol
nom
stak
lu”.
Ispr
avit
i lam
ele
pom
oæu
èešl
ja.
Vla
�nos
t zra
kau
rash
ladn
ompr
osto
ru p
reni
-sk
a
a) R
ashl
adni
pro
stor
loše
izol
iran
b) V
elik
a in
tern
a po
troš
nja
ener
gije
, npr
.sv
jetl
o ili
ven
tila
tori
c) P
rem
ala
povr
šina
ispa
riva
èa, š
to p
rouz
ro-
kuje
dug
per
iod
rada
pri
nis
kim
tem
pera
tu-
ram
a is
para
vanj
a
Prep
oruè
iti b
olju
izol
aciju
.Pr
epor
uèit
i man
ju p
otro
šnju
ene
rgije
Ispa
riva
è za
mije
niti
veæ
im
Vla
�nos
t zra
kau
rash
ladn
ompr
osto
ru p
revi
-so
ka, t
empe
ra-
tura
pro
stor
ano
rmal
na
a) P
reve
lika
povr
šina
ispa
riva
èa, š
to u
zrok
uje
rad
pri v
isok
im te
mpe
ratu
ram
a is
para
vanj
asa
kra
tkim
traj
anje
mb)
Opt
ereæ
enje
u r
ashl
adno
m p
rost
oru
pre-
mal
o, n
pr. r
ad u
zim
skim
uvj
etim
a (p
rem
a-lo
odv
la�i
vanj
e us
lijed
kra
tkog
per
ioda
ra-
da ti
jeko
m 2
4 èa
sa)
Ispa
riva
è za
mije
niti
man
jim.
Osi
gura
ti r
egul
aciju
vla
�nos
ti h
igro
stat
om,
ogrj
evni
m e
lem
enti
ma
i KP6
2 si
gurn
osni
mte
rmos
tato
m.
26
Tem
pera
tura
zrak
a u
rash
lad-
nom
pro
stor
upr
evis
oka
Kva
r na
sob
nom
term
osta
tu.
b) K
apac
itet
kom
pres
ora
nedo
volja
n
c) P
reve
liko
opte
reæe
nje
u pr
osto
riji
zbog
:1)
uba
civa
nja
nera
shla
ðene
rob
e2)
vel
ike
inte
rne
potr
ošnj
e en
ergi
je, n
pr. s
vje-
tlo
i ven
tila
tori
3) lo
še iz
olir
anog
ras
hlad
nog
pros
tora
4) v
elik
og p
rodo
ra z
raka
d) P
rem
ali i
spar
ivaè
e) N
ema
doto
ka r
ashl
adno
g sr
edst
va u
ispa
ri-
vaè,
ili j
e do
tok
prem
ali
f) R
egul
ator
tlak
a is
para
vanj
a K
VP
pode
šen
na p
revi
sok
tlak
g) P
reso
stat
nis
kog
tlak
a po
deše
n na
pre
viso
ktl
ak is
klju
èiva
nja
h) V
enti
l za
regu
laci
ju u
èina
KV
C s
e ot
vara
pri p
revi
soko
m tl
aku
ispa
rava
nja
i) R
egul
ator
sta
rta
KV
L po
deše
n na
pre
niza
ktl
ak o
tvar
anja
Vid
i pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tati
,O
tkla
njan
je k
varo
va”.
Vid
i pod
: “K
ompr
esor
”
Prep
oruè
iti s
mje
štaj
man
jih k
oliè
ina
ili p
ove-
æanj
e uè
ina.
Prep
oruè
iti s
man
jenj
e po
troš
nje
ili p
oveæ
anje
uèin
a.Pr
epor
uèit
i bol
ju iz
olac
ijuPr
epor
uèit
i bol
je b
rtvl
jenj
e.
Zam
ijeni
ti is
pari
vaè
veæi
m.
Vid
i pod
: “M
jehu
riæi
par
e na
kon
trol
nom
stak
lu”,
ili “
Ter
mos
tats
ki e
kspa
nzijs
ki v
enti
-li”
.
Pode
siti
reg
ulat
or K
VP
na o
dgov
araj
uæu
vri-
jedn
ost.
Pode
siti
pre
sost
at n
a od
gova
raju
æi tl
ak, k
ori-
steæ
i man
omet
ar.
Pode
siti
reg
ulat
or u
èina
na
ni�i
tlak
otv
ara-
nja.
Pode
siti
reg
ulat
or n
a vi
ši tl
ak o
tvar
anja
, ako
se n
e pr
emaš
uje
ogra
nièe
nje
kom
pres
ora.
