PREDAVAN,A
REALNIPROIZVOONaftni 'ok
" 50
POTENCIJALNlPROlZYOO
Drug; , vJel:skiral
VeIoI'~",l krQ:'
II
MAKROEKONOMIJA Predavanja
prof. dr. Azra Hadžiahmetović
Sarajevo, februar 2009. godine
1
Naziv djela: MAKROEKONOMIJA - predavanja
Autor: Prof. dr. Azra Hadžiahmetović
Izdavač: Ekonomski fakultet u Sarajevu
Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. Veljko Trivun, dekan
Recenzent: Prof. dr. Jasmina Osmanković
Godina izdavanja: 2009
Tiraž: 500
Štampa: VMG Grafika
2
------------------------------------------------- CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 330.101.541(075.8) HADŽIAHMETOVIĆ, Azra Makroekonomija : predavanja / Azra Hadžiahmetović. - Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2009. - 435 str. : ilustr. ; 30 cm ISBN 978-9958-23-238-1 COBISS.BH-ID 17247494 -------------------------------------------------
Poštovani studenti, MAKROEKONOMIJA – predavanja – namijenjena su vama, studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Namjera nam je bila omogućimiti vam lakše razumijevanje ove problematika i bolji osnov za čitanje širokog spektra literature iz ove oblasti. Strukturirana su tako da vas vode kroz nastavni program predmeta Makroekonomija. Prvi dio posvećen je razumijevanju osnova makroekonomije. Drugi dio – makroekonomska analiza, koncipiran je tako da razumijete osnovnu makroekonomsku logiku u ponašanju ključnih agregata u ekonomiji na kratak, srednji i dugi rok. Treći dio – međunarodna makroekonomija – predstavlja posebnosti analize makroekonomije otvorene privrede. U četvrtom dijelu predstavili smo izbor iz studija napredne makroekonomije – primjenjene ekonomske teorije u makroekonomskom modeliranju. U petom dijelu pažnju smo posvetili ekonomiji EU i Bosne i Hercegovine. Cijenimo važnim pomenuti da je ovaj materijal – otvorena knjiga, da se razumije i čita dalje. U tom smislu ostajemo i otvoreni za sugestije i komentare koji će rezultirati boljem razumijevanju ove problematike. Rad na ovom materijalu bio je omogućen zahvaljujući pomoći asistenata – mr. Adnana Efendića i Aide Zaimović, čiji su angažman i korisne sugestije dobrim dijelom prožeti radom koji je pred vama. Posebnu zahvalnost dugujemo i Anesi Vilić, saradnici Ekonomskog instituta Sarajevo, na nesebičnoj pomoći i punoj posvećenosti da ovaj rad bude konačno oblikovan i dostupan svima vama. Hvala i vama koji ste bili inspiracija za ovaj angažman. Sarajevo, februar 2009. godine prof. dr. Azra Hadžiahmetović
3
4
SADRŽAJ
1. Makroekonomija u kratkom roku 111 a. Potrošnja – dohodak – štednja 112 b. Investicije 119 c. Multiplikator 124
2. Makroekonomija u srednjem roku 131 a. Novac i bankarstvo 132 b. Tržište rada i nezaposlenost 153 c. Budžet – javna potrošnja, oporezivanje i dug 161
3. Makroekonomija u dugom roku 172 a. Modeli ekonomskog rasta 173 b. Ekonomske fluktuacije – konjukturni ciklusi 191 c. Makroekonomska ravnoteža – dinamički pristup 221
DRUGI DIO MAKROEKONOMSKA ANALIZA
1. Makroekonomija – pojam i ciljevi 7 2. Sistem nacionalnih računa 36 3. Instrumentarij makroekonomske politike 69 4. Agregatna ponuda i agregatna potražnja (AS – AD sistem) 84 5. Makroekonomsko prilagođavanje i strukturne regorme 90
PRVI DIO OSNOVE MAKROEKONOMIJE
1. Trgovina i specijalizacija 229 2. Platni bilans i devizni kurs 248 3. Arhitektura svjetskog trgovinskog i finansijskog sistema 256 4. Konkurentnost ekonomije i ekonomski rast 282
TREĆI DIO MEĐUNARODNA MAKROEKONOMIJA – MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE
5
1. Škole ekonomskog mišljenja 298 2. Klasični pristup 301 3. Kejns i kenzijanska ekonomija 302 4. Neoklasičari 312 5. IS – LM model 316 6. Monetarizam 329 7. Očekivanja u ekonomiji – RATEX 338 8. Ekonomija ponude 346
ČETVRTI DIO NAPREDNA MAKROEKONOMIJA
1. Ekonomija EU 357 2. Ekonomija Jugoistočne Evrope u tranziciji –
kako povećati potencijalni rast i smanjiti ranjivost 387 3. Bosna i Hercegovina – od Jugoslavije do EU 403 4. Osnovni makroekonomski indikatori za Bosnu i Hercegovinu
PETI DIO EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE I BOSNE I HERCEGOVINE
PRILOZI
1. Pitanja za vježbu 429 2. Literatura 436
6
PRVI DIO OSNOVE MAKROEKONOMIJE
1. Makroekonomija – pojam i ciljevi 2. Sistem nacionalnih računa 3. Instrumentarij makroekonomske politike 4. Agregatna ponuda i agregatna potražnja (AS – AD sistem) 5. Makroekonomsko prilagođavanje i strukturne regorme
7
8
Šta je to makroekonomija...
Makroekonomija predstavlja nauku koja se bavi izučavanjem funkcionisanja privrede kao cjeline. To je studij o funkcionisanju nacionalne ekonomije (ekonomije jedne zemlje). U fokusu izučavanja jesu proizvodnja roba i usluga, nivo zaposlenosti faktora proizvodnje – rada, kapitala i prirodnih resursa, opšti nivo cijena u jednoj nacionalnoj ekonomiji i ekonomski odnosi sa ostatkom svijeta.
Za razliku od mikroekonomije, koja proučava ponašanje pojedinačnih aktera – preduzeća, promjene cijena i količina proizvedenih i/ili potrošenih dobara i usluga, funkcionisanje zasebnih privrednih sektora (grana) jedne nacionalne ekonomije ili regiona (entiteta) unutar jedne zemlje, makroekonomija analizira faktore koji utiču na ekonomiju zemlje u cjelini. Samim tim, makroekonomija analizira agregate koji su važni za funkcionisanje pojedinačnih ekonomskih subjekata – preduzeća, potrošača, radnika i zasebnih privrednih sektora – industrije, poljoprivrede, usluga, kao i dijelova (regiona) jedne zemlje. Tako naprimjer, ako kreatori ekonomske politike (makroekonomske) promijene poreze, to će uticati na funkcionisanje preduzeća, proizvodnju i potrošnju, životni standard, investicije, budžete i budžetsku potrošnju, izvoz i uvoz. Ili, stimulativan makroekonomski instrumentarij (ekonomska politika) u jednoj nacionalnoj ekonomiji povećat će proizvodnju, zaposlenost, izvoz. Naravno, i obrnuto – destimulativan ekonomski ambijent u jednoj ekonomiji (makroekonomski), smanjuje investicije, proizvodnju, povećava nezaposlenost, pogoršava ekonomske odnose sa inostranstvom i sl. Sve promjene u makroekonomiji (ekonomskoj politici), odražavaju se na preduzeća, dohodak stanovništva, potrošnju, štednju, životni standard i sl. Sve do tridesetih godina XX vijeka, ekonomska teorija bila je uglavnom fokusirana na pojedinačna preduzeća, sektore privrede i privredne grane (mikroekonomiju). Međutim, nakon Velike ekonomske krize (1929. – 1932.), interesovanje za makroekonomijom naglo počinje rasti. Začetnikom makroekonomske teorije smatra se John Maynard Keynes (1883. – 1946.) sa svojom revolucionarnom teorijom koja je nastala kao odgovor na Veliku ekonomsku krizu. Ova teorija objašnjava način na koji državne vlade, posredstvom instrumenata ekonomske politike (makroekonomski instrumentarij) mogu uticati na poticanje ekonomskog rasta – stimulisanje proizvodnih aktivnosti, zaposlenosti, obuzdavanje inflatornih ili deflatornih tendencija u ekonomiji, poticanje razmjene sa inostranstvom. Naravno i obrnuto – odsustvo stimulativnog ekonomskog ambijenta (makroekonomskog) i/ili pogrešna ekonomska politika (makroekonomski instrumentarij) mogu dovesti do pogoršanja ključnih ekonomskih performansi jedne nacionalne ekonomije.
Riječ „makroekonomija“ potiče od grčke riječi
macros, što u doslovnom prijevodu znači - veliko, agregatno. Prvi put ovu
riječ je upotrijebio teoretičar Howns 1948.
godine
9
MAKROEKONOMIJA MAKROEKONOMIJA ––POJAM I CILJEVIPOJAM I CILJEVI
11
O čemu će biti riječi...
Proizvodnja
Zaposlenost
Stabilnost cijena
M đ d jMeđunarodna razmjena
22
10
Makroekonomski ciljevi
• Visok nivo proizvodnje• Brza stopa rasta – dinamika rastaProizvodnja
• Puna zaposlenost• Niska nedobrovoljna nezaposlenostZaposlenost
• Stabilnost cijenaCijene • Slobodna trgovinska politikaCijene
• Ravnoteža platnog bilansa• Stabilan/ravnotežan devizni kursNeto izvoz
33
1. PROIZVODNJA
BDP
Nominalni i realni BDPNominalni i realni BDP
Deflator BDP
Potencijalni BDP
BDP jaz
Stopa ekonomskog rasta
44
11
Proizvodnja - BDP
Cilj - obezbjeđivanje potrošnih roba i usluga usvrhu zadovoljavanja kako ljudskih potreba, tako ij j j p ,potreba proizvodnog (prerađivačkog) sektora.
Interes svih zemalja - što viši nivo proizvodnjedobara i usluga.
Osnovna i najsveobuhvatnija mjera ukupneproizvodnje u jednoj zemlji iskazana je BDP - brutodomaćim proizvodom (GDP – Gross DomesticProduct).
55
Bruto domaći proizvod (BDP) - mjera tržišne vrijednosti svihfinalnih roba i usluga proizvedenih u jednoj nacionalnoj ekonomiji
Proizvodnja – nominalni i realni BDP
finalnih roba i usluga proizvedenih u jednoj nacionalnoj ekonomijiu toku godinu dana.Dva načina izražavanja vrijednosti ukupne proizvodnje u jednojnacionalnoj ekonomiji:
Nominalni bruto domaći proizvodRealni bruto domaći proizvod
Nominalni BDP - mjera ukupne vrijednosti proizvedenih finalnihroba i usluga iskazanih u stvarnim tržišnim cijenamaroba i usluga iskazanih u stvarnim, tržišnim cijenama.Nestabilnost u cijenama (npr. inflacija) mogu dovesti dopogrešnih zaključaka - iskrivljeno mjerilo vrijednosti.Realni BDP - vrijednost proizvodnje računa po stalnim(nepromijenjenim) cijenama.
