Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina
ULOGA I ZNAČAJ ZRAČNOG PROMETA U FUNKCIJI
RAZVOJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Diplomski rad
Kristina Talan
Zagreb, rujan, 2017.
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije, smjer Trgovina
ULOGA I ZNAČAJ ZRAČNOG PROMETA U FUNKCIJI
RAZVOJA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
THE ROLE AND IMPORTANCE OF AIR TRAFFIC IN THE
FUNCTION OF TOURISM DEVELOPMENT IN THE
REPUBLIC OF CROATIA
Diplomski rad
Kristina Talan, 0066183861
Mentor: Doc. dr. sc. Dora Naletina
Zagreb, rujan, 2017.
SAŢETAK
Turizam i promet su meĎuovisni, povezani fenomeni izuzetno jakog meĎusobnog
utjecaja. Zbog značajne isprepletenosti u Republici Hrvatskoj, kao i brojnim drugim
zemljama, odreĎeni su kao jedni od nositelja gospodarskog razvitka zemlje. Od
velike je vaţnosti promet i turizam usklaĎivati na osnovama odrţivog razvoja, s
naglaskom na očuvanje okoliša kako se ne bi narušavale performanse turizma. Kao
odgovor na pojavu masovnog turizma javljaju se novi trendovi u zračnom prometu
kojima se eliminiraju do tada nepremostive prepreke te putovanja postaju
ekonomičnija, brţa i dostupnija. Ovisnost zračnog prometa i turizma izuzetno je
snaţna te je od velikog značaja za gospodarstvo svake zemlje. MeĎutim, kako bi
promet bio kvalitetna potpora turizmu neophodno je da unutar promatranog
gospodarstva postoji ravnomjernost razvoja svih prometnih grana. Cilj rada je
analizirati stanje zračnog prometa, njegovu povezanost s turizmom i ustanoviti na koji
način zračni promet moţe ostvariti doprinos razvoju turizma u Republici Hrvatskoj.
Ključne riječi: promet, zračni promet, turizam, Republika Hrvatska SUMMARY
Tourism and traffic are interrelated, connected phenomena of exceptionally strong
mutual influence. Due to significant interwoven in the Republic of Croatia, as well as
numerous other countries, they are defined as one of the leaders of the country's
economic development. It is of great importance that traffic and tourism are aligned
on the basis of sustainable development, with an emphasis on preserving the
environment so as not to undermine performance tourism. In response to the
phenomenon of mass tourism, new trends in air traffic are emerging, eliminating the
insurmountable obstacles thus far and making travels more economical, faster and
more accessible. Air traffic and tourism dependence is remarkably strong and is of
great importance to the economy of each country. In order for traffic to be of high
quality tourism support it is necessary that within the observed economy there is
uniformity in the development of all transport branches. The aim of the paper is to
analyze the state of air traffic, its connection with tourism and to determine how air
traffic can make a contribution to the development of tourism in the Republic of
Croatia.
Key words: traffic, air traffic, tourism, Republic of Croatia
SADRŢAJ
1.1. Problem i ciljevi rada ................................................................................................................ 1
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja .................................................................................... 1
1.3. Sadrţaj i struktura rada ............................................................................................................ 2
2. ZRAČNI PROMET ........................................................................................................................... 3
2.1. Pojmovno odreĎenje zračnog prometa .................................................................................. 3
2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa .......................................................................................... 5
2.2.1. Povijesni razvoj zračnog prometa u svijetu ................................................................... 5
2.2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ............................................. 6
2.3. Prednosti i nedostaci zračnog prometa ................................................................................. 8
2.4. Trendovi u zračnom prometu ................................................................................................ 13
2.4.1. Utjecaj niskotarifnih zračnih kompanija na turizam .................................................... 15
3. MEĐUOVISNOST RAZVOJA PROMETA I TURIZMA ............................................................. 17
3.1. Uloga zračnog prometa u razvoju turizma .......................................................................... 19
3.2. Uloga cestovnog prometa u razvoju turizma ...................................................................... 23
3.3. Analiza kretanja turizma i prometa u Republici Hrvatskoj ................................................ 26
4. ISTRAŢIVANJE ULOGE ZRAČNOG PROMETA U RAZVOJU TURIZMA U REPUBLICI
HRVATSKOJ ....................................................................................................................................... 30
4.1. Pregled postojećih istraţivanja ............................................................................................. 30
4.2. Instrument istraţivanja ........................................................................................................... 33
4.3. Rezultati istraţivanja ............................................................................................................... 34
4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraţivanja ................................................................ 48
5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 49
POPIS LITERATURE ......................................................................................................................... 50
POPIS SLIKA ...................................................................................................................................... 54
POPIS TABLICA ................................................................................................................................. 55
POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................................... 56
PRILOZI ............................................................................................................................................... 57
Prilog 1. Popratno pismo uz anketni upitnik ............................................................................... 57
Prilog 2. Anketni upitnik ................................................................................................................. 58
ŢIVOTOPIS AUTORICE .................................................................................................................... 61
1
1. UVOD
Promet kao jedan od nositelja gospodarstva svake zemlje u osnovi predstavlja
prijenos ljudi, roba i informacija u prostoru. MeĎutim, promet je takoĎer i svojim
razvojem odigrao značajnu ulogu u razvoju masovnog turizma. Zračni promet, kao
najmlaĎa prometna grana, od velike je vaţnosti u provoĎenju turističkih prometnih
tokova diljem svijeta. Iako najmlaĎa prometna grana, značaj zračnog prometa je u
stalnom porastu s obzirom da ljudima pruţa mogućnost brzog i povoljnog putovanja
čime se ostvaruje mogućnost posjeta brojnih turističkih destinacija. Drugim riječima,
upravo je zračni promet, prometna grana koja je eliminirala do tada nepremostive
prepreke u prometu te je grana koja povezuje cijeli svijet pridonoseći tako razvoju
turizma svjetskog gospodarstva.
1.1. Problem i ciljevi rada
U okviru ovog diplomskog rada obraĎuje se tema utjecaja zračnog prometa na
turizam kao i fenomen meĎuovisnosti turizma i prometa s naglaskom na ulogu
zračnog prometa u turizmu. Turizam, kao kompleksan socioekonomski fenomen u
korelaciji je s mnogim gospodarskim djelatnostima pa tako i sa prometom. S druge
strane, promet i prometna struktura čine temelj svakog gospodarstva jer bez
razvijenog prometa nema uvjeta niti za razvoj ostalih djelatnosti. Sukladno tome,
promet svakako prethodi turizmu iako turizam neosporno utječe na promet
zahtjevajući razvoj prometnih kapaciteta. Osnovni cilj rada je istraţiti ulogu zračnog
prometa u razvoju turizma u Republici Hrvatskoj. TakoĎer, u radu se analizira
kretanje turizma i prometa generalno u Republici Hrvatskoj.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
Sukladno definiranim ciljevima diplomskog rada potrebni podaci prikupljeni su
različitim metodama, iz različitih izvora, dok je sam rad podijeljen na teoretski i
istraţivački dio. Korištene su metode deskripcije, indukcije i dedukcije dok je
istraţivački dio rada baziran na anketnom istraţivanju u formi online upitnika. Kao
glavni izvori za teoretski dio korištene su najrelevantnije knjige, časopisi, publikacije
2
odnosno sekundarni podaci korišteni u prethodnim istraţivačkim projektima vezanim
za temu.
1.3. Sadrţaj i struktura rada
U okviru ovog diplomskog rada, koji obraĎuje temu uloge i značaja zračnog prometa
u funkciji razvoja turizma u Republici Hrvatskoj, problematika teme obraĎena je kroz
nekoliko poglavlja. Rad se sastoji od 5 poglavlja od čega su 3 središnja poglavlja
omeĎena Uvodom i Zaključkom te se na samom kraju nalazi popis korištene
literature, slika, tablica i grafikona, prilozi kao i ţivotopis autorice. U uvodnom se
poglavlju ukratko opisuje tema, ciljevi rada kao i izvori te korištene metode za
prikupljanje podataka.
Nadalje, u drugom poglavlju detaljno je objašnjen sam pojam zračnog prometa,
njegove terminološke i konceptualne osnove, kao što su definicija, kome je
namijenjen i čime se bavi. TakoĎer je učinjen pregled povijesnog razvoja zračnog
prometa. Potom su objašnjene prednosti ali i nedostaci zračnog prometa te su
ujedno analizirani aktualni trendovi u zračnom prometu.
U trećem poglavlju, analizira se meĎuovisnost razvoja prometa i turizma krenuvši od
definiranja uloge zračnog prometa u razvoju turizma, a potom i uloge cestovnog
prometa u razvoju turizma. Poglavlje se završava pregledom kretanja turizma i
prometa u Republici Hrvatskoj.
Četvrto poglavlje odnosi se na provedeno istraţivanje stoga je detaljno opisana
metodologija istraţivanja te su predstavljeni prikupljeni podaci. Preciznim pregledom
istraţivanja daje se uvid u način vrednovanja rezultata istraţivanja na temelju kojih se
donose zaključci.
U zadnjem, petom, poglavlju iznesena su sumarna razmatranja kao saţetak
teorijskog i istraţivačkog dijela diplomskog rada te su definirane najvaţnije odrednice
i značajke.
3
2. ZRAČNI PROMET
2.1. Pojmovno odreĎenje zračnog prometa
Zračni promet predstavlja proces prostornog premještanja ljudi/stvari zračnom
plovidbom te se moţe poimati u uţem i širem smislu. Poimanje u uţem smislu odnosi
se na zračni promet kao prometnu granu/gospodarsku djelatnost u svrsi prijevoza
ljudi/stvari. S druge strane, zračni pojam u širem smislu podrazumijeva zračne luke i
putove, kontrolu zračnog prometa i dr. Primarna podjela zračnog prometa je na javni i
opći. Opći zračni promet podrazumijeva korištenje vojnih zrakoplova isključivo u
vojne svrhe, dok javni zračni promet čini sav zračni promet osim vojnog. Javni zračni
promet moţe biti:
a) redoviti (linijski) – koji predstavlja komercijalni prijevoz ljudi i stvari, obavlja se
prema unaprijed utvrĎenim linijama te je svima dostupan po jednakim uvjetima.
b) izvanredni (povremeni, čarter) – predstavlja prijevoz koji se vrši pod
posebnim uvjetima (npr. panoramski letovi ili taksiprijevoz).
Nadalje, zračni se promet moţe podijeliti i s obzirom na prostor djelovanja. Tada
govorimo o:
a) lokalnom zračnom prometu,
b) regionalnom zračnom prometu,
c) nacionalnom zračnom prometu,
d) meĎunarodnom zračnom prometu,
e) meĎukontinentalnom zračnom prometu.
Kategorizacija zračnog prometa s obzirom na objekt prometa dijeli zračni promet na
putnički, teretni, poštanski i mješoviti (putničko-teretni) promet (Enciklopedija.hr.,
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447 19.07.2017).
Zračni je promet najmlaĎa prometna grana, ali je njegova uloga u opsluţivanju
putnika i pridonošenju turizmu veoma značajna. Na pojedinim trţišnim segmentima
upravo zračni promet ima vodeću ulogu u odnosu na ostale prometne grane. Velika
prednost zračnog prometa jest činjenica da za njegovu egzistenciju nije potreban
proces gradnje konkretne infrastrukture, već je podrazumijeva isključivo gradnju
zračnih luka koje predstavljaju točke polazišta i odredišta. Nadalje, u odnosu na
4
ostale prometne grane zračni promet putnicima omogućava svladavanje velike
udaljenosti u kratkom/kraćem vremenskom periodu s obzirom da se radi prometnoj
grani koja podnosi velike brzine, čak do 900km/h. Upravo iz tog razloga, zračni
promet nadmašuje ostale prometne grane i ima najveći rast u broju prevezenih
putnika u posljednjih 20-ak godina (Mišetić, 2007). Evidentirani rast svakako su
uzrokovale tehnološke promjene i inovacije čime se utjecalo na smanjenje troškova
zračnih prijevoznika, a posredno i na smanjenje cijena same usluge što je pak dovelo
do povećanja potraţnje, odnosno, spomenutog rasta (Prebeţac, 1998). Upravo
zahvaljujući pojavi zračnog prometa, svi dijelovi svijeta postali su lako dostupni što je
svakako imalo pozitivan efekt i na razvoj turizma (Mrnjavac, 2006). Kod zemalja u
razvoju, zračni je promet nositelj ekonomskog i gospodarskog rasta te ja kao takav
neophodan za turizam (Tatalović, Bajić, Šimunović, 2012).
U 2016.godini zračni promet koristilo je gotovo 3,8 milijarde putnika što dovoljno
govori o vitalnosti poslovanja zračnog prometa na globalnoj razini (Škurla Babić,
Tatalović, Bajić, 2017). Prema podacima The International Air Transport Association
(IATA, http://www.iata.org/pressroom/pr/Pages/2012-12-06-01.aspx 13.07.2017.),
MeĎunarodne udruge zračnih prijevoznika radi se o 800 milijuna putnika više nego u
2011. godini kada je zračni promet koristilo 2,8 milijarde putnika. TakoĎer, Svjetska
turistička organizacija, World Tourism Organization (UNWTO) u svojoj je publikaciji
Tourism highlights 2016., navela da u meĎunarodnom prometu dominiraju zračni i
cestovni promet te da se u posljednja tri desetljeća trţišni udio zračnog prometa
iznimno povećao zahvaljujući liberalizaciji trţišta kao i tehnološkim inovacijama koje
su omogućile sniţavanje troškova (UNWTO, http://www.e-
unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284418145 20.07.2017.). Osim u svijetu i u
Republici Hrvatskoj zračni je promet od izuzetne vaţnosti, a osobito za turizam s
obzirom da je Hrvatska turistički orijentirana zemlja kao što stoji i u samoj ―Strategiji
razvoja hrvatskog turizma‖ (Gašparović, 2011).
U većini svjetskih zemalja pa tako i u Republici Hrvatskoj turizam neposredno utječe
na povećanje potraţnje u zračnom prometu. MeĎutim, prometna infrastrukuta čini
osnovni preduvjet turističkog razvoja konkretne zemlje, destinacije te utječe na
odvijanje turizma kao i njegov rast. Drugim riječima, turistički je razvoj determiniran
5
kvalitetom prometnog sustava (Batoš, 2011). Atraktivnost prometnog sustava
generira investicije u turizam potičući tako njegov razvoj (Horak, 2014).
