Download - Turisticke regije svijeta
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
SMJER: TURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
SUBREGIJA SJEVERNA EVROPASEMINARSKI RAD IZ TURISTIČKIH REGIJA SVIJETA
MENTOR: STUDENT:
DOC.DR.RANKO MIRIĆ MERIMA IMAMOVIĆ
SARAJEVO, APRIL 2014
SADRŽAJ
UVOD.............................................................................................................................3
1. Geografski položaj, granice i veličina turističke subregije........................................4
2. Fizičkogeografske odlike............................................................................................5
2.1. Geotektonski sklop i geomorfološke odlike...........................................................5
2.2. Klimatske karakteristike.........................................................................................7
2.3. Hidrografske karakteristike...................................................................................9
2.4. Biljni i životinjski svijet.........................................................................................10
3. Društvenogeografske karakteristike.........................................................................11
3.1. Stanovništvo...........................................................................................................11
3.2. Privreda..................................................................................................................12
3.3. Promet...................................................................................................................13
4. Turistička ponuda bazirana na savremenoj valorizaciji resursa u subregiji..............14
4.1. Inventarizacija po IUCN-u i UNESCO-u............................................................14
5. Analiza elemenata turističkog prometa.....................................................................24
5.1. Dolasci turista.........................................................................................................24
5.2. Odlasci turista........................................................................................................25
5.3. Prihodi, zaposlenost, učešće u BDP-u i porast investicija..................................25
6. Analiza turističkih pokazatelja subregije u okviru pripadajuće regije i svjetskih trendova i pokazatelja....................................................................................................26
ZAKLJUČAK...............................................................................................................27
LITERATURA...............................................................................................................
1
UVOD
Tema seminarskog rada jeste turistička subregija Sjeverna Evropa, odnosno kategorizacija i
inventarizacija turističkih resursa u vidu zaštićenih prirodnih, kulturnih i mješovitih područja.
Pored toga akcenat je i na sagledavanju turističkih mogućnosti subregije kako na lokanom tako i
globanom nivou u odnosu na ostale subregije. Prvi dio rada sadrži upoznavanje sa osnovnim
fizičkogeografskim i društvenogeografskim komponentama te analizu njihove valorzacije u svrhu
razvoja turizma. Drugi dio sadrži inventarizaciju zaštićenih područja po IUCN i UNESCO
kategorijama.
IUCN – skraćenica za International Union for Conservation of Nature, odnosno Međunarodni
savez za očuvanje prirode. Ova svjetska organizacija je donijela kategorizaciju zaštićenih
područja koja obuhvata 6 kategorija. Također, IUCN ima za cilj korištenje prirodnih resursa na
naučnim osnovama i zaštitu rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih staništa (IUCN crvena lista).
UNESCO – skraćenica za United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization,
odnosno Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim nacijama. UNESCO
sponzorira projekte vezane za opismenjavanje, tehničko obrazovanje, obuku učiteljskog kadra,
međunarodne naučne programe, kulturne projekte, promoviranje različitosti, zaštitu svjetske
baštine (kulturno i prirodno naslijeđe) i sl.Pojedini parkovi i zaštićeni kulturni spomenici su
deataljno objašnjeni i grupisani po zemljama u kojima se nalaze.
Pored toga seminarski rad sadrži tabele o turističkim dolascima odnosno odlascima, gdje se
nalazi i analiza dolazaka odnosno odlazaka koji su prvenstveno uvjetovani nestabilnom
političkom i ekonomskom situacijom.
U trećem i četvrtom dijelu sadržana je analiza turističkog prometa na nivou subregije i
pripadajućih država odnosno analizu subregije u okviru pripadajuće regije i turističkih tokova u
globalnim okvirima. Prilikom izrade korišteni su metodi analize i sinteze, statistički podaci
sadržani u tabelama i grafikonima.