27
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Tem
pera
tura
zrak
a u
rash
lad-
nom
pro
stor
upr
enis
ka
Prev
isok
usi
sni
tlak
a) K
var
na s
obno
m te
rmos
tatu
1) p
odeš
ena
pren
iska
tem
pera
tura
iskl
juèi
-va
nja
2) p
ogre
šna
loka
cija
osj
etni
kab)
Pre
nisk
a te
mpe
ratu
ra o
kolin
e
a) P
rem
ali k
ompr
esor
b) J
edan
ili v
iše
vent
ila k
ompr
esor
a pr
opuš
tac)
Nei
spra
vna
ili lo
še p
odeš
ena
regu
laci
ja u
èi-
nad)
Pre
velik
o op
tere
æenj
e su
stav
a
e) V
enti
l za
odle
ðiva
nje
vruæ
im p
linom
pro
-pu
šta
Vid
i pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tati
,O
tkla
njan
je k
varo
va”
Ako
je n
eoph
odno
, osi
gura
ti e
lekt
rièn
o gr
ija-
nje
sa te
rmos
tats
kim
upr
avlja
njem
.
Zam
ijeni
ti k
ompr
esor
veæ
im.
Zam
ijeni
ti v
enti
lske
plo
èice
.Z
amije
niti
, pop
ravi
ti il
i pod
esit
i reg
ulac
ijuuè
ina.
Prep
oruè
iti m
anje
opt
ereæ
enje
ili z
amije
niti
kom
pres
or v
eæim
ili i
nsta
lirat
i reg
ulat
or s
tar-
ta K
VL.
Zam
ijeni
ti v
enti
l
Pren
izak
usi
sni
tlak
, kon
stan
tan
rad
Pres
osta
t nis
kog
tlak
a po
greš
no p
odeš
en il
ine
ispr
avan
Pode
siti
ili z
amije
niti
pre
sost
at n
isko
g tl
aka
KP1
ili k
ombi
nira
ni p
reso
stat
KP1
5.
Prev
isok
usi
sni
tlak
, a te
mpe
ra-
tura
usi
snog
pli-
na p
reni
ska
a) P
odeš
eno
prem
alo
preg
rija
nje
na e
kspa
n-zi
jsko
m v
enti
lu, i
li je
osj
etni
k po
greš
no p
o-st
avlje
n.b)
Pre
velik
a sa
pnic
a na
eks
panz
ijsko
m v
enti
luc)
Pop
ušta
izm
jenj
ivaè
topl
ine
HE
izm
eðu
te-
kuæi
nsko
g i u
sisn
og c
jevo
voda
.
Vid
i pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tats
kiek
span
zijs
ki v
enti
li, O
tkla
njan
je k
varo
va”
Zam
ijeni
ti s
apni
cu m
anjo
m.
Zam
ijeni
ti iz
mje
njiv
aè to
plin
e.
28
Pren
izak
usi
sni
tlak
, nor
mal
anra
d ili
“pu
lsir
a-nj
e” k
ompr
eso-
ra.
a) M
alo
opte
reæe
nje
sust
ava.
b) N
edos
tata
k ra
shla
dnog
sre
dstv
a u
ispa
riva
-èu
zbo
g:1)
Ned
osta
tak
rash
ladn
og s
reds
tva
u sa
kup-
ljaèu
2) P
redu
gaèa
k te
kuæi
nski
cje
vovo
d
3) P
rem
ali t
ekuæ
insk
i cje
vovo
d4)
Ošt
re k
rivi
ne i
sl. u
teku
æins
kom
cje
vo-
vodu
5) F
ilter
suš
aè d
jelo
miè
no z
aèep
ljen
6) Z
agla
vlje
n m
agne
tni v
enti
l7)
Ned
ovol
jno
poth
laðe
nje
teku
æine
8) G
rešk
a na
term
osta
tsko
m e
kspa
nzijs
kom
vent
ilu
c) P
rem
ali i
spar
ivaè
d) N
eisp
rava
n ve
ntila
tor
ispa
riva
èae)
Pad
tlak
a na
ispa
riva
èu i/
ili u
sisn
oj g
rani
prev
elik
if)
Ned
osta
tak
ili n
edov
oljn
o od
leði
vanj
ehl
adnj
aka
zrak
ag)
Zam
rzav
anje
u h
ladn
jaku
ras
olin
e.
h) P
rem
ala
koliè
ina
zrak
a ili
ras
olin
e kr
ozhl
adnj
ak.
i) T
alo�
enje
ulja
u is
pari
vaèu
Usp
osta
viti
reg
ulac
iju u
èina
ili p
oveæ
ati d
ife-
renc
u pr
esos
tata
nis
kog
tlak
a.
Vid
i pod
: “Pr
enis
ka r
azin
a te
kuæi
ne u
sak
up-
ljaèu
”.V
idi p
od: “
Mje
huri
æi p
are
na k
ontr
olno
m s
ta-
klu”
.V
idi g
ore.
Vid
i gor
e.