2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa
2.2.1. Povijesni razvoj zračnog prometa u svijetu
Prvi svjetski zračni prijevoznik pojavio se 1910. godine u Njemačkoj. Radilo se o
DELAG-u (Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft) prijevozniku koji je prijevoz
vršio cepelinima. MeĎutim, zbog nesreće zračnog broda Hindenburg-a iz 1937.
godine, u kojoj je ţivot izgubilo veći broj ljudi, ova vrsta prometa je zamrla. Nakon 1.
svjetskog rata, u SAD-u započinje razvoj putničkog zračnog prometa. U tom je
periodu zabiljeţen dinamičan i brz razvoj zrakoplova stoga je do 2. svjetskog rata
uspostavljen i meĎukontinentalni promet. Prvi zrakoplovni prijevoznici bili su
nizozemski KLM, kolumbijska Avianca, američki Chalk’s Ocean Airways, australski
Quantas, češki Czech Airlines, belgijska Sabena te španjolska Iberia koji su krenuli
kao drţavni prijevoznici da bi kroz odreĎen period bili privatizirani. Prijevoznici su
suraĎivali te se krajem 20.st. počinju pojavljivati prve zračne alijanse, partnerstva više
prijevoznika koja su takvim poslovanjem lakše eliminirala prepreke i privlačila više
putnika atraktivnim cijenama svojih usluga. TakoĎer, tijekom 90-ih u SAD-u se
pojavljuju niskotarifni zračni prijevoznici koji nude niţe cijene usluge, izravne letove i
jedan putnički razred te time polako povećavaju trţišni udio (Enciklopedija.hr.,
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447 20.07.2017.).
MeĎunarodna udruga za zračni prijevoz (International Air Transport Association,
I.A.T.A.) nevladina je svjetska trgovinska organizacija čiji su članovi zrakoplovne
kompanije, odnosno zračni prijevoznici. Osnovana je u Havani na Kubi 1945. godine
kao nasljednik International Air Traffic Association osnovane 1919. Godine u Hague.
Danas ima sjedište u Montrealu te okuplja 262 člana, a njezina je najvaţnija funkcija
donošenje tarifa prijevoza koje su obvezne za sve zračne prijevoznike. TakoĎer,
zasluţna je za donošenje transportnih dokumenta koji prate prijevoz robe kao i
utvrĎivanje općih uvjeta prijevoza (IATA,
http://www.iata.org/about/Pages/history.aspx 20.7.2017.).
6
Osim meĎunarodne udruge za zračni prijevoz, za razvoj i sigurnost civilnoga
zračnoga prometa skrbi MeĎunarodna organizacija civilnoga zrakoplovstva
(International Civil Aviation Organisation, I.C.A.O.), osnovana 1944. godine u
Chicagu. Radi se o specijaliziranoj agenciji Ujedinjenih naroda kojoj je cilj promicanje
sigurnosti i urednog razvoja meĎunarodnog civilnog zrakoplovstva te broji 191
članicu (ICAO,
https://www.icao.int/secretariat/TechnicalCooperation/Pages/history.aspx,
20.07.2017.).
Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu (Chicago, 1944), odnosi se na
pravno ureĎenje zračnog prometa te polazi od suverenosti svake drţave nad zračnim
prostorom iznad vlastitog kopna i teritorijalnog mora, isključivoga prava svake drţave
na kabotaţu i obveze registracije zrakoplova u drţavi njegova vlasnika. Uz
Konvenciju tu su još i Sporazum o tranzitu u međunarodnom zračnom prometu i
Sporazum o međunarodnom zračnom prijevozu kojima se regulira trgovački zračni
promet. U navedenim sporazumima definirana su različita prava poput prava
neškodljivoga preleta neke drţave bez slijetanja, prava slijetanja zbog neprometnih
razloga ili prava ukrcaja i iskrcaja putnika. Nadalje, 70-ih godina 20.st. u SAD-u je
započela deregulacija civilnoga zračnoga prometa koja se provodila politika poput
politike „otvorenoga neba“ putem bilateralnih ugovora koji smanjuju tradicionalna
ograničenja broja prijevoznika, veličine i vrste zrakoplova. Europska Unija je takoĎer
deregulirala svoj zračni promet na osnovi politike „jedinstvenog europskoga neba―.
Kao rezultat navedenih politika, 2008.godine po prvi su put zrakoplovi slobodno
poletjeli iz bilo kojega dijela SAD-a u bilo koji dio EU-a, a SAD je ostvario i pravo
prijevoza unutar EU-a (Enciklopedija.hr.,
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67447, 20.07.2017.).
2.2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
1909. godine Zagreb je dobio svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Godinu dana
kasnije izumitelj Eduard Slavoljub Penkala napravio je prvi avion u Hrvatskoj u kojem
je poletio Dragutin Karlo Novak, njegov mehaničar, a kasnije poznat i kao prvi
hrvatski pilot. Prva zračna luka bila je izgraĎena na Borongaju te se prva zračna linija
otvara 1928. godine izmeĎu Zagreba i Beograda. Prije 1. svjetskog rata zrakoplovi su
7
se prvenstveno koristili u vojne svrhe dok je intenzivna uporaba za civilne potrebe
krenula izmeĎu dva rata. U prometovanju su postojala brojna ograničenja, zrakoplovi
su bili manjih dimenzija i prometovalo se isključivo danju, a aerodromi su bili
uglavnom travnati. U Hrvatskoj se nalazilo 5 travnatih aerodroma: Zagreb, Split (Sinj),
Rijeka (Sušak), Dubrovnik i Vukovar (Borovo) (Pavlin, 2006).
Slika 1. Avion Slavoljuba Penkale
Izvor: http://www.znanostblog.com/prvi-letovi-na-nasim-podrucjima/ (10.07.2017.)
Aerodrom u Zagrebu preseljen je na lokaciju Lučko te je korišten do 1959. godine.
Travnata površina aerodroma Lučko nije zadugo zadovoljavala uvjete novih, teţih
zrakoplova pa je ubrzo javni zračni promet premješten na aerodrom Pleso, dok je na
Lučkom ostao Aeroklub Zagreb gdje su se provodile sportsko rekreativne aktivnosti
poput padobranstva, jedriličarstva i slično. U spomenutom Aeroklubu ujedno su se i
školovali piloti, a klub je sam odrţavao letjelice i manevarsku površinu (Pavlin,
Rapan, Boţićević, 2006).
1960-ih s otvaranjem Hrvatske za turizam na hrvatskoj obali su izgraĎene zračne
luke ili su vojni aerodromi dograĎeni za civilni promet. Konkretno, grade se zračna
luka Dubrovnik i Split, a Pula i Zadar koji su bili vojni aerodromi dograĎuju se u
zračne luke. 1965. godine je ostvaren promet od 0,4 milijuna putnika na tri zračne
8
luke, čime je zračni promet u dva desetljeća više nego udesetorostručen. Ovaj porast
u navedenom se razdoblju moţe zahvaliti upravo pojavi mlaznih aviona. Nadalje,
razdoblje izmeĎu 1966.-1975. godine biljeţi velik porast prometa u zračnim lukama
Hrvatske te je bio jedan od najvećih u svijetu. Vrhunac prometa putnika u tom
periodu bio je 1969. godine kada je prevezeno čak 58% više putnika nego godinu
ranije. Razdoblje 80-ih godina karakterizira ostvarenih oko 70% godišnjeg prometa
putnika (Pavlin, 2000.). Nakon 1987. godine zračni promet lagano stagnira u
Hrvatskoj. Ratnom agresijom na Hrvatsku okupirani su neki aerodromi, a oprema i
ureĎaji su oštećeni i ukradeni. Nakon 1992. godine ponovo se otvara zračni promet i
zračne luke u Hrvatskoj. Danas u svijetu postoji preko 40.000 aerodroma, od čega je
za meĎunarodni promet evidentirano oko 1.200 aerodroma. U Republici Hrvatskoj
postoji 7 zračnih luka (Zagreb, Dubrovnik, Split, Pula, Rijeka, Zadar i Osijek),
aerodrom Brač te 2 zračna pristaništa za meĎunarodni promet (Lošinj,Vrsar). Drugim
riječima, Hrvatska ima gotovo 1% od ukupnog broja aerodroma otvorenih za
meĎunarodni promet (Pavlin, 2003).
2.3. Prednosti i nedostaci zračnog prometa
Zračni promet kao i ostale prometne grane generira prednosti za neko gospodarstvo
ali ujedno samo po sebi ima i odreĎene nedostatke. Promatrano u odnosu na ostale
prometne grane, suvremeni zračni promet svakako se izdvaja svojom brzinom
transporta. Zrakoplovi su nakon raketa najbrţe prometno sredstvo. Putnički
zrakoplovi lete brzinom do 900km/h, dok jednomotorni mogu postići brzine do
175km/h. Usporedbe radi, danas u svijetu moderne komercijalne ţeljeznice doseţu
maksimalnu brzinu od 300km/h. Osim same brzine, zračni promet svakako se moţe
pohvaliti udobnošću i sigurnošću usluge prijevoza što je i pridonijelo stalnom rastu
putničkog zračnog prometa. 1926. godine zračnim je prijevozom prevedeno 120
tisuća putnika, 1939. godine 4,5 milijuna putnika, 1950. godine 31 milijun, 1980.
godine bilo je 734 milijuna putnika, 2000. godine zračnim je prometom prevezeno 1,8
milijardi putnika a 2016. godine dosegla se brojka od 3,8 milijardi putnika (Škurla
Babić, Tatalović, Bajić, 2017).
9
Nadalje, teretni zračni promet danas se redovito koristi za prijevoz skupocjenog
tereta, ali i lako kvarljive robe. Zračni promet sigurniji je od primjerice ţeljeznica gdje
su puno veći manipulativni gubici i kraĎe. U situacijama kada je oteţana ili čak
onemogućena uporaba drugih prometnih grana (primjerice, ratna razaranja, ekološke
katastrofe i slično) upravo je zračni promet, nerijetko, jedini izbor za opskrbljivanje
izoliranih i teško dostupnih područja.
TakoĎer, u teretnom zračnom prometu nema sloţenih carinskih formalnosti što
svakako ubrzava cijeli postupak prijevoza predmetne robe. U zračnom se
prijevozu koristi nekoliko dokumenata:
a) zračni teretni list – je ugovor o zračnom prijevozu robe izmeĎu pošiljatelja i
prijevoznika, a ispunjava ga pošiljatelj te se izdaje u 3 primjerka. Umjesto
zračnog teretnog lista, uz suglasnost pošiljatelja, moţe se izdati i neki drugi
dokument o prijevozu.
b) robni (cargo) manifest – predstavlja detaljan popis robe koja se prevozi
zrakoplovom.
c) NOTOC (notification to captain) – je posebna obavijest kapetanu koja se
ispunjava kada se prevozi opasna ili osjetljiva roba.
Slika 2. Primjer cargo manifesta
Izvor: https://www.google.hr/search?q=cargo+manifest&client=firefox-
b&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi95fyHtuXVAhXE6RQKHYI5CgcQ_AUICigB&biw=1280&bih=642#imgrc=-Q0erT0pLTv2sM (15.07.2017.)
MeĎutim, zračni promet ima i nekoliko ozbiljnih nedostataka u odnosu na ostale
prometne grane. Naime, prognoze rasta zračnog prometa, 300% u 2025. godini u
10
odnosu na 1992. godinu, nisu na liniji odrţivog razvoja. Neka istraţivanja upućuju da
će 2050. godini zračni promet doprinjeti 66% svih emisija CO2 u Europi. Zrakoplovi
vrlo negativno utječu na okoliš bukom, stvaranjem emisija iz motora, onečišćenjem
vode i tla te narušavanjem flore i faune okoliša zračne luke.
Slika 3. Prikaz štetnih tvari u ispušnim plinovima zrakoplovnog motora u raznim
fazama leta
Izvor: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf (15.07.2017.)
Najveći problem stvara upravo emisija dušičnih oksida NOx koja dovodi do povećanja
količine ozona i stvara efekt staklenika što dugoročno moţe ozbiljno naštetiti
atmosferi i prouzročiti brojne ekološke katastrofe. Nadalje, zrakoplovi troše velike
količine goriva u odnosu na druge prometne grane. MeĎutim, u posljednjem se
desetljeću efikasnost potrošnje goriva poboljšala za 20%, a u narednim se godinama
očekuje još i veće poboljšanje (Steiner, 2003).
11
Slika 4. Prikaz potrošnje goriva za 100% popunjenost zrakoplova po putniku u 1h/leta
Izvor: http://e-
student.fpz.hr/Predmeti/E/Ekologija_u_prometu/Materijali/Nastavni_materijal_zracni_promet_sve.pdf (15.07.2017.)
12
U Hrvatskoj se uklanjanju nedostataka zračnog prometa, osobito onečišćenja okoliša,
pridaje velika pozornost čemu svjedoči i činjenica da je vlada Republike Hrvatske u
listopadu 2014. godine objavila je Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske
za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Strategija predstavlja polazišnu točku u
novom procesu planiranja prometnog razvoja Republike Hrvatske. U tom smislu
promet se smatra osnovnim čimbenikom u zadovoljavanju potreba graĎana te
promicanju gospodarskog razvoja. Unutar strategije prikazani su zaključci o
procjenama prometnog sektora te su navedeni glavni prioreti za svaku prometnu
granu pa tako i za zračni promet (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.
godine,http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%20
1-studeni.pdf 25.07.2017.):
modernizaciju Zagreba kao zračne luke na osnovnoj TEN-T mreţi i
dubrovačke zračne luke zbog potrebe za unapreĎenjem pristupa
dubrovačkoj regiji,
prilagodbu relevantnih zračnih luka europskim zahtjevima po pitanju
sigurnosti i upravljanja, kako bi se efikasnije upravljalo zahtjevnim
sezonskim vršnim prometom i kako bi se zračne luke pripremile za moguće
pristupanje Hrvatske Schengenskom sporazumu,
povećanje odrţivosti sustava zračnog prometa reorganizacijom sektora,
povećanjem učinkovitosti odrţavanja zračnih luka i smanjenjem utjecaja na
okoliš te
unapreĎenje pristupa zračnim lukama, posebno javnim prijevoznim
sredstvima.
Tabela 1. Prikaz prednosti i nedostataka zračnog prometa
PREDNOSTI NEDOSTACI
Brzina i sigurnost transporta Velika potrošnja goriva
Jednostavnost transporta ZagaĎenje okoliša
Jednostavnije carinske formalnosti
Manje kraĎa i manipulativnih gubitaka
Izvor: izrada autorice
13
Sumarno, kao što je prikazano u Tabeli 1, zračni promet nosi više prednosti nego
nedostataka s time da se sustavno radi na eliminiranju navedenim nedostataka.
2.4. Trendovi u zračnom prometu
Zračni promet, iako najmlaĎa prometna grana, duţi niz godina odbija mnoge putnike
zbog cijene same usluge prijevoza. MeĎutim, u posljednjih nekoliko godina diljem
svijeta osnovale su se niskotarifne kompanije za zračni prijevoz putnika koje imaju
drugačiju poslovnu strategiju u odnosu na klasične, nacionalne zrakoplovne
kompanije. Niskotarifne kompanije primarno posluju s manjim operativnim troškovima
za razliku od njihovih konkurenata, nacionalnih kompanija.
S pojavom niskotarifnih kompanija, zračni promet postao je dostupniji većem broju
putnika, putnika koju su cjenovno osjetljivi te im ostali elementi prijevoza (poput
udobnosti i dodatnih usluga) nisu toliko vaţni (Krajnović, 2014.).