66
12
Realni BDP - dobiva se otklanjanjem efekata inflacije izvrijednosti nominalnog proizvoda.
Proizvodnja – nominalni i realni BDP
vrijednosti nominalnog proizvoda.Realni BDP = nominalni BDP – inflacija
O kakvoj važnosti otklanjanja cjenovnih nestabilnosti(npr. inflacije) je riječ, govori slijedeći primjer:
Pretpostavimo da je u prethodnoj godini (godina I) uš j k iji k i d 1 000 j di inašoj ekonomiji ukupno proizvedeno 1.000 jedinica
proizvoda i usluga po prosječnoj cijeni od 2 KM. Ovegodine (godina II) došlo je do povećanja obimaproizvodnje na 1.010 jedinica, ali i do povećanjacijena na 2,5 KM
77
Proizvodnja – nominalni i realni BDP
Q – proizvodnja P – cijena Nominalni BDP = Q x P
Godina I 1.000 2 2.000 KM
Godina II 1.010 2,5 2.525 KM
Rast nominalnog BDP: 2 525 2 000 = 26 25%
88
Rast nominalnog BDP: 2.525 – 2.000 = 26,25%
13
Pogledamo li zasebno povećanje obima proizvodnjedobara i usluga Q (1.000 1.010) i cijena P (2 2,5),
Proizvodnja – deflator BDP
g ( ) j ( , ),uočljivo je da je značajnije povećanje cijena od obimaproizvodnje, što upućuje na krivi zaključak (rastvrijednosti BDP - 26,25%).Stvarne promjene u vrijednosti proizvodnje utvrdit ćemootklanjanjem efekata inflacije iz obračuna nominalnogBDP ć ifič i d k ij d fl tBDP-a uz pomoć specifičnog indeksa cijena – deflatoraBDP-a.Deflator BDP-a računa se preko indeksa cijena I i IIgodine.
99
Indeksi cijena pokazuju relativnu promjenu cijena uodređenom vremenu.
Proizvodnja – deflator BDP
Globalni indeksi cijena su:Indeks proizvođačkih cijena,Indeks potrošačkih cijena,Indeks troškova života,Indeks cijena na malo,Indeks cijena izvoznih dobara,Indeks cijena izvoznih dobara,Indeks cijena uvoznih dobara.
Imaju posebno važnu ulogu u dinamičkoj analiziekonomskih pojava i računaju se kao agregatni indeksiili indeksi prosječnih odnosa.
1010
14
Proizvodnja – deflator BDP
BDP deflator računamo preko indexa cijena.U cilju lakšeg računanja pretpostavićemo da je IU cilju lakšeg računanja, pretpostavićemo da je Igodina – bazna godinaI godina
II godinaII godina
1111
Proizvodnja – realni BDP
I godina: Nominalni BDP = 2 000 KMI godina: Nominalni BDP 2.000 KMIndeks cijena (bazna godina) = 1
II godina: Nominalni BDP = 2.525 KMgIndeks cijena = 1,25
Rast realnog BDP = 2.020 – 2.000 = 20 ili 1%1212
15
Proizvodnja – realni BDP
Q –proizvodnja
P –cijena
Nominalni BDP
Realni BDP
Godina I 1.000 2 2.000 KM 2.000 KM
Godina II 1.010 2,5 2.525 KM 2.020 KM525 KM 20 KMRast 525 KM
(26,25%)20 KM (1%)
1313
Proizvodnja – realni BDP
Promjene realnog BDP - najbolja mjera funkcionisanjajedne nacionalne ekonomije (puls ekonomije).
One su istovremeno signal stabilnosti ili nestabilnostiekonomije i mjera uzlazne ili silazne putanje u konjukturi(ciklusu).
1414
16
Proizvodnja – realni BDP
Realni proizvod
Vrijeme
1515
Proizvodnja – potencijalni BDPZa kompletiranje slike ukupne proizvodne aktivnosti u jednojnacionalnoj ekonomiji, važno je dovođenje u vezu realnogBDP a i potencijalnog BDP aBDP–a i potencijalnog BDP–a.
Potencijalni proizvod - maksimalno mogući održivi nivoproizvodnje koji jedna ekonomija može postići uzmaksimalno angažovanje svih raspoloživih resursa uodređenom vremenu.
To je proizvod pri punoj zaposlenosti svih faktoraj p p p j pproizvodnje.
Različita veličina potencijalnog proizvoda po zemljama.
Definisana raspoloživim inputima - važnim za proizvodnju(rad, kapital, prirodni resursi, nivo tehničke opremljenosti...).
1616
17
Proizvodnja – potencijalni BDP (kratki rok)
Potencijalni proizvod (proizvod na nivou punezaposlenosti raspoloživih faktora) – kratak rok
Nivo cijena
Kratak rok
1717
BDPQp
Proizvodnja – potencijalni BDP (dugi rok)
Potencijalni proizvod se tokom vremena mijenja.
Dugoročno - sve ekonomije računaju sa povećanjemDugoročno - sve ekonomije računaju sa povećanjemraspoloživosti proizvodnih faktora (rast proizvodnihmogućnosti).
Pojam razvoja veže se za rast potencijalnihmogućnosti (rast potencijalnog proizvoda).
P t ij l i i d ( i d i
1818
Potencijalni proizvod (proizvod na nivou punezaposlenosti raspoloživih faktora) – dugi rok
18
Proizvodnja – potencijalni BDP (dugi rok)
Proizvodna aktivnost
1919
Vrijeme
Proizvodnja – BDP jazTokom poslovnih (konjukturnih) ciklusa, realni BDP–a odstupa odpotencijalnog BDP–a.R lik i đ t ij l i l BDP i BDP jRazliku između potencijalnog i realnog BDP nazivamo BDP jaz.
POTENCIJALNI PROIZVOD
500
600
700
800
BDP JAZ = P BDP – R BDP –40
REALNI PROIZVOD
2020
300
400
500
BDP JAZ
- 40
- 20
0
20
1930 1950 1970 1990
19
Proizvodnja – BDP jaz
Veličina BDP jaza = veličini neiskorištenih potencijalaza proizvodnju i razvoj.
BDP jaz signal faze u kojoj se ekonomija nalazi ukonjukturi (recesija, kriza, depresija, stagnacija,stagflacija, inflesija...).
Konjuktura svjetske ekonomije najznačajnijaodstupanja realnog BDP-a od potencijalnog
2121
odstupanja realnog BDP a od potencijalnogzabilježena u vrijeme Velike ekonomske krize, Drugogsvjetskog rata i naftnih šokova 70-tih godina XX vijeka.
Proizvodnja –BDP jazKonjukturni ciklusi u svjetskoj ekonomiji
oslo
vna
aktiv
nost
Naftni šok
POTENCIJALNI PROIZVOD
REALNI PROIZVOD
2222
Po
Vrijeme1930 1950 1970 1990 2000
Velika ekonomska kriza
Drugi svjetski rat
2010
20
Proizvodnja – stopa ekonomskog rasta
Proizvodnja je motivirana zadovoljavanjem ljudskihpotreba.
Razvoj ljudskih potreba stimuliše rast proizvodnje.
Promjene u nivou proizvodnje u ekonomiji, posmatranekroz vrijeme, govore o dinamici rasta proizvodnje iizražavaju se stopom ekonomskog rasta
2323
Proizvodnja – zaključak
Ključni makroekonomski ciljevi vezani za proizvodnju
Vi k i i d j Di ik k k
2424
Visok nivo proizvodnje finalnih dobara i usluga
Dinamika ekonomskog rasta (brza stopa rasta)
21
2. ZAPOSLENOST
Puna zaposlenost
Zaposlenost ciljeviZaposlenost – ciljevi
Stopa nezaposlenosti
ILO definicija
2525
Zaposlenost – puna zaposlenost
Puna zaposlenost - optimalan nivo upotrebe raspoloživeradne snage.Kvantitativno određenje pune zaposlenosti - stepenupotrebe radnosposobnog stanovništva na kome sekoristi od smanjenja nezaposlenosti izjednačavaju sarastom troškova povećanog zapošljavanja.Puna zaposlenost - podudaranje (ravnoteža) ponude
2626
radne snage i potražnje za radnom snagom.Puna zaposlenost - obezbjeđivanje dovoljno radnihmjesta za svo radnosposobno stanovništvo koje je voljnoda radi.
22
Zaposlenost – puna zaposlenost
Važno je voditi računa o slijedećem:
Puna zaposlenost ne znači da je broj nezaposlenihmoguće svesti na nulu (dobrovoljna ili privremenanezaposlenost - optimum 2% – 7%).
Ekonomska politika mora voditi računa o efektima
2727
pmjera usmjerenih na stabilnost ekonomije (punazaposlenost, ali uz opštu stabilnost ekonomije).
Zaposlenost – ciljevi
Ključni makroekonomski ciljevi vezani za zaposlenost
Visoka stopa zaposlenosti Niska nedobrovoljna
2828
Visoka stopa zaposlenosti (puna zaposlenost)
Niska nedobrovoljna (nevoljna) nezaposlenost
23
Zaposlenost – stopa nezaposlenosti
Uobičajeni pokazateljistopa zaposlenosti/nezaposlenosti
Izražava procenat radne snage koja je zaposlena/nezaposlena.
2929
Zaposlenost – radna snagaRadna snaga zaposleni i oni koji aktivno tražezaposlenje.
Radno sposobno stanovništvo - najčešće se određujestarosnim uzrastom stanovništva (npr. 18 – 65 godinastarosti).
Dio stanovništva sposobnog za rad koje ne tražizaposlenje, smatra se dobrovoljnom (voljnom)
l i
3030
nezaposlenosti.
24
Zaposlenost – ILO definicijaMeđunarodna organizacija rada (ILO, Ženeva, 1954.)
