-
1
Univerzitet Crne Gore
Fakultet za sport i fizičko vaspitanje - Nikšić
Fizička kultura
Knežević Marko
KOMPARATIVNA ANALIZA MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI,
MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I SPECIFIČNIH
MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI GOLMANA RUKOMETAŠA
U ODNOSU NA RANG TAKMIČENJA I POLNU
PRIPADNOST
(Završni rad)
.
Nikšić, 2016. Godine
-
2
University of Montenegro
Faculty for Sport and Physical Education – Niksic
Physical culture
Marko Knezevic
COMPARATIVE ANALYSIS OF MOTOR ABILITIES,
MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS AND
SPECIFIC MOTOR ABILITIES OF A HANDBALL
GOALKEEPER IN COMPARASION TO THE
COMPETITION RANK AND GENDER
(Final work)
Niksic, 2016th year
-
3
PODACI I INFORMACIJE O STUDENTU
Ime i prezime: Marko Knežević
Datum i mjesto rođenja:04.09.1993. godine u Baru
Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina diplomiranja: Osnovne
akademske studije – Fizička kultura, 2015. godine
INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU
Naziv postdiplomskog studija: Akademske postdiplomske specijalističke studije -
Fizička kultura.
Naslov rada: Komparativna analiza motoričkih sposobnosti, morfoloških
karakteristika i specifičnih motoričkih sposobnosti golmana rukometaša u odnosu
na rang takmičenja i polnu pripadnost
Fakultet na kojem je rad odbranjen: Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u
Nikšiću
UDK, OCJENA I ODBRANA ZAVRŠNOG RADA
Datum sjednice Vijeća fakulteta na kojoj je prihvaćena tema: ________________
Datum prijave završnog rada: _______________________
Komisija za odbranu rada - 1. Predsjednik komisije: Doc. dr Dragan Krivokapić
2. Mentor: Prof. dr Dobrislav Vujović
3. Član: mr Jovan Gardašević
Datum odbrane završnog rada: 28.12.2016.
-
4
Sažetak
Osnovni cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi da li postoji statistički značajna razlika u
morfološkim karakteristikama, motoričkim sposobnostima, kao i specifičnim motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša u odnosu na rang takmičenja i polnu pripadnost. Na
uzorku od 32 ispitanika (16 muških i 16 ženskih golmana) primijenjeno je 6 testova za
procjenu motoričkih sposobnosti (bacanje medicinke iz ležećeg položaja na leđima, skok
u dalj iz mjesta, skok u vis iz mjesta, koraci u stranu, iskret palicom,sjedeći pretklon i
ciklus 1500), 3 mjerenja za procijenu morfoloških karakteristika (tjelesna masa, tjelesna
visina, planimetrijski parametar šake) i 4 testa za srocjenu specifično motoričkih
sposobnosti (bočni skok u dalji iz mjesta, bacanje rukometne lopte u dalj iz mjesta,
pljeskanje rukama naprijed – nazad i dodir lijeve i desne stative) ispitivanih uzoraka.
Rezultati multivarijantnih testova (Manova) za četiri subuzorka su statistički značajna na
nivou Sig=.000, što znači da na multivarijantnom nivou postoje statistički značajne
razlike između subuzoraka u morfološkim karakteristikama, bazičnim motoričkim i
specifičnim motoričkim sposobnostima. Rezultati pokazuju da u morfološkim
karakteristikama između subuzoraka na multivarijantnom nivou postoji statistički
značajna razlika kod sve tri varijable. U bazičnim motoričkim sposobnostima između
subuzoraka na multivarijantnom nivou postoji statistički značajna razlika u svim
varijablama, osim u testovima (MSPR) – sjedeći pretklon (.057) i (MCIK) - ciklus -
1500 (.153). U specifičnim motoričkim sposobnostima između subuzoraka na
multivarijantnom nivou postoji statistički značajna razlika kod sve četiri varijable. Ovim
istraživanjem dokazano je da postoje statistički značajne razlike u motoričkim, specifično
motoričkim sposobnostima i morfološkim karakteristikama između rukometnih golmana
u odnosu na rang takmičenja i polnu pripadnost.
Ključne riječi: rukomet, golman
Abstract
-
5
The main objective of this study was to determine whether there is a statistically
significant difference between morphological characteristics, motor abilities and specific
motor abilities of handball goalkeeper in relation to the rank of competition and sex
preference. In a sample of 32 respondents (16 male and 16 female goalkeeper) it is
applied a 6 tests for assessment of motor skills (throwing a medicine ball from laying
position on the back, jump forward from place, hight jump from place, side steps, honest
bat, sitting bend forward and cycle 1500), three measurements for evaluation of
morphological characteristics (body weight, body height, planimetric parameter of fist)
and 4 tests to assess specific motor skills (lateral jump, throwing a handball ball forward
from the place, clappingwith hands forward and back and touch of the left and right post)
of respondents from the sample.
Results of multivariate tests (Manova) for four subsamples were statistically significant at
the level of Sig = 000, which means that at the multivariat level there are statically
significant differences between a subsamples in morphological characteristics, basic
motorical and specific motorical abilities. The results are showing that in morphological
characteristics between subsamples on multivariat level there is a statistically significant
difference in all three variables, except in tests (MSPR) - sitting bend (057) and (MCIK) -
Cycle 1500 (153). In specific motor skills between subsamples at the multivariat level,
there are statistically significant differences in all four variables. This research it proves
that there are statically significant differences in motor-specific motor skills and
morphological characteristics between handball goalkeeper compared to the competition
rank and gender.
Key words: handball, goalkeeper
SADRŽAJ
-
6
1. UVODNA RAZMATRANJA ........................................................................1
2. TEORIJSKI OKVIR RADA .........................................................................3
2.1 Definicija osnovnih pojmova u israživanju............................................3
2.2 Definicija morfoloških karakteristika.....................................................3
2.3 Definicija motoričkih sposobnosti..........................................................4
2.4 Definicija specifičnih motoričkih sposobnosti....................................... 9
2.5 Pregled dosadašnjih istraživanja ...........................................................9
3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA .............................. 13
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA ..................................................................... 14
5. METOD RADA ........................................................................................... 16
5.1 Tok i postupci istraživanja ................................................................... 16
5.2 Uzorak ispitanika ................................................................................. 16
5.3 Uzorak mjernih instrumenata .............................................................. 17
5.3.1 Testovi za procjenu morfoloških dimenzija.................................17
5.3.2 Testovi za procjenu bazično motoričkih sposobnosti...................17
5.3.3 Testovi za procjenu specifično motoričkih sposobnosti...............18
5.4 Opis mjernih instrumenata ...................................................................19
5.4.1 Tehnika antropometrijskih mjerenja.............................................19
5.4.2 Tehnika mjerenja bazično motoričkih sposobnosti......................19
5.4.3 Tehnika mjerenja specifičnih motoričkih sposobonosti...............27
5.5 Statistička obrada podataka ....................................................................30
6. INTERPRETACIJA REZULTATA ............................................................32
6.1 Rezultati deskriptivne analize...................................................................32
6.2 Rezultati komparativne analize.................................................................42
7. ZAKLJUČAK................................................................................................53
LITERATURA..................................................................................................
-
7
BIOGRAFIJA...................................................................................................
1. UVODNA RAZMATRANJA
-
8
Rukomet je ekipni sport, u kojem igra šest igrača plus golman na jednoj strani, protiv isto
tako formirane suparničke ekipe. Igra traje šezdest minuta, a cilj je dati više golova od
protivnika. Ovaj ekipni sport se ranije igrao na betonskim terenima, da bi vremenom
potpuno prešao u zatvorene dvorane sa parketom ili sa nekom drugom specijalnom
podlogom.
Dimenzije rukometnog terena su dužine 40m i širine 20m. Tereni su uglavnom u
natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno drveni parket, dok se
danas koriste mekši materijali od tvrde gume (terafleks). Na sredini terena se nalazi linija
koja odvaja teren na dvije polovine. Na suprotnim stranama terena, i to na na kraćim
stranicama, nalazi se po jedan gol, koji je dva metra visok i tri metra širok. Ispred svakog
gola nalazi se polukružni prostor, na prosječnoj udaljenosti šest metara od gola. Taj se
prostor od 6m na terenu, osim što je označen linijom, često je i obojen drugom bojom,
različitom od boje ostatka terena. Na devet metara od gola nalazi se isprekidana
polukružna linija - deveterac. Ispred gola na udaljenosti sedam metara nalazi se kratka
ravna crta koja označava mjesto izvođenja kaznenog udarca – sedmerac.
Rukometna lopta je takve veličine da je prosječni igrač može držati u jednoj ruci prstima,
sa dlanom prema dolje, iako naravno smije loptu držati i s obje ruke. Standardno se kao
materijal izrade koristi koža, iako ima i lopti od drugačijeg materijala.
Cilj igre je loptom pogoditi gol - postići pogodak. Igra se dva poluvremena po
trideset minuta, i ekipa koja postigne više golova je pobjednik. Igrači smiju rukama dirati
loptu i dodavati se međusobno, kao i šutirati prema golu. Svaki igrač smije napraviti do
tri koraka držeći loptu u ruci, dok za svaki sledeći korak mora loptu voditi odbijajući je
od poda, ili je mora dodati saigraču.
Što se tiče motorike, rukomet prednjači u svestranom razvoju svih motoričkih
sposobnosti. O tome govore brojna istraživanja kao i podatak da su u elementima
rukometne igre sadržana sva tri prirodna oblika kretanja: trčanje, skakanje, bacanje. Što
se topološke podjele tiče, rukomet, za razliku od drugih sportova, podjednako favorizuje,
obrazuje i razvija djelove nogu, trupa, ruku i ramenog pojasa. Sistematskim treniranjem
može se u većoj ili manjoj mjeri uticati na pomenute elemente.
Jedna od najznačajnijih igračkih pozicija u rukometnoj ekipi je golman. Mnoge utakmice,
turniri i velika takmičenja su pokazala da bez kvalitetnih odbrana nema ni rezultatskog
uspjeha ni vrhunskog rezultata.
Dobro selektovani i dobro pripremljeni golmani značajno mogu pomoći da rukometna
ekipa bude psihološki stabilna, što bi rukometnim trenerima dosta olakšavalo posao.
-
9
Nesumnjivo je da su golmani najvažnija karika u ekipi, ali mnogi treneri ne poklanjaju
dovoljno pažnje istim.
U sistematskoj organizaciji trenerskog rada u rukometu potrbno je da u radu sa
golmanom bude angažovan trener čije će zaduženje biti da vodi računa o pripremi
golmana. Ovo zaduženje se odnosi kako na individualnu pripremu, tako i na pripremu
golmana u sklopu ekipe. Ako rad nije organizovan kako je naprijed pomenuto, trener koji
radi sa ekipom posebnu pažnju mora posvetiti pripremi golmana. Ovo se posebno odnosi
na takmičarski period, u kojem se od golmana očekuje da nivo njegove forme ima što
manje oscilacije.