Brojna istraţivanja, poput nedavno provedenog, na dva trţišta, u Europi i Aziji,
utvrdila su da niskotarifne kompanije najčešće koriste cjenovno osjetljiviji kupci i to
najviše mlaĎa populacija. To su prvenstveno studenti, ali i umirovljenici te obitelji s
djecom sve više postaju skloniji ovoj vrsti zračnog prijevoza.
Nadalje, pri odabiru niskotarifnih zračnih kompanija od velike je vaţnosti reputacijski
rizik, odnosno ugled samog prijevoznika. S druge strane, putnici koji putuju klasičnim
zrakoplovnim kompanijama nisu toliko cjenovno osjetljivi, odnosno smatraju da cijenu
opravdava puna usluga koju takvi prijevoznici nude za razliku od niskotarifnih
prijevoznika. Niskotarifni zračni prijevoznici dominiraju uglavnom „trţištem slobodnog
vremena―, no šire se i na poslovno trţište. Istraţivanje takoĎer ukazuje na činjenicu
da bi se putnici koji koriste niskotarifne zračne prijevoznike prebacili na prijevoz
klasičnim zračnim kompanijama kada bi oni smanjili cijene za 30%. TakoĎer,
utvrĎeno je da putnici koji putuju klasičnim prijevoznicima cijene udobnost, sigurnost,
raspored leta, kvalitetu i pouzdanost. S druge strane, putnici koji putuju niskotarifnim
avioprijevoznicima vode se isključivo što niţom cijenom prijevoza. Idealan model
poslovanja zračnih prijevoznika uključivao bi ponešto i od niskotarifnih prijevoznika
14
(cijenu) i od klasičnih zračnih prijevoznika (udobnost, raspored i sigurnost)
(O'Connell, Williams, 2005).
Tabela 2. Razlike niskotarifnih i konvencionalnih zrakoplovnih prijevoznika
KARAKTERISTIKE
NISKOTARIFNI ZRAKOPLOVNI PRIJEVOZNICI
KONVENCIONALNI ZRAKOPLOVNI
PRIJEVOZNICI
OBILJEŢJE Niske cijene Cijena i usluga
CIJENA Jednostavna struktura cijena Sloţena struktura cijena
DISTRIBUCIJA Internet, direktni booking
Internet, direktni
booking i prodaja putem
putničkih agencija
AERODROM Većinom sekundarni Primarni
KLASE Jedna klasa Više klasa
TIP ZRAKOPLOVA Jedan tip Više tipova
VRIJEME
OPSLUŢIVANJA 25 minuta Sporo, u prosjeku 1h
SJEDENJE Stisnuto Fleksibilno (rezervacije)
CILJNA SKUPINA Turisti Turisti i poslovni ljudi
POSADA Minimalna Potpuna
Izvor: Dobruszkes, F. (2006)
Poslovanje niskotarifnih zračnih kompanija temelji se niţim cijenama aerodromskih
usluga, a to uglavnom prihvaćaju manje, sekundarne zračne luke. Niskotarifne
kompanije ponekad prihvaćaju i glavne luke, kada im kapacitet zračnog područja to
dozvoljava meĎutim takvo poslovanje nerijetko izaziva nezadovoljstvo klasičnih
zračnih kompanija koje plaćaju pune cijene. Kako bi se izbegle konfliktne situacije sa
klasičnim zračnim kompanijama, niskotarifne najčešće prometuju u manjim lukama
gdje se osim niţih cijena i ostali uvjeti prilagoĎavaju njihovim zahtjevima. Osim
navedenog, niskotarifne zračne kompanije smanjuju svoje troškove tako da
eliminiraju usluge za vrijeme leta. Nerijetko kod niskotarifnih kompanija obroci tijekom
leta izostaju ili su skromni, poput grickalica koje se dodatno naplaćuju. Osim hrane i
usluga čišćenja je svedena na minimum pa tako osoblje istovremeno čisti zrakoplove
i posluţuje putnike. Ovi prijevoznici uglavnom koriste jedan tip zrakoplova pa tako
piloti i kabinsko osoblje mogu raditi na bilo kojem zrakoplovu iz flote. Radi se o
uglavnom manjim zrakoplovima koji su ekonomičniji te tako pomaţu u sniţavanju
15
troškova. Niskotarifne zračne kompanije nude samo jednu klasu, bez rezervacije
sjedala, a samo vrijeme prihvata i otpreme je skraćeno pa je učestalost letova veća.
U odnosu na klasične zračne kompanije, niskotarifne imaju puno prednosti koje su
cijenjene od strane putnika kao primjerice: niţe cijene, kupnja karata putem Interneta,
minimalna kašnjenja, učestalost letova, izravne relacije, veći izbor odredišta itd.
Niskotarifne zračne kompanije u kratkom su roku ostvarile veliki uspjeh i postale
konkurenti klasičnim zračnim kompanijama. S obzirom na navedeno, na trţištu se
pojavljuje sve veći broj niskotarifnih zračnih kompanija stoga je i konkurencija izmeĎu
njih samih veoma jaka. Osim toga, niskotarifni prijevoznici u sve većem broju uzimaju
putnike klasičnim zračnim prijevoznicima. No, bez obzira na oštru konkurenciju koju
predstavljaju ne mogu u potpunosti ukinuti postojanje klasičnih zračnih kompanija.
One će uvijek biti pristune na trţištu s obzirom da nude visokokvalitetnu uslugu
putnicima koji nisu cjenovno osjetljivi.
Trţište zračnih kompanija je mnogobrojno, konkurencija je velika, a poslovanje je
dinamično stoga opstaju samo oni koji se mogu brzo i adekvatno adaptirati
zahtjevima trţišta (Dobruszkes, 2006).
2.4.1. Utjecaj niskotarifnih zračnih kompanija na turizam
Snaţna povezanost turizma i zračnog prometa sugerira da postoji i veza izmeĎu
turizma i niskotarifnih zračnih kompanija. Niskotarifne zračne kompanije afirmirale su
se na trţištu kao uspješne upravo zbog njihove sposobnosti prilagodbe trţištu.
Naime, niskotarifne zračne kompanije imaju značajnu ulogu u razvoju turizma budući
da ponudom niskih cijena svojih usluga pruţaju mogućnost cjenovno osjetljivim i
ugroţenim putnicima da putuju diljem svijeta i to češće nego inače. Zbog pristupačnih
cijena niskotarifni su prijevoznici omogućili dostupnost nekih destinacija kojima je
prije pristup bio onemogućen te su tako izravno utjecali na razvoj turizma na tim
područjima.
16
Niskotarifne zračne kompanije utječu na razvoj turizma kroz 3 osnovne karakteristike
(Vojvodić, 2016):
1. otvaranje novih trţišta – niskotarifni prijevoznici omogućili su pristup do tada
nepristupačnim destinacijama, te na taj način direktno utjecali na razvoj
turizma na tim područjima.
2. smanjena sezonalnost turizma – niskotarifni prijevoznici omogućili su
fleksibilnost u pogledu razdoblja putovanja za razliku od klasičnih,
tradicionalnih zračnih prijevoznika koji su prometovali uglavnom unutar
tradicionalnih godišnjih razdoblja što je svakako utjecalo na porast turizma.
3. stimuliranje prometa – niskotarifni prijevoznici potiču korištenje zračnog
prometa zahvaljujući niskim cijena usluge, pristupa novoj ili stimuliranoj
potraţnji te tako utječu direktno na porast turizma. Ne premještaju turizam iz
regije u regiju već ga na nekim područjima, svojom ponudom, stvaraju, potiču.
Otvaranjem novih trţišta ostvaruju se dodatne prednosti za turizam konkretnog
područja kao što su:
porast lokalne ekonomije što se manifestira otvaranje novih radnih mjesta u
turizmu (u hotelima, restoranima, agencijama), širenjem turističkog sektora
kroz edukaciju i razvoj radne snage, odnosno jačanjem poduzetništva,
porast lokalne ekonomije što se manifestira kroz dodatna ulaganja u neke
javne projekte,
stimulacija razvoja trţišta nekretnina; uz dostupnost cjenovno pristupačnijih
letova, raste atraktivnost nekretnina čime se stvara velika ekonomska korist za
regiju.
Zaključno, turizam ima višestruke koristi od niskotarifnih zračnih kompanija, a
konstantnim sniţavanjem cijena zbog konkurentske borbe, niskotarifne kompanije
dodatno utječu na promociju i razvoj turizma pojedinih regija.
17
3. MEĐUOVISNOST RAZVOJA PROMETA I TURIZMA
Tijekom povijesti opće je poznato da su turizam i promet dva meĎuovisna i povezana
fenomena. Naime, turizam predstavlja područje u kojem promet ima vaţnu ulogu te
je od krucijalne vaţnosti za gospodarski razvoj svake zemlje. Promet čini temelj
gospodarskog razvoja obavljajući funkcije povezivanja i prijevoza ljudi i robe. Utječe
na turizam svladavanjem prostorne udaljenosti, omogućavanjem putovanja u
turističke svrhe. Dok promet utječe na turizam, istovremeno i turizam djeluje na
promet potičući modernizaciju prometnog sustava, generirajući porast korištenih
prometnih sredstava te stvaranjem potrebe za uvoĎenjem novih oblika prometa.
MeĎuovisnost prometa i turizma sloţena je i dinamična te uključuje uz brojne
meĎusobne benefite i odreĎena meĎusobna ograničenja. Danas se velika
pozornost pridaje upravo negativnom utjecaju prometa na turizam zagaĎivanjem
okoliša. Promet generira buku, emisiju štetnih plinova i tvari te iziskuje potrebu za
velikim površinama namijenjenim prometnoj infrastrukturi. Time se ograničava razvoj
turizma ali se stvaraju i veliki problemi za društvo i gospodarstvo generalno. Osim
negativnog utjecaja kao što je zagaĎivanje okoliša, promet i prometna infrastruktura
generiraju još neke ograničavajuće utjecaje na turizam.
Na pojedinim područjima, zbog loše prometne regulacije, niske razine sigurnosti
nerijetko dolazi do smanjenja turističkog prometa i smanjenja turističke potraţnje
generalno, što ima višestruke negativne efekte ne samo na turizam već i
gospodarstvo u cjelini. Nadalje, zbog modernizacije, promjena u konstrukcijskim i
signalnim elementima, prometna infrastruktura svojim dimenzijama vrlo često
vizualno narušava prostor te zauzima prostor koji bi se mogao kvalitetnije iskoristiti
(Gašparović, 2011).
S druge strane, kako promet negativno utječe na turizam, odnosno nosi evidentna
ograničenja, tako i turizam u nekim aspektima ograničava razvoj prometa na
turističkim područjima. Kako bi se reducirala ograničenja nuţan je planski razvoj
prometne infrastrukture prema turističkoj destinaciji budući se na taj način odreĎuju
mogući prometni pravci i gustoća prometne infrastrukture. Kako bi se odreĎene
18
turističke destinacije ekološki očuvale i kako se ne bi narušila prostorna
komplementarnost tih područja, vrlo često se grade skuplje, dulje i po nekim drugim
aspektima nepovoljnije prometnice.
Utječući na razvoj prometa svojom pojavom, turizam moţe polučiti i negativne efekte
kao što su problemi u organizaciji i sigurnosti prometa kao i usklaĎenosti kapaciteta i
dimenzija prometa (Mrnjavac, 2006).
U analizi meĎuovisnosti turizma i prometa svakako je bitno istaknuti model odrţivog
razvoja turizma i njegove principe koji pridonose odrţivom razvoju gospodarstva u
cjelini.
Model odrţivog razvoja predstavlja razvoj turizma koji zadovoljava potrebe turista,
turističkih destinacija i ostalih sudionika u turizmu uz istovremeno očuvanje turističkih
resursa u budućnosti, bez ugroţavanja mogućnosti njihove upotrebe za buduće
generacije. TakoĎer, model podrazumijeva i porast kvalitete ţivota ljudi unutar
promatranog područja kao i pravo na turizam i na slobodu turističkih kretanja,
zadovoljenje gospodarskih, društvenih i estetskih potreba, uz odrţavanje
karakteristika prirodnog i društvenog okruţenja i kulturno povijesnog nasljeĎa.
Ovaj model odrţivog turizma omogućava turistima da zadovoljavaju svoje potrebe,
povećaju kvalitetu ţivota i ostvare turističko iskustvo bez ograničenja. Turističke
atrakcije privlače turiste na odreĎenu turističku destinaciju, a promet je taj koji im
omogućava dolazak na tu destinaciju. Promet stoga ima vrlo vaţnu ulogu u odnosu
odrţivog turizma i prometa čineći ova dva fenomena meĎuovisnima. Promet i turizam
ne idu jedan bez drugoga, meĎusobno utječu jedan na drugi i kreću se zajedno.
Upravo iz navedenih razloga, ukoliko je prometna infrastruktura dobro organizirana i
ureĎena na nekom području, to područje postaje atraktivnije za turiste. Nisu svi
koncepti turizma primjenjivi na sve potencijalne slučajeve te upravo iz tog razloga
model odrţivog turizma omogućava prilagodbu specifičnim uvjetima odreĎenog
područja (Lumsdon, 2000).
19
3.1. Uloga zračnog prometa u razvoju turizma
Zračni promet i turizam su dva meĎusobno povezana područja s vaţnim
meĎuovisnostima. Intenzivan razvoj zračnog prometa omogućio je globalizaciju
turizma odnosno, omogućio je dostupnost i povezanost svih dijelova svijeta kao i brz i
udoban prijevoz i na najvećim udaljenostima. Bez zračnog prometa neka područja ne
bi bila kategorizirana kao turističke destinacije s obzirom da se zračni promet vrlo
često koristi kao oblik turističke ponude. Ujedno, zračni promet od velike je vaţnosti u
povezivanju emitivnog i receptivnog trţišta.
Turizam je bio pokretački čimbenik koji je omogućio mnoge dogaĎaje u zračnom
prometu kao što je pojava novih poslovnih modela, poput čartera.
Za razvoj meĎunarodnog turizma najzasluţniji je upravo zračni promet. Visoke cijene
zračnog prijevoza godinama su odbijale putnike, meĎutim razvojem čartera,
niskotarifnih zračnih kompanija, putovanje zračnim prometom postalo je dostupno
gotovo svima. Čarteri nude zračni prijevoz po puno pristupačnijim, niţim cijenama, a
prometuju po gotovo cijelom svijetu. Pojava niskotarifnih zračnih kompanija značajno
je utjecala na razvoj meĎunarodnog turizma jer se zračni promet sve više okreće
prema masovnom turizmu kako bi se što više iskoristili kapaciteti. Niskotarifne zračne
kompanije nude niske cijene karata te time privlače veći broj putnika, a to si mogu
dopustiti zahvaljujući uštedama u nekim drugim aspektima poslovanja. Tako
primjerice u čarterima nema toplih obroka, od hrane se posluţuju samo grickalice
koje se dodatno naplaćuju, usluge su svedene na minimum. Niskotarifni prijevoznici
uglavnom koriste manje, sporedne zračne luke, imaju manji broj članova posade,
koriste jedan tip zrakoplova i pruţaju mogućnost rezerviranja karata online. To sve
utjecalo je na formiranje tako pristupačne, niske cijene, njihovih usluga prijevoza.