Vid
i pod
: “M
jehu
riæi
par
e na
kon
trol
nom
sta
-kl
u”.
Vid
i gor
e.V
idi g
ore.
Vid
i pod
: “T
erm
osta
tski
eks
panz
ijski
ven
til,
Otk
riva
nje
kvar
ova.
Zam
ijeni
ti is
pari
vaè
veæi
m.
Zam
ijeni
ti il
i pop
ravi
ti v
enti
lato
r.A
ko je
neo
phod
no, z
amije
niti
ispa
riva
è i/i
lius
isni
cje
vovo
d.O
sigu
rati
sus
tav
odle
ðiva
nja
ili p
odes
iti p
ostu
-pa
k od
leði
vanj
a.Po
veæa
ti k
once
ntra
ciju
ras
olin
e i p
rovj
erit
iop
rem
u za
zaš
titu
od
smrz
avan
ja.
Ispi
tati
uzr
ok i
otkl
onit
i kva
r. V
idi p
od:
“Hla
dnja
k zr
aka”
i “H
ladn
jak
vode
”.V
idi p
od: “
Pren
iska
raz
ina
ulja
u k
arte
ru”.
29
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Usi
sni t
lak
osci
-lir
a, p
ri r
adu
sate
rmos
tats
kim
eksp
anzi
jski
mve
ntilo
m.
Rad
sa
elek
-tr
onsk
im te
r-m
osta
tski
mve
ntilo
m.
a) P
regr
ijava
nje
term
osta
tsko
g ek
span
zijs
kog
vent
ila p
rem
alo
b) P
reve
lika
sapn
ica
term
osta
tsko
g ek
span
zij-
skog
ven
tila
c) G
rešk
a pr
i reg
ulac
iji u
èina
:1)
Pre
velik
i reg
ulac
ijski
ven
til u
èina
2) P
reso
stat
za
regu
laci
ju u
èina
pog
rešn
opo
deše
n.
Osc
ilaci
je s
u uo
bièa
jene
Vid
i pod
: “T
erm
osta
tski
eks
panz
ijski
ven
tili,
Otk
lanj
anje
kva
rova
“.
Reg
ulat
or u
èina
KV
C z
amije
niti
man
jimPo
desi
ti v
eæu
dife
renc
u iz
með
u tl
aka
uklju
èe-
nja
i isk
ljuèe
nja
Nem
a.
Prev
isok
a te
m-
pera
tura
usi
-sn
og p
lina.
Osc
ilaci
je s
u uo
bièa
jene
Prem
ali d
ovod
ras
-hl
adno
g sr
edst
va d
o ko
mpr
esor
a zb
og:
a) P
rem
alo
punj
enje
sus
tava
ras
hlad
nim
sre
d-st
vom
b) D
efek
t u te
kuæi
nsko
m c
jevo
vodu
ili u
nje
-go
vim
kom
pone
ntam
a
c) P
odeš
eno
prev
elik
o pr
egri
janj
e na
term
o-st
atsk
om e
kspa
nzijs
kom
ven
tilu
, ili
djel
o-m
ièni
gub
itak
pun
jenj
a os
jetn
ika
Dop
unit
i ras
hlad
no s
reds
tvo.
Vid
i pod
:“U
pute
za
inst
alat
ere,
Inst
alac
ija, P
unje
nje
rash
ladn
og s
reds
tva”
.V
idi p
od: “
Raz
ina
teku
æine
u s
akup
ljaèu
”,“H
lada
n fi
lter
suš
aè”,
“M
jehu
riæi
par
e na
kont
roln
om s
takl
u”, “
Pren
izak
usi
sni t
lak”
Vid
i pod
: “T
erm
osta
tski
eks
panz
ijski
ven
tili,
Otk
lanj
anje
kva
rova
”.
30
Tem
pera
tura
usis
nog
plin
apr
enis
ka.
Dot
ok r
ashl
adno
g sr
edst
va d
o ko
mpr
esor
apr
evel
iki z
bog:
a) T
erm
osta
tski
eks
panz
ijski
ven
til p
odeš
enna
pre
mal
o pr
egri
janj
e
b) O
sjet
nik
term
osta
tsko
g ek
span
zijs
kog
ven-
tila
pog
rešn
o po
stav
ljen
(pre
topl
o m
jest
oili
sla
b ko
ntak
t sa
cije
vi)
Vid
i pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tats
kiek
span
zijs
ki v
enti
l, O
tkla
njan
je k
varo
va”
Vid
i pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tats
kiek
span
zijs
ki v
enti
l, O
tkla
njan
je k
varo
va”
Kom
pres
or
“Pul
sira
nje”
kom
pres
ora
(is-
klju
èenj
e pu
tem
pres
osta
ta n
i-sk
og tl
aka)
a) U
èin
kom
pres
ora
prev
elik
i u o
dnos
u na
tren
utno
opt
ereæ
enje
b) P
reve
liki k
ompr
esor
c) R
egul
ator
tlak
a is
para
vanj
a po
deše
n na
prev
isok
i tla
k ot
vara
nja
Usp
osta
viti
reg
ulac
iju u
èina
pom
oæu
KV
C r
e-gu
lato
ra il
i par
alel
no p
ovez
anih
kom
pres
ora.