2. TEORIJSKI OKVIR RADA
-
10
2.1. Definisanje osnovnih pojmova u istraživanju
U cilju kompletnijeg sagledavanja problema ovog istraživanja navodimo osnovne
definicije pojmova sa kojima se susrijećemo u ovom radu.
2.2. Definicija morfoloških karakteristika
Morfološke karakteristike nose informacije o specifičnostima građe čovjekovog tijela,
odnosno o dimenzionalnosti perifernog lokomotornog podsistema. Poznavanje strukture
morfoloških obilježlja posebno je važno zbog toga što se kapaciteti motoričkih
sposobnosti mogu demonstrirati jedino preko onoga što pripada morfološkom statusu
sportiste.
Antropometrija se bavi mjerenjem ljudskog tijela, obradom i proučavanjem dobijenih
podataka .
Svrha antropometrije jeste da utvrdi opšti razvoj tijela, što se omogućava međusobnim
upoređivanjem mjera, kao i da upoređivanjem longitudinalnih mjerenja uoči napredak ili
stagnacija u razvoju.
Morfološke karakteristike su veoma važne u jednačinama specifikacije mnogih sportova.
Međutim još važnije su latentne antropometrijske dimenzije. Do sada su, naučnim
istraživanjem, kod nas i u svijetu, izolovane četiri latentne antropometrijske dimenzije i
to:
longitudinalna dimenzionalnost
transverzalna dimenzionalnost
masno tkivo
cirkularna dimenzionalnost (volumen tijela).
-
11
Longitudinalna dimenzionalnost je gotovo potpuno urođena osobina sa koeficijentom
urođenosti od preko 95%, što znači da je skoro genetička. Od ovog faktora zavise sve
dužinske mjere kod čovječijeg tijela (visina tijela, dužina ruku, dužina nogu i dr.).
Faktor transverzalne dimezionalnosti (T) predstavlja sve širine na čovjekovom tijelu.
Ovaj faktor, u današnjim istraživanjima, je dosta problematičan u smislu definisanja, ali
je ipak u značajnom broju istraživanja izolovan kao transverzalna mjera. Faktor T je
odgovoran za rast kostiju u širinu, a posebno rast krajeva kostiju (zglobova), kao i za
koštanu masu, jer ona zavisi od dužine i širine kostiju. Faktor T je odgovoran za širinu
šake i stopala i dimenzije glave. Koeficijent urođenosti je vrlo visok i gotovo potpuno
zavisi od dispozicija.
Faktor masnog tkiva je definisan ukupnim količinama masti u organizmu. Pošto postoji
velika korelacija između potkožnog masnog tkiva i ukupnog masnog tkiva, ovaj faktor se
procjenjuje mjerenjem potkožnog masnog tkiva. Najbolja mjera za procjenu ovoga
faktora su: kožni nabori na nadlaktici, na nadkoljenici i na trbuhu. Koeficijent urođenosti
ovog faktora je 40 - 60%.
Cirkularna dimenzionalnost (volumen tijela) je odgovorna za ukupnu masu, pa je zato
tjelesna težina jedna od boljih mjera ovog faktora. Faktor volumena tijela (V) je
odgovoran i za sve obime, a istovremeno je najbolja mjera količine mišićne mase.
Ukupna mišićna masa se može izračunati pomoću faktora T i M, i to tako što se
vrijednost faktora T i M (ako su poznate) odbiju od obima i ostatak je mišićna masa.
Koeficijent urođenosti ovog faktora je 40 -60%.
Postoje dobre korelacije faktora V sa snagom, a posebno sa eksplozivnom snagom.
Negativne korelacije su između faktora L i koordinacije, i faktora L i brzine, jer ako neko
ima dugačke noge ili ruke treba mu više vremena da napravi neki pokret. Velike su
korelacije između transverzalne dimenzionalnosti (T) i snage, dok se to ne može reći i sa
koordinacijom. Faktor masno tkivo (M) ima pozitivne korelacije sa apsolutnom snagom,
a negativna sa relativnom snagom.
2.3 Definicija motoričkih sposobnosti
Multidimenzionalni pristup u velikom broju istraživanja ljudskih reakcija doveo je do
zaključka o strukturi psihosomatskog statusa. Ti segmenti definisani su skupom
motoričkih, funkcionalnih, kognitivnih, konativnih i socijalnih dimenzija čovjeka i
-
12
definišu ga kao bio-psiho-socijalno biće. Ni jedan prostor antropološkog statusa ne može
se samostalno istraživati, a da se nema uvida u relacije i ostalih segmenata ovog statusa.
Motorika čovjeka sa stanovišta geneze je produkt bio-psiho-sociološkog razvitka čovjeka,
tj. njegove ontogeneze i filogeneze i produkt društveno-ekonomskog i istorijskog razvoja
društva (Idrizović & Idrizović, 2001).
Pojam antropomotoričke sposobnosti, najčešće preveden u termin fizičke sposobnosti
pojavio se u istraživanjima problematike tjelesnog vježbanja krajem XIX vijeka i
početom XX vijeka.
Antropomotoričke sposobnosti predstavljaju osnovnu mogućnost za ispoljavnje
određenih motoričkih radnji koje se regulišu psihičkim, funkcionalnim i biohemijskim
procesima, a pod kontrolom mehanizama lociranim u CNS – u i mogućnostima
lokomotornog aparata.
U najvećem broju naučnih istraživanja o antropomotoričkim sposobnostima, koristi se
podjela u kojima snaga, brzina, fleksibilnost, koordinacija, agilnost, ravnoteža i
izdržljivost sa svojim specifičnostima i kompozicijom međusobnih odnosa, definišu
objektivnu stranu čovjekovih sposobnosti, ispoljenih manje ili više u standardizovanim
uslovima kretanja.
Snaga:
Do sada najviše istraživan segment motoričkog prostora jeste snaga. U literaturi koja se
bavi motoričkim sposobnostima postoji dualizam u primjeni pojmova sila i snaga kao
elementarnih svojstava (sposobnosti) čovjeka.
Snaga kao fundamentalna motorička sposobnost je višedimenzionalna, pa prema tome
postoji više vrsta snage. Dva su osnovna kriterijuma podjele snage: akcioni i topološki.
Po akcionom kriterijumu podjele izdvojene su: statička snaga, repetativna i eksplozivna
snaga.
Po topološkom kriterijumu podjele izdvojeni su: faktor snage ruku i ramenog pojasa,
faktor snage trupa, i faktor snage nogu i to statičkog, repetativnog i eksplozivnog
karaktera.
Eksplozivna snaga definiše se kao sposobnost kratkotrajne maksimalne mobilizacije
mišićnih sila radi ubrzanja kretanja tijela. Eksplozivna snaga sazrijeva brže nego što
-
13
sazrijevaju ostali oblici snage. Maksimum dostiže oko 22 godine života, a drugi oblici
snage dostižu maksimum poslije tridesete godine života.
Repetativna snaga je sposobnost maksimalnog broja kontrakcija i dekontrakcija određene
grupe mišića u jedinici vremena. To je znači sposobnost da se izvede što veći broj
pokreta, obično stereotipnih. Repetativna snaga nije generalnog tipa što znači da svaka
grupa mišića ima svoj put razvoja. Ona dostiže svoj maksimum oko 32 -35 godine života
i tek poslije 40 – te godine opada. Koeficijent urođenosti repetativne snage je oko 50 %.
To je takva ljudska osobina na koju se u toku života može najviše i najduže uticati.
Statička snaga je sposobnost angažovanja maksimalnog broja motoričkih jedinica u što
dužem trajanju ne mjenjajući položaj tijela ili djelova tijela. Maksimum dostiže oko 32
godine života, sa dosta sporim razvojem ali i sporim opadanjem. Koeficijent urođenosti,
koji iznosi oko 56% omogućava transformaciju ove osobine u toku cijelog života.
Kod statičke snage je tzv. izometrijska kontrakcija, za razliku od repetativne snage gdje
je prisutna izotonička kontrakcija.
Brzina:
Prema Nićinu (2000), pod pojmom brzina u antropomotoričkom smislu, podrazumijeva
se sposobnost, svojstvo ili osobina čovjeka da izvrši motoričku aktivnost u minimalnom
vremenu u datim uslovima.
Brzina je takvo antropomotoričko svojstvo koje je gotovo potpuno dispozicionog tipa. To
je gotovo genetička osobina.
Brzina ima visoku korelaciju sa eksplozivnom snagom, i to je jedan od najvećih
interakcija u okviru motoričkog prostora.
U strukturi brzine, na elementarnom nivou, bitno se razlikuju brzina reagovanja, brzina
pojedinačnog pokreta, frekvencija pokreta i sprinterska brzina. Ovi osnovni oblici
ispoljavanja brzine, u integralnom smislu, omogućavaju ispoljavanje brzine, međutim u
teorijskom, metodičkom i metodološkom smislu oni nijesu međusobno povezani i
zahtjevaju različit pristup.
-
14
Izdržljivost:
U početku istraživanja ovoga faktora bilo je dosta dilema, a posebno u defiisanju i
lociranju izdržljivosti kao ljudske osobine. Zato se i danas za izdržljivost ne može sa
sigurnošću govoriti kao o motoričkoj sposobnosti čovjeka, jer se u realizaciji te
sposobnosti nekada javljaju i drugi segmenti psihosomatskog statusa kao dominantni
faktori.
Po Zociorskom (1975) izdržljivost je sposobnost da se neka aktivnost duže vremena
obavlja bez smanjenja njene efikasnosti, ili sposobnost suprostavljanja zamoru.
Pema Kukolju (1996), izdržljivosti podrazumijeva vrlo složenu sposobnost obavljanja
rada unaprijed definisanog inteziteta bez smanjenja efikasnosti.
Većina autora koja se do sada bavila ovim problemom smatra da izdržljivost egzistira kao
lokalna i opšta izdržljivost.
Lokalna izdržljivost je mišićna izdržljivost, a opšta izdržljivost je kardiopulmonalna
izdržljivost. Ovdje treba dodati specijalnu ili specifičnu izdržljivost koja se odnosi na
izdržljivost neke sportske aktivnosti.
Koordinacija:
Sva dosadašnja istraživanja područja koordinacije navode na zaključak da u prostoru
koordinacije, kao segmentu motoričkog prostora, egzistiraju sljedeći faktori: koordinacija
tijela, koordinacija nogu, koordinacija ruku, koordinacija u ritmu, agilnost, reorganizacija
stereotipa kretanja, brzina izvođenja složenih motoričkih zadataka i brzina učenja
složenih motoričkih radnji.
Najjednostavnija definicija koordinacije jeste snalaženje tijela u prostoru i vremenu.
Koordinacija ima najveću korelaciju sa inteligencijom, pa je veliki broj autora i naziva
motoričkom inteligencijom.
Do poboljšanja koordinacije dolazi prelaskom sa svjesnih kortikalnih procesa u
nesvjesna, pri čemu podređeni centri preuzimaju automatsku kontrolu motoričkih
aktivnosti.