Jedna od najpoznatijih i najuspješnijih niskotarifnih zračnih kompanija je svakako
Ryanair, irska niskotarifna zrakoplovna tvrtka sa sjedištem u Dublinu. 2017. godine
Ryanair je postao prva europska zrakoplovna kompanija koja je prevezla više od 1
milijarde putnika. Na dnevnoj bazi, Ryanair odradi preko 2000 letova povezujući
preko 205 odredišta iz čak 33 drţave. Njegovu flotu čini 430 Boeing 737 te 240
Boeing 737-a zrakoplova te stručan tim koji broji preko 13.000 visokoobrazovanih
20
zrakoplovnih stručnjaka (Ryanair.com., https://www.ryanair.com/gb/en/useful-
info/about-ryanair/about-us 25.07.2017.). Sukladno iznesenim brojkama letova i
destinacija koje povezuje, ovaj avioprijevoznik je dao izuzetno velik doprinos razvoju
turizma.
Osim Ryanaira neke od niskotarifnih aviokompanija koje lete iz Hrvatske su:
Germanwings, Wizzair, easyJet, Norwegian, AirBerlin, TUIfly, Aer Lingus, Vueling,
Jet2, Smartwings, Transavia, mnoge od njih lete samo ljeti. Hrvatska je najbolje
povezana sa Njemačkom i Velikom Britanijom meĎutim u zimskim mjesecima
prijevoznici često ukidaju linije zbog činjenice što im nisu isplative kao u ljetnim
mjesecima kada je turizam u Hrvatskoj u punoj snazi.
Slika 5. Zrakoplov niskotarifnog prijevoznika Ryanaira
Izvor: https://www.ryanair.com (25.07.2017.)
Generalno, niskotarifni su zračni prijevoznici svakako dali značajan doprinos u
razvoju meĎunarodnog turizma učinivši putovanja na odreĎene turističke destinacije
dostupnija većem broju putnika. Zbog uspješnog poslovanja začetnika čarter
prijevoza, na trţištu se svakodnevno pojavljuje sve veći broj novih niskotarifnih
zračnih kompanija koje se nastoje izboriti za svoje putnike. Takva trţišna situacija
svakako odgovara putnicima jer se u konkurentskoj borbi, što niţa cijena usluge
zračnog prijevoza, vrlo često koristi kao diferencijator.
21
Zračni je promet postavio osnove za potpuno nova odredišta ili turističke oblike poput
dugih izleta. Istraţivanja ukazuju na činjenicu da je odabir poslovnog modela od
ključne vaţnosti za uspješnost odredišta kao i za zrakoplovnu tvrtku. Za strateški
razvoj turističkog odredišta potrebna je jasna strategija zračnog prijevoza i strategija
pristupa zračnom prometu. S druge strane, za zrakoplovne je tvrtke bitna procjena i
razumijevanje poslovnih modela turističkih odredišta. Oblikom vanjskog regulatornog
okruţenja zračnog prometa Vlada takoĎer moţe utjecati na zračni promet i turizam.
MeĎusoban razvoj zračnog prometa i turizma moţemo podijeliti u 4 faze (Bieger,
Wittmer, 2006.):
1. Turizam kao zanemareni posao
Planirani i redovni zračni prijevoz započeo je nakon Prvog svjetskog rata
poštanskim uslugama i uslugama primarno namijenjenim za poslovne
ljude. No, vrlo rano, već tridesetih godina s pojavom većih zrakoplova
poput DC2 i DC3, slobodno vrijeme i turistički promet postaju element
putničkog portfelja.
2. Turizam kao dodatan posao
Nakon Drugog svjetskog rata zračne kompanije su se sve više oslanjale na
prihode putnika koji proizlaze iz turizma.
3. Specijalizacija za turizam
S razvojem zrakoplova većih dimenzija, pojavila se nova dimenzija turizma
i razvoja zračnog prometa. Nova generacija zrakoplova omogućila je niţe
cijene karata zbog ostvarenih ušteda, a zračni prijevoznici su se morali još
više oslanjati na slobodno vrijeme i turističko trţište kako bi popunili nove
kapacitete.
4. MeĎuovisnost turizama i prometa
Posljednja faza razvoja dogodila se na temelju deregulacije industrije
zračnog prometa osamdesetih godina u Sjedinjenim Američkim Drţavama i
devedesetima u Europi. Pojavljuje se novi poslovni model zrakoplovnih
kompanija, čarter, niskotarifne zračne kompanije. S njihovim letovima,
izmeĎu ponekad perifernih zračnih luka, po vrlo povoljnoj razini cijena ova
nova vrsta zračnog prometa privukla je ogromne prometne tokove. Novi
oblici turizma poput individualnog, kratkog turizma, gradskog turizma ili
22
posjeta prijateljima i roĎacima temelj su za razvoj ove nove ponude u
zrakoplovnoj industriji. Niskotarifni prijevoznici zamjenjuju tradicionalne
zračne usluge na mnogim kratkim dionicama.
TakoĎer, zračni se promet moţe strukturirati prema poslovnim modelima
zrakoplovnih tvrtki. Općenito, poslovni modeli zrakoplovnih kompanija mogu se
podijeliti na klasične prijevoznike, regionalne, niskotarifne prijevoznike ali i nove
specijalizirane prijevoznike za poslovne korisnike. Sukladno poslovnom modelu
zrakoplovnih kompanija mijenja se utjecaj odnosno doprinos zračnog prometa
turizamu.
Klasični zračni prijevoznici uglavno generiraju turiste srednje kupovne moći, to je
uglavnom kombinacija turista koji putuju poslovno te onih koji putuju radi odmora i
zabave. Regionalni prijevoznici vrlo često prometuju na manje udaljenim
destinacijama. Zbog manjih zrakoplova koje koriste, ograničeni su kapacitetom
putnika, no zbog relativno viših cijena svojih usluga privlače turiste jače kupovne
moći. Niskotarifni zračni prijevoznici sve više i više rade na srednjim i dugim rutama.
Oni dovode do kvantitativno snaţnog povećanja broja putnika, a posljedično tome i
snaţnog povećanja broja turista. Pojava novih klasa kvalitete na čarter avionima
privlači nove segmente putnika. Niskotarifni prijevoznici donose intenzivne, vrlo
fleksibilne, vrlo mješovite putnike.
UsporeĎujući poslovne modele turističkih odredišta i zrakoplovnih prijevoznika, čini
se da svi poslovni modeli ne odgovaraju jedni drugima. Istraţivanja ukazuju da se
odredišta s vaţnim znamenitostima, kao što su veliki gradovi ili područja koja obiluju
zanimljivim prirodnim resursima, uglavnom sluţili klasični zračni prijevoznici. S druge
strane, odredišta namijenjena isključivo za odmor bez nekih konkretnih vaţnih
znamenitosti, pruţaju dobru trţišnu osnovu za niskotarifne prijevoznike, kao što su
primjerice manji sjeverni talijanski gradovi (Bieger, Wittmer, 2006).
23
3.2. Uloga cestovnog prometa u razvoju turizma
Uz zračni promet, cestovni se promet, najviše koristi u prijevozu turista. Skoro 50%
prijevoza u turističke svrhe u svijetu realizira se cestovnim prometom, a najviše
automobilima. S obzirom na vrstu cestovnog vozila kao i specifičnosti turističke
potraţnje, razlikuje se nekoliko vrsta različitih oblika turističkih prijevoza. Kao što je
već navedeno, turizam i promet meĎusobno su povezani i razvoj jednog svakako je
povezan s razvojem drugog fenomena. Tako je sam razvoj turizma utjecao na
stvaranje i razvoj odreĎenih novih specifičnih oblika turističkog prijevoza. Popularnost
cestovnog prometa moţe se pripisati njegovoj izrazitoj elastičnosti i fleksibilnosti kada
je u pitanju raspored vremena početka i završetka putovanja, rute kojom će se
putovati od polazišne do odredišne točke. U odnosu na druge prometne grane,
putovanje cestom je relativno udobno, jeftino i brzo, te uglavnom isključuje potrebu
za presjedanjem. Trend sve suvremenijih cestovnih vozila prati suvremena prometna
infrastruktura koja pruţa mogućnost razvijanja većih brzina, udobnog putovanja ali i
mogućnosti za odmor. Cestovna vozila povezuju emitivno i receptivno turističko
trţište stoga su sastavni dio turističkog proizvoda (Mrnjavac, 2002).
Razvojem turizma napredovao je i autobusni promet, razvojem udobnih i prostranih
autobusa namijenjenih vremenski duţim putovanjima. Autobusi su zapravo nositelji
prometa turista, ali sudjeluju i u linijskom putničkom prometu.
Kod cestovnog prometa značajnu ulogu u turizmu ima i pojava autobusnih izleta koji
su svoju popularnost stekli zahvaljujući niskoj cijeni stoga su tako privukli i putnike
niţe plateţne moći. Izleti autobusima mogu se podijeliti na (Mrnjavac, 2002.):
izlete specijalizirane za turistička trţišta – koji predstavljaju povremeni prijevoz
organiziran samo onda kada postoji isplativa razina turističke potraţnje za nj.
Kod takvih je izleta zastupljena i turistička i prijevoznička funkcija.
izlete namijenjene zatvorenim grupama korisnika – koji su uglavnom primarno
orijentirani na obavljanje prijevozničke funkcije, iako, ponekad mogu obavljati
i turističku. Često se organiziraju za školske i umirovljeničke izlete, ekskurzije
i sl.
24
Zbog pristupačne cijene, odličnog odnosa plaćenog i dobivenog te ujedno bogatog
turističkog sadrţaja, izleti autobusima generalno su vrlo popularni. TakoĎer, u
usporedbi s ostalim vrstama prijevoza u turističke svrhe, korištenje autobusa je
cjenovno puno isplativije, a ujedno je i veća mogućnost razgledavanja okoline za
vrijeme putovanja.
Intenzivan razvoj turizma kako u svijetu tako i u Hrvatskoj utjecao je na razvoj
panoramskih prijevoza autobusima i malim vlakovima koji se kreću po cesti. Ove
vrste cestovnog prometa iznimno su značajne za turizam jer su privlačne ne samo
odraslima već posebno i djeci, a pruţaju mogućnost detaljnog razgledavanja
turističke destinacije.
TakoĎer, uz autobuse, u cestovnom prometu ističe se promet osobnim automobilima
po svom doprinosu turizmu. Promet osobnim automobilima je nositelj individualnog
prometa i glavni pokretač mobilnosti stoga je nezamjenjiv u turističkim tokovima.
Velik broj ljudi voli putovati u udobnosti vlastitog automobila organizirajući si razgled
turističke destinacije kako njima najbolje odgovara. Osobne automobile za turistička
putovanja uglavnom preferiraju mlaĎe dobne skupine koje putuju na relativno kraće
destinacije. Nadalje, osim automobila, isključivo turistička vozila su svakako kamp
prikolice koje sluţe duljim putovanjima uz povremena zaustavljanja ali i kraći odmor u
samom vozilu. Kamp prikolice omogućavaju organiziranje putovanja u skladu sa
ţeljama i zahtjevima samog putnika, turista.
Sve veću vaţnost u turizmu imaju motocikli i bicikli kojima se olakšava kretanje
turista u turističkoj destinaciji. Bicikl je prijevozno sredstvo koje je od svih ostalih
cestovnih vozila najviše ekološko, smanjuje gradske guţve, a osim toga povoljno
utječe na zdravlje ljudi.
Veliki doprinos razvoju meĎunarodnog turizma cestovni promet ostvaruje i
poslovanjem „rent a car― kompanija koje danas turistima nude iznajmljivanje
automobila ali i motocikala i bicikla. S obzirom da većina svjetskih turista dolazi u
turističku destinaciju zrakoplovom, potreban im je prijevoz za kretanje i obilaţenje
same destinacije pa im je ova opcija prijevoza svakako isplativa.
25
Iako cestovni promet donosi brojne prednosti za turizam, neosporno je da generira i
nedostatke kao što su onečišćenje prirode i okoliša, velika potrošnja goriva te
stvaranje potrebe za velikim prostorima za kretanje.
U turističkim gradovima, razvijenih ali i u gradovima zemalja u razvoju, sve je veći
naglasak na izgradnji prometnica zbog sve većeg broja motornih vozila. MeĎutim, s
porastom broja turista u turistički orijentiranim gradovima javlja se problem pregustog
i neefikasnog cestovnog prometa stoga ljudima treba sve više vremena kako bi
prelazili odreĎene udaljenosti ili pronašli parkirno mjesto. Kako raste potraţnja za
cestovnim prometnicama, smanjuje se njihova propusna moć i dolazi do zagušenja
prometa što negativno utječe i na turizam i gospodarstvo turističko odredišta u cjelini.
Posljedice zagušenja su (Petar, 2009.):
a) veliki gubici lokalnog stanovništva zbog kašnjenja izazvanog sporijom
voţnjom turista i turističkih vozila
b) kašnjenje pojedinaca ili turističkih grupa pri dolasku ili odlasku,
b) povećana potrošnja goriva (procjenjuje se da automobili koji stoje u koloni ili
se jedva kreću na godinu potroše više od 350 litara goriva po vozilu nego što
bi to po broju prijeĎenih kilometara trebali) a time i
c) povećano zagaĎenje zraka u gradovima (u velikim gradovima 60% štetnog
ugljičnog monoksida i dušičnih oksida u atmosferi potječe od cestovnog
prometa).
Iako, evidentno pomaţe turizmu, čineći neke destinacije dostupnijima no prije,
cestovni promet u posljednje vrijeme generira više negativnih efekata na turizam no
pozitivnih. Iz tog razloga, danas je vrlo aktualna optimizacija cestovnog prometa u
turističkim gradovima. Optimizacija cestovnog prometa provodi se zbog sve većih
potreba za novim prometnicama, loše cestovne prometne koordinacije, zaštite
prirode i okolišta te svakako tehnoloških napredaka.
Kako bi cestovni promet bio kvalitetna logistička potpora turizmu potrebno je:
izgraditi nove prometnice (naglasak na potrebi autocesta),
povećati kvalitetu i brojnosti prometne signalizacije
obnoviti postojeće prometnice koje su već starije,
26
preusmjeriti prometnu potraţnju,
postaviti prometna ograničenja (stroga i/ili djelomična).
3.3. Analiza kretanja turizma i prometa u Republici Hrvatskoj
Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj najveći broj
putnika koristi cestovni promet. U periodu od 2006. do 2015. godine dominacija
cestovnog prometa moţe se objasniti izrazito razvijenom i razgranatom mreţom
cestovnog prometa u odnosu na ostale vrste transporta. TakoĎer, u promatranom se
razdoblju moţe primjetiti da je zabiljeţen pad svih vrsta prometa što je odraz loše
trţišne situacije. Najmanji broj putnika prevezen je zračnim prometom što je
posljedica i dalje nedovoljno pristupačne cijene te vrste prijevoza. Osim zračnog
prometa, manji broj putnika prevezen je i pomorskim/obalnim prijevozom.