„Nezaposlenima se smatraju sva ona lica koja su prešlap j j podređen uzrast, a koja su se određenog dana ilisedmice našla u jednoj od slijedećih kategorija:
Radnici sposobni za rad čiji je ugovor o radu istekao ili je privremenoprekinut, koji su bez posla i koji u određenom kratkom vremenskomperiodu (najčešće sedam dana) traže plaćeno zaposlenje;Lica koja nikada nisu radila, koja nemaju status plaćenog radnika kaoi i i k ji b i d i t ž l ć l j
3131
i penzioneri koji su sposobni za rad i traže plaćeno zaposlenje;Lica bez posla koja su u datom momentu sposobni za rad i imajunovo zaposlenje, ali će početi da rade tek nakon nekog određenogvremena;Lica privremeno ili trajno otpuštena s posla bez novčane naknade.“
Zaposlenost – ILO definicijaNezaposlenicima se ne smatraju lica koja odgovarajuslijedećim kategorijama:
Oni koji se spremaju da za vlastiti račun osnujupreduzeće ili poljoprivredno gazdinstvo, ali koji jošnisu izvršili sve potrebne predradnje, a koji ne tražeplaćeni posao;
Neplaćeni pomažući članovi porodice koji ne rade iž l ć i “ (ILO Ž 1980 )
3232
ne traže plaćeni posao“ (ILO, Ženeva, 1980.).
25
Zaposlenost – kretanjaZaposlenost/nezaposlenost vezana za proizvodnu aktivnostiekonomije kroz konjukturu.
Silazna faza poslovnog ciklusa (primjer recesije) obilježena jeSilazna faza poslovnog ciklusa (primjer recesije) obilježena jepadom proizvodne aktivnosti što uzrokuje pad potražnje zaradnom snagom i dovodi do rasta nezaposlenosti.
Uzlazna faza poslovnog ciklusa (primjer ekspanzije) značipovećanje proizvodne aktivnosti što vodi rastu potražnje zaradnom snagom, rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti.
Ova veza proizvodnje i zaposlenosti ne znači da je dinamika
3333
Ova veza proizvodnje i zaposlenosti ne znači da je dinamikapromjena proizvodnih aktivnosti praćena identičnom dinamikompromjena na tržištu rada.
Rast zaposlenosti je sporiji od rasta proizvodnje
Rast nezaposlenosti brži od pada proizvodnje.
3. STABILNOST CIJENA
Stopa inflacije
Indeksi cijenaIndeksi cijena
CPI
Bazno ponderisani i tekuće ponderisani indeksi
Stabilnost ekonomije
3434
26
Stabilnost cijena – stopa inflacije
Inflacija se uobičajeno izražava stopom inflacije.
Stopa inflacije relativni izraz odnosa opštegnivoa cijena u posmatranoj godini u odnosu naprethodnu (baznu) godinu.
3535
Stabilnost cijena – indeksi cijena
Mjerilo inflacije - indeksi cijena:
a) Indeks potrošačkih (maloprodajnih) cijena – CPIa) Indeks potrošačkih (maloprodajnih) cijena – CPI(Consumer Price Index)
b) BDP deflator
c) Indeks proizvođačkih cijena – PPI (Producer PriceIndex)
3636
d) Indeks veleprodajnih cijena – WPI (Wholesale PriceIndex).
27
Stabilnost cijena – CPI
CPI i WPI mjere cijene iz tekuće i bazne godine zakorpu roba sa fiksnom strukturom.
Predstavljaju međuodnos cijena korpe istih količina utekućoj, sa cijenama korpe istih količina u baznoj godini.
CPI indeks je najčešće korišteno mjerilo inflacije.
CPI mjeri troškove potrošačke korpe roba i usluga kojekupuje prosječan potrošač
3737
kupuje prosječan potrošač.
Računa se ponderisanjem svake cijene u skladu saekonomskim značenjem pojedine robe u potrošačkojkorpi.
Stabilnost cijena – CPI
Pretpostavljamo da se porodični budžeti raspoređuju napotrošnju tri grupe proizvoda i to sa slijedećimč šćučešćem:
Hrana 50%
Troškovi stanovanja 30%
Troškovi zdravstvene zaštite 20%
3838
Budžet domaćinstva 100%
28
Stabilnost cijena – CPIFiksni ponderi utvrđuju se na bazi učešća pojedinihstavki potrošnje u budžetima domaćinstva:
Hrana 0,5
Troškovi stanovanja 0,3
Troškovi zdravstvene zaštite 0,2
Cijene roba i usluga u baznoj godini (godina I)
3939
Cijene roba i usluga u baznoj godini (godina I)postavljene su na 100 (fiksno).CPI (godina I) = (0,5 x 100) + (0,3 x 100) + (0,2 x 100) = 100
Stabilnost cijena – CPI (bazno ponderisani indeksi)
Pretpostavimo da je u posmatranoj godini (godina II) došlodo rasta cijena roba i usluga i to:
Cijene hrane porasle su za 7%Cijene stanovanja porasle su za 4%Cijene zdravstvene zaštite porasle su za 11%
CPI (godina II) = (0,5 x 107) + (0,3 x 104) + (0,2 x 111) = 106,9
Fiksni ponderi (0 5 0 3 0 2) predstavljaju istu (fiksnu)
4040
Fiksni ponderi (0,5 – 0,3 – 0,2) predstavljaju istu (fiksnu)strukturu roba i usluga u potrošnji domaćinstava.
CPI i WPI indeksi su bazno ponderisani indeks(Laspeyres index).
29
Stabilnost cijena – BDP deflator i PPI – tekuće ponderisani indeksi
BDP deflator i PPI koriste promjenjive (fleksibilne)pondere.
Npr. BDP deflator koristi pondere iz tekuće godine.
O j t k ć d i i i d k (P h i d )
4141
Ovo je tekuće ponderisani indeks (Paasche index).
Stabilnost cijena – razlikeRazlike bazno ponderisanih indeksa i tekuće ponderisanihindeksa - CPI i BDP deflator
CPI č j ij b i l k j k jCPI računa promjene cijena roba i usluga koje kupujupotrošači. Ukoliko se povećaju cijene roba i usluga kojekupuju preduzeća (npr. oprema), to će se pojaviti u BDPdeflatoru, ali ne i u CPI.
BDP deflator računa promjene cijena domaćih roba iusluga. Ali, ukoliko su uvozne robe i usluge diopotrošačke korpe promjene cijena uvoznih roba i usluga
4242
potrošačke korpe, promjene cijena uvoznih roba i uslugaulaze u obračun CPI.
CPI sa fiksnim ponderima ne računa sa promjenom ustrukturi potrošnje ili kvaliteta roba i usluga. BDP deflatorsa promjenjivim ponderom omogućava prilagođavanja uskladu s promjenama BDP.
30
Stabilnost cijena – stabilnost ekonomije
Stabilnost ekonomije ostvaruje se na dva načina:Djelovanjem ekonomskih zakona u pravcu prilagođavanjanivoa proizvodnje promijenjenim uslovima na strani tražnjenivoa proizvodnje promijenjenim uslovima na strani tražnjeInstrumentima ekonomske politike.
Tržišni mehanizam reguliše ekonomske proceseposredstvom varijacije tržišnih cijena.
Promjene u proizvodnji i potrošnji odražavaju se na cijene, apromjene u cijenama na proizvodnju i potrošnju
4343
promjene u cijenama na proizvodnju i potrošnju.
U današnjim ekonomijama, uspješnost ekonomske politikemjeri se količinom uspostavljenog ambijenta za slobodnotržište, slobodnu konkurenciju i slobodnu trgovinsku politiku.
Stabilnost cijena – ciljevi
Ključni makroekonomski ciljevi vezani za stabilnost cijena
Odsustvo inflatornih i Slobodna trgovinska
4444
Odsustvo inflatornih i deflatornih tendencija
Slobodna trgovinskapolitika
31
4. MEĐUNARODNA RAZMJENA
Platni bilans
Devizni kurs
4545
Međunarodna razmjena –platni bilans
Ključni korak u donošenju mjera ekonomske politike -mjerenje i ocjena vanjske pozicije jedne zemlje.
Osnov za analize čini platni bilans (bilansmeđunarodnih plaćanja) koji registruje sve ekonomsketransakcije jedne zemlje sa inostranstvom.
Ekonomske transakcije - prenos društvenog bogatstvajedne zemlje u drugu
4646
jedne zemlje u drugu.
Primanja iz inostranstva (po osnovu izvoza) i dugovanjazemlje prema inostranstvu (po osnovu uvoza)
32
Međunarodna razmjena –platni bilans
Zašto je važno uravnoteženje platnog bilansa za jednu ekonomiju?Zamislimo teoretski slučaj zatvorene ekonomije – bez ekonomskihodnosa sa inostranstvom.odnosa sa inostranstvom.Ako se sav dohodak jedne zemlje troši unutar zemlje i ukoliko jesva potrošnja jednaka dohotku, nacionalna ekonomija je uravnoteži.Ukoliko je potrošnja veća od dohotka, razlika se namiruje uvozom(M) iz inostranstva (otvorena ekonomija).Ova neravnoteža (deficit platnog bilansa) znači odliv kapitala izzemlje (u svrhu plaćanja uvoza) što može smanjiti proizvodnju
4747
zemlje (u svrhu plaćanja uvoza) što može smanjiti proizvodnju,povećati nezaposlenost i ugroziti stabilnost cijena.I obrnuto, ukoliko je proizvodnja veća od potreba potrošnje, razlikaodlazi u izvoz.Ova vrsta neravnoteže (suficit platnog bilansa) znači priliv kapitalau zemlju (po osnovu naplaćenog izvoza), što može promijenitiuslove proizvodnje (troškove proizvodnje, nestabilnost cijena...).
Međunarodna razmjena –platni bilans
Današnje ekonomije upućene su na ekonomske odnose sainostranstvom.Otvorenost ekonomije i mjera te otvorenosti - ključni zaOtvorenost ekonomije i mjera te otvorenosti ključni zaekonomsku analizu i važna podloga za ekonomsku politiku.Uobičajeno se u ekonomskim analizama koriste agregati:
izvoz (X),uvoz (M) ineto – izvoz (X – M).
Pozitivan neto izvoz = suficit platnog bilansa
4848
Pozitivan neto izvoz suficit platnog bilansaNegativan neto izvoz = deficit platnog bilansaPodloga za vođenje ekonomske politike uobičajeno - udiosuficita ili deficita u BDP ili odnos:
ili
33
Međunarodna razmjena –devizni kurs
Ekonomski odnosi sa inostranstvom podrazumijevaju naplatupotraživanja (po osnovu izvoza) i plaćanja dugovanja (po osnovuuvoza).Odatle važnost visine deviznog kursa za konkurentnost nacionalneekonomije.Devizni kurs - cijena domaće valute izražene u valuti/valutamadrugih zemalja.Devize - novčana potraživanja prema inostranstvu.Uloga deviznog kursa - u uslovima slobodne trgovine cijene u
4949
različitim zemljama učiniti ekvivalentnim.Valuta jedne zemlje može odstupati od njene stvarne vrijednosti(ravnotežnog deviznog kursa).Potcjenjena ili precijenjena valuta odražava se na cijene stranihroba na domaćem tržištu i cijene domaćih roba na inostranomtržištu.
