Osnovna literatura • PREDAVANJE:
D.Mirjanić, J.Šetrajčić:
BIOFIZIČKE OSNOVE TEHNIKE I MEDICINE
I.Janić, D.Mirjanić, J.Šetrajčić:
OPŠTA FIZIKA I BIOFIZIKA, Banja Luka
D. Raković:
OSNOVI BIOFIZIKE, Beograd
• RAČUNSKE VJEŽBE:
S.Pelemiš, B.Škipina, F.Ler
ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKE, Banja Luka, 2015.
G.Dimić, M.Mitrinović:
ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKE viši kurs D
B.Pavlović, T.Mihajlidi, R.Šašić
ZADACI IZ FIZIKE
• LAB. VJEŽBE:
J.Šetrajčić, S.Vučenović, D.Mirjanić, B.Škipina:
FIZIKA eksperimentalne vježbe (praktikum)
POLAGANJE ISPITA?
• Urađene laboratorijske vježbe
• Položen kolokvij iz zadataka i teorije
• Položen ispit iz zadataka
• Usmeni ispit
Ocjenjivanje
• Predispitne aktivnosti (ukupno 60 bodova)
Aktivnost 5 bodova
Ulazni kolokvijum 5 bodova
Izlazni kolokvijum 10 bodova
I Test (Teorija+Zadaci) 20 bodova
II Test (Teorija+Zadaci) 20 bodova
Ocjenjivanje
Uslov za izlazak na ispit:
• 30 bodova iz predispitnih obaveza
Ispit (ukupno 40 bodova)
• Pismeni dio ispita 20 bodova (min 50%)
Četiri zadatka po 5 bodova - ne isključivo sa računskih vježbi
• Usmeni dio ispita 20 bodova (min 50%)
Četiri pitanja po 5 bodova – ispitna pitanja na sajtu fakulteta
Bez obzira na broj bodova na predispitnim
obavezama izlazak na ispit je obavezan
Konačna ocjena na osnovu ukupnog
broja bodova:
• 6 (51 – 60 bodova)
• 7 (61 – 70 bodova)
• 8 (71 – 80 bodova)
• 9 (81 – 90 bodova)
• 10 (91 – 100 bodova)
Termini testova
• Test br. 1 TEORIJA + ZADACI
22.11. u 11 h (petak)
• Test br. 2 TEORIJA + ZADACI
17.01. u 11 h (petak)
• Smjer: TI i GRI
• Test 1 22.11. u 11 h (petak)
• Test 2 17.01. u 11 h (petak)
I Test
• Kinematika
• Dinamika
II Test
• Oscilacije i talasi
• Statika i dinamika fluida
• Termodinamika
Informacije
Oglasna tabla na prizemlju fakulteta
Oglasna tabla na internet stranici fakulteta
• https: //tf.unibl.org/oglasna-tabla
Konsultacije
• Utorak od 10 – 12 h kancelarija br. 6
• Srijeda od 10 – 12 h kancelarija br. 6
Uvod Šta je fizika? Riječ je nastala od grčke riječi φυσική phisis-priroda
Prirodna nauka koja proučava sve prirodne fenomene
Tokom vremena izdvajaju se kao posebne naučne discipline –
fizika, hemija, astronomija, biologija, geologija…
Fundamentalna nauka koja proučava i opisuje osnovna svojstva,
strukturu materije i zakone kretanja materije u prostoru i vremenu
zasniva se na relativno malom broju fundamentalnih fizičkih
zakona koji objašnjavaju ogroman broj eksperimentalnih pojava
Izučava širok spektar fenomena, od fizike subatomskih čestica do
fizike galaksija
Uvod podjela fizike teorijska
eksperimentalna
podjela fizike Klasična: razvijena do kraja XIX vijeka –
proučava pojave iz makrosvijeta, tj. Pojave koje
se mogu „vidjeti“ i direktno mjeriti i zasnovana
je na Njutnovoj mehanici i Maksvelovoj
elektrodinamici
Moderna: nastala početkom XX vijeka –
obuhvata teoriju relativiteta i kvantnu fiziku i
proučava pojave iz mikrosvijeta koje ne može
da objasni klasična fizika (fotoefekat, toplotno
zračenje….)