Tabela 3. Broj prevezenih putnika u Republici Hrvatskoj prema vrsti prijevoza od 2006. do 2015. godine
GODINA ŢELJEZNIČKI PRIJEVOZ
CESTOVNI PRIJEVOZ
POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ
ZRAČNI PRIJEVOZ
PROMET PUTNIKA U MORSKIM LUKAMA (tis.)
PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA (tis.)
2006. 46.212 63.576 12.079 2.148 24.535 4.404
2007. 63.131 63.144 12.723 2.288 26.296 4.895
2008. 70.961 62.064 12.861 2.329 28.282 5.179
2009. 73.545 58.493 12.550 2.053 28.257 4.839
2010. 69.564 56.419 12.506 1.861 27.565 5.136
2011. 49.983 52.561 12.926 2.078 28.292 5.585
2012. 27.669 52.293 12.474 1.961 28.095 5.960
2013. 24.265 54.292 12.770 1.812 28.791 6.304
2014. 21.926 54.000 13.029 1.860 24.711 6.703
2015. 21.683 52.126 13.082 1.919 28.513 7.176
Izvor: Drţavni zavod za statistiku (2016). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Drţavni zavod za statistiku.
U prijevozu robe Republikom Hrvatskom takoĎer prednjači cestovni promet.
Pomorski je promet druga po redu transportna grana kada je u pitanju prijevoz robe,
meĎutim njegov se udio u promatranom razdoblju značajno smanjio. S druge strane,
u promatranom je razdoblju udio prijevoza na unutarnjim vodnim putevima porastao.
Pomorski promet kao i promet na unutarnjim vodnim putevima svakako bi trebali biti
razvojna područja u budućnosti hrvatskog prometa kao i potreba za povezivanjem
cestovnog prometa s ostalim vrstama prometa.
27
Tabela 4. Prijevoz robe Republici Hrvatskoj u periodu od 2006. do 2015. godine
GODINA
ŢELJEZNIČKI
PRIJEVOZ
(tis.t)
CESTOVNI
PRIJEVOZ
(tis.t)
POMORSKI
I OBALNI
PRIJEVOZ
(tis.t)
PRIJEVOZ NA
UNUTARNJIM
VOD.PUTOVIMA
(tis.t)
ZRAČNI
PRIJEVOZ
(tis.t)
PROMET
ROBE U
MORSKIM
LUKAMA
(tis.t)
PROMET
TERETA U
ZRAČNIM
LUKAMA
(tis.t)
2006. 15.395 107.753 31.423 1.509 6 26.326 13
2007. 15.764 114.315 32.420 1.468 6 30.097 13
2008. 14.851 110.812 30.768 6.415 5 29.223 10
2009. 11.651 92.847 31.371 5.381 4 23.377 10
2010. 12.203 74.967 31.948 6.928 3 24.329 8
2011. 11.794 74.645 30.348 5.184 3 21.862 8
2012. 11.088 65.439 25.636 5.934 4 18.972 8
2013. 10.661 67.500 24.744 5.823 3 19.366 8
2014. 10.389 66.146 20.335 5.377 3 18.603 8
2015. 9.939 66.491 21.376 6.642 3 18.930 8
Izvor: Drţavni zavod za statistiku (2016). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Drţavni zavod za statistiku.
Detaljni pregled cestovnog prijevoza putnika iz Tabele 5. upućuje nas na saznanje da
se većina prometa odvija unutar granica Republike Hrvatske, a meĎunarodni prijevoz
opada. S druge strane, podaci iz Tabele 6. ukazuju na porast meĎunarodnog
prijevoza robe.
Tabela 5. Cestovni prijevoz putnika u razdoblju 2006.-2015.
GODINA UKUPNO U MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU
2006. 63.576 2.541
2007. 63.144 2.693
2008. 62.064 2.910
2009. 58.493 2.227
2010. 56.419 2.466
2011. 52.561 2.100
2012. 52.293 2.347
2013. 54.292 2.205
2014. 54.000 1.612
2015. 52.126 881 Izvor: Drţavni zavod za statistiku (2016). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb:
Drţavni zavod za statistiku.
28
Tabela 6. Cestovni prijevoz robe u razdoblju 2006.-2015.
GODINA UKUPNO U MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU
2006. 107.753 8.267
2007. 114.315 9.090
2008. 110.812 8.355
2009. 92.847 7.489
2010. 74.967 7.841
2011. 74.645 8.313
2012. 65.439 7.468
2013. 67.500 8.410
2014. 66.146 9.721
2015. 66.491 11.525
Izvor: Drţavni zavod za statistiku (2016). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Drţavni zavod za statistiku.
Na temelju podataka jasno je da cestovni promet ima vaţnu ulogu u prijevozu robe,
meĎutim cestovni je promet u Republici Hrvatskoj ujedno i dominantna prometna
grana po doprinosu razvoju turizma.
Tabela 7. Zračni prijevoz putnika u tisućama
GODINA UKUPNO U MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU
2006. 2.148 1.698
2007. 2.288 1.796
2008. 2.329 1.775
2009. 2.053 1.561
2010. 1.861 1.418
2011. 2.078 1.571
2012. 1.961 1.460
2013. 1.812 Z
2014. 1.860 1.373
2015. 1.919 1.428
Izvor: Drţavni zavod za statistiku (2016). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb: Drţavni zavod za statistiku.
Izgradnja novih autocesta kojima se povezuje Jadranska obala od velikog je značaja
za razvoj turizma u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, autocesta Zagreb – Split od velikog
značaja za razvoj hrvatskog turizma budući je poveznica samog juga Hrvatske te
koridora V i X preko Bosiljeva i Zagreba. TakoĎer, veliki doprinos razvoju turizma
pruţa i koridor Vc (Budimpešta – Goričan – Varaţdin – Zagreb – Rijeka) kao bitna
poveznica primorskih odredišta u Hrvatskoj sa zemljama poput Poljske, MaĎarske,
29
Slovačke, Češke – zemljama takozvane Nove Europe. Koridor X, kao najprometniji
koridor koji povezuje Zapadnu Europu sa Zagrebom takoĎer doprinosi hrvatskom
turizmu (Šolman, 2010).
Podaci iz Tabele 7. ukazuju na činjenicu da je ukupan zračni prijevoz putnika
dinamičan. Drugim riječima, zračni promet putnika od 2006. do 2015. godine smanjio
se za 10% što se moţe objasniti krizom koja je nastupila 2008./2009. godine ali i
nepovoljnim cijenama te vrste prometa. U periodu od 2013. do 2015. godine broj
putnika preveznih zračnim prijevozom je u porastu što je vrlo vjerojatno korelirano s
pojavom niskotarifnih prijevoznika i porastom njihove popularnosti u Republici
Hrvatskoj. Slična situacija vrijedi i za meĎunarodni prijevoz putnika zračnim
prometom.
Tabela 8. Zračni prijevoz robe u tonama
GODINA UKUPNO U MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU
2006. 5.637 3.769
2007. 5.648 3.572
2008. 5.136 3.369
2009. 3.828 2.542
2010. 3.197 2.148
2011. 3.347 2.230
2012. 3.567 2.612
2013. 3.246 2.504
2014. 3.095 2.376
2015. 2.732 2.112 Izvor: Drţavni zavod za statistiku (2016). Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb:
Drţavni zavod za statistiku.
Tabela 8. prikazuje zračni prijevoz robe u tonama u periodu od 2006. do 2015.
godine. Zračni prijevoz robe u navedenom se periodu smanjuje, a usporedno sa
cestovnim prijevozom robe (Tabela 6.) jasno je da je prevezena količina robe zračnim
prometom u odnosu na cestovni drastično manja. Konkretno, 2015. godine,
cestovnim prometom prevezeno je 66.491 tona robe, dok je zračnim prometom u istoj
godini prevezeno 2.732 tone robe što je gotovo 95% manje.
30
4. ISTRAŢIVANJE ULOGE ZRAČNOG PROMETA U RAZVOJU TURIZMA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
4.1. Pregled postojećih istraţivanja
Tematika utjecaja zračnog prometa na turizam Republike Hrvatske slabo je
zastupljena u domaćoj znanstvenoj literaturi. Prvi značajan znanstveni rad slične
tematike (Bukvić, 2003) bazira se na analizi utjecaja zračnog prometa na razvoj
turizma dubrovačkog područja. U navedenom radu autorica je analizirala broj
noćenja na dubrovačkom području prije i poslije Domovinskog rata kao i odnos broja
putnika u dubrovačkoj zračnoj luci. Ujedno se analizira i struktura postojećih
turističkih kapaciteta koja, prema autorici, čini osnovu za ocjenu potencijalne
potraţnje u zračnom prometu. Korištenjem modela jednostavne regresije utvrĎena je
pozitivna linearna veza izmeĎu noćenja inozemnih turista i meĎunarodnih dolazaka
zrakoplovom. Autorica takoĎer koristi i Muirov model kako bi prognozirala buduće
kretanje prometa u dubrovačkoj zračnoj luci. TakoĎer, autorica analizom podrijetla
inozemnih turista ukazuje na problem smanjenja udjela meĎunarodnih dolazaka te
ističe potrebu o povezivanju s udaljenijim emitivnim trţištima dominantnim i prije
Domovinskog rata. Znanstveni se rad završava spoznajom o intenzivnoj povezanosti
turizma i zračnog prometa s naglaskom na dubrovačko područje.
Nadalje, veoma značajan znanstveni rad (Gašparović, 2011) obraĎuje temu
povezanosti zračnog prometa i turizma Primorske Hrvatske. Rad se bazira na analizi
podataka o broju putnika u zračnim lukama i pristaništima te se ti podaci koreliraju s
brojem dolazaka turista i brojem ostvarenih noćenja. Autor je utvrdio meĎuovisnost
broja prevezenih putnika i broja dolazaka turista, odnosno broja ostvarenih noćenja
tijekom godine. TakoĎer, u radu se dolazi do zaključka o postojanju izrazite
sezonalnosti broja putnika u zračnim lukama i pristaništima, te se utvrĎuje da je
najveći putnički promet prisutan u ljetnim mjesecima. Autor precizno analizira
podatke za 2008., 2009. i 2010. godinu kada se broj putnika u zračnim lukama i
zračnim pristaništima diferencira po mjesecima u 4 kategorije: putnici prevezeni
konvencionalnim zračnim prijevoznicima, putnici prevezeni low-cost zračnim
prijevoznicima, putnici prevezeni čarterima i putnici prevezeni generalnim
zrakoplovstvom. Autor takoĎer ukazuje na sve veću vaţnost niskotarifnih prijevoznika
31
u zračnom prometu Primorske Hrvatske smatrajući upravo njih zasluţnima za
proširenje emitivnih turističkih trţišta. Primjenom statističke metode linearne
korelacije autor uočava statističku povezanost izmeĎu prometa i turizma, čime
zaključuje da se zračni promet na području Primorske Hrvatske preteţito usmjerava
na opsluţivanje turističkih potreba.
Osim navedenih, ostali autori (Horak, 1994; Marković, 1994; Happ i dr., 2001;
Jurčević, 2001; Pašalić, 2001; Perić i dr., 2003;Jurčević i dr., 2006; Mrnjavac, 2006;
Horak, 2007; Horak 2014) uglavnom djelomično obraĎuju tematiku, odnosno
obraĎuju tematiku meĎuovisnosti turizma i prometa generalno, bez detaljnog
analiziranja utjecaja zračnog prometa na turizam. MeĎutim, većina autora ističe
postojanje meĎuovisnosti zračnog prometa i turizma, kako u svijetu tako i u Republici
Hrvatskoj.
Za razliku od domaće, u stranoj znanstvenoj literaturi meĎuvisnost zračnog prometa i
turizma često se istraţuje i analizira. Jedna od najznačajnijih knjiga jest „Aviation and
tourism― koju su uredili Graham i dr. (2008), koja obraĎuje tematiku meĎuodnosa
zračnog prometa i turizma. U navedenoj se knjizi analizira meĎusobni utjecaj turizma
za potrebe putovanja radi odmora ali i utjecaj zračnog prometa na okoliš.
Doprinos zračnog prometa turizmu tema je koju generalno obraĎuju i Papatheodorou
(2002) i Graham (2006), dok drugi autori (Abeyratne, 1993; Sainz-Gonzalez i dr.,
2011) analiziraju i cijene zrakoplovnih karata te zračnih pristojbi.
Nadalje, Lumsdon (2000.) proučava u svom radu model odrţivog razvoja turizma i
istraţuje načine na koje se negativni utjecaji putovanja, pa tako i zračnog prometa,
na okoliš mogu minimizirati. Kao idealan model ističe ciklički, kruţni turizam za
opušteni odmor u prirodnom okruţenju koji ne podrazumijeva pretjerano korištenje
prometnih sredstava.
TakoĎer, postoje brojni autori koji se bave istraţivanjem meĎuovisnosti zračnog
prometa i turizma s naglaskom na sve veći doprinos niskotarifnih avioprijevoznika
(Duval, 2007; Davison i Ryley, 2010; ).
32
Dobruszkes (2006) u svom radu analizira Europske niskotarifne avioprijevoznike i
njihove mreţe početkom 21.st.. Prema njegovom istraţivanju u tom su razdoblju ,
niskotarifni prijevoznici već stekli značajno mjesto na području Zapadne Europe,
osobito easyJet i Ryanair, a pristupanje 10 novih članica EU 2004. godine,
automatski otvara teritorij novim zračnim linijama budući se radi o zemljama s niţim
ţivotnim standardima, niţim plaćama i slabom zastupljenosti niskotarifnih zračnih
prijevoznika. Autor navodi da će pristupanje 10 novih članica imati veliki utjecaj na
poslovanje niskotarifnih prijevoznika u Europi te da će njihova ponuda biti atraktivna
migrantima na području Sjeverne Europe. TakoĎer, na primjeru zračnih luka Luton i
Stansted, autor zaključuje kako je učinak europske liberalizacije najbitniji za samu
luku, čime voditelji zračnih luka više ne moraju planirati u skladu s vladinim uputama
već je njihov zadatak da privuku prijevoznike kako bi ostvarili dobit. U radu se
prikazuje i doprinos niskotarifnih zračnih prijevoznika u „point-to-point― putovanjima
koja su do njihove pojave bila gotovo zanemarena od strane konvencionalnih zračnih
prijevoznika.