Međunarodna razmjena –devizni kurs
Kupovna moć novca ovisi o prosječnoj produktivnosti rada uzemlji.
Sporiji rast produktivnosti u poređenju sa svjetskimprosjekom, smanjuje vrijednost novca - deprecijacija.
Brži rast produktivnosti rada u odnosu na svjetski prosjek,povećava vrijednost domaćeg novca – aprecijacija.
Do promjene vrijednosti novca može doći upotrebom
5050
instrumenata ekonomske politike,
Npr. devalvacija – zakonsko smanjenje vrijednosti novca(zvaničnog deviznog kursa) ili revalvacija – zakonskopovećanje vrijednosti novca (zvaničnog deviznog kursa).
34
Međunarodna razmjena –devizni kurs
Na koji način promjena deviznog kursa utiče naekonomiju?Primjer - rast deviznog kursa izaziva:
pad cijena uvoznih dobara i usluga (pojeftinjenjeuvoza)rast cijena izvoznih dobara i usluga (skuplji izvoz)
5151
REZULTAT: zemlja postaje slabije konkurentna nasvjetskom tržištu – neto izvoz opada, usporava seproizvodnja, raste nezaposlenost...
Međunarodna razmjena – ciljevi
Ključni makroekonomski ciljevi vezani za međunarodnu
razmjenu
Ravnoteža platnog bilansa
Stabilnost (ravnoteža) deviznog kursa
5252
Ravnoteža platnog bilansa vezana je za tokove domaće
potrošnje
Stabilnost deviznog kursa ovisi o monetarnim
kretanjima u ekonomiji
35
SISTEM NACIONALNIH SISTEM NACIONALNIH RAČUNARAČUNA
5353
O čemu će biti riječi...Definicija sistema nacionalnih računaUpotreba sistema nacionalnih računaHistorijat SNAInsitucionalne jedinice - sektoriRazumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacijaAgregatni pokazateljiSNA - koncepti
5454
Skup računa i redoslijed računaAlternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnihpokazateljaUsklađivanje različitih statističkih sistema
36
Definicija SNA
SNA predstavlja podlogu za vođenje ekonomske politike
Za makroekonomske analize varijabli poput proizvodnje,j p p p j ,zaposlenosti, nivoa cijena i stepena međunarodnerazmjene, neophodne su tačne informacije i statistike.
Statistike i međuzavisnost procesa različitih varijabli uekonomiji, pružaju nacionalni (makroekonomski) računi.
Oni predstavljaju dokumentacionu podlogu u kojoj su
5555
Oni predstavljaju dokumentacionu podlogu u kojoj sukvantificirani pokazatelji ekonomske aktivnosti jednezemlje.
Skup različitih računa koji zajedno daju cjelovitu slikuekonomije zemlje čini Sistem nacionalnih računa
Definicija SNA
Sastoji se od koherentnog, konzistentnog i integriranogskupa makroekonomskih računa, bilansa stanja i tablica,utemeljenih na međunarodno dogovorenim pojmovima,definicijama, klasifikacijama, računovodstvenimpravilima
5656
Osigurava sveobuhvatan računovodstveni okvir unutarkojeg je moguće kompilirati i prikazati ekonomskepodatke, u obliku osmišljenom za ekonomske analize,donošenja odluka i kreiranja politike.
37
Pružaju sveobuhvatan i podroban zapis o složenimprivrednim aktivnostima koje se odvijaju u nekoj
Definicija SNA
p j j j jprivredi
SNA osigurava informacije i o nivoima produktivneaktive neke privrede, te o bogatstvu stanovnika uodređenom trenutku.
5757
Obuhvaća i inostrane račune koji pokazuju vezeizmeđu neke privrede i ostatka svijeta.
Upotreba SNA
Privredna kretanja
Makroekonomska analiza
Kreiranje ekonomske politike
Poređenje različitih perioda
Međunarodna poređenja
5858
Međunarodna poređenja
38
Omogućava uvid u različite tipove privredne aktivnosti isektore privrede.
Upotreba SNA - Privredna kretanja
Npr. pomoću njih je moguće pratiti proizvodnju u jednojzemlji, ukupnu potrošnju ili strukturu potrošnje
Omogućava uvid u stanje i tokove roba i usluga i čija sekretanja bilježe i u tekućim (tržišnim) i u stalnim cijenama.
Pruža informacije o odstupanjima od bilansne ravnoteže
5959
Ukazuje na strukturu dohotka u ekonomiji raspoređenih narazličite vrste potrošnje i štednje,
Može poslužiti kao pozadina za tumačenje i kvantificiranjevažnih pokazatelja (potrošačke cijene, proizvođačke cijene...)
Pruža osnovu razumijevanja uzajamnih veza i odnosaizmeđu različitih ekonomskih varijabli međuzavisnosti i
Upotreba SNA -Makroekonomska analiza
između različitih ekonomskih varijabli, međuzavisnosti ipravilnosti u ekonomiji.
Dovoljno je fleksibilan da sve inkorporira, ali poduslovom da su temeljni principi, klasifikacije i pravilakoja su univerzalna, ugrađeni u sistem.
D ij k j t k t h ik ft ki k ti
6060
Danas razvijene kompjuterske tehnike, softverski paketipomoću kojih je moguće simulirati makroekonomskemodele sa velikim brojem različitih varijabli.
39
Simuliranje makroekonomskih modela uz pomoćekonometrije, služi kao podloga za prognoziranje
Upotreba SNA - Kreiranje ekonomske politike
j , p g p g jkretanja ključnih ekonomskih agregata.
Kratkoročne prognoze, uz analizu stanja i tokova uponudi, podloga su za koncipiranje ekonomske politike,promjenu instrumentarija makroekonomske politike iliuvođenje novih mjera
6161
Za koncipiranje ekonomske politike za srednji ili dugi rokkoriste se razvojne strategije, koncepcije, planovi i sl.koji obavezno sadrže tokove nacionalnih računa.
Omogućava praćenje ključnih makroekonomskih agregatakroz vrijeme
Upotreba SNA - Poređenje različitih perioda
kroz vrijeme.
Agregati se uobičajeno iskazuju u toku jedne godine
Omogućava uvid u proizvodnju ili zaposlenost npr. unutarposmatranog perioda,
Može inicirati promjenu instrumentarija makroekonomskepolitike ukoliko za to postoji potreba
6262
politike, ukoliko za to postoji potreba.
Poređenja stanja u nekom makroekonomskom agregatu saprethodnim, iskazanim u SNA za ranije godine, bitna supodloga za utvrđivanje i prognoziranje dinamike promjenaodređenih varijabli u narednom periodu.
40
Koristi se za izvještavanje međunarodnih organizacija okretanjima u privredi jedne zemlje.
Upotreba SNA - Međunarodna poređenja
j p j j
Omogućavaju međunarodna poređenja ključnih agregatakao npr. BDP ilI BDP pc, inflacije, nezaposlenosti, udio dugau BDP, strukturnih obilježja unutar ekonomija i sl.
SNA podaci služe i kao podloga međunarodnimorganizacijama i institucijama o kvalificiranosti zemalja za
j ć ili d d t
6363
zajmove, pomoć ili druga sredstva.
IMF koristi podatke SNA pri određivanju da li neka zemljaispunjava uslove za podršku pod koncesionalnim(povoljnijim) uslovima
Osnovna svrha SNA da posluži kao konceptualni sistemsa slijedećim obilježjima:
Upotreba SNA
univerzalnost principa, definicija pojmova iklasifikacijausklađenost sa konceptima drugih statističkih sistemakonzistentnostoperativnost
6464
operativnostutemeljenostflaksibilnost i višestruka namjena.
41
Historijat SNAKorijeni u Vavilonu (3.000 godina p.n.e.) kada surađene prve procjene nacionalnog dohotka u funkcijiplaćanja poreza u skladu sa tada proklamovanimplaćanja poreza, u skladu sa tada proklamovanimnačelom plaćanja poreza prema sposobnostima
1928. godinaLiga naroda - ukazana potreba o prikazivanjustatističkih podataka o ekonomijama i prihvatanju
6565
jedinstvene metodologije prikazivanja tih podataka.Cilj tih aktivnosti je međunarodna uporedivostpodataka
Historijat SNA1939. godina
prva procjena nacionalnog dohotka za 26 zemaljamjere nacionalnog dohotka glavna preokupacija Ligemjere nacionalnog dohotka - glavna preokupacija Ligenaroda
1947. godinatemeljni principi i preporuke - primjenjivi u svim zemljama,što omogućava međunarodnu uporedivost.d d t k i j št j d fi i ij i t k k č ti
6666
dodatak izvještaju - definicije i upute kako računatinacionalni dohodak i BDP, te prikazati međuzavisnostosnovnih ekonomskih transakcija.«Pristup društvenog računovodstva» za koji se vežeporijeklo sistema nacionalnih računa.
42
Historijat SNA1952. godina
standardizirani SNA objavljen od strane OECD
SNA 1953. UNkomplet od 6 računa za nacionalni dohodakutvrđivanje granica proizvodnje i posebno evidentiranjanenovčanih transakcija - objektivniji prikaz ekonomskihaktivnosti u manje razvijenim zemljama
l š “ i l č d t ” i litik
6767
naglašena veza “nacionalnog računovodstva” i politikejavnog sektora.prvi put pomenuta ograničenja upotrebe tekućih (tržišnih)cijena i kao mjera odabrane stalne cijene.dvije modifikacije (1960. i 1964.)
Historijat SNASNA 1968. UN
skup od 20 računastruktura sistema - u obliku matrice koja jeuključivala i NVO, djelatnost vlade i transferestatistički ured EZ napravio posebno prilagođavanjeSNA 1968 za zemlje Zajednice - Evropski sistemintegriranih ekonomskih računa objavljen je 1970.godine
6868
tri dopunska priručnika odnosila su se na narednefaze rada na unapređenju SNA - bilans stanja iraspodjela dohotka, potrošnja i bogatstvo, stalnecijene.