-
15
Koordinacija ima visok koeficijent urođenosti (oko 80%). Maksimum dostiže oko
dvadeset pete godine života.
Gipkost:
Gipkost, elastičnost, fleksibilnost, pokretljivost i dr. su sinonimi za onu motoričku
sposobnost koja se definiše kao sposobnost maksimalne amplitude pokreta.
Zorcioski (1966) dijeli gipkost na aktivnu (postizanje maksimalne amplitude pokreta
aktivnošću muskulature) i na pasivnu gipkost (postizanje maksimalne amplitude pomoću
neke spoljašnje sile).
Koeficijent urođenosti je oko 60%, što treba prihvatiti uslovno, jer dosta zavisi od
anatomske građe, pa neki ljudi brže razvijaju ovu sposobnost, a neki sporo ili nikako.
Ravnoteža:
Kurelić i saradnici (1975) definišu ravnotežu kao sposobnost održavanja tijela u
izbalansiranom položaju.
U dosadašnjim istraživanjima uglavnom je utvrđeno egzistiranje tri faktora ravnoteže i to:
statička ravnoteža tijela, dinamička ravnoteža tijela i balansiranje sa predmetima.
Statička ravnoteža je sposobnost da se što duže zadrži ravnotežni položaj tijela koje nije u
pokretu (Kurelić i saradnici, 1975).
Dinamička ravnoteža je sposobnost da se duže zadrže izabrani položaji tijela i njihove
izmjene u seriji pokreta pri kojima vertikalna projekcija težišta tijela pada van podporne
površine.
Balansiranje predmetima definiše se kao sposobnost da se određeni predmeti što duže
zadržavaju u ravnoteži.
-
16
Preciznost:
Preciznost je bazična motorička sposobnost koju karakteriše izvođenje tačno usmjerenih i
doziranih pokreta (Nićin 2000).
U latentnom prostoru, u osnovi, postoje tri vrste preciznosti:
1. Preciznost gađanja, pri kojoj se nekakav predmet (rekvizit) baca ili lansira u metu
(lopta u koš,u gol i dr.);
2. Preciznost ciljanja, pri kojoj su vođeni predmet ili dio tijela upućuje (usmjerava)
na određeno mjesto (na primer u dio tijela suparnika: mač, pesnica i sl.);
3. Preciznost ciljanja – gađanja, javlja se u kombinaciji, kada se u prvoj fazi pokreta
kretanja radi o ciljanju (na primer šut u fudbalu, prvo je ciljanje nogom do lopte, a
nakon toga kada dođe do sudara noge sa loptom, nastaje gađanje, kada lopta
odleti ka meti usled sudara sa nogom).
2.4 Definicija specifičnih motoričkih sposobnosti
Pod pojmom specifične motoričke sposobnosti podrazumijevaju se stečene motoričke
sposobnosti, a rezultat su specifičnog usmjerenog treninga. Ove sposobnosti se razlikuju
od sporta do sporta, pa čak i kod igračkih pozicija u timu (na primer u rukometu): golman
će imati specifične sposobnosti koje neće posjedovati na primer bek, jer je za obavljenje
funkcije golmana potrebna specifična usklađena koordinacija rada ruku i nogu, potrebnu
za uspješnu odbranu upućenih lopti na gol, dok će bek imati specifičnu sposobnost
kretanja za izvođenje skok šuta.
2.5 Pregled dosadašnjih istraživanja
Veoma je malo istraživanja sprovedeno na rukometnim golmanima i testiranju i mjerenju
njihovih karakteristika i sposobnosti.
Šibila i saradnici (2011), su izvršili istraživanje na temu razlike u odabranim
morfološkim i motoričkim karakteristikama rukometnih golmana, različitog nivoa
-
17
takmičenja. Testirana je grupa koja broji 36 golmana prve i druge slovenačke lige
(godina: 22,6 ± 5, visine: 185,8 ± 4,7 cm, težine: 88,7 ± 9,1 kg, trening iskustvo: 11,8 ±
4,8). Golmani su bili razpoređeni u dvije grupe, odnosno jednu grupu sačinjavali su
golmani prve, a drugu grupu sačinjavali su golmani druge slovenačke lige.
Uzorak varijabli sastojao se od 4 testa za procjenu morfoloških karateristika i 6 testova za
procjenu motoričkih sposobnosti i to za procjenu morfoloških karakteristika: visina tijela,
težina tijela, masa tijela (BMI), kožni nabor na nadlaktici (tricepsu), dok je za procjenu
motoričkih sposobnosti: čucanj – skok (za mjerenje eksplozivne snage nogu i trupa),
predkorak – zakorak sa skokovima (za mjerenje eksplozivno – elastične snage nogu i
karlice), pad – skok (za mjerenje eksplozivno – elastične snage nogu), bacanje medicike
rukom (za procjenu eksplozivne snage ramenog pojasa), bočna brzina i agilnost 4x6m (za
procjenu agilnosti) i odnoženj (za fleksibilnost kuka).
Ovim istraživanjem dokazano je da golmani prve lige imaju veću tjelesnu masu od
golmana druge lige. Takođe dokazano je da golmani prve lige (označeni kao uzorak G1),
imaju veću tjelesnu visinu od golmana druge slovenačke lige (označeni kao uzorak G2),
što upućuje na konstataciju da je tjelesna visina veoma važna osobina koju bi pojedinac
trebalo da posjeduje da bi bio golman.
Isti autori su došli do zaključka na osnovu nekih ranijih istraživanja da golmani imaju
najveće vrijednosti u mjerenjima kožnih nabora na nadlaktici. Isti autori govore da je
ovom istraživanju prosjek kožnog nabora 9,36 mm. Rezultati dobijeni između G1 i G2
nisu statistički značajni. Index tjelesne mase govori da su rezultati dobijeni G1 i G2
veoma visoki i približni te nijesu statistički značajni za ovo istraživanje.
Što se tiče motoričkih sposobnosti, istraživanje je pokazalo da je G1 imao veće rezultate
od G2, osim u testu bacanja medicinske lopte rukom, dokazano je da rezultati nisu
statistički značajni za ovo istraživanje. Rezultati u motoričkim sposobnostima testovi
(posebno oni koji procjenjuju eksplozivnu i elastičnu silu) pokazuju vrlo nizak nivo
fizičke spremnosti gotovo svih ispitanika u našem uzorku.
Vuleta (2011) je izvršio istraživanje na temu razlike u pokazateljima situacione
uspješnosti golmanski pobjedničkih i poraženih ekipa na svjetskom rukometnom
prvenstvu u Koreji.
Uzorak entiteta dobijen je iz zapisnika sa utakmica 24 reprezentacije na 94 odigrane
utakmice ženskog rukometnog turnira na Svjetskom rukometnom juniorskom prvenstvu
koje je održano u Koreji 2010. godine. Uzorak čini 188 entiteta koji su dobijeni na način
da su odbrane šuteva golmanki sa različitih pozicija zapisivane tokom utakmica
Svjetskog juniorskog prvenstva u Koreji 2010. godine. Zatim su se frekvencije odbrana
-
18
golmana tokom jedne utakmice sastavljene u jedan entitet. U obzir su uzete utakmice
koje su imale odlučan ishod (pobjednička i poražena ekipa).
Uzorak varijabli činilo je 12 varijabli standardnih pokazatelja situacione uspješnosti
odbrana golmanki sa različitih igračkih pozicija i situacija u igri koje se registriraju na
svim utakmicama za svaku ekipu: Odbrane šuteva sa pozicije bekova uspješno
(O9MUS); Odbrane šuteva sa pozicije bekova neuspješno (O9MNE); Odbrane šuteva sa
pozicija pivota uspješno (O6MUS); Odbrane šuteva sa pozicija pivota neuspješno
(O6MNE); Odbrane šuteva s pozicija krila uspješno (OKRIUS): Odbrane šuteva s
pozicija krila neuspješno (OKRINE); Odbrane šuteva iz kontranapada uspješno
(OKONUS); Odbrane šuteva iz kontranapada neuspješno (OKONNE); Odbrane šuteva iz
prolaza uspješno (OPROUS); Odbrane šuteva iz prolaza neuspješno (OPRONE);
Odbrane šuteva iz sedmerca uspješno (O7MUS); Odbrane šuteva iz sedmerca neuspješno
(O7MNE). Grupna varijabla je binarno definisana na temelju konačnih rezultata
rukometnih utakmica (POB) / (POR). U okviru deskriptivne statistike utvrđeni su
centralni i disperzivni parametri posmatranih varijabli.
Dobijene su statistički značajne razlike između golmanki pobjedničkih i poraženih
timova. Dobijeni rezultati su logični, jer golmani pobjedničkih selekcija po pravilu imaju
veći broj odbrana šuteva sa 9 metara i sa krilnih pozicija, jer ih kvalitetna igra u odbrani
prisiljava na šuteve dalje od gola, ali i na šuteve sa krilnih pozicija iz malih uglova, što
bolji golmani uspješno brane. S druge strane golmani poraženih selekcija imaju manji
broj uspješnih odbrana šuteva sa 9 metara, sa pozicije pivota, sa krilnih pozicija kao i iz
kontranapada. Sve prethodno navedene situacije su takođe logične, jer kvalitetnije
reprezentacije bolje pripremaju svoje napadačke akcije što dovodi do prilika za lakše
postizanje pogodaka. Kvalitetnije odbrane prisiljavaju protivničke igrače na upućivanje
udaraca iz polu pripremljenih ili nepripremljenih situacija za šut kao i veći broj tehničkih
grešaka što stvara veću mogućnost za kvalitetniju organizaciju brzih napada
individualnih ili grupnih kontranapada koji u pravilu završavaju postizanjem pogotka.
Vuleta i sur. (2011) su analizirali 18 golmana iz osam prvoligaških ekipa koje su
nastupale na SP u Hrvatskoj 2009., gdje je Francuska reprezentacija osvojila prvo mjesto
i zlatnu medalju, Hrvatska je bila druga sa osvojenim srebrom, a reprezentacija Poljske
osvojila je treće mjesto i bronzanu medalju. Golmani sedmoplasirane Švedske
reprezentacije imaju ukupno najbolju statistiku uspješnosti odbrana od 40 %. od upućena
čak 384 udarca od čega je uspješno odbranjeno 152 udarca. Francuski golmani, drugi po
uspješnosti 39 % uspješnosti odbrana, doveli su svoju reprezentaciju do zlata s
odbranjenih 132 udarca od 343 upućenih u njihov okvir gola. Golmani Hrvatske
reprezentacije imali su uspješnost 36 %. Najmanju uspješnost odbrana od 31 % imali su
golmani reprezentacije Srbije koja se plasirala na osmom mjestu. Analizom statistčkih
-
19
podataka uspješnosti golmana na SP u Hrvatskoj 2009. dobijen je prosjek od 35 %
ukupne uspješnosti golmana.