O'connell i Williams (2005) polaze od činjenice da su niskotarifni zračni prijevoznici
promijenili tradicionalni poslovni model zrakoplovnih kompanija te utjecali na
dinamiku same industrije. Njihovo istraţivanje dva kontrastna trţišta, liberalizirane
Europe i neliberalizirane Azije, ukazuje da postoje razlike izmeĎu putnika koji putuju
niskotarifnim zračnim prijevoznicima i konvencionalnim prijevoznicima, meĎutim
stavovi i percepije putnika na oba su kontinenta identična. TakoĎer, provedenim
istraţivanjem došli su do zaključka da je cjenovna osjetljiva skupina putnika mlaĎe
ţivotne dobi te da su upravo oni skloni češćem odabiru niskotarifnih prijevoznika na
svojim putovanjima. Nadalje, rezultati njihova istraţivanja upućuju na činjenicu da je
reputacija, imidţ niskotarifne zračne kompanije izrazito bitan putnicima pri njihovu
odabiru.
Bieger i Wittmer (2006) takoĎer analiziraju meĎuvisnost zračnog prometa i turizma te
zbog pojave niskotarifnih prijevoznika definiraju turizam kao stimulator promjena u
zračnom prometu, a zračni promet kao nositelj razvoja novih destinacija i novih oblika
turizma.
33
4.2. Instrument istraţivanja
Kao instrument istraţivanja uloge zračnog prometa u razvoju turizma u Republici
Hrvatskoj korišten je online anketni upitnik. Anketni upitnik činila su pitanja otvorenog
i zatvorenog tipa te tvrdnje. Kod tvrdnji su ispitanici morali označiti stupanj slaganja ili
neslaganja s odreĎenom tvrdnjom, pri čemu je stupanj slaganja s pojedinom tvrdnjom
mjeren Likertovom skalom. Stupnjevi skale, odnosno mogući odgovori bile su ocjene
u rasponu od 1-5 pri čemu je 1 označavalo potpuno neslaganje, a 5 potpuno slaganje
s predloţenom tvrdnjom.
Podaci putem anketnog upitnika prikupljani su u periodu od 09.09.2017. godine do
15.09.2017. godine. Anketni upitnik postavljen je na SurveyMonkey platformi, a za
njegovu distribuciju korištene su društvene mreţe i e-mail čime se omogućuje
komunikacija u bilo koje vrijeme te ujedno nije prostorno ograničena. Prednosti online
anketiranja su brţi pristup potrebnim podacima, lakši proces obrade prikupljenih
podataka, smanjenje troškova te poštivanje privatnosti ispitanika. Na anketni upitnik
odgovorilo je 186 ispitanika. Obzirom kako pitanja nisu bila obveznog karaktera, kako
bi se spriječilo eventualno odustajanje od ispunjavanja anketnog upitnika, broj
odgovora varira ovisno pitanju.
Anketa se sastoji od 10 osnovnih pitanja, pri čemu četvrto pitanje čini dvanaest tvrdnji
na koje su ispitanici davali odgovore u skladu s niţe objašnjenom Likertovom skalom.
TakoĎer, anketa je sadrţajno podijeljena u 3 kategorije. Prvu kategoriju čine prva tri
pitanja i odnose se na saznanja o tome zbog čega se odlazi na putovanja unutar
Republike Hrvatske, kojim prijevoznim sredstvom te koje su zračne luke ispitanici do
sada imali priliku posjetiti unutar Republike Hrvatske. Druga kategorija odnosi se na
set od 12 tvrdnji na koje su ispitanici davali odgovore u skladu s ocjenama na
Likertovoj skali („Kada bi postojao veći broj zračnih luka u RH, češće bi se koristio/-la
zračnim prijevozom za potrebe svog putovanja.―; „Kada bi postojao veći broj zračnih
linija u RH, češće bi se koristio/-la zračnim prijevozom za potrebe svog putovanja.―
itd.) te pitanje o najvećoj prednosti zračnog prometa u Republici Hrvatskoj. Treća
kategorija pitanja odnosi se na opće podatke ispitanika kao što su dob, spol,
nacionalnost, grad/drţava u kojoj ţive i stručna sprema.
34
4.3. Rezultati istraţivanja
Anketni upitnik počinje grupom pitanja koja daju uvid u to koji su najčešći razlozi
putovanja unutar Republike Hrvatske, koje je najčešće korišteno prijevozno sredstvo
na tim putovanjima te koje su zračne luke u Republici Hrvatskoj ispitanici do sada
posjetili.
Grafikon 1. Razlozi putovanja unutar Republike Hrvatske
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Prvim se pitanjem nastojalo utvrditi koji je najčešći motiv, odnosno razlog zbog kojeg
se ispitanici odlučuju na putovanje unutar Republike Hrvatske. Prema istraţivanju,
većina ispitanika, gotovo 74% na putovanja odlazi zbog odmora i zabave, dok
najmanje ispitanika, samo 2% putuje zbog nekih drugih, subjektivnih razloga poput
odlazaka na konferencije, fakultetskih obaveza i slično. TakoĎer, zbog posla putuje
svega 6% ispitanika. Dobiveni rezultati, ukazuju na činjenicu da se u Hrvatskoj
najmanje putuje zbog posla što moţemo korelirati i sa trenutno lošom situacijom na
trţištu rada te stoga niti nema potrebe za takvom vrstom putovanja unutar odabranog
uzorka ispitanika.
35
Grafikon 2. Glavna prijevozna sredstva na putovanjima unutar Republike Hrvatske
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Drugo se pitanje odnosi na utvrĎivanje glavnog prijevoznog sredstva na putovanjima
unutar Republike Hrvatske. Na ovo je pitanje odgovorilo 186 ispitanika, te je većina,
čak 78%, odgovorila kako najčešće na putovanjima unutar Hrvatske koristi automobil.
Nakon automobila, sljedeće najčeće korišteno prijevozno sredstvo, prema
istraţivanju jest autobus koji koristi 19% ispitanika. Ovi odgovori samo potvrĎuju
činjenicu kako je u Republici Hrvatskoj cestovni promet dominantna, najrazvijenija i
najčešće korištena prometna grana, ali i cjenovno većini najdostupnija. Vlakom
putuje 1,08% ispitanika, dok je najmanje ispitanika odgovorilo da putuje zrakoplovom
i brodom, njih samo 0,54%. Poraţavajuće nizak udio ispitanika koji putuju
zrakoplovom unutar Republike Hrvatske ukazuju da je ta vrsta prijevoza u Hrvatskoj i
dalje nedovoljno korištena i prihvaćena što je vjerojatno posljedica neusklaĎenosti
cijene prijevoza i ţivotnog standarda ljudi. Jednako nizak postotak ispitanika koji na
putovanja odlaze brodom moţe se objasniti činjenicom da većina ljudi brod koristi u
ljetnim mjesecima kako bi došla do pojedinih otoka, odnosno turističkih destinacija na
Jadranskoj obali. Osim odgovora koji su prikazani na Grafikonu 2., kao mogući
odgovori u anketi su bili ponuĎeni bicikl i neko drugo prijevozno sredstvo, meĎutim
nitko od ispitanika nije dao te odgovore.
36
Grafikon 3. Najposjećenije zračne luke u Republici Hrvatskoj
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Trećim pitanjem ţeljelo se ustanoviti koja je od sedam hrvatskih zračnih luka
najposjećenija. Istraţivanjem je utvrĎeno da je to svakako Zagreb, koji je posjetilo
58% ispitanika, a potom slijedi Dubrovnik s 13%, Split s 12% i Zadar s 9%. Najmanje
ispitanika je posjetilo zračnu luku Osijek, tek 1%. Dobiveni rezultati ukazuju na
činjenicu da je pretpostavka o povezanosti turizma i zračnog prometa ispravna.
Naime, zračne luke koje je posjetio najveći broj ispitanika nalaze se u turistički
najrazvijenijim i najvaţnijim gradovima Republike Hrvatske. Zračna luka Zagreb
svakako prednjači jer Zagreb, osim što je glavni grad Republike Hrvatske ujedno čini
i najvaţniju kontinentalnu turističku destinaciju drţave.
Druga kategorija pitanja odnosi se na set od 12 tvrdnji na koje su ispitanici davali
odgovore u skladu s ocjenama na Likertovoj skali (1-u potpunosti se ne slaţem, 2-ne
slaţem se, 3-niti se slaţem, niti se ne slaţem, 4-slaţem se, 5-u potpunosti se
slaţem) te pitanje o najvećoj prednosti zračnog prometa u Republici Hrvatskoj.
Prva tvrdnja (Grafikon 4.) odnosi se na udio ispitanika koji bi češće koristili zračni
prijevoz za potrebe svog putovanja kada bi postojao veći broj zračnih luka u
Republici Hrvatskoj. Istraţivanje je pokazalo da većina ispitanika ili ne zna odgovor
na to pitanje, odnosno njih 33% se niti slaţe, niti ne slaţe ili se u potpunosti ne slaţe
37
s navedenom tvrdnjom (23%). Sukladno dobivenim odgovorima, moţe se zaključiti
da broj zračnih luka ne utječe na učestalost korištenja zračnog prijevoza za potrebe
putovanja unutar Republike Hrvatske.
Grafikon 4. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi postojao veći broj zračnih luka
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Grafikon 5. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi postojao veći broj zračnih linija
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
38
Grafikon 5. prikazuje udio ispitanika koji bi češće koristili zračni prijevoz kada bi
postojao veći broj zračnih linija. Kod ove tvrdnje, najviše je ispitanika odgovorilo da
nema mišljenje, odnosno njih 29% se niti slaţe niti ne slaţe. 26% ispitanika se slaţe
s navedenom tvrdnjom da bi češće koristili zračni prijevoz za potrebe svojih
putovanja kada bi postojalo više zračnih linija u Republici Hrvatskoj. Ostali su
odgovori zastupljeni u jednakim postocima pa se moţe zaključiti da bi uvoĎenje
većeg broja zračnih linija u Republici Hrvatskoj vjerojatno utjecalo i na povećanje
broja putnika u zračnom prometu.
Grafikon 6. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi postojao veći broj zračnih pristaništa na otocima
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Grafikon 6. prikazuje slaganje odnosno ne slaganje ispitanika s tvrdnjom „Kada bi
postojao veći broj zračnih pristaništa na otocima, posjetio/-la bih mjesta koja inače
vjerojatno nikada ne bi (zbog predugog putovanja, previsoke cijene).“ Istraţivanje je
pokazalo da se većina ispitanika u potpunosti slaţe s navedenom tvrdnjom, njih 28%.
27% ispitanika ne moţe se odlučiti da li bi veći broj zračnih pristaništa na otocima
imao utjecaja na njihovo posjećivanje novih mjesta. 25% ispitanika se slaţe s
navedenom tvrdnjom, dok se najmanje ispitanika, njih 9% ne slaţe. Sukladno
dobivenim rezultatima istraţivanja moţe se zaključiti da bi veći broj zračnih
pristaništa na otocima utjecao na povećanje broja putnika u zračnom prometu.
39
Grafikon 7. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi cijena aviokarata bila niţa
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Slaganje, odnosno ne slaganje s tvrdnjom „Kada bi cijena aviokarata bila niža, češće
bih koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo.“ prikazano je Grafikonom 7. Prema
odgovorima istraţivanja, jasno je da se većina ispitanika slaţe s navedenom
tvrdnjom. Naime, čak 67% se u potpunosti slaţe s navedenim, 22% se slaţe s
navedenim a svega 2% ispitanika izrazilo je ne slaganje s tvrdnjom. Stoga se moţe
zaključiti da su ispitanici izrazito cjenovno osjetljivi te da bi pad cijena aviokarata
utjecao na povećanje broja putnika u zračnom prometu.
Grafikon 8. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi cijena aviokarata bila znatno niţa zbog više konkurenata za pojedinu destinaciju
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
40
Tvrdnja „Kada bi konkurencija za pojedinu destinaciju bila veća, cijena karte bi se
znatno smanjila što bi me potaknulo na putovanje.“ takoĎer se odnosi na utvrĎivanje
cjenovne osjetljivosti ispitanika kada je u pitanju zračni prijevoz u Republici Hrvatskoj.
Grafikon 8. prikazuje da je većina ispitanika iskazala slaganje s navedenom tvrdnjom.
51% se u potpunosti slaţe, 30% se slaţe, a tek 3% ispitanika se ne slaţe s
navedenom tvrdnjom. Dakle, kada bi postojao veći broj konkurenata za pojedinu
destinaciju i time posljedično utjecao na znantno smanjenje cijena aviokarata,
povećao bi se i broj putnika u zračnom prometu.
Grafikon 9. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz na putovanjima unutar RH kada bi postojao veći broj avioprijevoznika
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Prema Grafikonu 9. koji prikazuje iskaz slaganja s tvrdnjom „Kada bi postojao veći
broj avioprijevoznika u RH, češće bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo na
putovanjima unutar RH.“ 31% ispitanika nema konkretno mišljenje vezano za
spomenutu tvrdnju, dok se 27% slaţe i 26% u potpunosti slaţe s navedenom
tvrdnjom. Najmanje ispitanika, njih 7% dalo je odgovor da se u potpunosti ne slaţe s
navedenom tvrdnjom. Prema dobivenim odgovorima istraţivanja, moţe se zaključiti
da sam broj avioprijevoznika ne utječe na učestalost korištenja zrakoplova na
putovanjima unutar Republike Hrvatske. MeĎutim, u slučaju kada zbog povećanog
broj avioprijevoznika, dolazi do rata cijena, moţemo promatrati broj avioprijevoznika
kao faktor koji utječe na povećanje putnika u zračnom prometu na što ukazuju i
odgovori prikazani u Grafikonu 8.
41
Grafikon 10. Udio ispitanika koji smatra da bi uvoĎenje hidroaviona utjecalo na češće korištenje aviona
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Kod tvrdnje prikazane Grafikonom 10. većina ispitanika, njih 38% nema
konkretizirano mišljenje, dok se 32% slaţe s tvrdnjom da bi ponovo uvoĎenje
hidroaviona utjecalo na učestalije korištenje aviona za odlazak u turističko odredište.
Tek 4% ispitanika se u potpunosti ne slaţe sa spomenutom tvrdnjom. Na temelju
dobivenih odgovora na ovu tvrdnju, moţe se pretpostaviti da bi ponovo uvoĎenje
hidroaviona moglo utjecati na povećanje putnika u zračnom prometu te bi trebalo
razmisliti o njihovu uvoĎenju barem u ljetnim mjesecima, kada je turizam u Hrvatskoj
najviše prisutan.
Grafikon 11. Udio ispitanika koji bi češće koristio zrakoplov kada bi postojao veći broj low cost prijevoznika u Republici Hrvatskoj
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
42
Grafikon 11. prikazuje slaganje odnosno ne slaganje s tvrdnjom „Kada bi postojao
veći broj low cost prijevoznika u RH,češće bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno
sredstvo na putovanjima unutar RH.“. S obzirom na ustanovljenu cjenovnu osjetljivost
ispitanika u prethodnim tvrdnjama, očekivano i na ovu tvrdnju većina ispitanika
odgovara potvrdno, odnosno 43% se u potpunosti slaţe, a 35% se slaţe sa tvrdnjom.
Odgovori ukazuju na činjenicu da je ispitanicima pri odabiru avioprijevoznika
isključivo bitna što niţa cijena usluge prijevoza, što je i politika poslovanja low cost
prijevoznika.