2
1. Geografski položaj, granice i veličina turističke subregije
Subregija Sjeverne Evrope prostire se na Evropskom kontinentu i prema važećoj UNWTO
regionalizaciji obuhvata dva velika poluotoka, Jylland i Skandinaviju, te otoke Island, Irska i
Velika Britanija. U okviru subregije Sjeverna Evropa nalazi se 7 država a to su: Norveška,
Švedska,Finska, Danska, Irska, Island i Velika Britanija. Pojedine države ove subregije imaju
svoje teritorije tj otoke među kojima se ne ubrajaju svi u subregiju Sjeverne Evrope, kao
naprimjer površinom najveći, autonomni teritorij Danske, Grenland koji prema UNWTO
regionalizaciji pripada subregiji Sjeverna Amerika.
Ukupna površina subregije iznosi 1 632 531 km2. Ova subregija graniči sa subregijama Zapade i
Istočne Europe, odnosno Holandijom, Belgijom, Francuskom, Njemačkom, Baltičkim zemljama i
Ruskom Federacijom te sve zemlje subregije Sjeverna Europa takoreći imaju izlaz na Atlanski
okean.
Otočna skupina Svalbard, smješten sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od
Norveške do Sjevernog pola. Skupina otoka je smještena od 74° do 81° sjeverno i 10° do 34°
istočno, a ujedno je i najsjeverniji dio ove subregije. Svalbardski ugovor iz 1920. je potvrdio
norvešku vlast nad otočjem, a Svalbardskom uredbom iz 1925. Norveška je odlučila učiniti
Svalbard dijelom kraljevstva, a ne zavisnim teritorijem. U ovoj otočnoj skupini tri otoka su
naseljena. Karta 1. Subregija Sjeverna Europa
3
2. Fizičkogeografske odlike
2.1. Geotektonski sklop, geološka građa i geomorfološke karakteristike
Veći dio reljefa sjeverne Europe nastao je u prekambriju i paleozoiku. Možemo izdvojiti 3 veće
reljefne cjeline. To su staro gromadno Skandinavsko gorje, istočno je Baltički štit, a pribaltički je
prostor u osnovi Ruska ploča. Na njoj se danas prostiru nizine čije su naslage mlađeg postanska,
iz mezozoika i kenozoika. Nizinski je prostor i poluotok Jylland. Na izgled reljefa najveći su
utjecaj imali ledenjaci. Tokom ledenog doba to je područje bilo središte zaleđivanja. Ispod
ledenog pokrova nakupljalo se stijenje različite veličine (od čestica prašine do velikih blokova),
koje je led izgrebao s podloge i pokupio sa strana. Veličina pojedinog komada ovisila je o tvrdoći
stijene, ali i o tome koliko je dugo bio izložen radu ledenjaka.
Oblici koji su nastali u reljefu radom ledenjaka su ledenjačka jezera i doline, fjeldovi i fjordovi.
Ledenjačka jezera nastala su otapanjem ledenjaka u stvorenim udubljenima iza završne morene.
Velikim brojem takvih jezera ističe se Finska. Ledenjačke doline imaju oblik slova U. Otapanjem
ledednjaka njihovim dnom protječu rijeke, a mnoge od njih potopljene su podizanjem morske
razine nakon posljednje odledbe. Na taj način stvoreni su uski, dugi i duboki morski zaljevi
strmih strana-fjordovi. Norveška obala ističe se brojnim fjordovima. Često uz fjord i ledenjačke
doline nalazimo ogoljele prostrane visoravni-fjeldove.
Island je najvećim dijelom građen od vulkanskih stijena. Osim što na tom otoku još ima
aktivnih vulkana, prirodna atrakcija su brojna sumporna i topla vrela i gejziri.
Britansko i Irsko otočje vrlo je starog paleozojskog i mezozojskog postanka. Uzvišenja su snižena i zaobljena, a stijene su izrazito bogata rudama. U reljefu Velike Britanije ističu se visočja (highlands), pobrđa (uplands) i nizine (lowlands). Visočja su planinski prostori čije visine prelaze 1000 metara, a nalaze se u sjevernom dijelu Škotske (najviši vrh Ben Nevis, 1343 m) i nešto malo u sjevernom Velsu. Planine su ogoljele te su vrlo slabi uvijeti za proizvodnju hrane zbog čega su i vrlo rijetko naseljene. Visočja se koriste za ispašu ovaca. Pobrđe se sastoji od Južnog škotskog pobrđa i Penina u Engleskoj. Pobrđa su stara gromadna gorja, blago valovita i prekrivena travama, a ne prelaze visinu od 1000 metara. Penini su nastali kaledonskom orogenezom te su bogati rudama, a pogotovo ugljenom.