Kom
pres
or z
amije
niti
man
jim.
Pode
siti
KV
P re
gula
tor,
uz
pom
oæ m
anom
e-tr
a, n
a od
gova
raju
æu v
rije
dnos
t
“Pul
sira
nje”
kom
pres
ora
(is-
klju
èenj
e pu
tem
pres
osta
ta v
iso-
kog
tlak
a)
a) P
revi
soki
tlak
kon
denz
acije
b) K
var
na p
reso
stat
u vi
soko
g tl
aka
c) P
reso
stat
vis
okog
tlak
a po
deše
n na
pre
n-iz
ak tl
ak u
klju
èiva
nja
Vid
i pod
: “Pr
evis
ok tl
ak u
kon
denz
ator
u”.
Zam
ijeni
ti p
reso
stat
vis
okog
tlak
a K
P5 il
iko
mbi
nira
ni p
reso
stat
KP1
5.Po
desi
ti p
reso
stat
, uz
pom
oæ m
anom
etra
, na
odgo
vara
juæu
vri
jedn
ost.
Puls
iran
je iz
bjeæ
i kor
ište
njem
pre
sost
ata
viso
-ko
g tl
aka
sa r
uèni
m r
eset
iran
jem
.
Tem
pera
tura
utl
aèno
m c
jevo
-vo
du p
revi
soka
Usi
sni i
/ili t
laèn
i ven
til n
e br
tve.
Zam
ijeni
ti v
enti
lske
plo
èice
kom
pres
ora.
31
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Kom
pres
or
Kom
pres
or p
re-
više
hla
dan
Kom
pres
or p
re-
više
topa
o
Dot
ok te
kuæi
ne iz
ispa
riva
èa d
o us
isno
g cj
e-vo
voda
i ev
entu
alno
kom
pres
ora,
zbo
g po
-gr
ešno
pod
ešen
og te
rmos
tats
kog
eksp
anzi
j-sk
og v
enti
la
a) K
ompr
esor
i ev
entu
alno
mot
or p
reop
tere
-æe
n zb
og p
reve
likog
opt
ereæ
enja
ispa
riva
èaa
tim
e i p
revi
soko
g us
isno
g tl
aka
b) L
oše
hlað
enje
mot
ora
i cili
ndra
zbo
g:1)
ned
osta
tka
teku
æine
u is
pari
vaèu
2) n
isko
g op
tere
æenj
a is
pari
vaèa
3) p
ropu
štan
ja u
sisn
ih i
tlaè
nih
vent
ila4)
pre
velik
og p
regr
ijava
nja
u iz
mje
njiv
aèu
topl
ine
i usi
snom
cje
vovo
duc)
Pre
viso
k tl
ak k
onde
nzac
ije
Ter
mos
tats
ki e
kspa
nzijs
ki v
enti
l pod
esit
i na
man
je p
regr
ijanj
e, V
idi p
od: “
Ter
mos
tats
kiek
span
zijs
ki v
enti
l, Po
deša
vanj
e i o
tkla
njan
jekv
ara”
.
Osi
gura
ti m
anje
opt
ereæ
enje
ispa
riva
èa il
i za-
mije
niti
kom
pres
or v
eæim
.
Gre
šku
potr
a�it
i na
dion
ici i
zmeð
u ko
nden
-za
tora
i te
rmos
tats
kog
eksp
anzi
jsko
g ve
ntila
.V
idi p
od “
Pren
izak
usi
sni t
lak”
Vid
i gor
e.Z
amije
niti
ven
tils
ke p
loèi
ce k
ompr
esor
a.U
klon
iti i
zmje
njiv
aè to
plin
e ili
sta
viti
man
ji.
Vid
i pod
: “Pr
evis
ok tl
ak k
onde
nzac
ije”
Lupk
anje
uko
mpr
esor
ua)
Kon
stan
tno
b) P
ri p
okre
-ta
nju
a) T
ekuæ
insk
i uda
r u
cilin
dru
zbog
dot
oka
te-
kuæi
ne u
kom
pres
orb)
Vre
nje
ulja
zbo
g na
gom
ilava
nja
rash
ladn
ogsr
edst
va u
kar
teru
c) Is
troš
enos
t pok
retn
ih d
ijelo
va k
ompr
esor
a,na
roèi
to le
�aje
va
Ter
mos
tats
ki e
kspa
nzijs
ki v
enti
l pod
esit
i na
man
je p
regr
ijanj
e.Po
stav
iti g
rija
è u
kart
er i/
ili is
pod
(oko
lo) k
u-æi
šta
kom
pres
ora.