43
Historijat SNASNA 1993, UN
Najznačajniji događaj u području službene satistike uposljednjih 40 godina
Rezultat dugoročnih pregovora Međusekretarijatskeradne grupe za nacionalne račune – ISWGNA koju sučinili:
Statistički ured EU (EUROSTAT)IMF
6969
OECDStatistički odjel (UNSTAT) i regionalne komisijesekretarijata UNWB
Historijat SNASNA 1993, UN
Danas važeći sistemBrojne praktične smjernice, novi istraživački programii dodatne teme za daljnja unapređenja metodologijeSNA, u funkciji su obezbjeđivanja neophodnefleksibilnosti SNA.Po osnovu SNA 1993, prilagođen je i objavljenrevidirani Evropski sistem nacionalnih računa – ESA
7070
revidirani Evropski sistem nacionalnih računa ESA1995.
44
Insitucionalne jedinice - sektori
Ekonomski subjekti koji, na osnovu svojih prava, moguposjedovati dobra i aktivu, preuzeti obaveze iučestvovati u ekonomskim aktivnostima sa ostalimučestvovati u ekonomskim aktivnostima sa ostaliminstitucionalnim jedinicama i transakcijama –samostalno i za svoj račun.
SNA pravi razliku između dvije vrste institucionalnihjedinica:
domaćinstava
7171
domaćinstavapravne osobe
Insitucionalne jedinice - sektori
REZIDENTI(Ukupna privreda)
NEREZIDENTI(Inostranstvo)
1. Domaćinstva2 Preduzeća
6. Sektor inostranstva
7272
2. Preduzeća3. Finansijski sektor4. Vladin sektor5. Neprofitne institucije
45
Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija
ProizvodnjaSNA proizvodnju razumjeva kao fizički proces koji se odvija pododgovornošću kontrolom i upravljanjem neke institucionalneodgovornošću, kontrolom i upravljanjem neke institucionalnejedinice (npr. povećanje ribljeg fonda u moru ili rijekama, nematretman proizvodnje, dok povećanje u ribogojilištima, tretira se ukao proizvodnja)SNA uključuje svu prizvodnju namjenjenu tržištu, bilo za prodajuili za razmjenu, te robe i usluge koje jedne institucionalne jedinicebesplatno ustupaju drugima
7373
Poseban tretman - robe i usluge koje bi se mogle ponuditi natržištu, ali se zadržavaju za vlastite potrebe (npr. poljoprivredniproizvodi koji domaćinstva sama proizvode i troše, izgradnjavlastite kuće) – SNA uključuje ukupnu vrijednost proizvedenihroba za vlastitu upotrebu, ali isključuje ukupnu proizvodnju uslugaza vlastitu finalnu potrošnju.
Potrošnja
u vrijednost potrošnje uračunate i procjenjene
Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija
u vrijednost potrošnje uračunate i procjenjenevrijednosti onih dobara koja su domaćinstva samaproizvela za vlastitu potrošnju
u potrošnju nisu uključene vrijednosti usluga zasopstvenu potrošnju (izgradnja vlastite kuće, kuhanje),ali su uključene vrijednosti onih izdataka za robe u tojf (
7474
funkciji (izdaci za građevinski materijal, izdaci za hranu ipiće)
46
AktivaSNA - bilansi stanja za sve institucionalne jedinice ili sektore
Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija
j jbilježe vrijednosti aktive kao i obaveze koje su preuzeteaktivom se smatra ono što je u vlasništvu neke institucionalnejedinice i iz kojih vlasnik ostvaruje koristi tokom vremenaprirodna bogatstva – uključena samo pod uslovom da jediniceimaju efektivno pravo vlasništva ili korištenja (uključene suvrijednosti zemljišta, prirodnih šuma, rezerve minerala, uglja,nafte divlje životinje dok otvoreno more atmosfera neotkriveni
7575
nafte, divlje životinje, dok otvoreno more, atmosfera, neotkriveniizvori minerala ili goriva nisu uključeni)promjene vrijednosti prirodnih bogatstava između bilansa stanjanpr. ove i naredne godine, bilježe se na računima akumulacije(npr. ekspolatacije prirodnih bogatstava evidentira se kaopromjena obima aktive)
Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija
RezidentnostSNA obuhvata rezidentne institucionalne jedinice koje su
i kt ili d ktgrupisane u sektore ili podsektore.rezident privrede s kojom ima „bliži odnos nego sa ijednomdrugom teritorijom“ ili u kojoj se nalazi centar njegovoginteresau SNA rezidenti - sva preduzeća koja rade u okvirunacionalne teritorije, neovisno jesu li djelimično ili potpuno u
7676
vlasništvu stranaca.sva lica koja rade ili borave u jednoj ekonomiji godinu iliduže smatraju se rezidentima.ambasade neke zemlje i državljani te zemlje koji rade uambasadama – rezidenti matične zemlje
47
Agregatni pokazatelji
Bruto proizvodnjaDodajna vrijednostDodajna vrijednostPotrošnjaBruto domaći proizvodInvesticijeAmortizacija
7777
o t ac jaNeto izvozApsorpcija
Agregatni pokazateljiCentralnu ulogu u analizi igraju makroekonomskiagregati, definisani u okviru SNA.
Bruto proizvodnja vrijednost svih roba i uslugaBruto proizvodnja – vrijednost svih roba i uslugakoje se proizvode u jednoj ekonomiji. S pozicijeračunanja stvarne vrijednosti, problematičan jerpodrazumijeva dvostruko računanje nekih vrijednosti(npr. vrijednost pšenice može biti računata 2 puta –proizvodnja brašna i kruha)Dodajna vrijednost vrijednost bruto proizvodnje
7878
Dodajna vrijednost – vrijednost bruto proizvodnjeumanjene za vrijednost potrošnje u međufazama.Koristi se za mjerenje proizvodnje u jednoj ekonomiji,služi za razlikovanje tržišne i netržišne proizvodnje.
48
Agregatni pokazateljiPotrošnja – dijeli se na: međufaznu (intermedijarnu) ifinalnu potrošnju
B t d ći i d ij d t fi l ih b iBruto domaći proizvod – vrijednost finalnih roba iusluga u jednoj ekonomiji. Zbir dodajne vrijednosti usvim sektorima u ekonomiji.
Investicije – dodatak stvarnom fondu kapitala.Potrošnja u funkciji buduće uvećane potrošnje.Pretvaranje jednog oblika vrijednosti u drugi unutar
7979
jedne ekonomije, nije investicija (npr. prodajanekretnina za gotovinu koje mogu značiti investicijunisu investicije, dok je obrazovanje investicija u ljudskikapital). Investicije su samo ono što uvećava ukupankapital u jednoj zemlji.
Agregatni pokazateljiAmortizacija – cijena zamjene starog kapitala novim.Koristi se za razlikovanje pojmova bruto i netoinvesticija. Problem je razlikovanja amortizacije ij j j jinvesticija (pisaća mašina zamjenjena s računarom -novo sredstvo omogućava isto što i staro, ali i više)Neto investicije = Bruto investicije – amortizacija
Neto izvoz – vrijednost izvoza roba i usluga umanjenaza vrijednost uvoza roba i usluga. Pokazuje uticaj
j k t i t t ž j j d j
8080
vanjske trgovine na agregatnu potražnju u jednojekonomiji.
Apsorpcija – zbir ukupne finalne potrošnje (C) i brutoinvesticija (I)
A = C + I
49
SNA - koncepti
Tokovi i stanjaBruto i neto agregatni pokazateljig g p jNominalni i realni agregatni pokazateljiRobe i uslugeFaktorski troškovi i tržišne cijeneTransferi
8181
SNA – konceptiTokovi i stanja
SNA bilježi ekonomske aktivnosti koje se događaju u tokukonkretnog vremena i podatke koji se odnose na poziciju ukonkretnog vremena i podatke koji se odnose na poziciju unekom vremenskom trenutku (stanje).Tokovi - stvaranje, pretvaranje, razmjena ili otpisekonomskih vrijednosti i uključuju promjene u vrijednostiaktive ili obaveza institucionalnih jedinica.Stanje - vlasništvo nad aktivom ili obavezom u određenomtrenutku. Prikazuje se u bilansu stanja i bilježi na početku i
8282
j j j pkraju obračunskog perioda.Stanje i tokovi - uzajamno povezani (npr. tok proizvodnjenovog namještaja u jednoj godini predstavlja dodatak nastanje namještaja na kraju prethodne godine).
50
SNA - konceptiBruto i neto agregatni pokazatelji
Bruto proizvodnja - zbir vrijednosti svih roba i uslugaproizvedenih u jednoj ekonomiji Problem - dvostruko iliproizvedenih u jednoj ekonomiji. Problem dvostruko ilivišestruko računanje (npr. pšenica). SNA računa samofinalnu proizvodnju – od bruto prizvodnje oduzima vrijednostintermedijarnih dobara
Termin bruto i neto koriste se u SNA u mjerenju investicija.Bruto investicije, umanjene za amortizaciju, daju mjeru netoinvesticija. Slično je kod bruto štednje i neto štednje.
8383
j j j j
Neto izvoz - razlika izvoza i uvoza
Neto strana sredstva - vrijednost stranih sredstva umanjenihza strane obaveze.
SNA - konceptiNominalni i realni agregatni pokazatelji
Nominalni – tekuće (tržišne) cijeneRealni – cijene iz baznog periodaPromjene nominalnog BDP - rezultat promjena količinaproizvedenih dobara ili promjena cijena dobara, tepromjena i količina i cijena.Promjene realnog BDP - samo promjena količinafinalne proizvodnje
8484
finalne proizvodnje.Deflator BDP-a mjera je promjene kod prosječnog nivoacijena finalne proizvodnje u odnosu na baznu godinu.Promjena BDP deflatora iz jedne godine u drugupredstavlja mjerilo inflacije u jednoj nacionalnojekonomiji.
51
SNA - konceptiRobe i usluge
SNA svaku proizvodnju tretira jednako bez obzira da lise radi o proizvodnji roba ili uslugase radi o proizvodnji roba ili usluga.