Grafikon 12. Udio ispitanika koji bi češće koristio zrakoplov kada bi avioprijevoznici više vodili računa o zaštiti okoliša
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Tvrdnja „Kada bi avioprijevoznici u RH više vodili računa o zaštiti okoliša, češće bi
koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo na putovanjima unutar RH.“ prikazana
Grafikonom 12. pokazuje ekološku osviještenost ispitanika kada je u pitanju
zagaĎivanje okoliša od strane zračnog prometa. 37% ispitanika nema formirano
mišljenje o spomenutoj tvrdnji, oko 33% se slaţe, a 30% ne slaţe s tvrdnjom što
ukazuje na problem nedovoljne ekološke osviještenosti. Na temelju dobivenih
odgovora, moţe se pretpostaviti i da je u Republici Hrvatskoj politika zaštite okoliša
slabo provoĎena te bi se trebalo razmisliti o naglašavanju vaţnosti iste u budućnosti
kako bi tada moţda i korelacije istaknute u navedenoj tvrdnji bile jače.
43
Grafikon 13. Udio ispitanika koji bi češće koristio zrakoplov kada bi avioprijevoznici u
Republici Hrvatskoj nudili prijevoz najmodernijim i najsigurnijim zrakoplovima
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Grafikon 13. prikazuje slaganje, odnosno ne slaganje s tvrdnjom „Kada bi
avioprijevoznici u RH nudili prijevoz najmodernijim i najsigurnijim zrakoplovima,
češće bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo na putovanjima unutar RH.“.
32% ispitanika nema formirano mišljenje o navedenoj tvrdnji, dok se njih gotovo 46%
slaţe, a 22% ne slaţe s tvrdnjom. Ovi rezultati ukazuju da je ispitanicima uz cijenu
bitna i sigurnost u zračnom prometu, stoga se moţe pretpostaviti da bi uvoĎenje
najsigurnijih/najmodernijih zrakoplova utjecalo i na povećanje putnika u zračnom
prometu unutar Republike Hrvatske.
Grafikon 14. Udio ispitanika koji smatra opravdanim subvencionirane aviokarte od strane nekih turističkih gradova
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
44
Tvrdnja „Smatram opravdanim što neki turistički gradovi svojim stanarima
subvencioniraju cijenu aviokarte.“ prikazana Grafikonom 14. pokazuje da većina
ispitanika, oko 78% podrţava spomenutu tvrdnju, odnosno slaţe se s njom, dok 38%
nema formirano mišljenje, a tek 7% ne smatra opravdanim subvencioniranje
aviokarata za graĎane nekih turističkih gradova. Sukladno dobivenim odgovorima, i
ustanovljenoj cjenovnoj osjetljivosti ispitanika, moţe se pretpostaviti da bi nastavak
subvencioniranja aviokarata za graĎane nekih turističkih gradova bio pozitivno
koreliran s brojem putnika u zračnom prometu unutar Republike Hrvatske.
Grafikon 15. Udio ispitanika koji smatra da bi trebalo povećati količinu subvencioniranih aviokarata
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Sukladno, dobivenim odgovorima u prethodnoj tvrdnji odgovori na tvrdnju „U
budućnosti bi trebalo povećati količinu subvencioniranih karata.“ prikazani
Grafikonom 15. pokazuju da se oko 75% ispitanika slaţe s navedenom tvrdnjom. Tek
7% ispitanika ne smatra da bi u budućnosti trebalo povećati količinu subvencioniranih
karata, dok njih 18% nema formirano mišljenje. Stoga je realno za pretpostaviti da bi
povećana količina subvencioniranih aviokarata svakako utjecala na povećanje broja
putnika u zračnom prometu unutar Republike Hrvatske, te bi u budućnosti gradske
vlasti trebale razmisliti o uvoĎenju istog.
45
Grafikon 16. Prednosti zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Pitanjem 5., prikazanim Grafikonom 16., pokušalo se ustanoviti koje su to najveće
prednosti zračnog prometa u Republici Hrvatskoj. Većina ispitanika odgovorila je
kako je najveća prednost brzina, njih 63%, a potom su kao odgovorili slijedili
sigurnost i jednostavnost s podjednakim brojem odgovora. Najmanje ispitanika, oko
3%, odgovorilo je da je cijena najveća prednost. Nadalje, oko 4% ispitanika je
odabralo odgovor „neka druga prednost“ te su sami ponudili moguće odgovore.
Nekolicina je odgovorila kako prednosti ne vidi, aludirajući na činjenicu kako je zračni
promet u Republici Hrvatskoj slabo razvijen, dok se pronašao i odgovor kako je
prednost zračnog prometa i činjenica postojanja 7 zračnih luka. Na temelju odgovora,
moţe se zaključiti kako bi svakako trebalo poraditi na cijenama usluge zračnog
prijevoza u Hrvatskoj, ali i osigurati jednostavniji i sigurniji zračni promet.
Posljednja kategorija pitanja odnosi se na utvrĎivanje općih podataka ispitanika.
Tako primjerice, Grafikon 17. prikazuje dobnu strukturu ispitanika. Sukladno
dobivenim odgovorima, najviše ispitanika, njih 38% u dobi je od 18 do 25 godina,
odnosno 37% je u dobi od 26 do 35 godina, a tek 3% starije je od 56 godina, čime
moţemo zaključiti da su ispitanici preteţno mlaĎa dobna skupina. Grafikon 18.
prikazuje spolnu strukturu ispitanika; odgovori ukazuju da je 75% ispitanika ţenskog
spola, a 25% muškog.
46
Grafikon 17. Dobna struktura ispitanika
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Grafikon 18. Spolna struktura ispitanika
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Osmo pitanje u anketi, odnosilo se na utvrĎivanje nacionalnosti ispitanika. Sukladno
dobivenim rezultatima, prikazanim Grafikonom 19., najviše ispitanika je hrvatske
nacionalnosti.
Grafikon 19. Nacionalnost ispitanika
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
47
Grafikon 20. Grad i drţava u kojima ţive ispitanici
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Grafikon 20. prikazuje gradove, odnosno drţave iz kojih dolaze ispitanici. Na temelju
dobivenih odgovora, većina ispitanika ţivi u Republici Hrvatskoj, njih gotovo 98%,
dok samo 3 ispitanika ţive izvan Hrvatske (Velika Britanija, Irska i Nizozemska).
Najviše ispitanika ţivi u Zagrebu (66%), a potom slijede Daruvar (6%), Samobor
(4%), Velika Gorica (3%), Zaprešić (2%), Zadar (2%), Varaţdin (2%) i Krapina (2%).
TakoĎer, u vrlo malom broju (oko 1%) pojavljuju se kao mogući odgovori i Karlovac,
Split, Bjelovar, Kriţevci, Koprivnica, Labin, Rijeka, Crikvenica, Sveta Nedjelja, Zabok,
Ivanić Grad i Đakovo.
Grafikon 21. Stručna sprema ispitanika
Izvor: obrada autorice na temelju prikupljenih podataka
48
Posljednje pitanje odnosilo se na stručnu spremu ispitanika. Grafikon 21. pokazuje
da je najveći udio ispitanika, 47% visoko obrazovan, ima završenu višu školu ili
fakultet. TakoĎer, značajan postotak ispitanika, čak 25%, još uvijek studira, dok je
udio ispitanika sa završenom trogodišnjom srednjom školom tek 3%. Ispitanika bez
školske spreme ili samo sa završenom osnovnom školom u ovom istraţivanju nije
bilo.
4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraţivanja
Analizom provedenog istraţivanja, na uzorku od 186 ispitanika, mlaĎe ţivotne dobi,
preteţito ţenskog spola i visoke stručne spreme moguće je zaključiti da je riječ o
izrazito cjenovno osjetljivim potrošačima kada je u pitanju cijena usluge zračnog
prometa unutar Republike Hrvatske. Istraţivanje je takoĎer pokazalo, da ispitanici
vrlo malo koriste zračni prijevoz za putovanja unutar Republike Hrvatske, te da bi to
promijenili ukoliko bi cijena aviokarata bila znatno niţa te ukoliko bi low cost
avioprijevoznici bili više prisutni na našem trţištu. U navedenim bi slučajevima,
ispitanici svakako češće koristili zračni promet te bi ujedno imali priliku posjetiti neke
od turističkih destinacija u Republici Hrvatskoj koje su im trenutno nedostupne.
Promatrajući rezultate istraţivanja svakako treba imati na umu i postojeća
ograničenja. Glavni nedostatak odnosi se na uzorak ispitanika. Naime, istraţivanje je
provedeno na nenamjernom uzorku ispitanika, koji, kao što se pokazalo, ne koristi
toliko često zračni prijevoz na svojim putovanjima unutar Hrvatske. TakoĎer, dobiveni
se rezultati ne mogu generalizirati na meĎunarodnoj razini budući da je provedeno
istraţivanje imalo za cilj ustanoviti koja je uloga zračnog prometa u razvoju turizma u
Republici Hrvatskoj. Ograničenja su prisutna i u samim odgovorima, koje su ispitanici
subjektivnom procjenom temeljenoj na vlastitim potrebama davali, iako se to
nastojalo minimizirati korištenjem Likertove ljestvice u većini pitanja/tvrdnji.
Zbog ustanovljenih ograničenja i nedostataka, buduća tematski bliska istraţivanja
mogla bi se provoditi na namjernom, prigodnom uzorku ispitanika, koji češće putuje
zračnim prometom na svojim putovanjima unutar Republike Hrvatske.
49
5. ZAKLJUČAK
MeĎuovisnost turizama i prometa je neosporna stoga je danas uvrijeţeno mišljenje
kako je riječ o, analitički gledano, nerazdvojnim fenomenima. U Republici Hrvatskoj
su promet i turizam nositelji gospodarskog razvitka zemlje stoga se nastoje
usklaĎivati na osnovama odrţivog razvoja kako bi se eventualni nedostaci eliminirali.
TakoĎer, promet i sve prometne grane moţemo promatrati i kao utjecajne faktore u
razvoju turizma svake zemlje pa tako i Republike Hrvatske. Zračni promet, kao
najmlaĎa prometna grana, od velike je vaţnosti u provoĎenju turističkih prometnih
tokova diljem svijeta te je njegov značaj u konstantnom porastu s obzirom da ljudima
pruţa mogućnost brzog i povoljnog putovanja čime se ostvaruje mogućnost posjeta
brojnih turističkih destinacija. Drugim riječima, zračni je promet zasluţan za razvoj
meĎunarodnog turizma i globalizacijskih procesa u turizmu. MeĎutim, kako bi promet
sve svoje benefite pruţio turizmu potreban je balansiran razvoj svih prometnih grana
unutar odreĎenog gospodarstva.
Na temelju provedenog istraţivanja ustanovljeno je da je u Republici Hrvatskoj
cestovni promet i dalje dominantna prometna grana kada je u pitanju odlazak na
putovanje unutar zemlje. Zračni promet na putovanjima unutar Hrvatske nije toliko
zastupljen iz više razloga. Naime, zbog lošeg ţivotnog standarda, visoke stope
nezaposlenosti stanovništva i generalno niskog stupnja razvijenosti zemlje,
stanovništvo je izrazito cjenovno osjetljivo te se pri odabiru prijevoznog sredstva vodi
isključivo što niţom cijenom. Zračni promet svakako doprinosi razvoju turizma
Republike Hrvatske, osobito na području jadranske obale, meĎutim, veća prisutnost
niskotarifnih zračnih prijevoznika i sniţenje cijena aviokarata i/ili povećanje količine
subvencioniranih aviokarata neosporno bi taj doprinos intenzivirali.
50
POPIS LITERATURE
1. Baričević, H.(2003) Promet u turizmu, Šibenik: Visoka škola za turizam.
2. Batoš M.(2011) Uloga zračnog prometa u razvoju turizma na dubrovačkom
području. Magistarski rad. Dubrovnik: Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju,
str.11.
3. Bendeković, J. (2016) Zračni promet, Transport i osiguranje. Dostupno na:
http://web.efzg.hr/dok/TRG/jbendekovic/10.%20Zracni%20promet%20DS.pdf
(pristupano 20.08.2017.).
4. Bieger T., Wittmer A. (2006) Air transport and tourism—Perspectives and
challenges for destinations, airlines and governments, Journal of Air Transport
Management, Vol.12(1), str. 40-46. Dostupno na:
http://s3.amazonaws.com/academia.edu.documents/39817293/Air_transport_and
_tourism_-_Perspectives20151108-5238-
h2woty.pdf?AWSAccessKeyId=AKIAIWOWYYGZ2Y53UL3A&Expires=14983809
89&Signature=197sJbMeuo2Oshv7ucOQSR2JvwU%3D&response-content-
disposition=inline%3B%20filename%3DAir_transport_and_tourism_Perspectives
_a.pdf (25.06.2017.).
5. Bukvić, I. (2003) Utjecaj zračnog prometa na razvoj turizma dubrovačkog
područja, Naše more, Vol.50(3-4), str. 125-136. Dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/8586 (25.06.2017.).
6. Dobruszkes, F. (2006) Analysis of European low-cost airlines and their networks,
Journal of Transport Geography, Vol.14(4), str. 249-264. Dostupno na:
http://www.academia.edu/5328574/An_analysis_of_European_low-
cost_airlines_and_their_networks (25.06.2017.).
7. Drţavni zavod za statistiku (2016) Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb:
Drţavni zavod za statistiku. Dostupno na:
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2016/sljh2016.pdf (pristupano 20.07.2017.)
8. Enciklopedija.hr. Dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447 (pristupano 19.07.2017.).
9. Gašparović, S. (2011) Zračni promet i turizam Primorske Hrvatske, Geoadria,
Vol.16(2) Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet. Dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/file/119557 (pristupano 20.07.2017.).
51
10. Horak, S.(2014) Turizam i promet, Grupa Vern, Zagreb, str. 70.
11. IATA-e. Dostupno na: http://www.iata.org/pressroom/pr/Pages/2012-12-06-
01.aspx (pristupano 13.07.2017.).
12. ICAO-e. Dostupno na:
https://www.icao.int/secretariat/TechnicalCooperation/Pages/history.aspx
(pristupano 19.08.2017.)
13. Khadaroo J., (2007) Transport infrastructure and tourism development, Annals of
Tourism Research, Vol.34(4), str. 1021-1032. Dostupno na:
http://s3.amazonaws.com/academia.edu.documents/42690944/Transport_infrastr
ucture_and_tourism_dev20160214-19452-
aco9t5.pdf?AWSAccessKeyId=AKIAIWOWYYGZ2Y53UL3A&Expires=14983831
86&Signature=LM3ukPQ2%2B3PhCdniCa2IiEmVeqo%3D&response-content-
disposition=inline%3B%20filename%3DTransport_infrastructure_and_tourism_d
ev.pdf (25.06.2017.).
14. Krajnović, A. (2014) Low-cost strategija u zračnom prijevozu putnika,
Oeconomica Jadertina 2/2014. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/201615
(pristupano 20.07.2017.).