Popr
avit
i ili
zam
ijeni
ti k
ompr
esor
.
32
Kom
pres
or
Raz
ina
ulja
uku
æišt
u pr
evis
o-ka
Pr
i vel
ikom
op-
tere
æenj
u, in
aèe
ne.
Kod
zau
stav
lja-
nja
i pok
reta
-nj
a.
Prev
elik
a ko
lièin
a ul
ja.
Slab
pov
rat u
lja iz
ispa
riva
èa p
ri n
i�im
opt
e-re
æenj
ima.
Aps
orpc
ija r
ashl
adno
g sr
edst
va u
ulju
usl
ijed
ni�e
tem
pera
ture
oko
line.
Ulje
ispr
azni
ti d
o od
gova
raju
æe r
azin
e, a
lipr
etho
dno
prov
jeri
ti d
a li
viso
ka r
azin
a ul
jani
je p
oslje
dica
aps
orpc
ije r
ashl
adno
g sr
edst
vau
njem
u.
Osi
gura
ti o
dgov
araj
uæe
voðe
nje
usis
nog
cje-
vovo
da. V
idi p
od: “
Savj
eti z
a in
stal
ater
e, P
o-st
aviti
gri
jaè
u ka
rter
i/ili
ispo
d (o
kolo
) kuæ
išta
kom
pres
ora.
Raz
ina
ulja
uku
æišt
u pr
eni-
ska.
a) P
rem
ala
koliè
ina
ulja
b) S
lab
povr
at u
lja iz
ispa
riva
èa z
bog:
prev
elik
og p
rom
jera
ver
tika
lnih
usi
snih
ci-
jevi
nem
a od
vaja
èa u
ljane
dovo
ljnog
nag
iba
hori
zont
alni
h us
isni
hci
jevi
Ulje
dop
uniti
do
odgo
vara
juæe
raz
ine,
ali
pret
-ho
dno
prov
jeri
ti da
li r
azin
a ul
ja n
ije p
oslje
di-
ca a
psor
pcije
ras
hlad
nog
sred
stva
u n
jem
u.
Post
avit
i uljn
e d�
epov
e na
sva
kih
1,2
- 1,5
mve
rtik
alne
usi
sne
cije
vi. A
ko s
e ul
azna
cije
v u
ispa
riva
è na
lazi
sa
donj
e st
rane
, mo�
e bi
tine
opho
dno
zam
ijeni
ti u
lazn
u i i
zlaz
nu c
ijev
(ula
z te
kuæi
ne g
ore)
. Vid
i pod
: “Sa
vjet
i za
in-
stal
ater
e, U
grad
nja”
.
33
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Kom
pres
or
Raz
ina
ulja
uku
æišt
u pr
eni-
ska.
c) Is
troš
enos
t klip
ova,
kar
ika
i cili
ndar
a
d) K
od p
aral
elno
pov
ezan
ih k
ompr
esor
a:
1. S
a ci
jevi
za
izje
dnaè
avan
je r
azin
e ul
ja- k
ompr
esor
i ne
stoj
e u
isto
j rav
nini
- cije
v za
izje
dnaè
avan
je u
lja m
alog
prom
jera
2. S
a re
gula
cijo
m r
azin
e ul
ja- v
enti
l sa
plov
kom
pot
puno
ili d
jelo
miè
-no
blo
kira
n- v
enti
l sa
plov
kom
zag
lavl
jen
e) P
ovra
t ulja
iz o
dvaj
aèa
ulja
pot
puno
ili d
je-
lom
ièno
blo
kira
n, il
i zag
lavl
jen
plov
ak
Zam
ijeni
ti is
troš
ene
dije
love
U s
vim
slu
èaje
vim
a: k
ompr
esor
koj
i pos
ljed-
nji s
tart
a, n
ajpo
dlo�
niji
je n
edos
tatk
u ul
ja. V
i-di
pod
: “U
pute
za
inst
alat
ere,
Ugr
adnj
a”
Cen
trir
ati k
ompr
esor
e, ta
ko d
a st
oje
u is
toj
ravn
ini.
Ugr
adit
i veæ
u ci
jev
za iz
jedn
aèav
anje
ulja
.
Oèi
stit
i ili
zam
ijeni
ti p
osud
e sa
ven
tilo
m s
plov
kom
.V
idi g
ore.
Cije
v za
pov
rat u
lja z
amije
niti
ili o
èist
iti,
iliza
mije
niti
ven
til s
a pl
ovko
m i
èita
v od
vaja
èul
ja.