Milanović i sar. (2012) su izvršili istraživanje gdje su testirali razlike između fudbalskih i
rukometnih golmana u morfološkim karakteristikama. Uzorak ispitanika činjelo je 10-13
rukometnih i 7-10 fudbalskih seniorskih golmana hrvatskih nacionalnih selekcija ili
prvoligaških klubova. Morfološke karakteristike procijenjene su baterijom testova od 12
antropometrijskih varijabla – 4 varijable za procjenu longitudinalne dimenzionalnoti
skeleta, 4 za procjenu potkožnog masnog tkiva i 4 za procjenu volumena tijela. Izračunati
su standardni centralni i disperzivni parametri morfoloških varijabli. Značajnost razlika
između fudbalskih i rukometnih golmana razlikuje se u sljedećim varijablama: raspon
ruku (ALRR), kožni nabor leđa (ANL), kožni nabor nadlaktice (ANNAD), kožni nabor
na trbuhu (ANT), obim desne natkoljenice (AVNATD), obim trbuha (AVOT) i težina
tijela (AVTT). Vrhunski fudbalski golmani imaju manju longitudinalnu dimenzionalnost
skeleta, imaju manje potkožnog masnog tkiva i manji volumen tijela od rukometnih
golmana.
-
20
3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Problem ovog istraživanja je razlika motoričkih sposobnosti, morfoloških karakteristika i
specifičnih motoričkih sposobnosti golmana rukometaša u odnosu na rang takmičenja i
polnu pripadnost.
Predmet ovog istraživanja su rukometaši i rukometašice članovi rukometnih klubova Prve
muške i zenske crnogorske lige i Druge muške i ženske crnogorske lige.
Osnovni cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi da li postoji razlika u motoričkim
sposobnostima, morfološkim karakteristikama i specifično – motoričkim sposobnostima
golmana rukometaša u odnosu na rang takmičenja i polnu pripadnost.
Na osnovu generalnog cilja definisani su sljedeći pojedinačni ciljevi:
utvrditi da li postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično –
motoričkim sposobnostima golmana rukometaša Prve i Druge muške crnogorske
lige;
utvrditi da li postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično –
motoričkim sposobnostima golmana rukometaša Prve i Druge ženske crnogorske
lige;
utvrditi da li postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično –
motoričkim sposobnostima golmana rukometaša muške crnogorske lige i ženske
crnogorske lige;
utvrditi da li postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama
golmana rukometaša Prve i Druge muške crnogorske lige;
utvrditi da li postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama
golmana rukometaša Prve i Druge ženske crnogorske lige;
utvrditi da li postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama
golmana rukometaša muške crnogorske lige i ženske crnogorske lige.
-
21
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
Imajući u vidu problem koji se želi riješiti na osnovu predmeta i formulisanih ciljeva,
kao i dosadašnjih saznanja, u postavci teorijskih koncepcija ovog rada mogu se postaviti
sljedeće hipoteze:
Globalna hipoteza istraživanja glasi:
Ho – Ne postoji statistički značajna razlika u motoričkim sposobnostima, morfološkim
karakteristikama i specifično motoričkim sposobnostima golmana rukometaša u odnosu
na rang takmičenja i polnu pripadnost.
Ao – Postoji statistički značajna razlika u motoričkim sposobnostima, morfološkim
karakteristikama i specifično motoričkim sposobnostima golmana rukometaša u odnosu
na rang takmičenja i polnu pripadnost.
Pojedinačne hipoteze istraživanja glase:
H1 – Ne postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično – motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša Prve i Druge muške crnogorske lige.
A1 – Postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično – motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša Prve i Druge muške crnogorske lige.
H2 – Ne postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično – motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša Prve i Druge ženske lige crnogorske lige.
A2 – Postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično – motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša Prve i Druge ženske lige crnogorske lige.
H3 – Ne postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično – motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša muške crnogorske lige i ženske crnogorske lige.
A3 – Postoji statistički značajna razlika u motoričkim i specifično – motoričkim
sposobnostima golmana rukometaša muške crnogorske lige i ženske crnogorske lige.
H4 – Ne postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama golmana
rukometaša Prve i Druge muške crnogorske lige.
A4 – Postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama golmana
rukometaša Prve i Druge muške crnogorske lige.
-
22
H5 – Ne postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama golmana
rukometaša Prve i Druge ženske lige crnogorske lige.
A5 – Postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama golmana
rukometaša Prve i Druge ženske lige crnogorske lige.
H6 – Ne postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama golmana
rukometaša muške crnogorske lige i ženske crnogorske lige.
A6 – Postoji statistički značajna razlika u morfološkim karakteristikama golmana
rukometaša muške crnogorske lige i ženske crnogorske lige.
-
23
5. METODE RADA
5.1. Tok i postupci istraživanja
Metode koje su se koristile u ovom istraživanju su: deskriptivna i eksplorativna metoda
istraživanja.
Testiranje ispitanika je sprovedeno u sportskim centrima gdje ispitanici treniraju sa
svojim klubovima. Vremenski period koji je bio potreban za testiranje je četiri dana, jer je
to vrijeme dovoljno da se izmjeri cijeli uzorak. Uslovi za testiranje su bili isti za sve
ispitanike, sala je bila osvijetljena, imala je dosta prostora i temperatura je bila
odgovarajuća. Prvog dana testiranjem su obuhvaćeni golmani (muških i ženskih klubova)
koji treniraju na području južne crnogorske regije i to u klubovima RK Budvanska
rivijera, RK Mornar 7, RK Ulcinj 2010, RK Prvi AS i ŽRK Prvi AS. Drugog i trećeg
dana testirani su golmani (muških i ženskih klubova) koji treniraju na području srednje
crnogorske regije i to u klubovima ŽRK Sutjeska, ŽRK Danilovgrad, ŽRK Levalea 2010,
ŽRK Nikšić, ŽRK Trebjesa, ŽRK Levalea 2010 II i RK Nikšić 2014, dok četvrtog dana
testiranju su bili podvrgnuti golmani RK Rudar koji treniraju na području sjeverne regije.
Svi ispitanici su prolazili jedan po jedan test, a to znači da je bilo samo jedno radno
mjesto. Na tom jednom radnom mjestu su bili autor ovog istraživanja i još jedan
apsolvent specijalističkih studija - fizička kultura Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u
Nikšiću, gdje je autor bio mjerilac, a drugi pomoćnik, sve uz prisustvo trenera u sportskoj
sali.
5.2. Uzorak ispitanika
U ovom istraživanju je bio obuhvaćen uzorak od 32 ispitanika muškog i ženskog pola.
Uzorak ispitanika je podijeljen u četiri subozurka i to:
muški golmani Prve crnogorske lige;
muški golmani Druge crnogorske lige;
ženski golamni Prve crnogorske lige;
-
24
ženski golamni Druge crnogorske lige.
Svi ispitanici su ispunjavali još i sledeće zahtjeve:
da su u trenažnom procesu minimum godinu dana;
da nemaju zdravstvenih problema;
da dobrovoljno učestvuju u istraživanju.
5.3. Uzorak mjernih instrumenata
U ovom istraživanju koristili su se mjerni instrumenti za procjenu motoričkih
sposobnosti, morfoloških karakteristika i specifičnih motričkih sposobnosti.
Radi lakšeg postupka pri obradi rezultata u ovom radu testovi su šifrirani sa po četiri
abecedna simbola, tako da prvo slovo (A) označava morfološka obilježja, (M) označava
bazično motoričke sposobnosti, (S) specifične motoričke sposobnosti, dok poslednja tri
slova ukazuju na imeničnu karakteristiku mjernog instrumenta.
Prediktorski skup varijabli čine sljedeći mjerni instrumenti:
5.3.1. Testovi za procjenu morfoloških dimenzija
Antropometrijska istraživanja su sprovedena uz obligatno poštovanje stavova i principa
IBP - a ( Internacionalnog biološkog programa), utvrđivanjem tjelesne visine, mase tijela
i planimetrijskog parametra šake, kao i registrovanjem godina života ispitanika.
Longitudinalna dimenzionalnost skeleta (AVST) – visina tijela;
Volumen tijela (AMST) - masa tijela;
Transvezalna dimenzionalnost skelata (APLŠ) - planimetrijski parametar šake.
-
25
5.3.2. Testovi za procjenu bazično motoričkih sposobnosti
Svi mjerni instrumenti su primjenjeni na način koji je indentičan metodologiji koja je
opisana u monografiji Kurelića i sar. (1975), „Struktura i razvoj morfoloških i motoričkih
dimenzija omladine“.
eksplozivna snaga gornjih ekstremiteta (MBML) - bacanje medicinke iz ležećeg
polazaja na leđima;
eksplozivna snaga donjih ekstremiteta (MSDM) - skok u dalj smjesta; (MSVM)
- skok u vis smjesta;
agilnost (MKUS) – koraci u stranu;
gipkost – fleksibilnost ramenog pojasa (MISK) - iskret palicom;
gipkost –fleksibilnost zadnje lože buta (MSPR) – sjedeći pretklon;
izdržljivost (MCIK) - ciklus -1500.
5.3.3. Testovi za procjenu specifično motoričkih sposobnosti
Svi mjerni instrumenti su primjenjeni na način koji je indentičan metodologiji koja je
opisana u knjizi „Priprema rukometnog golmana autora“ Mirče (Kikinda,1994.)
Eksplozivna sila donjih ekstremiteta (SBSD) – bočni skok u dalj iz mjesta;
Eksplozivna sila ruku (SBRL) – bacanje rukometne lopte u dalj iz mjesta;
Brzina ruku (SPLJR) – pljeskanje rukama naprijed – nazad;
Brzinska izdržljivost (SDSG) – dodir lijeve i desne stative gola.
-
26
5.4. Opis mjernih instrumenata
5.4.1. Tehnika antropometrijskih mjerenja
1. Tjelesna visina (AVST) se mjeri antropometrom po Martinu. Ispitanik stoji u
uspravnom stavu na horizontalnoj čvrstoj podlozi, sa ispravljenim leđima,
sastavljenim petama i položajem glave u kome je frankfurtska ravan horizontalna.
Metar je postavljen duž zadnje strane ispitanika vertikalno. Ispitivač stoji sa lijeve
strane ispitanika i spušta metalni prsten - klizač, tako da horizontalna šipka
antropometra dođe do najviše tačke tjemena ispitanika. Tada se čita rezultat u
visini gornje stranice četvorouglog proreza prstena. Rezultat se čita sa tačnošću od
0,1m.
2. Tjelesna masa (AMST) mjeri se medicinskom vagom postavljenom na
horizontalnu podlogu. Ispitanik stane na sredinu vage i mirno stoji u uspravnom
stavu. Rezultat se čita sa tačnošću od 0.5kg.
3. Planimetrijski parametar šake (APLŠ) mjeri se kliznim šestarem. Prsti šake
dominantne ruke rašireni su na čvrstoj podlozi. Mjeri se razmak distalnih vrhova
prstiju od palca do malog prsata. Rezultat se čita sa taćnošću od 1mm.