15. Lumsdon L. (2000) Transport and tourism: cycle tourism–a model for sustainable
development?, Journal of Sustainable Tourism, Vol.8(5), str. 361-377. Dostupno
na:
https://pdfs.semanticscholar.org/b3ca/6a88480aec2291452c919bedb187e8b8b1
2c.pdf (25.06.2017.)
16. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. Godine. Dostupno na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_prometnog_razvoja_VRH%201-
studeni.pdf (pristupano 18.08.2017.).
17. Mišetić, I. (2007) Konkurencija na hrvatskom zrakoplovnom trţištu, Suvremeni
promet, Vol.27(6), str. 601-609.
18. Mrnjavac, E. (2006) Promet u turizmu, Opatija: Fakultet za turistički i hotelski
menadţment.
19. O'connell, J. F., Williams, G. (2005) Passengers' perceptions of low cost airlines
and full service carriers: A case study involving Ryanair, Aer Lingus, Air Asia and
Malaysia Airlines, Journal of Air Transport Management, Vol.11(4), str. 259-272.
52
Dostupno na:
https://dspace.lib.cranfield.ac.uk/bitstream/1826/1453/4/Passengers_perceptions
_of_low_cost_airlines_and_full_service_carriers-TEXT-OConnell-Elsevier-
2005.pdf (25.06.2017.).
20. Pavlin, S. (2000) Mogući razvitak zračnog prometa za potrebe razvoja turizma u
Primorsko-goranskoj ţupaniji, Acta Turistica, Vol.12(2), str. 139-172.
21. Pavlin, S., Horak, S., Dadić, I. (2001): Razvoj turizma i prometna infrastruktura u
Hrvatskoj, Suvremeni promet, Vol.21(6) str. 434-438.
22. Pavlin S.(2003) Analiza stanja i perspektive razvitka hrvatskih aerodroma.
Dostupno na:
https://bib.irb.hr/.../141466.VIA_VITA_03_ANALIZA_STANJA_I_PERSPEKT_RA.
(pristupano 20.08.2017.).
23. Pavlin, S.(2006) Aerodromi I, Sveučilište u Zagrebu: Fakultet prometnih znanosti.
24. Pavlin, S., Rapan, M., Boţičević, A. (2006) Smjernice mogućeg razvoja zračnog
pristaništa Lučko. Prometna problematika grada Zagreba, Zbornik radova,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za promet,
Dostupno na: https://bib.irb.hr/datoteka/260251.pavlin_paper2.pdf (pristupano
20.08.2017.).
25. Peović, T.; Vince, D.;Štimac I. (2012) Razina prilagodbe zračnog prometa
Republike Hrvatske trendovima i poslovnom okruţenju europskog zračnog
prometa. Dostupno na:
http://bib.irb.hr/datoteka/577693.HAZUskup2012_PeovicVinceStimac.pdf
(11.06.2017.).
26. Petar, S. (2009) Zagušenost cestovnih prometnica kao problem razvoja turizma,
Acta turistica nova, Vol.3.,No 2. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/61457
(pristupano 20.08.2017.)
27. Prebeţac, D. (1998) Poslovna strategija zrakoplovnih kompanija, Zagreb: Golden
marketing.
28. Ryanair.com. Dostupno na: https://www.ryanair.com/gb/en/useful-info/about-
ryanair/about-us (pristupano 20.08.2017.).
29. Shaw, S., (1994), Airline Marketing and Management, 3rd edn, Pitman, London,
New York, str. 119-130.
53
30. Steiner, S. (2003) Ekološki aspekti eksploatacije zračnog prometa. Dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/140311.Steiner_SarajevoConference.doc (pristupano
20.07.2017.).
31. Škurla Babić,R., Tatalović, M., Bajić, J. (2017) Air transport competition
challenges, International Journal for Traffic and Transport Engineering , Vol. 7
(2), str. 144 – 163. Dostupno na: http://ijtte.com/uploads/2017-06-12/5d576de2-
f2e6-babcijtte.2017.7(2).01.pdf (pristupano 15.07.2017.).
32. Tatalović, M., Bajić J., Šimunović S. (2012) Razvoj zračnog prometa u Hrvatskoj:
strategija bez strategije, Suvremeni promet, Vol. 32 (1/2), str. 11-21.
33. UNWTO, Tourism Highlights, 2016 Edition. Dostupno na: http://www.e-
unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284418145 (pristupano 20.07.2017.)
34. Vojvodić. K.(2006.) Europsko trţište niskotarifnih zračnih prijevoznika, Suvremeni
promet, Vol. 26, str. 363-366.
54
POPIS SLIKA
Slika 1. Avion Slavoljuba Penkale .............................................................................. 7
Slika 2. Primjer cargo manifesta ................................................................................. 9
Slika 3. Prikaz štetnih tvari u ispušnim plinovima zrakoplovnog motora u raznim
fazama leta ............................................................................................................... 10
Slika 4. Prikaz potrošnje goriva za 100% popunjenost zrakoplova po putniku u 1h/leta
................................................................................................................................. 11
Slika 5. Zrakoplov niskotarifnog prijevoznika Ryanaira ............................................. 20
55
POPIS TABLICA
Tabela 1. Prikaz prednosti i nedostataka zračnog prometa ...................................... 12
Tabela 2. Razlike niskotarifnih i konvencionalnih zrakoplovnih prijevoznika ............. 14
Tabela 3. Broj prevezenih putnika u RH prema vrsti prijevoza od 2006. do 2015.
godine ....................................................................................................................... 26
Tabela 4. Prijevoz robe Republici Hrvatskoj u periodu od 2006. do 2015. godine .... 27
Tabela 5. Cestovni prijevoz putnika u razdoblju 2006.-2015. ................................... 27
Tabela 6. Cestovni prijevoz robe u razdoblju 2006.-2015. ........................................ 28
Tabela 7. Zračni prijevoz putnika u tisućama ............................................................ 28
Tabela 8. Zračni prijevoz robe u tonama .................................................................. 29
56
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Razlozi putovanja unutar Republike Hrvatske ........................................ 34
Grafikon 2. Glavna prijevozna sredstva na putovanjima unutar Republike Hrvatske 35
Grafikon 3. Najposjećenije zračne luke u Republici Hrvatskoj .................................. 36
Grafikon 4. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi postojao veći
broj zračnih luka ....................................................................................................... 37
Grafikon 5. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi postojao veći
broj zračnih linija ....................................................................................................... 37
Grafikon 6. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi postojao veći
broj zračnih pristaništa na otocima ........................................................................... 38
Grafikon 7. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi cijena
aviokarata bila niţa ................................................................................................... 39
Grafikon 8. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz kada bi cijena
aviokarata bila znatno niţa zbog više konkurenata za pojedinu destinaciju ............. 39
Grafikon 9. Udio ispitanika koji bi češće koristio zračni prijevoz na putovanjima unutar
Republici Hrvatskoj kada bi postojao veći broj avioprijevoznika ............................... 40
Grafikon 10. Udio ispitanika koji smatra da bi uvoĎenje hidroaviona utjecalo na češće
korištenje aviona ....................................................................................................... 41
Grafikon 11. Udio ispitanika koji bi češće koristio zrakoplov kada bi postojao veći broj
low cost prijevoznika u Republici Hrvatskoj .............................................................. 41
Grafikon 12. Udio ispitanika koji bi češće koristio zrakoplov kada bi avioprijevoznici
više vodili računa o zaštiti okoliša ............................................................................. 42
Grafikon 13. Udio ispitanika koji bi češće koristio zrakoplov kada bi avioprijevoznici u
RH nudili prijevoz najmodernijim i najsigurnijim zrakoplovima .................................. 43
Grafikon 14. Udio ispitanika koji smatra opravdanim subvencionirane aviokarte od
strane nekih turističkih gradova ................................................................................ 43
Grafikon 15. Udio ispitanika koji smatra da bi trebalo povećati količinu
subvencioniranih aviokarata ..................................................................................... 44
Grafikon 16. Prednosti zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ................................ 45
Grafikon 17. Dobna struktura ispitanika .................................................................... 46
Grafikon 18. Spolna struktura ispitanika ................................................................... 46
Grafikon 19. Nacionalnost ispitanika ........................................................................ 46
Grafikon 20. Grad i drţava u kojima ţive ispitanici ................................................... 47
Grafikon 21. Stručna sprema ispitanika .................................................................... 47
57
PRILOZI
Prilog 1. Popratno pismo uz anketni upitnik
Istraţivanje uloge zračnog prometa u razvoju turizma u Republici Hrvatskoj
Poštovani,
Ovim putem Vas pozivam na sudjelovanje u istraţivanju koje se provodi za potrebe
izrade mog diplomskog rada na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na
temu: "Uloga i značaj zračnog prometa u funkciji razvoja turizma u Republici
Hrvatskoj" pod mentorstvom Doc. dr. sc. Dore Naletine. Cilj ovog diplomskog rada
je istraţiti doprinos zračnog prometa razvoju turizma Republike Hrvatske.
Vaša anonimnost u istraţivanju je u potpunosti zajamčena, a svi rezultati interpretirati
će se isključivo u znanstvene svrhe. Iz tog razloga Vas molim da odvojite 5 minuta
Vašeg vremena za popunjavanje ovog upitnika.
S poštovanjem,
Kristina Talan, univ. bacc. oec.
58
Prilog 2. Anketni upitnik
1. Na putovanje unutar Republike Hrvatske najčešće odlazite zbog:
o odmora i zabave
o posla
o druţenja i posjete obitelji/prijateljima
o nešto drugo, molimo navedite što: ___________________
2. Kada odlazite na putovanje unutar Republike Hrvatske koje prijevozno sredstvo
najčešće koristite?
o automobil
o avion
o brod
o vlak
o autobus
o bicikl
o neko drugo, molimo navedite koje: ___________________
3. Od navedenih zračnih luka u Republici Hrvatskoj, koju/e ste na svojim
putovanjima posjetili?
o Zagreb
o Split
o Dubrovnik
o Zadar
o Pula
o Rijeka
o Osijek
4. Molimo navedite stupanj slaganja s navedenim tvrdnjama, gdje je 1=u potpunosti
se ne slaţem, 2=ne slaţem se, 3=niti se slaţem, niti se ne slaţem, 4=slaţem se,
5=u potpunosti se slaţem.
TVRDNJA 1 2 3 4 5
Kada bi postojao veći broj zračnih luka u RH, češće bi
se koristio/-la zračnim prijevozom za potrebe svog
59
putovanja.
Kada bi postojao veći broj zračnih linija u RH, češće bi
se koristio/-la zračnim prijevozom za potrebe svog
putovanja.
Kada bi postojao veći broj zračnih pristaništa na
otocima, posjetio/-la bih mjesta koja inače vjerojatno
nikada ne bi (zbog predugog putovanja, previsoke
cijene).
Kada bi cijena aviokarata bila niţa, češće bih koristio/-
la zrakoplov kao prijevozno sredstvo.
Kada bi konkurencija za pojedinu destinaciju bila veća, cijena karte bi se znatno smanjila što bi me potaknulo
na putovanje.
Kada bi postojao veći broj avioprijevoznika u RH,
češće bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo
na putovanjima unutar RH.
Smatram da bi ponovno uvoĎenje hidroaviona utjecalo na učestalije korištenje aviona za odlazak u turističko središte.
Kada bi postojao veći broj low cost prijevoznika u RH, češće bi koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo
na putovanjima unutar RH.
Kada bi avioprijevoznici u RH više vodili računa o
zaštiti okoliša, češće bi koristio/-la zrakoplov kao
prijevozno sredstvo na putovanjima unutar RH.
Kada bi avioprijevoznici u RH nudili prijevoz
najmodernijim i najsigurnijim zrakoplovima, češće bi
koristio/-la zrakoplov kao prijevozno sredstvo na
putovanjima unutar RH.
Smatram opravdanim što neki turistički gradovi svojim stanarima subvencioniraju cijenu aviokarte.
U budućnosti bi trebalo povećati količinu
subvencioniranih karata.
5. Prema Vašem mišljenju, koja je najveća prednost zračnog prometa u RH?
o brzina
o sigurnost
o jednostavnost
o cijena
o neka druga prednost, molimo navedite koja: ___________________
60
6. Dob:
o manje od 18 godina
o od 18 do 25 godina
o od 26 do 35 godina
o od 36 do 45 godina
o od 46 do 55 godina
o više od 56 godina
7. Spol:
o muško
o ţensko
8. Nacionalnost: ___________________
9. Molimo navedite u kojem gradu i u kojoj drţavi ţivite? ___________________
10. Stručna sprema:
o bez školske spreme/nezavršena osnovna škola
o završena osnovna škola
o završena KV, VKV, srednja škola do 3 godine
o završena srednja stručna škola ili gimnazija-4.godine
o studiram
o završena viša škola, fakultet, VŠS/VSS
o završen magisterij, doktorat
61
ŢIVOTOPIS AUTORICE
OSOBNI PODACI
IME I PREZIME: Kristina Talan
ADRESA: Vrtljarska 8, 10298 D. Bistra
DATUM ROĐENJA: 27. rujna 1989.
OBRAZOVANJE
Listopad 2016. – danas: Diplomski sveučilišni studij Poslovne ekonomije – Ekonomski fakultet Zagreb
Rujan 2011. – Rujan 2016.: Sveučilišna prvostupnica ekonomije - Preddiplomski sveučilišni studij
Poslovne ekonomije – Ekonomski fakultet Zagreb
Lipanj 2008. – danas: Pravni fakultet Sveučiliša u Zagrebu
2004.-2008.: Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb
RADNO ISKUSTVO
01. veljače 2017. – danas: Zagrebačka banka d.d. (ZABA Banking Academy – program stručne
prakse za najbolje studente u RH); bankarski savjetnik/pripravnik
01. srpnja 2016. – 31. siječnja 2017.: Teched IT Security – projekt kompanija Instant Bridge d.o.o. i
Teched Consulting Services; suradnik u marketingu
20. lipnja 2014. – svibanj 2016.: Vipnet d.o.o. – samostalni referent telefonske prodaje
rujan 2014. – lipanj 2015.: Udruga eSTUDENT – članica Tima za odnose s javnošću/marketing
rujan 2013. – lipanj 2014.: Udruga eSTUDENT – članica Tima za ljudske potencijale
STRANI JEZICI
Engleski jezik B2 samostalni korisnik, Talijanski jezik A2 početnik, Njemački jezik A1 početnik
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
- izrazito dobre komunikacijske i prezentacijske vještine zahvaljujući iskustvu na radnom mjestu
samostalnog referenta prodaje (pohvaljeni i jedan od najboljih agenata prodaje; sudjelovanje na
Inhouse seminaru i treningu Telefonske prodaje u Logiko akademiji)
ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE
- odlične organizacijske vještine i kompetencije
- dobra koordinacija projekata i delegiranje zadataka
OSTALE VJEŠTINE
- odlično poznavanje Microsoft Office paketa
- vozačka dozvola B kategorije