Pjen
jenj
e ul
japr
i pok
reta
nju
a) V
elik
a ap
sorp
cija
ras
hlad
nog
sred
stva
uul
ju, u
slije
d ni
skih
van
jski
h te
mpe
ratu
ra
b) P
ostr
ojen
je s
a od
vaja
èem
ulja
: pre
velik
aap
sorp
cija
ras
hlad
nog
sred
stva
u u
lju u
od-
vaja
èu ti
jeko
m p
rest
anka
rad
a.
Ugr
aditi
gri
jaè
u ili
ispo
d ka
rter
a ko
mpr
esor
a.
Prev
iše
hlad
an o
dvaj
aè u
lja ti
jeko
m p
rest
anka
rada
. Ugr
adit
i gri
jaè
sa te
rmos
tats
kim
upr
av-
ljanj
em il
i ugr
adit
i ele
ktro
mag
nets
ki v
enti
l sa
vrem
ensk
om z
adrš
kom
u c
jevo
vod
za p
ovra
tul
ja.
34
Kom
pres
or
Pjen
jenj
e ul
ja ti
-je
kom
rad
a
a) D
otok
teku
æine
iz is
pari
vaèa
u k
ompr
esor
b) S
usta
v sa
odv
ajaè
em u
lja: V
enti
l sa
plov
-ko
m n
e za
tvar
a po
tpun
o.
Ter
mos
tats
ki e
kspa
nzijs
ki v
enti
l pod
esit
i na
veæe
pre
grija
nje.
Zam
ijeni
ti v
enti
l sa
plov
kom
ili c
ijeli
odva
jaè
ulja
.
Ulje
mije
nja
boju
Zap
rlja
nost
sus
tava
zbo
g:
a) N
edov
oljn
og o
dr�a
vanj
a èi
stoæ
e ti
jeko
mug
radn
jeb)
Ras
tvar
anja
ulja
zbo
g vl
age
u su
stav
u
c) R
astv
aran
ja u
lja z
bog
prev
isok
e te
mpe
ratu
-re
u tl
aèno
m c
jevo
vodu
.
d) È
esti
ca n
asta
lih z
bog
istr
ošen
osti
pok
ret-
nih
dije
lova
.
e) N
edov
oljn
og è
išæe
nja
nako
n pr
egor
ijeva
nja
mot
ora.
U sv
im sl
uèaj
evim
a: Z
amije
niti
ulje
i fil
ter s
ušaè
.
Ako
je p
otre
bno,
oèi
stit
i ras
hlad
ni s
usta
v.
Ako
je p
otre
bno,
oèi
stit
i ras
hlad
ni s
usta
v.
Potr
a�it
i uzr
ok p
revi
soke
tem
pera
ture
u tl
aè-
nom
cje
vovo
du i
otkl
onit
i ga.
Vid
i pod
: “pr
e-vi
soka
tem
pera
tura
u tl
aèno
m c
jevo
vodu
”.A
ko je
pot
rebn
o, o
èist
iti s
usta
v.
Ako
je p
otre
bno,
oèi
stiti
rash
ladn
i sus
tav.
Zam
i-je
niti
istr
ošen
e di
jelo
ve il
i zam
ijeni
ti ko
mpr
esor
.
Oèi
stit
i ras
hlad
ni s
usta
v. U
grad
iti “
Bur
n-ou
t”fi
lter
. Ako
je p
otre
bno,
zam
ijeni
ti fi
lter
viš
epu
ta.
35
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Kom
pres
or s
ene
pok
reæe
a) N
edos
taje
ili n
edov
olja
n na
pon.
b) P
rego
rjel
a gr
upa
osig
uraè
a.
c) P
rego
rio
osig
uraè
u u
prav
ljaèk
om k
rugu
.
d) N
ije u
klju
èen
glav
ni p
reki
daè.
e) T
erm
o os
igur
aè u
pok
reta
èu m
otor
a pr
eki-
nut i
li ne
ispr
avan
, npr
. usl
ijed:
1) p
revi
soko
g us
isno
g tl
aka
2) p
revi
soko
g tl
aka
u ko
nden
zato
ru3)
neè
isto
æa il
i nas
laga
bak
ra u
le�a
jevi
ma
kom
pres
ora
4) p
reni
skog
nap
ona
5) p
reki
da fa
ze
6) k
ratk
og s
poja
u n
amot
ajim
a m
otor
a(p
rega
ranj
e m
otor
a)
f) P
reki
d za
štit
nog
prek
idaè
a na
mot
aja
mot
o-ra
zbo
g pr
evel
ike
potr
ošnj
e st
ruje
.
Kon
takt
irat
i lok
alnu
ele
ktro
dist
ribu
ciju
.
Potr
a�it
i uzr
ok, o
tklo
niti
kva
r i z
amije
niti
osi
-gu
raèe
.