BDP - suma dodajne vrijenosti u svim sektorima jedneprivrede (proizvodnja robe ili proizvodnja usluga)
Vrednovanje proizvodnje - po tržišnim cijenamatzv. prirodni monopol - po regulisanim cijenama(telefonske usluge)
8585
(telefonske usluge)usluge vladinog sektora - po troškovima faktorskihinputa (plate i zarade zaposlenima)vrijednost roba koje se koriste u proizvodnji usluga(makaze, šampon kod frizerskih usluga)
SNA - konceptiFaktorski troškovi i tržišne cijene
I konceptProizvod po faktorskoj cijeni = suma dodajne vrijednosti – PDVProizvod po tržišnoj cijeni = suma dodajne vrijednosti + PDV
II konceptBDP (tržišne cijene) = BDP (faktorske cijene) - subvencije
8686
Indirektni porezi i subvencije - uzajamno se poništavaju
52
SNA - konceptiTransferi
SNA – transferi su sva plaćanja za koje se ništa nerazmjenjujerazmjenjujeJednosmjerno kretanje transakcija bez obavezneproturadnjeIsključeni iz obračuna BDP ali uključeni u GNDI(raspoloživi dohodak)Doznake radnika u inostranstvu humanitarna pomoć
8787
Doznake radnika u inostranstvu, humanitarna pomoćNeto transferi = Primanja transfera – plaćanja transfera
Slučaj 1. Primanja transfera > plaćanja transfera GNDI > BDPSlučaj 2. Plaćanja transfera > Primanja transfera GNDI < BDP
Skup računa i redoslijed računaVrijednost SNA - računanje glavnih makroekonomskihagregata:
b t d ć i d BDP ilibruto domaćeg prizvoda – BDP iliraspoloživog dohotka – GNDI
Uz stanja pojedinih računa od posebne važnosti tokoviekonomske aktivnosti
SNA ekonomska aktivnost
8888
SNA – ekonomska aktivnost
STANJE STANJETokovi
53
Skup računa i redoslijed računa
Odnos početnog stanja, tokova i završnog stanja
POČETNO STANJE ZAVRŠNO STANJETokovi
Transakcije i izravnavajuće stavke
8989
Skup računa i redoslijed računa
SNA sistem računa sastoji se od:
računa (bilansa) tokovaračuna (bilansa) tokova
računa (bilansa) stanja
9090
54
Skup računa i redoslijed računaRačuni tokova
Promjene vezane za ekonomske aktivnosti koje sej jodvijaju u određenom periodu.
Računi tokova sastoje se od:
1. tekućih računa i
2. računa akumulacija.
9191
Skup računa i redoslijed računa1. Tekući računi
Registruje proizvodnju roba i usluga, stvaranje dohotkaiz proizvodnje, raspodjelu dohodaka izmeđuinstitucionalnih jedinica i upotrebu dohotka u funkcijipotrošnje i štednje.
Tekuće račune čine:a) račun proizvodnje,b) računa raspodjele i upotrebe dohotka
9292
b) računa raspodjele i upotrebe dohotka.
55
Skup računa i redoslijed računaa) Račun proizvodnje
Registruje vrijednosti proizvodnje roba i usluga
Izravnavajuća stavka je bruto dodajna vrijednost(vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednostintermedijarnih dobara)
9393
Skup računa i redoslijed računab) Računi raspodjele i upotrebe dohotka
Sastoje se od skupa računa koji pokazuju:kako proizvodnja stvara dohodakkako proizvodnja stvara dohodakkako se dohoci raspodjeljuju institucionalnimjedinicama u skladu sa dodajnom vrijednosti stvorenoju proizvodnjikako se dohoci preraspodjeljuju (npr. vladinom sektorukroz doprinose, poreze i transfere)kako se dohoci troše (npr. kako se raspodjeljuju na
9494
potrošnju finalnih roba i usluga i štednju).Izravnavajuća stavka u kompletu računa dohotka je štednjaKako se svaka izravnavajuća stavka prenosi kao prva uslijedeći račun – štednja je prvi račun u redoslijedu računaakumulacije
56
2. Račune akumulacije čine:
tokovi kapitala (registruje promjene nefinansijskekti )
Skup računa i redoslijed računa
aktive)
finansijski račun (bilježi promjene finansijskeaktive)
računi ostalih promjena (dva podračuna: račundrugih promjena i račun revalorizacije koji bilježipromjene vrijednosti nastalih iz promjene cijena)
9595
promjene vrijednosti nastalih iz promjene cijena)
9696
57
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
KRUŽNI TOK MAKROEKONOMSKE AKTIVNOSTI
9797
Tri alternativna pristupa mjerenja ukupne vrijednosti –bruto domaćeg proizvoda u jednoj nacionalnoj
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
ekonomiji:
1. pristup proizvodnje
2. pristup dohotka
3 i t t š j
9898
3. pristup potrošnje.
58
1. Pristup proizvodnjeBDP predstavlja zbir dodajne vrijednosti
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
BDP predstavlja zbir dodajne vrijednosti
Razlika između vrijednosti bruto proizvodnje i vrijednostiintermedijarne potrošnje
B i k t id t ti ( klj č j
9999
Baziran na konceptu rezidentnosti (uključuje samoproizvodnju rezidenata jedne zemlje)
Bruto koncept koji uključuje i amortizaciju kapitala
2. Pristup dohotka (pristup troškova)BDP predstavlja zbir svih prihoda koje naplaćuju
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
j j jrezidenti jedne zemlje
BDP (tržišne cijene) = BDP (faktorske cijene) + (indirektni porezi – subvencije)
iliBDP (tržišne cijene) = W + OS + TSP
100100
W = zbir plata i drugih naknada zaposlenimaOS = operativni suficiti proizvodnih jedinica (rente, kamate, amortizacija i dobit)TSP = indirektni porezi minus subvencije
59
3. Pristup potrošnjeBDP - zbir finalne potrošnje roba i usluga
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
C = lična potrošnjaI = bruto investicije (poslovna potrošnja)G d ž t š j ( t š j l di kt )
101101
G = državna potrošnja (potrošnja vladinog sektora)X = izvoz roba i nefinansijskih uslugaM = uzvoz roba i nefinansijskih usluga
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
102102
60
BDP – mjeri samo dohodak ostvaren iz domaćepotrošnje
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
SNA definiše dva dodatna pokazatelja dohotka:a) Bruto nacionalni dohodak (GNI – Gros National
Income)b) Bruto nacionalni raspoloživi dohodak (GNDI –
Gross national disposable income)
103103
BDP uspostavljen na domaćoj osnovi, a GNI i GNDI –na nacionalnoj osnoviKoncept rezidentnosti ključan za obračun GNI i GNDI
a) Bruto nacionalni dohodak – GNIRazlika dohotka od nerezidenata i dohotka plaćenog
id ti d t lj t f kt i d h d k i
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
nerezidentima predstavlja neto fakturisan dohodak izinostranstva
Yf = dohodak koji se prima od nerezidenata – dohodak koji se plaća nerezidentima
104104
GNI = BDP + Yf
GNI zasnovan na konceptu dohotka za razliku od BDP kojise zasniva i na konceptu proizvodnje i na konceptupotrošnjeGNI – “primarni dohodak”
61
b) Bruto nacionalni raspoloživi dohodak – GNDIDohodak koji je rezidentima jedne zemlje na
l j t š j i t d j
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
raspolaganju za potrošnju i stednju.Zbir bruto nacionalnog dohotka i neto – transfera izinostranstva (primanja po odnovu doznaka izinostranstva, donacija, humanitarne pomoći,pomoći drugih vlada i međunarodnih organizacijaumanjena za plaćanja po tom osnovu)
105105
GNDI = GNI + TRf TRf – neto transfer iz inostranstva
Ključni agregatni pokazatelji
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
106106
62
ŠtednjaOd posebne važnosti – usko vezana za BDP, GNI iGNDI
Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja
GNDIBruto nacionalna štednja (S) – razlika bruto nacionalnograspoloživog dohotka (GNDI) i finalne potrošnje (C)
S = GNDI – C
Koristi se i pokazatelj – bruto domaća štednja
107107
p j jSX = S - (TRr + Yr)
Sx – bruto domaća štednjaS – bruto nacionalna štednjaTRr – neto transfer iz inostranstvaYr – neto fakturisani dohodak iz inostranstva
Usklađivanje različitih statističkih sistema
Bivše socijalističke zemlje koristile sistem bilansanacionalne privrede ili sistem materijalnog proizvoda –MPSMPS
Krajnje mjerilo proizvodnje – korišteni:Neto materijalni proizvod (NMP – Net MaterialProduct)Akumulacija
R lik NMP i BDP i klj č i NMP ti ij i
108108
Razlika NMP i BDP – isključena iz NMP amortizacija idodajna vrijednost neproizvodnih usluga (računatesamo usluge transporta, skladištenja, marketinga idruštvene ishrane)
63
Usklađivanje različitih statističkih sistema
Ovaj uži koncept zahtjevao prilagođavanja sistemaSNA 1993
To znači da se na vrijednost NMP dodaju vrijednostiamortizacije i dodajne vrijednosti neproizvodnih usluga(obrazovanje, nauka, zdravstvo, bankarske usluge,trgovina)
Ovo uvećalo vrijednosti NMP i do 30%
109109
Usklađivanje različitih statističkih sistema – problem tranzicijskih zemalja
Glavni problemi vezani su za:1. Nepotpuno izvještavanje o privatnoj proizvodnji (brzina
promjena vlasničke strukture ili privatizacije, nijeadekvatno praćena u statističkim sistemima, štorezultira precjenjenosti ili potcijenjenosti određenihpokazatelja)
2 Neadekvatnost postojećih statističkih sistema (praćenje
110110
2. Neadekvatnost postojećih statističkih sistema (praćenjemalog broja državnih trgovinskih preduzeća od stranestatistike nije moglo odgovoriti naglom rastu privatnetrgovine)
64
3. Pristrasnost iznosa indeksa (kako indeksi zahtjevajupoređenje vrijednosti, osnovni problem predstavljajucijene u periodu prije reformi koje većinom nisu bile
Usklađivanje različitih statističkih sistema – problem tranzicijskih zemalja
cijene u periodu prije reformi koje većinom nisu bileodraz vrijednosti)
4. Promjene kod tipa i kvaliteta proizvodnje (nije jasnokako treba vrednovati veliki broj novih tipova roba iusluga ili kako procijeniti radikalne promjene u kvalitetu
111111
usluga ili kako procijeniti radikalne promjene u kvaliteturoba i usluga).
Usklađivanje različitih statističkih sistema - rezerve
Nekoliko opštih obilježja mjerenja BDP po metodologijiSNA 1993, upućuje na potrebu rezervi i daljih
š jusavršavanja:
a) Neke vrste proizvodnje netačno se vrednuju izrazloga što se njima ne trguje na tržištu(poljoprivredna proizvodnja za sopstvene potrebe)
b) Unapređenja kvaliteta roba ne odražava seadekvatno na nacionalne račune (pad cijena
112112
adekvatno na nacionalne račune (pad cijenakompjutera bez obzira na unapređenje kvaliteta)
65
Usklađivanje različitih statističkih sistema - rezerve
c) Neke ekonomske aktivnosti registruju se kaododatak na BDP iako predstavljaju trošak zbogp j j gnegativnih pojava (kao npr. kriminala, korupcije,terorizma)
d) Nacionalni računi ne uzimaju u obzir narušavanježivotne okoline ili degradaciju prirodnih resursa
e) Pogrešno mjerenje aktivnosti na „crnom“ tržištu
113113
(neregistrovane ili skrivene transakcije)
Usklađivanje različitih statističkih sistema
Zajedno sa revizijom SNA, revidirani su drugi statističkisistemi, kako bi se eliminisale konceptualne razlike.