Nizine- na sjeveru se nalazi Središnja škotska nizina, a na jugu otoka Engleska nizina. Središnja škotska nizina je najgušće naseljeni dio Škotske gdje se nalazi većina škotskog stanovništva. Na jugu Velike Britanije nalazi se Engleska nizina- gdje je najveća koncentracija stanovništva i industrije. Sjeverna Irska pretežito je brdovita ali ima i dosta plodnih nizina.
4
2.2. Klimatske karakteristike
Na klimu subregije Sjeverne Europe, osim geografske širine i nadmorske visine, velik utjecaj
imaju i raspodjela kopna i mora te Golfska struja i zapadni vjetrovi. Pod utjecajem Golfske struje
i zapadnih vjetrova južne i zapadne obale Islanda te Norveške obale nikada se ne zaleđuju, a
utjecaj toplog zraka osjeća se i u unutrašnjosti (koliko to reljefne zapreke dopuštaju). Umjereno
topla klima prevladava na Jyllandu, obalnom prostoru Norveškog mora te jugu Skandinavskog
poluotoka i Islanda, s time da postoji razlika u ljetim temperaturama. Sjeverni prostoru imaju
umjereno toplu klimu sa svježim ljetom, a na Jyllandu i jugu Skandinavskog poluotoka umjereno
je topla klima s toplim ljetom. Unutrašnjost Skandinavije te sjeverni obalni prostori Baltičkog
mora imaju umjereno kontinentalnu klimu sa svježim ljetima i dugim, hladnim zimama. Samo
krajnji sjeverni dijelovi imaju Polarnu klimu. Također u UK te Irskoj pod utjecajem Golfske
struje koja zagrijava okolni zrak, zime su blaže no što bi se moglo zaključiti po geografskoj širini,
a ljeta su umjereno topla i vlažna. Godišnja količina padalina veća je od 1000 mm. Padavine se
uglavnom izlučuju u gorju na zapadnim stranama te su znatno slabije izražene u istočnom i
jugoistočnom dijelu. Dok u Irskoj, padavine su najveće na jugozapadnom planinskom dijelu –
oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska
i dobila ime zeleni otok.
Karta 2. Kepenova klasifikacija klimata
Izvor: Europe_Koppen_Map.png
5
2.3. Hidrografske karakteristike
Subregija Sjeverne Evrope obiluje velikim količinama vode, te one preko zaljeva i slivova mora
koji ih okružuju u cjelosti pripadaju slivu Atlanskog okeana. Rijeke na Skandinavskom poluotoku
brzog su, strmog i kratkog toga s obiljem vode pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje. Brojna
jezera u Švedskoj, Finskoj i Norveškoj veoma su atraktivna te privlače brojne turiste i služe za
plovidbu i ribolov. 15% Švedske je pokriveno vodom, 8% jezerima. Norveška ima najrazuđenije
obale u Europi. Njena riječna mreža je vrlo gusta, one koje teku sa istoka prema Skageraku su
zaleđene i do četiri mjeseca u godini. Za Finsku se kaže da je "amfibijska zemlja", zemlja vode i
kopna. U Danskoj rijeke su također kratke, ali i nepogodne za plovidbu. Najduža je rijeka
Gudenå (176 km). Jezera su brojna u pobrđu središnjega Jyllanda i na otocima. Za Island je bitno
pomenuti gejzire-vruće izvore vode koji često izbijaju iz zemlje. Najduža rijeka u UK je
Severn(354km), ostale veće rijeke su Temza(346km), Tiz, Tajn, Ejvon. Velika Britanija je od
sjeverne Francuske odvojena kanalom Lemanš koji je dio Atlanskog okeana i spaja ga sa
Sjevernim morem. Irska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža i najvažnija rijeka je Shanon,
koja je duga oko 370 km i ulijeva se u Atlanski okean, gdje stvara širok estuarij od 110 km.