Potr
a�it
i uzr
ok, o
tklo
niti
kva
r i z
amije
niti
osi
-gu
raèe
.
Ukl
juèi
ti p
reki
daè.
Vid
i pod
: “Pr
evis
ok u
sisn
i tla
k”.
Vid
i pod
: “Pr
evis
ok tl
ak u
kon
denz
ator
u”.
Oèi
stit
i sus
tav,
zam
ijeni
ti k
ompr
esor
i fi
lter
.
Kon
takt
irat
i lok
alnu
ele
ktro
dist
ribu
ciju
.Po
tra�
iti i
otk
loni
ti k
var
(èes
to p
rego
rio
osi-
gura
è)A
ko je
pot
rebn
o, o
èist
iti s
usta
v i z
amije
niti
kom
pres
or i
filt
er.
Potr
a�it
i uzr
ok p
reve
like
potr
ošnj
e st
ruje
, ot-
klon
iti k
var
i ukl
juèi
ti p
ostr
ojen
je è
im s
e na
-m
otaj
i ohl
ade
(mo�
e po
traj
ati d
u�e
vrije
me)
.
36
Kom
pres
or s
ene
pok
reæe
g) P
rego
rjel
i kon
takt
i u m
otor
u zb
og:
1) P
reve
like
pola
zne
stru
je
2) P
rem
alog
skl
opni
ka
h) Is
klju
èena
ost
ala
sigu
rnos
na o
prem
a, p
o-gr
ešno
pod
ešen
a ili
nei
spra
vna:
Reg
ulat
or r
azin
e ul
ja,
Pres
osta
t vis
okog
tlak
a,Pr
esos
tat n
isko
g tl
aka,
Prek
idaè
pro
toka
(p
reni
ska
konc
entr
acija
ras
olin
e, k
var
crpk
e, z
aèep
ljen
filt
er, p
reni
ska
tem
pera
-tu
ra is
para
vanj
a)T
erm
osta
t za
zašt
itu
od s
mrz
avan
ja(p
reni
ska
konc
entr
acija
ras
olin
e, k
var
crpk
e, z
aèep
ljen
filt
er, p
reni
ska
tem
pera
-tu
ra is
pari
vaèa
)
i) P
reki
d u
regu
laci
jsko
j opr
emi,
pogr
ešno
pode
šena
ili n
eisp
ravn
a:Pr
esos
tat n
isko
g tl
aka
Sobn
i ter
mos
tat
Ukl
onit
i uzr
ok p
reop
tere
æenj
a m
otor
a, z
ami-
jeni
ti s
klop
nik.
Zam
ijeni
ti s
klop
nik
veæi
m.
U s
vim
slu
èaje
vim
a, p
rona
æi i
otkl
onit
i kva
r,pr
ije p
ušta
nja
sust
ava
u ra
d.V
idi p
od: “
Kom
pres
or, p
reni
zak
razi
na u
lja”.
Vid
i pod
: “Pr
evis
ok tl
ak k
onde
nzac
ije”.
Vid
i pod
: “Pr
eniz
ak u
sisn
i tla
k”.
Pron
aæi i
otk
loni
ti u
zrok
sm
anje
nog
prot
oka
raso
line.
Vid
i pod
: “H
ladn
jaci
za
vodu
”.
Pron
aæi i
otk
loni
ti u
zrok
izuz
etno
nis
ke te
m-
pera
ture
ras
olin
e. V
idi p
od: “
Hla
dnja
ci z
avo
du”.
Potr
a�it
i i o
tklo
niti
kva
r. P
okre
nuti
sus
tav.
Vid
i pod
: “Sa
vjet
i za
inst
alat
ere,
Pre
sost
at,
Otk
lanj
anje
kva
rova
”.V
idi p
od: “
Sav
jeti
za
inst
alat
ere,
Ter
mos
tat,
Otk
lanj
anje
kva
rova
”.
37
Kom
pres
or s
ene
pok
reæe
j) Pr
egor
jeli
nam
otaj
i mot
ora
Otv
oren
kom
pres
or:
Preo
pter
eæen
je k
ompr
esor
a Pr
emal
i mot
or k
ompr
esor
aH
erm
etiè
ki i
polu
herm
etiè
ki k
ompr
esor
:Pr
eopt
ereæ
enje
kom
pres
ora
Stva
ranj
e ki
selin
e u
sust
avu
k) Is
troš
enos
t le�
ajev
a ci
lindr
a zb
og:
1) È
esti
ca n
eèis
toæa
u s
usta
vu
2) S
tvar
anja
nas
laga
bak
ra n
a po
kret
nim
dije
-lo
vim
a zb
og p
ojav
e ki
selin
e u
sust
avu
3) N
edov
oljn
og p
odm
aziv
anja
usl
ijed:
- Nei
spra
vne
uljn
e cr
pke,
- Pje
njen
je u
lja u
kar
teru
,- N
edov
oljn
o ul
ja
Ukl
onit
i uzr
ok, z
amije
niti
mot
or.