Isak Njutn
britanski fizičar
(1643- 1727)
Njutnova kolijevka
(održanje impulsa i energije)
Uvod podjela fizike Mehanika proučava kretanje tijela u prostoru
– kinematika
– dinamika
– statika
– oscilacije
– fluidi
Molekularna fizika i termodinamika proučava
haotično kretanje atoma i molekula
Elektromagnetizam proučava naelektrisanje i
elektromagnetna polja
Optika proučava zakone prostiranja svjetlosti i
interakcije sa materijom
Kvantna fizika proučava pojave u atomskom
omotaču
Nuklearna fizika proučava pojave u jezgru atoma
Džejms Maksvel
škotski fizičar
(1831- 1879)
Prva kolor fotografija
Uvod
Fizičke veličine Opisuju kvalitativno i kvantitativno neku mjerljivu osobinu:
Fizičkog stanje (temperatura, pritisak, naelektrisanje)
Fizičkog procesa (brzina, ubrzanje, jačina električne struje)
Tijela (masa, električni otpor, koeficijent viskoznosti, indeks prelamanja)
Omogućuje definisanje i opisivanje fizičkih pojava u matematičkom
obliku, pomoću odgovarajućih jednačina
Brojčane vrijednosti se nalaze u literaturi, izračunavaju se ili se mjere
Označavaju se malim i velikim slovom latinice ili grčkim slovima
v (velocity) t (time) F (force) p (pressure)
V (volume) m (mass)
SI - međunarodni sistem mjernih jedinica
Osnovna fizička veličina Osnovna SI jedinica
Naziv veličine Znak Naziv jedinice Znak
dužina l, x, r, itd. metar m
masa m kilogram kg
vrijeme, trajanje t sekunda s
električna struja I, i amper A
termodinamička
temperatura T kelvin K
količina tvari n mol mol
svjetlosna jačina Iv kandela cd
AAA
Brojčana
vrijednost
Mjerna
jedinica
Uvod
Internacionalni etalon
kilograma koji se čuva u
Parizu
Atomski časovnik u američkom nacionalnom
institutu za standarde i tehnologiju (kašnjenje
1 s za 60 miliona godina)
Uvod Izvedene mjerne jedinice SI
Naziv
jedinice
Simbol
jedinice
Naziv veličine Veza Naziv jedinice Simbol jedinice Naziv veličine Veza
herc Hz frekvencija s-1 veber Wb magnetni fluks m2kg/s2A
njutn N sila kgm/s2 tesla T magnetno polje kg/s2A
džul J rad, energija, toplota kgm2/s2 henri H induktivnost m2kg/s2A2
vat W snaga kgm2/s3 simens S provodljivost m-2kg-1s3A2
paskal Pa pritisak kg/ms2 bekerel Bq radioaktivnost s-1
lumen lm svjetlosni fluks cd grej Gy apsorbovana doza m2/s2
luks lx osvijetljenost cd/m2 sivert Sv ekvivalentna doza m2/s2
kulon C elektricitet As Celzijusov stepen °C temperatura K-273.15
volt V napon kgm2/As3 radijan rad ugao u ravni
om Ω otpor kgm2/A2s3 steradijan sr prostorni ugao
farad F kapacitivnost m-2kg-1s4A2 katal kat katalitička aktivnost s-1mol
Uvod
Skala U zapisima vrlo velikih i vrlo malih vrijednosti mjernih veličina koriste
se decimalni umnošci mjernih jedinica, odnosno prefiksi koji se stavljaju
ispred mjernih jedinica
Prefiksi se stavljaju ispred:
Osnovnih mjernih jedinica SI, osim jedinice za masu gdje se prefiks stavlja ispred
jedinice gram
Izvedenih mjernih jedinica SI, osim jedinice za Celzijusovu temperaturu
Mjernih jedinica van SI (litra, tona….)
Faktor Naziv Znak Faktor Naziv Znak
101 deka da 10-1 deci d
102 hekto h 10-2 centi c
103 kilo k 10-3 mili m
106 mega M 10-6 mikro μ
109 giga G 10-9 nano n
1012 tera T 10-12 piko p
1015 peta P 10-15 femto f
1018 eksa E 10-18 ato a
1021 zeta Z 10-21 zepto z
1024 jota Y 10-24 jokto y
SI PREFIKSI
Uvod
Skalarne i vektorske veličine: Operacije sa skalarnim veličinama po načelima opšte algebre
Operacije sa vektorskim veličinama po načelima vektorske algebre
Vektorske veličine se opisuju:
• grafički;
• algebarskim proizvodom:
• Intenziteta (pozitivna skalarna veličina, obuhvata brojčanu
vrijednost i jedinicu) i
• Ort vektora (jediničnog vektora koji određuje pravac i
smijer)
Uvod Sabiranje i oduzimanje vektora:
• Metoda paralelograma: oba vektora se paralelnim
pomijeranjem dovode u isti početak – rezultanta je dijagonala
paralelograma;
• Metod poligona (nadovezivanje): spaja se vrh prethodnog
vektora sa početkom narednog – rezultanta zatvara poligon;
• Komutativna operacija: redoslijed sabiranja nije bitan;
• Oduzimanje vektora se svodi na sabiranje sa negativnim
(suprotnim) vektorom.
Uvod
Razlaganje vektora: • Obrnuti proces od sabiranja;
• Vektor se razlaže na komponente vektora u izabranim
pravcima;
• Komutativna operacija: redoslijed sabiranja nije bitan;
• komponenta vektora je projekcija vektora na izabrani pravac.
Uvod
Množenje vektora skalarom: • Mijenja se intenzitet;
• Mijenja se smjer vektora množenjem negativnim brojem;
• Pravac ostaje isti.
Projekcija vektora na pravac: vektor;
Intenzitet.
Uvod
Skalarni priozvod vektora: • Rezultat skalarna veličina;
• Jednak je proizvodu intenziteta vektora i kosinusa ugla između
njih.
α
Uvod
Vektorski priozvod vektora: • Rezultat vektor;
• Intenzitet jednak proizvodu intenziteta vektora i sinusa ugla
između njih;
• Nema osobinu komutativnosti;
Test pitanja - kolokvijum
1. Šta su fizičke veličine?
2. Osnovne mjerne veličine i jedinice!
3. Izvedene fizičke veličine i jedinice (min 7)!
4. Šta su skalarne veličine?
5. Šta su vektorske veličine?
6. Sabiranje vektora – metod paralelograma i
nadovezivanja!
7. Razlaganje vektora!
8. Skalarni proizvod vektora!
9. Vektorski proizvod vektora!