Ostale važne rijeke su Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir koje također utječu u Atlantski
okean te Boyne i Liffey koje utječu u Irsko more. Rijeke imaju spor tok, jednakomjeran protok i
teku većinom širokim, plitkim dolinama. Na sjevernom dijelu ima i većih jezera, najveće
je Corrib s površinom od 168 km2 .
6
2.4. Biljni i životinjski svijet
Vegetacija ove subregije je, kao i klima, pod utjecajem geografske širine i nadmorske
visine. Skandinavske zemlje su preko 70% pokrivene šumama. Oko 72% Finske je pod šumama.
Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći jasen, javor i brijest, šume su uglavnom četinarske gdje
dominiraju omorike i borovi. Finska ima približno 1200 vrsta biljaka i paprati i oko 1000
vrsta lišajeva. U Švedskoj, u ravnicama Skane i na jugozapadu ističu se bukva, hrast i grab koji
prema sjeveru i na višoj nadmorskoj visini ustupaju pred jelom i omorikom. U ravnjacima
Norrland i Smaland prevladavaju zimzelene šume koje pokrivaju gotovo 60% zemlje. U
planinama, nadmorske visine od 900 m na jugu i 500 m na sjeveru, vegetacija je planinska.
Sjeverni Norrland (Švedska Laponija) jedino je područje u kojem su očuvane Švedske prašume.
U Danskoj prirodne listopadne šume zamijenili su nasadi četinjača sađeni duž obale Sjevernoga
mora radi ublažavanja djelovanja vjetra. S druge strane danas su površine Islanda samo 1% pod
šumama. Također, prije pet hiljada godina velik dio Britanije bio je pokriven gustim listopadnim
šumama, ali je od njih danas ostalo vrlo malo. Pustopoljine su česte u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i
višim područjima sjeverne Engleske i Walesa. Livade i šume većinom su prilagođene ratarskim
kulturama. Komercijalne plantaže stabala su česte. Životinjski svijet ove subregije je veoma
raznovrsan. Posebno ptičji svijet koji je bogat i raznolik gotovo u svim zemljama subregije a
postoji i obilje ribe u tekućicama. Medvjedi i risovi zajedno sa vukovima obitavaju samo u
šumama i zaštićene su vrste. U Švedskoj više nema divljih sobova, ali na sjeveru Sami (Laponci)
drže stada udomaćenih sobova. Mnoge druge vrste love se zbog sporta, a posebno los i roe jelen,
brojan u središnjim i južnim područjima Švedske. Medu ostalim lovnim životinjama su lisice,
zečevi i vidre. Na Islandu su česte lisice a od domaćih životinja ovce, konji i krave. u šumama
Jvllanda i na plantažama Danske živi jelen. Od riba najčešće su
slatkovodne: losos, pastrva, štuka, grgeč i iz slanih voda: haringa, bakalar.
7
3. Društvenogeografske karakteristike
3.1. Stanovništvo
Subregija Sjeverne Europe je najređe naseljena u Evropi, i izuzimajući Veliku Britaniju koja ima
255,6 st/km2 sve ostale države imaju izrazito mali broj stanovnika na km2. Na Skandinavskom
poluotoku i Danskoj najgušća je naseljenost na jugu i uz obale, tj. na prostoru koji je klimatski i
reljefno najpovoljniji te pruža dobru osnovu za razvoj gospodarstva. Island je također više
naseljen u području koji je klimatsko i reljefno najpovoljniji, a ova država je ujedno najređe
naseljena država evropskog kontinenta. Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo
posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima imigracija, a osim toga, broj rođenih je i
više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zemlje subregije Sjeverne
Evrope. Tabela 1.: Stanovništvo subregije
Značajka stanovništva ove subregije jeste i njihova religijska struktura, tj sve zemlje ove subregije
većinske su protestantske zemlje, sa izuzetkom Irske čije stanovništvo je većinski rimokatoličko.