Zam
ijeni
ti m
otor
veæ
im.
Ukl
onit
i uzr
ok, z
amije
niti
kom
pres
or.
Otk
loni
ti u
zrok
stv
aran
ja k
isel
ine,
dem
onti
-ra
ti k
ompr
esor
, oèi
stit
i sus
tav,
ugr
adit
i nov
i“B
urn-
out”
filt
er, s
tavi
ti n
ovo
ulje
, ras
hlad
nosr
edst
vo i
kom
pres
or.
Oèi
stit
i sus
tav,
ugr
adit
i nov
i filt
er i
kom
pre-
sor.
Oèi
stit
i sus
tav,
ugr
adit
i nov
i filt
er i
kom
pre-
sor.
U s
vim
slu
èaje
vim
a: o
tklo
niti
kva
r, z
amije
niti
neis
prav
ne d
ijelo
ve i
ugra
diti
nov
i kom
pre-
sor.
Vid
i pod
: “K
ompr
esor
, Pje
njen
je u
lja u
kar
te-
ru”.
Vid
i pod
: “K
ompr
esor
, Pre
nisk
a ra
zina
ulja
uka
rter
u”.
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
38
Kom
pres
or s
ene
pok
reæe
Skup
ljanj
a ul
ja u
ispa
riva
èu
- Loš
e ra
spod
jele
ulja
u p
aral
elno
pov
ezan
imko
mpr
esor
ima
(ned
osta
tak
ulja
u k
ompr
e-so
ru k
oji s
e po
slje
dnji
pokr
eæe)
Vid
i pod
: “K
ompr
esor
, Pre
nisk
a ra
zina
ulja
uka
rter
u”.
Vid
i pod
: “K
ompr
esor
, Pre
nisk
a ra
zina
ulja
uka
rter
u” i
“Upu
te z
a in
stal
ater
e, U
grad
nja”
.
Kom
pres
or r
adi
nepr
ekid
no,
pren
izak
usi
sni
tlak
Pres
osta
t nis
kog
tlak
a po
deše
n na
pre
niza
ktl
ak is
klju
èiva
nja
ili n
eisp
rava
n.V
idi p
od: “
Pren
izak
usi
sni t
lak”
.
Kom
pres
or r
adi
nepr
ekid
no,
prev
isok
usi
sni
tlak
a) U
sisn
i i/il
i tla
èni v
enti
l kom
pres
ora
ne b
r-tv
e.
b) P
rem
ali u
èin
kom
pres
ora
u od
nosu
na
op-
tere
æenj
e
Zam
ijeni
ti v
enti
lske
plo
èice
kom
pres
ora.
Prep
oruè
iti m
anje
opt
ereæ
enje
ili z
amije
niti
kom
pres
or v
eæim
.
39
Sim
ptom
iM
oguæ
i uzr
oci
Naè
in o
tkla
njan
jaOtklanjanje kvarova
Visok tlak kondenzacije 18-19Nizak tlak kondenzacije 19-20Oscilirajuæi tlak isparavanja 20Visoka temperatura u tlaènom cjevovodu 20Niska temperatura u tlaènom cjevovodu 21Niska razina tekuæine u sakupljaèu 21Visoka razina tekuæine u sakupljaèu 22Premali rashladni uèin 22Niska temperatura filtera sušaèa 22Indikator vlage na pokaznom staklu obojen �uto 23Indikator vlage na pokaznom staklu obojen smeðe i crno 23Mjehuriæi pare na kontrolnom staklu ispred termostatskogekspanzijskog ventila 23-25Isparivaè blokiran ledom 25Isparivaè blokiran ledom samo u blizini termostatskogekspanzijskog ventila 25-26Previsoka vla�nost zraka u rashladnom prostoru 26Preniska vla�nost zraka u rashladnom prostoru 26Previsoka temperatura u rashladnom prostoru 27Preniska temperatura u rashladnom prostoru 28Visok usisni tlak 28Nizak usisni tlak 28-29Oscilirajuæi usisni tlak 30Visoka temperatura usisnog plina 30Niska temperatura usisnog plina 31Vibracije kompresora 31Previsoka temperatura u tlaènom cjevovodu 31Previše hladan kompresor 32Previše topao kompresor 32Šumovi udara u kompresoru 32Previsoka razina ulja u kompresoru 33Preniska razina ulja u kompresoru 33-34Pjenjenje ulja u kompresoru 34-35Obojeno ulje u kompresoru 35Kompresor se ne pokreæe 36-39Kompresor neprestano radi 39
40
Sistem otklanjanja kvarova (Treba slijediti strelice na shemama 1 i 3 - poèevši nakon kompresora)