5.4.2. Tehnika mjerenja bazično motoričkih sposobnosti
Za procjenu bazično motoričkih sposobnosti je primjenjena baterija testova koji
uglavnom pokrivaju primarne faktore snage, eksplozivne snage gornjih i donjih
ekstremiteta, agilnost, snažne izdržljivosti, gipkosti, koordinacije i preciznosti.
Test – MSDM, skok u dalj iz mjesta
1. Vrijeme rada: procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika - 2 minuta.
2. Broj ispitavača: 2 mjerioca, 1 zapisničar.
3. Rekviziti: Tanka strunjača, kreda, krojački metar.
-
27
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani. Do zida užim
krajem postavite strunjače. Skala za mjerenje dužine skoka počinje na
udaljenosti od 1 metar od početka strunjače. Od prvog metra pa sve do 3.30 m
povučene su sa svake strane strunjače paralelne linije duge 20 cm, a
međusobno udaljene 5cm. Posebno su označeni puni metri, cencimetri i
svakih 5 sentimetara.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanika: ispitanik stane stopalima do same ivice odkočne
linije, licem okrenut prema strunjači.
Izvođenje zadatka: zadatak ispitanika je da sunožno skoši šrema naprijed
što dalje može. Zadatak se ponavlja 4 puta bez pauze.
Kraj izvođenja zadatka: zadatak je završen kada ispitanik izvede 4
ispravna skoka.
Položaj ispitivača: ispitivač stoji uz ivicu odskočne linije, kontroliše da li
ispitanikovi prsti stopala prelaze preko ivice linije. Kada je ispitanik uzveo
pravilan skok, prilazi strunjači, čita rezultat i upisuje ga.
6. Ocjenjivanje: Ocjenjuje se dužina pravilnog skoka u sentimetrima od
odskočne linije do onog stopoala na strunjači koji je najbliži mjestu odraza.
Upisuje se dužina najboljeg rezultata.
Napomena:
Ispitanik skače bos. Skok se smatra neispravnim u sledećim slučajevima:
ako ispitanik naprvi dvostruki odraz u mjestu prije skoka;
ako prstima pređe ivicu linije;
ako odraz nije sunožan;
ako u sunožnom polođaj za skok dođe dokorakom pa taj dokorak poveže
sa odrazom;
ako pri doskoku sjedne.Svaki neispravni skok se ponavlja.
Test – MSVM, skok u vis iz mjesta
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa je 30 sekundi po ispitaniku.
2. Broj ispitavča: 2 mjerioca, zapisničar.
-
28
3. Rekviziti: Daska veličine 150x30x1,5 obojen crno. Poporečno povučene linije
bijelom u rzmacima od 1cm. Kod svake desete linije napisani su brojevi od
210 do 350 švedski sanduk i vlažan sunđer.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani. Na zid je
obješena daska tako da je donja ivica 200cm od tla.
5. Zadatak:
Početni položaj ispitanika: postavlja se ramenom i kukom (sa one strane
tijela na kojoj je bolja ruka) do zida. Stopala su razmaknuta u širini
kukova. Ispitanik uzruči rukom koja je bliža zidu i opruži prste, prisloni uz
dasku. Mjerilac zabilježi visinu.
Izvođenje zadatka: ispitanik se odrazi maksimalnom snagom istovremeno
s obje noge u vis i dodoirne dasku bližom rukom u najvećoj tački skoka.
Predhodno ovlaži prste na sunđeru da bi na dasci ostao trag , radi lakšeg
očitavnja visine.
Kraj izvođenja zadatka: zadatak završava kada ispitanik napravi 4 skoka.
Položaj ispitivača: mjerilac za očitavanje rezultata stoji na švedskom
sanduku.
6. Ocjenjivanje: Upisuje se razlika u centimetrima između visine dohvata u
mirovanju i najviše tačke pri skoku. Ispitanik ima četiri pokušaja, upisije se
najbolji rezultat.
Napomena:
Ispitanik ne smije prije odraza izvesti poskok. U tom slučju pokušaj je neispravan, i mora
se ponoviti. Smije se praviti zamah rukama. Pokušaja je neispravan ako je odraz
jednonožni i ako ispitanik nije uspio ostaviti trag na dasci.
Pri očitavanju visine dohvata u mirovanju treba npomenuti da ruku treba maksimalno
istegnuti u ramenom zglobu.
Upustvo ispitaniku:
Test se istovremeno objašanjava i demonstrira. Ovaj zadatak je namjenjen za ispitivanje
eksplozivne snage. Sastoji se u tome da izvedete nekoliko maksimalnih vertikalnih
skokova. Prije izvođenja prvog skoka postavite se bočno uza zid ispod ploče. Ispružite
ruke u ramenom zglobu, što može više i dotaknete ploču u najvišoj tački koja se može iz
toga položaja postići.
Spustite zatim uz tijelo ruke, razmaknite noge u širinu kukova i skočite vertikalno u
vazduh najviše što možete.
-
29
Kad ste u najvišoj tački, dodirnite ploču prstima ruke koja je bliže zidu. Na isti način
samo bez predhodne pripremne faze, tj. bez utvrđivanja maksimalnog dohvata iz mirnog
stojećeg stava, skočite još tri puta.
Test –MBML, bacanje medicinke iz ležećeg položaja
1. Vrijeme rada: Za mjerenje jednog ispitanika potrebno je 3 min.
2. Broj ispitivača: 2 mjerioca, zapisničar.
3. Rekviziti: Medicinka od 1kg strunjača, metar selotep, kreda.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani na ravnoj podlozi.
Strunjača je postavljena na sredinu uže stranice dodirujući je svojom užom
stranicom. Duža središnjica prostornog pravougaonika (koji polazi takođe i
središnjicom strunjače) izvuče se kredom ili selotepom, na nju se nanese
decimetarska mjerna skala. Nulta tačka se nalazi iza strunjače na sjecištu
središnjice i uže stranice prostornog pravougaonika. Na tu tačku se postavi
medicinka od 1kg. Mjerana skala počinje na udalenosti od 3 m, od nulte tačke, a
označi se tako da su jasno vidljivi puni metri označeni idućim okomitim linijama,
a takođe i razmaci u decimetrima, označeni kraćim crtama.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanika: ispitanik legne na leđa na strunjaču, okrenut
glavom prema mnedicinki, sa lagano raširenim opruženim nogama,
prema mjernoj skali, iz tog leđećeg stava dohvati šakama medicinku i
namjesti se tako da ruke budu potpuno opružene pri tom polažaju
medicinke.
Izvođenje zadatka: iz početnog položaja ispitanik baci medicinku što
god jače može u pravcu mjerne skale, ne odižući pri tome glavu sa
podloge. Pomoćnik ispitivača hvata medicinku nakon njenog prvog
odskoka i upućuje je nazad prema ispitaniku lagano je zakotrljavši po
tlu. Ispitanik hvata medicinku, postavlja je na isto mjesto, tj. nultu tčku
i zauzme ponovo istu početnu poziciju. Na taj način ispitanik izvede 4
bacanja za redom.
Kraj izvođenja zadatka: zadatak je izvršen nakon što ispitanik ispravno
baci četvrti put medicinku.
-
30
Položaj ispitivača. Ispitivač se nalazi oko 10 metara od ispitanika,
nedaleko od mjerne skale.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se udaljenost izražena u dnu od nulte tačke prvog dodira
medicinke sa tlom, tj. okomite projekcije te tačke na liniju mjerenja. Registruju se
4 rezultata. Upisuje se najbolji rezultat.
Upustvo ispitaniku:
Zadatak se demonstrira i ujedno objašnjava. “Ovo je zadatak koji pokazuje kolka je snaga
izbačaja. Bacanje započinjete iz ovoga početnog položaja: legnete na leđa na strunjašu,
uhvatite šakama medicinku, a zatim se namjestite tako da vam ruke budu pružene, a noge
blago raširene.
Na moj znak izbacite medicinku najdalje što možete ne savijajući ruke i ne dižući glavu
sa strunjače. Tek poslije izbačaja podignte se u sjedeći položaj i uhvatite medicinku koju
če vam kotrljajući uputiti pomoćnik pomoćnik. Ponovo se namjestite u istu početnu
poziciju i sačekajte da vam dam znak za početak. Da li je zadatak jasan? Ako jeste ,
možemo početi!“
Test – MKUS koraci u stranu
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena trajanja testa za jednog ispitanika je 3
min.
2. Broj ispitavača: 2 mjerioca i zapisničar.
3. Rekviziti: 1 štoperica, ljepljiva traka.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani. Na tlu su označene
dvije paralelne linije duge 1 metar, a međusobno udaljene 4 metra.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanika: ispitanik stoji sunožno unutar linija, bočno uz prvu
liniju.
Izvođenje zadatka: na znak „sad“ ispitanik se što brže može kreće u stranu
(bočni korak –dokorak), bez ukrštanja nogu, do druge linije. Kada stane
spoljnom nogom na liniju ili pređe preko nje, zaustavlja se i ne mjenjajući
položaj tijela, na isti način se vraća do prve linije, koju takođe mora dotaknuti
stopalom ili preći preko nje. Ovo ponavlja 6 puta uzastopno.
Kraj izvođenja zadatka: kada ispitanik na opisani način pređe 6 puta razmak
od 4 metra i stane na liniju ili je pređe spoljnom nogom, zdatak je završen.
-
31
Položaj ispitivača. Ispitivač stoji nasuprot ispitanika.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme desetinkama sekunde od znakla „sad“ do završetka
šestog prelaženja staze od 4 metra. Zadatak se ponavlja 2 puta sa pauzom
dovoljnom za oporavak, a upisuje se najbolji rezultat.
Upustvo ispitaniku:
Zadatak se demonstrira: “Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sposobnost brze
promjene pravca kretanja. Stanete sunožno, noga pored noge, bočno sa unutrašnje strane
ove linije. Početni pološaj se demonstrira. Na znak sad što brže krećite se bošno, bez
ukrštanja nogu,do druge linije.Kada dođete do druge linije, vraćate se ponovo na prvu
liniju bočnim koracima ne mjenjajući položaj tijela. Zatim opet na isti način bočno
koračjte ja drugog liniji. Ovo ponavjajte 6 puta u okviru jednog zadatka. Ja ću glasno
brojati svako ispravno prelaženje dionice. Pazite dobro! U toku bočnog kretanja ne
smijete ukrstiti noge. Ako ih ukrstite, ta dionica vam se neće priznati. Dalje pazite da
svaki put pređete ili barem dotaknete spoljašnom nogom označene linije, a tek iza toga
krenete u drugu stranu“.
Napomena:
Nema uvježbavanja.
Test – MISK iskret palicom
1. Vrijeme rada: Vrijeme ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 3
minuta.