Karta 3. Religijska struktura stanovništva subregije
3.2. Privreda
8
Red. broj Zemlja Ukupan br. stanovnika (2012.) Broj stanovnika na km2
1. Velika Britanija 62.262.000 255.6st/km2
2. Danska 5.580.000 124st/km2
3. Irska 4.588.252 65.3st/km2
4. Švedska 9.555.893 20.6 st/km2
5. Finska 5.416.618 17.8st/km2
6. Norveška 4.998.100 12.5st/km2
7. Island 320.060 3.1st/km2
Privredna snaga ove subregije najprije je posljedica visokorazvijenog gospodarstva ovog dijela
Europe. To su tržišno usmjerena gospodarstva s velikim udjelom uslužnih djelatnosti s
tehnološki naprednom industrijskom proizvodnjom i suvremenom poljoprivredom. Gospodarstvo
većine zemalja ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu Ova subregija je i visokourbanizirana, životni
standard u svim državama je veoma visok i sve ove države su veoma industralizirane, s
iznimkom da Danska ima značajniju privrednu proizvodnju, veliki broj farmi i zemljoposjeda
koji se obrađuju. Norvežani imaju drugi najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Europi
prvi u ovoj subregiji, ali npr. troškovi života u Norveškoj su oko 50% viši nego u Velikoj
Britaniji. Treba istaknuti i da je Norveška velika pomorska zemlja i ima šestu najveću trgovačku
flotu na svijetu, s 1 412 vlastitih trgovačkih brodova, te i da je najveći svjetski proizvođač nafte i
prirodnog plina po stanovniku izvan Bliskog istoka. Ova subregija odlikuje se i bavljenjem
ribolovom i njene zemlje su jedne od najvećih po količni ulova.
3.3. Promet
Subregija u cjelini ima veoma razvijen prometni sustav: cestovna i željeznička mreža i savremene
državne i međunarodne zračne luke su jako dobro razvijene, a ne zaostaje ni razgranata mreža
morskih puteva uz izvrsne trajektne linije kao npr. trajektne linije koje povezuju Dansku s
važnijim skandinavskim i europskim lukama ili trajektna mreža koja povezuje Finsku sa
središnjim dijelom sjeverne Europe. Podzemne željeznice su također razvijene, London ima
najveću i najstariju podzemnu željeznicu na svijetu. Također, sve ove zemlje imaju i svoje
trgovačke flote sa velikim brojem brodova.
Karta 4. Mreža željeznica Subregije Sjeverna Europa
9
4. Turistička ponuda bazirana na savremenoj valorizaciji resursa u subregiji
4.1. Inventarizacija po IUCN-u i UNESCO-u
IUCN – skraćenica za International Union for Conservation of Nature, odnosno Međunarodni savez za očuvanje prirode. Ova svjetska organizacija je donijela kategorizaciju zaštićenih područja koja obuhvata 6 kategorija. Također, IUCN ima za cilj korištenje prirodnih resursa na naučnim osnovama i zaštitu rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih staništa (IUCN crvena lista).
Tabela 2: Kategorije zaštićenih područja prema IUCN-u
Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century
Tabela 3: Zaštićena područja subregije Sjeverna Evropa prema IUCN-u
Država Površina zemljišta Površina zaštićenog područja
Ukupan broj zaštićenih područja
Norveška 323.880 20.703 1.795Švedska 449.960 49.137 5.032Finska 338.150 30.698 3.466Danska 43.090 7.156 357Island 103.000 9.807 79Irska 70.270 810 91
Velika Britanija 242.910 75.546 7.263Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century
10
Tabela 4:Rezervati prirode po IUCN-u
Država Broj Površina Norveška - -Švedska 2 1.965Finska 2 7.700Danska - -Island - -Irska 2 111
Velika Britanija 9 435Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century
Tabela 5: Ramsarska mjesta po IUCN-u
Država Broj PovršinaNorveška 32 1.159Švedska 51 5.145Finska 49 8.022Danska 27 7.365Island 3 590Irska 45 670
Velika Britanija 150 7.790Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century
Tabela 6: Svjetska prirodna baština po IUCN-u
Država Broj PovršinaNorveška 1 1.227Švedska 2 12.769Finska - -Danska - -Island - -Irska - -
Velika Britanija 3 189Izvor:pdf- The world protected area – Status, values and prospects in the 21st century
11
UNESCO – skraćenica za United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, odnosno Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu pri Ujedinjenim nacijama. UNESCO sponzorira projekte vezane za opismenjavanje, tehničko obrazovanje, obuku učiteljskog kadra, međunarodne naučne programe, kulturne projekte, promoviranje različitosti, zaštitu svjetske baštine (kulturno i prirodno naslijeđe) i sl.