Međunarodni monetarni fond (IMF), objavljujućiposebne priručnike (uputstva), uskladio je tri statistikekoje su u njegovoj odgovornosti:
Statistika platnog bilansa
114114
Novčana i bankarska statistika
Vladina (državna) finansijska statistika.
66
Usklađivanje različitih statističkih sistema
Sa početkom primjene SNA 1993, UN objavili surevidirana međunarodna uputstva. Najznačajnija revizija
b lj j bl ti M đ d t d dobavljena je u oblasti Međunarodne standardneklasifikacije djelatnosti svih ekonomskih aktivnosti –ISIC, koja se primjenjuje u SNA.
Međunarodna organizacija rada – ILO, objavila jerevidirane standarde za statistiku rada. Tako jezaposlenost definisana u skladu sa definicijama
115115
(granicama) proizvodnje u SNA
Organizacija za poljoprivredu i ishranu – FAO, uskladilaje svoj Priručnik za poljoprivredne račune sa tretmanompoljoprivrednih aktivnosti i proizvoda u SNA.
Pregled osnovnih obilježja SNA 1993
UPOTREBAPrivredna kretanjaMakroekonomske analizeKreiranje ekonomske politikePoređenje različitih periodaMeđunarodna poređenja
HISTORIJAT SNA1928. Liga naroda1939. Liga naroda1947. Liga naroda1952. OSCESNA 1953, UNSNA 1968, UNSNA 1993, UN
116116
INSTITUCIONALNE JEDINICE – SEKTORI
REZIDENTIa) Domaćinstva a) Preduzećab) Finansijski sektorc) Vladin sektord) Neprofitne institucije
NEREZIDENTIa) Sektor inostranstva
67
Pregled osnovnih obilježja SNA 1993
OSNOVNI POJMOVIProizvodnjaPotrošnjaAktivaRezidentnost
AGREGATIBruto proizvod – QDodajna vrijednost – VAPotrošnja – CBruto domaći proizvod – BDPInvesticije – IAmortizacijaNeto izvoz (X-M)Apsorpscija (A)
117117
KONCEPTITokovi stanjaBruto i netoNominalni i realni Robe i usluge Faktorski troškovi i tržišne cijeneTransferi
Pregled osnovnih obilježja SNA 1993
RAČUNIRAČUNI TOKOVA1. Tekući
Računi proizvodaRačuni raspodjele i upotrebe dohotka
2. Računi akumulacijeRačuni kapitalaFinansijski računiRačuni ostalih promjena aktive
- računi drugih promjena- računi revalorizacije
BILANS STANJA
Pristup proizvodnje (BDP)
118118
ALTERNATIVNI PRISTUPI MJERENJA
Pristup proizvodnje (BDP)Pristup dohotka (BDP, GNI, GNDI)Pristup potrošnje (BDP, GNI, GNDI)
68
INSTRUMENTARIJ INSTRUMENTARIJ MAKROEKONOMSKE MAKROEKONOMSKE
POLITIKEPOLITIKE
119119
POLITIKEPOLITIKE
Šta je ekonomska politikaSubjekti ekonomske politike
O čemu će biti riječi...
Subjekti ekonomske politikeZadaci ekonomske politikeCiljevi ekonomske politikeInstrumenti ekonomske politikeModeli ekonomske politike
120120
Modeli ekonomske politikeDileme ekonomske politikePotreba međunarodne koordinacije
69
Ekonomska politika predstavlja posebnu oblastekonomske nauke kao i niz praktičnih aktivnosti koju
d d ž i j i i ij li j
Šta je ekonomska politika
provode države i njene institucije u regulisanjuekonomskog života u skladu sa odabranim ciljevima
Kao nauka, ekonomska politika izučava ulogu društva(države) u modeliranju ekonomije, ciljeve i metoderealizacije ciljeva u regulisanju ekonomskog života u
121121
j j g j gželjenom pravcu
Ekonomska politika u uskoj vezi sa ekonomskomteorijom, što proizlazi iz slijedećeg:
Šta je ekonomska politika
a) Ekonomski interesi su motivi svake ekonomskeaktivnosti, a odražavaju se kao ekonomskekategorije i ekonomske zakonitosti
b) Ekonomska politika je u službi interesa društva izčega je proizašla nužnost ekonomske ulogedržave odnosno zainteresovanosti i potreba vlasti
122122
države, odnosno, zainteresovanosti i potreba vlastida stvori uslove za optimalan razvoj jedne zemlje
Ovaj aktivan odnos države prema ekonomiji ispoljavase kroz vođenje ekonomske politike
70
Ekonomska politika predstavlja dvostruki proces:a) Usaglašavanja vezanih za opšti interes društva
Šta je ekonomska politika
a) Usaglašavanja vezanih za opšti interes društvab) Usmjeravanje ekonomske aktivnosti na način da se
ekonomskim subjektima omoguće prihvatljiviosnovni ekonomski uslovi (stabilan rast, visokazaposlenost, stabilne cijene, snabdjeveno tržište,stimulativni porezi...)
123123
Ekonomska politika predstavlja ukupnost mjera iaktivnosti države sa ciljem osiguranja realizacije opšteg
Šta je ekonomska politika
j g j j p g(javnog) interesa društva i usmjeravanja ekonomije utom pravcu
Opšti (javni)
Makroekonomski ciljevi
Ekonomska politika
(makroekonomski
124124
(j )interesi
j (instrumentarij)
71
Ekonomska politika zavisi od:
Modela organizacije ekonomije
Šta je ekonomska politika
Modela organizacije ekonomije
Privredne strukture
Nivoa ekonomske razvijenosti
Nosioca ekonomske politike
125125
Ciljeva koji se žele postići
Razlikuju se tri sistema ekonomske uloge državeU razvijenim tržišnim ekonomijamaU zemljama u tranziciji
Šta je ekonomska politika
U zemljama u tranzicijiU nerazvijenim zemljama
Zajedničko svim sistemima je:Uspostaviti adekvatan ekonomski ambijentOsigurati normalno funkcionisanje ekonomije
126126
Osigurati normalno funkcionisanje ekonomijeOsigurati zaštitu i realizaciju opšteg interesaOstvariti dinamiku i pravac razvoja zemljeMobilisati ekonomiju u izvršavanju zadatakaObezbjediti pretpostavke za neophodne promjene
72
Ovim se mjeri uspješnost ekonomske politike
Ona može djelovati stimulativno na razvoj zemlje
Šta je ekonomska politika
Ona može djelovati stimulativno na razvoj zemlje
Pogrešna ili promašena ekonomska politika možepogoršati ekonomske performanse zemlje
127127
Ista politika u jednom vremenu može stimulisatiekonomiju, a u drugom – djelovati negativno na razvoj
lj
Šta je ekonomska politika
zemlje
Odatle i ključno obilježje – dinamika ekonomskepolitike – koja proizlazi iz zahtjeva prilagođavanjapromjenama u ekonomiji (ili u zemlji ili umeđunarodnom okruženju)
128128
73
Subjekti ekonomske politike
Važno razlikovatia) Kreatore ekonomske politike (stvaraju ekonomskua) Kreatore ekonomske politike (stvaraju ekonomsku
politiku) ib) Realizatore ekonomske politike
a) Kreatori politike – zakonodavni organi (parlament),izvršna vlast (vlada i posebne upravne organizacije)
129129
izvršna vlast (vlada i posebne upravne organizacije)b)Objekti djelovanja ekonomske politike – pojedinci ili
izvršioci (banke, preduzeća...)
Temeljno pitanje ekonomske politike kako ostvaritistabilnost i ravnotežu u ekonomiji
Zadaci ekonomske politike
Po tome se razlikuju koncepcije, modeli i vrsteekonomske politikeAli, svima njima osnovni zadatak je dopuna ikorekcija tržišnih mehanizama u ekonomiji (upravljanjeekonomijom ili upravljanje tržištem)
130130
74
Zadaci ekonomske politikePoslovna aktivnost
T žišt
Upravljačka aktivnost
131131Vrijeme
Tržište
Odatle i ključna uloga ekonomske politikea) Stvoriti stimulativan ekonomski ambijent
Zadaci ekonomske politike
a) Stvoriti stimulativan ekonomski ambijent(regulatorna uloga)
b) Mjerama ekonomske politike usmjeriti ekonomskuaktivnost
Uticaj mjera ekonomske politike na ekonomsku
132132
j j paktivnost određuje i smisao politike ona se potvrđujeostvarivanjem ekonomskih ciljeva
75
Ciljevi ekonomske politike
Ciljevi ekonomske politike kompleksni (ekonomski,socijalni, politički...)Važan vremenski faktor (kratkoročni i dugoročni ciljevi)Često se javlja konfliktnost kratkoročnih ciljevaNpr. ubrzani rast može izazvati inflaciju i povećatideficit platnog bilansaIli ti li j t š j i d i i d j ž
133133
Ili, stimulisanje potrošnje iznad nivoa proizvodnje možeizazvati neravnotežu i povećati nezaposlenost
Ciljevi ekonomske politike mogu se razlikovati po:a) Važnosti koja im se pridaje
Ciljevi ekonomske politike
) j p jb) Vremenskom redoslijedu kojim se ostvaruju
Ciljevi se mijenjaju od zemlje do zemlje i tokomvremenaVažno razumijevanje da su ciljevi ekonomske politike
i i i k ji il k k litik k di
134134
principi kojima se nosilac ekonomske politike rukovodii zadaci koje žele ostvariti svojim aktivnostima uodređenom vremenu
76
Instrumenti ekonomske politikeInstrumenti ekonomske politike su kvalitativno ilikvantitativno određena administrativna i ekonomskasredstva koja propisuje ekonomska politika radisredstva koja propisuje ekonomska politika radiutvrđivanja opštih uslova poslovanja i obavezaekonomskih subjekataNpr. instrumentima se osigurava održavanjeekonomskog rasta, priliv sredstava u budžetu,usklađivanje ekonomskih tokova...
135135
usklađivanje ekonomskih tokova...Široka lepeza instrumenata – regulisanje novčanemase, kreditnih tokova, kamatnih stopa, oporezivanje,fiskalna preraspodjela, devalvacija, zamrzavanje cijena,regulisanje izvoza, deviznog kursa....