2. Broj ispitivača: 2 mjerioca, zapisničar.
3. Rekviziti: 1 okrugla drvena palica obima 2,5 cm,a dužine 165 cm. Na kraju palice
montiran je plastični držač koji pokriva 15 cm drvenog dijela palice,dok je na
ostalom dijelu ucrtana centimetarska skala s nultom tačkom neposrrendo do
plastičnog držača.
4. Opis mjesta izvođenja: Test se izvodi u sportskoj dvorani.
5. Zadatak:
-
32
Početni stav ispitanika: ispitanik u stojećem stavu drži ispred sebe palicu tako
da lijevom šakom obuhvta plastični držač, a desnom šakom obuhvata palicu
neposredno do držača.
Izvođenje zadataka: iz početnog položaja ispitanik lagano podiže palicu
rukama pruženim ispred sebe i istovremeno razdvaja ruke klizeći desnom
šakom po palici, dok lijeva ostaje fiksirana na držač. Zadatak je ispitanika da
napravi iskret iznad gdje držeći palicu opruženim rukama, tako da je razmak
između ruku najmanji moguć, čitava radanja mora se izvesti lagano i bez
zamaha ili uzastopnih zgibova u uzručenju. Zadatak se bez pauza izvodi tri
puta za redom.
Kraj izvođenja zadatka: zadatak je završen kada ispitanik napravi pravilan
iskret opruženim rukama ne ispuštajući palicu, tako da mu se ona nađe iza
leđa.
Položaj ispitivača:ispitivač stoji iza ispitanikovih leđa. Kontroliše je li
ispitanik bez zamaha istovremeno iskrenuo obje ispružene ruke i isčitava
rezultat.
6. Ocjenjivanje: Rezulatat u testu je udaljenost između unutrašnjih krajeva šaka
poslije izvedenog iskreta, izražena u cm. Zadatak se izvodi tri puta uzastopno i
bilježi se najbolji rezultat.
Napomena:
Ispitanik mora za vrijeme izvođenja zadatka držati palicu punim zahvatom šaka. Ruke
trebaju da budu opružene, a ramena se moraju istovremeno iskrenuti, radnja se odvija bez
zamaha. Ukoliko se ispitanik ne ponaša u skladu sa ovim zahtjevima izvođenje zadataka
smatra se poništenim, a zadatak se ponovo izvodi.
Upustvo:
Zadataka se demonstrira i objašnjava istovremeno: “Ovo je zadatak kojim se ispituje
pokretljivost u zglobovima ramena. Vaš je zadatak da iz ovog početnog položaja, gdje su
šake zajedno podignete polagano palicu potpuno opruženim rukama iznad glave,
razdvajajući postepeno šake do one udaljenosti s kojom uz najveći napor možete
napraviti iskret dovodeći palicu iza leđa. Pazite! Ruke se razmiču tako da desna šaka klizi
po palici dok je lijeva čvrsto fiksirana na držač. Pokret se ne smije izvesti sa zamahom,
niti se smiju raditi uzastopni zgibovi kada se palica nalazi iznad glave. Veoma je važno
da se ramena iskrenu istovremeno. Kad palicu dovedete iza leđa, šake moraju biti u
čvrstom hvatu i ne smiju se pomjerati sve dotle dok ne isčitam rezultat. Isti zadatak
ponovit ćete tri, ukoliko ne učinite neku grešku pri izvođenju“.
-
33
Test – MCIK ciklus 1500
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika je 8 minuta.
2. Broj ispitivača: 2 mjerioca, 1 zapisničar.
3. Rekvizite: 1 štoperica.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanika: ispitanik stoji u uspravnom stavu sa blago raširenim
nogama.
Izvođenje zadataka: ispitinak iz usprvavnog stava na znak “sad“ ide u čučanj,
iz čučnja u upor, izbaci sunožno noge u zanoženje i iz upora za rukama dođe
opet u čačanj. Iz čučnja uspravi ruke u uzručenje i pravi sunožni skok.
Kraj izvođenja zadataka: zadatak se završava po isteku vremena od 30 sec.
Položaj ispitivača: ispitivač se postavlja sa strane ispitanika.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se broj pravilno izvedenih ciklusa u vremenskom intervalu od
30 sec. Zadatak se izvodi 2 puta, sa pauzama dovoljnim za oporavak, a upisuje se
bolji rezultat.
Upustvo ispitanika:
Ovo je zadatak sa kojim se ispituje sposobnost brzinske izdržljivosti. Stanite u uspravni
stav sa blago raširenim nogama. Na znak „sad“ idite u čučanj, iz čučnja u upor za rukam,
iz upora vratite se u čučanj iz čučnja napravite sunožan skok sa rukama u uzručenju. Ovaj
redosled kretanja radite u vremenskom intervalu od 30 sekundi do komande stop.
Napomena:
Nema uvježbavanja.
Test – MSPR sjedeći predklon
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja za jednog ispitanika je 2minuta.
2. Broj ispitavača: 2 mjerioca, zapisničar.
3. Rekvizit: Kutija za sjedeći predklon.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani.
5. Zadatak:
-
34
Početni stav ispitanika: ispitanik sjedi na podu sa opruženim nogama i
postavlja oba stopala (bos ili u patikama na vertikalnu stranu sanduka).
Izvođenja zadatka: Ispitanik postavlja jednu ruku preko druge, sa dlanovima
ka dolje, i potpuno opružene u laktovima i prstima. Mjerilac postavlja ruku sa
blagim pritiskom na koljena ispitanika da bi obezbjedio da noge ostanu
opružene. Ispitanik se isteže što više, klizajući prstima po skali kutije. To
izvodi u jednom pokretu, bez trzaja.
Kraj izvođenja zadatka: Ispitanik treba da zadrži tri sekunde ekstremnu
poziciju dohvata. Ispitanik tri puta izvodi zadatak sa kratkim pauzama između.
6. Ocjenjivanje: Vrijednost „nula“ ima vertikalna ivica sanduka, skala nad kutijom
je pozitivna, a od kutije je negativna.
5.4.3. Tehnika mjerenja specifičnih motoričkih sposobonosti
Test – (SBSD) bočni skok u dalj iz mjesta
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena trajanja testa za jednog ispitanika je 2
min.
2. Broj ispitavača: 1 mjerioca i zapisničar.
3. Rekviziti: Metar, strunjača, kreda.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani. Na tlu su
postavljenje dvije strunjače i na njima kredom iscrtane numeričke vrijednosti kao
na metru.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanik: ispitanik stoji na odraznoj nozi, bočno okrenut od
smjera odraza, tako da mu je odrazna noga dalja od strunjače u odnosu na
drugu nogu.
Izvođenje zadatka: ispitanik, kada zauzme odgovarajući položaj pravi bočni
skok u stranu, nakon doskoka ostaje na mjestu kojem je doskočio i čeka
zapisničara da upiše rezultat. Ovaj test se ponavlja 3 puta.
Kraj izvođenja zadatka: kada ispitanik na opisani način skoči 3 puta.
Položaj ispitivača. Ispitivač stoji nasuprot ispitanika.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se zadnji trag doskočne noge.
-
35
Upustvo ispitaniku:
Zadatak se demonstrira: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje eksplozivna snaga
nogu. Stanite bočno okrenuti pravcu kretanja, tako da odrazna noga bude dalja u odnosu
na drugu nogu od strunjače. Početni pološaj se demonstrira . Kada zauzmete odgovarajući
položaj odrazite se u stranu i nakon doskoka zaustavite se da bi mjerioc i zapisničar
zabilježili rezultate.
Napomena:
Nema uvježbavanja.
Test – (SBRL) bacanje rukometne lopte u dalj iz mjesta
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena trajanja testa za jednog ispitanika je 2
min.
2. Broj ispitavača: 1 mjerioc i 1zapisničar.
3. Rekviziti: Metar, rukometna lopta, kreda.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani. Na tlu je kredom
iscrtano mjesto gdje ispitanik treba da stoji prilikom realizacije zadatka.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanik: ispitanik iza linije koja je iscrtana kao pozicija za
ispitanika. Ispitanik je licem okrenut prema smjeru bacanja lopte. Stopala su
paralelna, u širini ramena, sa prstima okrenutim u smeru kretanja lopte. Drži
loptu u jačoj ruci.
Izvođenje zadatka: ispitanik nakon zauzetog stava, iz mjesta pokušava da baci
(šutne) što dalje loptu ne pomjerajući se sa mjesta. Ovaj test se ponavlja 3
puta.
Kraj izvođenja zadatka: kada ispitanik na opisani način ispitanik baci loptu tri
puta 3 puta.
Položaj ispitivača. Ispitivač stoji nasuprot ispitanika.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se mjesto gdje je lopta napravila prvi kontakt sa podlogom
nakon što je napustila ruke ispitivača.
Upustvo ispitaniku:
Zadatak se demonstrira: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje eksplozivna snaga
ruku. Stanite iza linije označene za položaj ispitivača, licem okrenutim u pravcu bacanja
-
36
lopte. Odrazna noga je ispred protežirane. Zauzimanjem ovog stava najjače što možete
izbacite loptu iz svog posjeda. Početni pološaj se demonstrira.
Napomena:
Nema uvježbavanja. Ukoliko ispitanik prestupi, rezultat se ne upisuje.
Test – (SPLJR) pljeskanje rukama naprijed – nazad
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena trajanja testa za jednog ispitanika je 1
min.
2. Broj ispitavača: 1 mjerioc vremena, 1 mjerioc broja ponavljanja i 1 zapisničar.
3. Rekviziti: štoperica.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani. Ispitanik stoji u
mjestu ispred gol linije.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanik : ispitanik je postavljen u raskoračnom stavu sa
rukama na butimana ispred gol linije.
Izvođenje zadatka: ispitanik na znak „sad“ za 7 sekundi pokušava da što
brze plješti rukama naprijed – nazad, počevši od naprijed, gdje jedan udar
napred i jedan nazad predstavlja jedan ciklus. Ovaj test se ponavlja 3 puta.
Kraj izvođenja zadatka : kraj izvodđenja zadatka je kada istekne 7 sekundi.
Položaj ispitivača. Ispitivač stoji nasuprot ispitanika, mjerioc vremena
bočno u odnosu na ispitivača, dajući mu kordinate kada da krene i kada da
završi.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se broj ciklusa koji ispitanik napravi u toku 7 sekundi.
Upustvo ispitaniku:
Zadatak se demonstrira: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispitujebrzina ruku. Zauzmite
raskoračni stav sa rukama na butinama i na znak sada za 7 sekundi napravite što više
cuklusa pljeskajući naprijed i nazad.
Napomena:
Nema uvježbavanja. Ukoliko ispitanik ukoliko ispitanik 2 puta ljesne unaprijed ili unazad
to se neće smatrati ciklusom.
-
37
Test – (SDSG) dodir lijeve i desne stative gola
1. Vrijeme rada: Procjena ukupnog vremena trajanja testa za jednog ispitanika je 2
min.