Tabela 7.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
DANSKARedni broj Naziv Godina
uvrštenjaMjerilo Ugroženost
1. Kamene rune, humci i crkva u
Jellingu
1994 iii ne
2. Katedrala u Roskildeu
1995 ii, iv ne
3. Dvorac Kronborg kod
Helsingøra
2000 iv ne
Tabela 8.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
FINSKARedni broj Naziv Godina
uvrštenjaMjerilo Ugroženost
1. Grad Rauma 1991 iv ne2. Utvrda Suomenlinna 1991 iv ne3. Drvena crkva u Petäjävesi 1994 iv ne4. Povijesna tvornica kartona
u Verlau1996 iv ne
5. Groblje u Sammallahdenmäki s
grobnicama iz brončanog doba
1999 iii, iv ne
6. Struveov luk 2005 ii, iv, vi ne
7. Kvarken 2006 viii ne
Tabela 9.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
12
IRSKARedni broj Naziv Godina
uvrštenjaMjerilo Ugroženost
1. Arheološka nalazišta Bend of the Boyne
1993 i, iii, iv ne
2. Stjenoviti otok Skellig Michael
1996 ii,iv ne
Tabela 10.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
ISLANDRedni broj Naziv Godina
uvrštenjaMjerilo Ugroženost
1. Nationalni park Þingvellir
2004 iii, iv ne
2. Otok Surtsey 2008 ix ne
Tabela 11.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
NORVEŠKARedni broj
Naziv Godina uvrštenj
a
Mjerilo
Ugroženost
1. Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu 1979 iii ne
2. Urneška drvena crkva (Urnes stavkirke) 1979 i, ii, iii ne3. Stara građevinska jezgra rudarskog mjesta Røros 1980 ii, iv, v ne
4. Crteži na kamenu Alta muzeja na otvorenom 1985 iii ne5. Otočje Vega 2004 v ne
6. Struveov luk 2005 ii, iv, vi
ne
7. Zapadnonorveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord 2005 vii, viii ne
Tabela 12.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
13
ŠVEDSKA
Redni broj
Naziv Godina uvrštenja
Mjerilo Ugroženost
1. Kraljevska ljetna Palača Drottningholm
1991 iv ne
2. Vikinška naselja Birka i Hovgården 1993 iii, iv ne
3. Povijesna talionica željeza u Engelsbergu
1993 iv ne
4. Petroglifi u Tanumu 1994 i, iii, iv ne
5. Skogskyrkogården (groblje kod Stockholma)
1994 ii, iv ne
6. Grad Visby na otoku Gotland 1995 iv, v ne
7. Područje crkve Gammelstad u Luleåi
1996 ii, iv, v ne
8. Lappland – Arktičko kultivirano područje u Laponiji
1996 iii, v, vii, viii, ix
ne
9. Luka Karlskrona 1998 ii, iv ne
10. Höga kusten – Područje uzdizanja kopna u Botničkom zaljevu i otočje
Kvarken.
2000 viii ne
11. Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu
2000 iv, v ne
12. Povijesno rudarsko područje "Veliko brdo bakra" u Falunu
2001 ii, iii, v ne
13. Dugovalni odašiljač Grimeton (SAQ) kod Varberga
2004 ii, iv ne
14. Struveov luk 2005 ii, iv, vi ne
15. Urešene Hälsinglandske farme 2012 v ne
Tabela 13.: Zaštićeni spomenici prema UNESCO
14
VELIKA BRITANIJARedni broj Naziv Godina uvrštenja Mjerilo Ugroženost
1."Prolaz divova" (Giant's Causeway) i obližnja obala
1986 i, ii, iv, vi ne
2.Dvorac Durhami Durhamska katedrala
1986 ii, iv, vi ne
3.Industrijski spomenik Ironbridge
1986 i, ii, iv, vi ne
4.RuševineFountains Abbey
1986 i, iv ne
5.Stonehenge i Avebury
1986 i, ii, iii ne
6.Dvorci i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu
1986 i, iii, iv ne
7.Otočna skupinaSaint Kilda
1986 iii, v, vii, ix, x ne
8.Palača Blenheim
1987 ii, iv ne
9.Grad Bath
1987 ii, iv ne
10.Hadrijanov zid
1987 ii, iii, iv ne
11.Westminsterska opatija, Westminsterska
palača i Crkva sv. Margarete u Westminsteru
1987 i, ii, iii ne
12.London Tower
1988 ii, iv ne
13.Canterburyska katedrala, opatija sv. Augustina
i Crkva sv. Martina u Canterburyu
1988 i, ii, vi ne
14.Edinburgh
1995 ii, iv ne
15.Rezervat divljih životinja na otocima Gough i
Nepristupačnom otoku (Tristan da Cunha)
1995 vii, x ne
16.Queen's House, Kraljevski opservatorij,
Greenwich park i Nacionalni pomorski muzej
u Greenwichu
1997 i, ii, iv, vi ne
17.Spomenici iz mlađeg kamenog doba Neolitski
Orkney
1999 i, ii, iii, iv ne
18.Industrijsko mjesto Blaenavon
2000 iii, iv ne
19.Industrijsko mjesto Derwent Valley
2001 ii, iv ne
20.Tvornica tekstila, radničko naselje i park
u Saltaireu kod Bradforda
2001 ii, iv ne
21.Industrijsko naselje New Lanark uŠkotskoj
2001 ii, iv, vi ne
22.Obale kod Dorseta i Devona (Jurska obala)
2001 ii, iv ne
23.Kraljevski botanički vrtovi u Londonu
2003 ii, iii, iv ne
24.Povjesna luka Liverpoola
2004 ii, iii, iv ne
25.Rudarska pokrajina u Cornwallu iDevonu
2006 ii, iv ne
26.Akvedukt Pontcysyllte kod Wrexhama,Wales
2009 i, ii, iv ne
5. Analiza elemenata turističkog prometa
15
5.1. Odlasci turista
Na narednim tabelarnim prikazima prikazani su podazi o odlascima i dolascima turista u ovoj turističkoj subregiji.
Tabela. 14.: Podaci o odlascima turista
IZVOR: UNWTO World tourism barameter ,January 2012 , Statistical Annex
5.2. Dolasci turista
Tabela 15.: Podaci o dolascima turista
R.Br. Država Godina: 2009. Godina: 2010. Godina: 2011.1. Norveška 4707 5232 53592. Švedska 11037 13760 154273. Finska 3051 3820 41394. Danska 5853 6580 61625. Island 559 748 8456. Irska 4118 4567 40787. Velika Britanija 32401 35069 36373
IZVOR: UNWTO World tourism barameter ,January 2012 , Statistical Annex
5.3. Prihodi, zaposlenost, učešće u BDP-u i porast investicija
16
Tabela16.: Udio zemalja subregije Sjeverna Evropa u BDP-uDržava Prihod ( Mil USS ) Zaposleni ( 000 ) Učešće u BDP-uDanska 9821 84 2,9Finska 6631 60 2,6Island 741 9 5,5Irska 4076 33 1,7
Norveška 6884 52 1,5Švedska 13229 117 2,7
Velika Britanija 88961 1391 3,7Izvor: TravelTourismCompetitiveness_Report
6. Analiza turističkih pokazatelja subregije u okviru pripadajuće regije i svjetskih trendova i pokazatelja
17
Destinacija Dolasci(1000) Promjena% Učešće%
2009. 2010. 2011. 09/10 10/11 2011.Svijet 883 000 940 000 983 000 6,4 4,6 100EuropaSjeverna Europa
Zaključak
18