2. Broj ispitavača: 1 mjerioc vremena, mjerioc ciklusa i 1 zapisničar.
3. Rekviziti: štoperica, gol.
4. Opis mjesta izvođenja: Zadatak se izvodi u sportskoj dvorani na golu.
5. Zadatak:
Početni stav ispitanik: ispitanik stoji ispred gol linije naspram četverca, zauzeo
golmanski stav sa rukama na butinama.
Izvođenje zadatka: ispitanik nakon zauzetog stava, na znak „sad“ pokušava da
što više puta dodirne lijevu i desnu stativu naizmjenično za 10 sekundi. Ovaj
test se ponavlja 3 puta uz odgovarajuću pauzu za odmor.
Kraj izvođenja zadatka: kada prođe 10 sekundi od starta.
Položaj ispitivača. Ispitivač stoji nasuprot ispitanika, mjerioc pored stative
gdje daje instrukcije kada da krene, a kada da stane ispitanik.
6. Ocjenjivanje: Mjeri se broj ciklusa koje ispitanik napravi za 10 sekundi.
Upustvo ispitaniku:
Zadatak se demonstrira: Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje brzinska izdržljivost
golmana. Stanite ispred gol linije naspram četverca sa rukama na butinama. Na znak
„sad“ dodirujte naizmjenično lijevu i desnu stativu krećući se bočno donožno 10 sekundi.
Napomena:
Nema uvježbavanja. Ukoliko ispitanik ne dotakne jednu od stativa u toku ciklusa, taj
ciklus se ne broji. Takođe ukoliko ispitanik se ne kreće bočno donožno, rezultat se ne
broji i uposuje se rezultat 0. Ispitanik ima 3 ponavljanja, upisuje se najbolji rezultat.
5.5. Statistička obrada podataka
Podaci su obrađeni odgovarajućim matematičko - statističkim postupcima.
Za svaku varijablu obrađeni su centralni i disperzioni parametri kao i mjere asimetrije i
spljoštenosti:
-
38
aritmetička sredina (Mean);
varijansa (Variance);
standardna devijacija (Std. Dev);
minimalna vrijednost (Min);
maksimalna vrijednost (Max);
raspon (Range);
koeficijent zakrivljenosti (Skewness);
koeficijent izduženosti (Kurtosis);
Kolmogorov – Smirnov test značajnosti (K-S).
U ovom istraživanju korišćeni su multivarijantni i univarijantni postupci i to,
multuvarijantna analiza varijanse (MANOVA), analiza varijanse (ANOVA), Student-ov
t-test.
-
39
6. INTERPRETACIJA REZULTATA
6.1 Rezultati deskriptivne analize
U tabeli 1 prikazani su rezultati osnovnih statističkih parametara morfoloških
karakteristika, bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih sposobnosti golmana Prve
muške lige.
Tabela 1 – Osnovni statistički parametri MK, BMS i SMS golmana Prve muške lige
Descriptive Statistics
Variable N Range Minimu
m
Maximu
m Mean
Std.
Dev.
Varianc
e
Skewne
ss
Kurtosi
s K-S
Morfološke karakteristike
AVST 7 18.00 178.00 196.00 186.85
71 5.42920 29.476 .083 1.707 .200
AMST 7 35.00 65.00 100.00 83.142
9
10.6837
7 114.143 -.175 1.460 .200
APLŠ 7 5.00 19.50 24.50 21.928
6 1.51186 2.286 .140 1.688 .200
Bazične motoričke sposobnosti
MBML 7 47.00 120.00 167.00 141.00
00
18.0739
2 326.667 .418 -1.619 .200
MSDM 7 48.00 200.00 248.00 233.57
14
16.6318
7 276.619 -1.631 2.805 .200
MSVM 7 14.00 46.00 60.00 51.000
0 4.69042 22.000 1.221 1.808 .200
MKUS 7 1.24 7.34 8.58 7.8371 .49567 .246 .605 -1.669 .094
-
40
MISK 7 17.00 79.00 96.00 84.428
6 5.88380 34.619 1.408 2.290 .200
MSPR 7 13.00 8.00 21.00 14.142
9 5.52052 30.476 .017 -2.085 .200
MCIK 7 5.00 12.00 17.00 13.857
1 1.67616 2.810 1.201 1.268 .142
Specifične motoričke sposobnosti
SBSD 7 52.00 176.00 228.00 206.28
57
19.0413
1 362.571 -.582 -1.128 .143
SBRL 7 137.00 259.00 396.00 331.00
00
42.6692
7
1820.66
7 -.390 1.071 .105
SPLJR 7 1.00 13.00 14.00 13.857
1 .37796 .143 -2.646 7.000 .000
SDSG 7 1.00 6.00 7.00 6.5714 .53452 .286 -.374 -2.800 .007
Legenda:
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna
vrijednost, Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetička sredina, Std. Dev.–
standardna devijacija, kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosječno
kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis, Kurtosis – kurtozis, K-S – Kolmogorov-
Smirnov test
Osnovni statistički parametri morfoloških varijabli ne pokazuju veća odstupanja od
normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su rezultati
kod svih morfoloških varijabli normalno distribuirani (KS>.05). Varijabla (AMST) -
masa tijela ima negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka većim rezultatima), dok ostale
dvije varijable imaju pozitivnu asimetriju (kriva je razvučena ka manjim rezultatima).
Sve vrijednosti kurtozisa su pozitivne i relativno visoke, što govori o povećanoj
homogenosti (leptokurtična kriva) u rezultatima kod svih morfoloških varijabli.
-
41
Osnovni statistički parametri bazičnih motoričkih varijabli ne pokazuju veća odstupanja
od normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su
rezultati kod svih bazičnih motoričkih varijabli normalno distribuirani (KS>.05).
Varijabla (MSDM) - skok u dalj smjesta ima negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka
većim rezultatima), dok sve ostale varijable imaju pozitivnu asimetriju (kriva je
razvučena ka manjim rezultatima). Negativne vrijednosti kurtozisa su kod varijabli
(MBML) - bacanje medicinke iz ležećeg polazaja na leđima, (MKUS) – koraci u stranu i
(MSPR) – sjedeći pretklon, što znači da su rezultati u ovim varijablama heterogeni
(platikurtična kriva). Kod ostalih bazičnih motoričkih varijabli rezultati su homogeni
(pozitivan kurtozis - leptokurtična kriva).
Osnovni statistički parametri specifičnih motoričkih varijabli pokazuju veća odstupanja
od normalne distribucije kod nekih varijabli. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se
zaključiti da rezultati nijesu normalno distribuirani kod varijabli (SPLJR) – pljeskanje
rukama naprijed – nazad i (SDSG) – dodir lijeve i desne stative gola (KS
-
42
Tabela 2 – Osnovni statistički parametri MK, BMS i SMS golmana Druge muške lige
Descriptive Statistics
Variable N Range Minimu
m
Maximu
m Mean
Std.
Dev.
Varianc
e
Skewne
ss
Kurtosi
s K-S
Morfološke karakteristike
AVST 9 23.00 167.00 190.00 183.22
22 7.17248 51.444 -1.598 2.937 .069
AMST 9 32.00 68.00 100.00 83.888
9
11.8790
2 141.111 .209 -1.445 .200
APLŠ 9 4.50 21.00 25.50 22.944
4 1.37941 1.903 .561 .002 .200
Bazične motoričke sposobnosti
MBML 9 16.00 105.00 121.00 113.77
78 6.13958 37.694 -.087 -1.752 .200
MSDM 9 26.00 200.00 226.00 213.22
22 8.15135 66.444 .175 -.102 .200
MSVM 9 20.00 40.00 60.00 48.777
8 6.90612 47.694 .252 -.871 .200
MKUS 9 1.61 7.29 8.90 8.1444 .69993 .490 .044 -2.276 .074
MISK 9 35.00 55.00 90.00 75.666
7
10.7935
2 116.500 -.620 .377 .200
MSPR 9 12.00 4.00 16.00 7.8889 3.78961 14.361 1.280 1.802 .200
MCIK 9 2.00 12.00 14.00 13.333
3 .70711 .500 -.606 -.286 .054
Specifične motoričke sposobnosti
SBSD 9 30.00 170.00 200.00 189.22
22
10.0097
2 100.194 -.961 .149 .200
-
43
SBRL 9 125.00 217.00 342.00 289.22
22
43.2630
8
1871.69
4 -.429 -1.111 .200
SPLJR 9 3.00 11.00 14.00 12.222
2 1.09291 1.194 .188 -1.232 .200
SDSG 9 2.00 5.00 7.00 5.6667 .70711 .500 .606 -.286 .054
Legenda:
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna
vrijednost, Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetička sredina, Std. Dev.–
standardna devijacija, kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosječno
kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis, Kurtosis – kurtozis, K-S – Kolmogorov-
Smirnov test
Osnovni statistički parametri morfoloških varijabli ne pokazuju veća odstupanja od
normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su rezultati
kod svih morfoloških varijabli normalno distribuirani (KS>.05). Varijabla (AVST) –
visina tijela ima negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka većim rezultatima), dok
ostale dvije varijable imaju pozitivnu asimetriju (kriva je razvučena ka manjim
rezultatima). Negativna vrijednost kurtozisa je kod varijable (AMST) - masa tijela, što
znači da su rezultati u ovoj varijabli heterogeni (platikurtična kriva). Kod varijable
(AVST) – visina tijela rezultati su homogeni (pozitivan kurtozis - leptokurtična kriva).
Kod varijable (APLŠ) - planimetrijski parametar šake vrijednost kurtozisa je skoro
jednak nuli, pa je kriva mezokurtična.
Osnovni statistički parametri bazičnih motoričkih varijabli ne pokazuju veća odstupanja
od normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su
rezultati kod svih bazičnih motoričkih varijabli normalno distribuirani (KS>.05).
Varijable (MBML) - bacanje medicinke iz ležećeg polazaja na leđima, (MISK) - iskret
palicom i (MCIK) - ciklus -1500 imaju negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka
većim rezultatima), dok sve ostale varijable imaju pozitivnu asimetriju (kriva je
-
44
razvučena ka manjim rezultatima). Pozitivne vrijednosti kurtozisa su kod varijabli
(MISK) - iskret palicom i (MSPR) – sjedeći pretklon, što znači da su rezultati u ovim
varijablama homogeni (leptokurtična kriva). Kod ostalih bazičnih motoričkih varijabli
rezultati su heterogeni (negativan kurtozis - platikurtična kriva).
Osnovni statistički parametri specifičnih motoričkih varijabli ne pokazuju veća
odstupanja od normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti
da su rezultati kod svih specifičnih motoričkih varijabli normalno distribuirani (KS>.05).
Varijable (SBSD) – bočni skok u dalj iz mjesta i (SBRL) – bacanje rukometne lopte u
dalj iz mjesta imaju negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka većim rezultatima), a
ostale dvije varijable imaju pozitivnu asimetriju, odnosno kriva je razvučena ka manjim
rezultatima. Pozitivna vrijednost kurtozisa je kod varijable (SBSD) – bočni skok u dalj iz
mjesta, što znači da su rezultati u ovoj varijabli homogeni (leptokurtična kriva). Kod
ostalih specifičnih motoričkih varijabli rezultati su heterogeni (negativan kurtozis).
U tabeli 3 prikazani su rezultati osnovnih statističkih parametara morfoloških
karakteristika, bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih sposobnosti golmana Prve
ženske lige.
Tabela 3 – Osnovni statistički parametri MK, BMS i SMS golmana Prve ženske lige
Descriptive Statistics
Variable N Range Minimu
m
Maximu
m Mean
Std.
Dev.
Varianc
e
Skewne
ss
Kurtosi
s K-S
Morfološke karakteristike
AVST 6 14.00 168.00 182.00 174.00
00 5.21536 27.200 .419 -.478 .200
-
45
AMST 6 23.00 62.00 85.00 69.833
3 8.63520 74.567 1.216 1.242 .200
APLŠ 6 1.50 21.00 22.50 21.833
3 .68313 .467 -.523 -1.875 .200
Bazične motoričke sposobnosti
MBML 6 31.00 81.00 112.00 93.833
3
11.4440
7 130.967 .569 -.076 .200
MSDM 6 69.00 145.00 214.00 181.16
67
26.6189
2 708.567 .124 -1.203 .200
MSVM 6 10.00 35.00 45.00 39.166
7 3.86868 14.967 .557 -1.104 .200
MKUS 6 2.05 8.40 10.45 9.4717 .86152 .742 -.261 -1.811 .200
MISK 6 11.00 64.00 75.00 68.000
0 3.84708 14.800 1.391 2.347 .200
MSPR 6 17.00 6.00 23.00 13.833
3 7.30525 53.367 .711 -1.732 .059
MCIK 6 9.00 8.00 17.00 13.000
0 3.79473 14.400 -.231 -2.402 .138
Specifične motoričke sposobnosti
SBSD 6 29.00 158.00 187.00 167.66
67
11.7075
5 137.067 1.156 -.172 .126
SBRL 6 106.00 224.00 330.00 266.33
33
43.0472
6
1853.06
7 .758 -1.262 .194
SPLJR 6 2.00 13.00 15.00 13.666
7 .81650 .667 .857 -.300 .117
SDSG 6 1.00 5.00 6.00 5.3333 .51640 .267 .968 -1.875 .002
Legenda:
-
46
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna
vrijednost, Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetička sredina, Std. Dev.–
standardna devijacija, kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosječno
kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis, Kurtosis – kurtozis, K-S – Kolmogorov-
Smirnov test
Osnovni statistički parametri morfoloških varijabli ne pokazuju veća odstupanja od
normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su rezultati
kod svih morfoloških varijabli normalno distribuirani (KS>.05). Varijabla (APLŠ) -
planimetrijski parametar šake ima negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka većim
rezultatima), dok ostale dvije varijable imaju pozitivnu asimetriju (kriva je razvučena ka
manjim rezultatima). Pozitivna vrijednost kurtozisa je kod varijable (AMST) - masa
tijela, što znači da su rezultati u ovoj varijabli homogeni (leptokurtična kriva). Kod ostale
dvije varijable vrijednost kurtozisa je negativna, što znači da su rezultati heterogeni
(platikurtična kriva).
Osnovni statistički parametri bazičnih motoričkih varijabli ne pokazuju veća odstupanja
od normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su
rezultati kod svih bazičnih motoričkih varijabli normalno distribuirani (KS>.05).
Varijable (MKUS) – koraci u stranu i (MCIK) - ciklus -1500 imaju negativnu asimetriju
(kriva je razvučena ka većim rezultatima), dok sve ostale varijable imaju pozitivnu
asimetriju (kriva je razvučena ka manjim rezultatima). Pozitivna vrijednost kurtozisa je
samo kod varijable (MISK) - iskret palicom, što znači da su rezultati u ovoj varijabli
homogeni (leptokurtična kriva). Kod svih ostalih bazičnih motoričkih varijabli rezultati
su heterogeni (negativan kurtozis - platikurtična kriva).
Osnovni statistički parametri specifičnih motoričkih varijabli ne pokazuju veća
odstupanja od normalne distribucije, osim kod varijable (SDSG) – dodir lijeve i desne
stative gola, gdje rezultati nijesu normalno distribuirani (KS=.002). Kod svih ostalih
varijabli rezultati su normalno distribuirani (KS>.05). Sve specifične motoričke varijable
imaju pozitivnu asimetriju (kriva je razvučena ka manjim rezultatima). Sve vrijednosti
-
47
kurtozisa su negativne, što govori o heterogenosti (platikurtična kriva) u rezultatima kod
svih specifičnih motoričkih varijabli.
U tabeli 4 prikazani su rezultati osnovnih statističkih parametara morfoloških
karakteristika, bazičnih motoričkih i specifičnih motoričkih sposobnosti golmana Druge
ženske lige.
Tabela 4 – Osnovni statistički parametri MK, BMS i SMS golmana Druge ženske lige
Descriptive Statistics
Variable N Range Minimu
m
Maximu
m Mean
Std.
Dev.
Varianc
e
Skewne
ss
Kurtosi
s K-S
Morfološke karakteristike
AVST 10 15.00 163.00 178.00 169.60
00 4.90351 24.044 .358 -.555 .200
AMST 10 29.00 45.00 74.00 62.300
0 9.33393 87.122 -.353 -.442 .200
APLŠ 10 2.00 19.00 21.00 20.100
0 .56765 .322 -.478 .552 .143
Bazične motoričke sposobnosti
MBML 10 25.00 64.00 89.00 78.600
0 9.74337 94.933 -.647 -1.412 .200
MSDM 10 66.00 125.00 191.00 163.90
00
21.4344
0 459.433 -.612 -.213 .200
MSVM 10 13.00 28.00 41.00 35.400
0 4.40202 19.378 -.404 -1.181 .200
MKUS 10 2.16 8.96 11.12 9.8210 .72405 .524 .705 -.611 .200
-
48
MISK 10 35.00 43.00 78.00 63.700
0
11.2847
0 127.344 -.576 -.422 .200
MSPR 10 11.00 6.00 17.00 11.300
0 3.26769 10.678 -.023 -.220 .200
MCIK 10 5.00 9.00 14.00 11.700
0 1.41814 2.011 -.216 .400 .200
Specifične motoričke sposobnosti
SBSD 10 41.00 144.00 185.00 165.40
00
14.9903
7 224.711 -.139 -1.641 .200
SBRL 10 68.00 159.00 227.00 192.40
00
18.6440
3 347.600 .089 .688 .200
SPLJR 10 4.00 10.00 14.00 12.500
0 1.08012 1.167 -1.323 2.816 .027
SDSG 10 1.00 4.00 5.00 4.6000 .51640 .267 -.484 -2.277 .000
Legenda:
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna
vrijednost, Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetička sredina, Std. Dev.–
standardna devijacija, kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosječno
kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis, Kurtosis – kurtozis, K-S – Kolmogorov-
Smirnov test
Osnovni statistički parametri morfoloških varijabli ne pokazuju veća odstupanja od
normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su rezultati
kod svih morfoloških varijabli normalno distribuirani (KS>.05). Varijabla (AVST) -
visina tijela ima pozitivnu asimetriju (kriva je razvučena ka manjim rezultatima), dok
ostale dvije varijable imaju negativnu asimetriju (kriva je razvučena ka većim
rezultatima). Pozitivna vrijednost kurtozisa je kod varijable (APLŠ) - planimetrijski
parametar šake, što znači da su rezultati u ovoj varijabli homogeni (leptokurtična kriva).
-
49
Kod ostale dvije varijable vrijednost kurtozisa je negativna, što znači da su rezultati
heterogeni (platikurtična kriva).
Osnovni statistički parametri bazičnih motoričkih varijabli ne pokazuju veća odstupanja
od normalne distribucije. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se zaključiti da su
rezultati kod svih bazičnih motoričkih varijabli normalno distribuirani (KS>.05).
Varijabla (MKUS) – koraci u stranu ima pozitivnu asimetriju (kriva je razvučena ka
manjim rezultatima), dok sve ostale varijable imaju negativnu asimetriju (kriva je
razvučena ka većim rezultatima). Pozitivna vrijednost kurtozisa je kod varijable (MCIK)
- ciklus -1500, što znači da su rezultati u ovoj varijabli homogeni (leptokurtična kriva).
Kod svih ostalih bazičnih motoričkih varijabli rezultati su heterogeni (negativan kurtozis
- platikurtična kriva).
Osnovni statistički parametri specifičnih motoričkih varijabli pokazuju veća odstupanja
od normalne distribucije kod nekih varijabli. Na osnovu vrijednosti KS – testa može se
zaključiti da rezultati nijesu normalno distribuirani kod varijabli (SPLJR) – pljeskanje
rukama naprijed – nazad i (SDSG) – dodir lijeve i desne stative gola (KS
-
50
postoje statistički značajne razlike između subuzoraka u morfološkim karakteristikama,
bazičnim motoričkim i specifičnim motoričkim sposobnostima.
Tabela 5 – Manova, multivarijantni testovi
Effect Value F Hypothesis
df Error df Sig.
SUBUZOR
CI
Pillai's Trace 2.263 3.730 42.000 51.000 .000
Wilks' Lambda .007 4.802 42.000 45.263 .000
Hotelling's Trace 18.544 6.034 42.000 41.000 .000
Roy's Largest
Root 13.461 16.346 14.000 17.000 .000
U tabeli 6 prikazani su rezultati Manove za svaku varijablu posebno, odnosno u kojim to
varijablama postoji statistički značajna razlika između subuzoraka.
Tabela 6 – Manova, razlike subuzoraka u MK, BMS i SMS
Source Dependent
Variable Sum of Squares df
Mean
Square F Sig.
SUBUZOR
CI
AVST 1596.156 3 532.052 15.83
5 .000
AMST 2934.539 3 978.180 9.220 .000
APLŠ 39.830 3 13.277 10.87
9 .000
MBML 17483.211 3 5827.737 43.27
4 .000
-
51
MSDM 24172.997 3 8057.666 22.86
1 .000
MSVM 1411.680 3 470.560 17.27
3 .000
MKUS 23.409 3 7.803 15.80
6 .000
MISK 1981.904 3 660.635 7.839 .001
MSPR 199.196 3 66.399 2.814 .057
MCIK 22.543 3 7.514 1.896 .153
SBSD 8577.251 3 2859.084 14.08
2 .000
SBRL 88445.586 3 29481.862 21.55
8 .000
SPLJR 15.629 3 5.210 6.016 .003
SDSG 16.521 3 5.507 16.32
1 .000
Rezultati pokazuju da u morfološkim karakteristikama između subuzoraka na
multivarijantnom nivou postoji statistički značajna razlika kod sve tri varijable: (AVST)
– visina tijela na nivou .000, (AMST) - masa tijela na nivou .000 i (APLŠ) -
planimetrijski parametar šake na ni