Instrumenti – različiti i brojniIskustva ekonomske politike pokazuju da je ekonomska
Instrumenti ekonomske politike
Iskustva ekonomske politike pokazuju da je ekonomskapolitika najefikasnija kada se malo mijenja i neprimjećujeUobičajeno – masovnost instrumenata znak nemoćiekonomske politikeTeškoće u primjeni instrumenata i u kombinaciji
136136
instrumenata što je posljedica institucionalnog okviraTemelj ekonomske politike – konzistentnost korištenjarazličitih instrumenata u postizanju željenih ciljevauzimajući u obzir da svaki instrument utiče na sveciljeve
77
Instrument je varijabla koja djeluje na druge
O i t t k k litik i k
Instrumenti ekonomske politike
O instrumentu ekonomske politike govorimo akoa) Nosioci ekonomske politike ga mogu kontrolisati
(sposobnost kontrole)b) Varijabla ima uticaj na druge varijable (efikasnost)c) Treba razlikovati instrumente od instrumenata u
okviru njihovog efekta na ciljeve dva instrumenta
137137
okviru njihovog efekta na ciljeve – dva instrumentasa istim efektom i nisu dva instrumenta –(odvojivost i nezavisnost)
Vrste i klasifikacije instrumenata ekonomske politikerazličite
Instrumenti ekonomske politike
Po formi razlikujemoOtvorene instrumente (subvencije, damping...)Prikrivene instrumente (poreske olakšice za izvoz,oslobađanje uvoza sirovina od plaćanja carina...)
138138
Prema efektima razlikujemoStimulativni instrumentiDestimulativni instrumenti
78
Najšira klasifikacija instrumenata (Tinbergen, 1956.)
Instrumenti ekonomske politike
Kvantitativni (promjena postojećih instrumenata)
Kvalitativni (uvođenje novog ili eliminisanjepostojećeg)
Reformski (uvođenje novih instrumenata kojimijenjaju ekonomski sistem)
139139
je jaju e o o s s ste )
Direktni i indirektni instrumenti ekonomske politikeDirektni ciljaju na postizanje određenog cilja (npr
Instrumenti ekonomske politike
Direktni – ciljaju na postizanje određenog cilja (npr.Kvote za smanjenje deficita platnog bilansa)Indirektni – utiču na instrumente koji vode dodonošenja odluka (da bi smanjili deficit uvode secarine na uvoz koje povećavaju cijene i smanjujupotrošnju)
140140
U indirektne instrumente ubrajamo najveći dio mjerafiskalne, monetarne, politike dohotka ispoljnoekonomskih politika
79
Diskrecioni i automatski instrumenti ekonomske politikeDiskrecioni – prilagođavanje instrumenata u
Instrumenti ekonomske politike
p g jzavisnosti od situacije (promjena poreskih stopa)Automatski – pomažu ublažavanju konjukturnihciklusa, ugrađeni u ekonomski sistem i automatskise prilagođavaju promjenama (sistem progresivnogoporezivanja)
141141
Prednost automatskih instrumenataUbrzavaju intervenciju vladeEliminišu administrativno kašnjenje
Modeli ekonomske politikeModel ekonomske politike obuhvata:
Ciljeve ekonomske politikeA litički d lAnalitički modelInstrumente ekonomske politike
Kao što tržište ima nedostataka, imaju i modeli ekonomskepolitikeModeli proizlaze iz različitog teorijskog pristupa ekonomskojpolitici:
142142
pNormativna teorija ekonomske politike (teorija javnoginteresa)Pozitivna teorija ekonomske politike (odbacuje daekonomska politika vodi boljitku svačijih interesa i fokusirase na nedostatke ekonomske politike)
80
Dvije doktrine oblikuju modele ekonomske politike:1. Liberalizam – opšte blagostanje se najbolje postiže
Modeli ekonomske politike
p g j j j ptako da se inicijativa pojedinca oslobodi od svakoguticaja države
2. Intervencionizam – nužnost državnog uplitanja uekonomiju, nužnost ograničavanja inicijativepojedinca, nužnost upravljanja tržištem, nužnost
d i j i j j i i ij
143143
podsticanja i usmjeravanja investicija
Intervencionizam – dvije formeAnticiklična politika – skup mjera ekonomske
Modeli ekonomske politike
Anticiklična politika skup mjera ekonomskepolitike radi ublažavanja konjukturnih ciklusausmjerenih na postizanje ujednačenih i visokihstopa ekonomskog rasta, pune zaposlenosti,stabilnih cijena i uravnoteženog platnog bilansaProtekcionizam – pravac ekonomske politike koji
144144
se zalaže za ograničavanje vanjske trgovine radizaštite domaće proizvodnje i koji se pravdarazličitim argumentima – ekonomskim ineekonomskim.
81
Dileme ekonomske politikeJe li dobra ekonomska politika od koje nemaju interesasvi subjekti? Ekonomska politika ne koristi svimajednako, a dilema je ukoliko rezultat ekonomske politikeodgovara sve manjem broju subjekata (održivost)Efekti ekonomske politike na kratak, srednji i dugi rok –problem interesa ako su efekti kratkoročni. Npr.razvojna inflacija – stimuliše ekonomski rast na kratakrok ali dugoročno inflacija “jede” pozitivne efekte
145145
rok ali, dugoročno, inflacija jede pozitivne efekteDa li ekonomska politika može sve? Mjere ekonomskepolitike ne daju rezultate na svakom planu (nemoćekonomske politike)
Potrebe međunarodne koordinacije
Potreba koordinacije ekonomske politike proizlazi iz:Zavisnosti ekonomija, globalizacije, integracije(međunarodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala)Nekoordiniranih aktivnosti različitih zemlja koje proizvoderazličita rješenja
Ukoliko događaji i aktivnosti vlada u jednoj zemlji imajuefekat na drugu zemlju, govorimo o transmisiji efekata ilispilover – efektu (efekat prelijevanja)
146146
Efekti prelijevanja mogu biti i pozitivni i negativniZbog toga neophodna međunarodna koordinacijaekonomskih politika u pravcu da svaka zemlja prilagođavasvoje instrumente tako da postigne ciljeve ostatka svijetaisto kao i svoje (Cooper)
82
FISKALNA POLITIKA:Porezi
Instrumentarij makroekonomske politike
PoreziDržavna potrošnja
MONETARNA POLITIKA:Operacije na otvorenom tržištuDiskontna stopaStopa obavezne rezerve
147147
Stopa obavezne rezerveKamatna stopa
POLITIKA DOHOTKA:Promjena plataDobrovoljno ograničavanje rasta plata
Instrumentarij makroekonomske politike
j g j pFiksiranje plataPlafoniranje plataGarantovani nivo plata ...
SPOLJNO-EKONOMSKE POLITIKE I INSTRUMENTI:spoljno-trgovinska politika – kvote, kvantitativna
148148
ograničenja, izvozno-uvozne dozvole, kontingentiCarinska politika – carineDevizna politika – devizni kurs, devizna ograničenja,devizna kontrolaPlatno-bilansna politika – kombinacija trgovinskih ideviznih promjena
83
AGREGATNA PONUDA I AGREGATNA PONUDA I AGREGATNA TRAŽNJAAGREGATNA TRAŽNJA
(pojam krivulje(pojam krivulje
149149
(pojam, krivulje, (pojam, krivulje, makroekonomska ravnoteža)makroekonomska ravnoteža)
PROIZVO-DNJA
FISKALNA P.
MONETARNA P.
POLITIKA
INSTRUMENTI
ZAPOSLE-NOST
CIJENE
DOHOTKA
ODNOSI SA INOSTRANSTVOM
VRIJEME
MAKROEKONOMIJA
150150
CIJENE
NETOIZVOZ
INOSTRANIPROIZVOD
REVOLUCIJE, RATOVI …
VANJSKE VARIJABLE
84
Važan za razumijevanje pojma makroekonomskeravnoteže ili neravnoteže
AS – AD sistem
Agregatne veličine
Kratak rok
Međuodnos količina/nivo cijena (apstrahuje ostaledeterminante proizvodnje)
151151
AS
Nivo cijena i troškova
Potencijani proizvod
MAKRO-EKONOMIJA
Interakcija AS I AD
Kapital, rad, tehnologija
AD
Novac
PROIZVODNJA
152152
ADPotrošnja
Porezi
ZAPOSLENOST
CIJENE
NETO IZVOZ
85
Agregatna ponuda - ASNivo cijena
AS
C
P1
P2
A
B
CP3
153153
Proizvodnja(dohodak)Q2 Q1 Q3
Agregatna tražnja - ADNivo cijena
P1
P3AD
A
B
C
P2
154154
Proizvodnja(dohodak)Q2 Q1
AD
Q3
86
Ravnoteža AS – AD makroekonomska ravnoteža(kratkoročna)
AS – AD sistem
Kratak rok (važno)
Ako se promijeni bilo koja varijabla koja utiče na AS iliAD – mijenja se ’’ravnoteža’’
155155
Potencijalni proizvod – kratak rok
AS – AD sistem
Nivo cijena
156156
Proizvodnja(dohodak).... Qr ........ Qp
87
Agregatna ponuda i potražnja
ASADNivo cijena
PrE
POTENCIJALNIPROIZVOD
157157Qr Qp
Proizvodnja(dohodak)
ASAD
Povećanje agregatne potražnjeAD’
Nivo cijenaAD
PrE
Pr’E’
158158Qr Qr’ Qp
Proizvodnja(dohodak)
88
Povećanje agregatne ponude –šok ponude
ASAD
AS’
Nivo cijenaAD
PrE
Pr’E’
159159QrQr’
Proizvodnja(dohodak)
Qp
89
MAKROEKONOMSKO MAKROEKONOMSKO PRILAGOĐAVANJE IPRILAGOĐAVANJE I
160160
PRILAGOĐAVANJE I PRILAGOĐAVANJE I STRUKTURNE REFORMESTRUKTURNE REFORME
O čemu će biti riječi...Makroekonomska stabilnost i zašto je važna
Makroekonomsko prilagođavanjeMakroekonomsko prilagođavanjeStabilizacione politike (smanjenje i ograničenjepotrošnje)Strukturne reforme
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
161161
Prilagođavanje, siromaštvo i rast
90
MAKROEKONOMSKA STABILNOST
162162
Makroekonomska stabilnostVanjska i unutrašnja dimenzija
Održiv platni bilans (vanjska dimenzija)Niska inflacija (unutrašnja dimenzija)
S. Fišer 1993. godina“Makroekonomska stabilnost – niska i predvidiva inflacija,realna kamatna stopa, fiskalna politika stabilna i održiva,realan devizni kurs kompetitivan i predvidiv i platni bilans
163163
realan devizni kurs kompetitivan i predvidiv i platni bilansodrživ”
91
Stabilnost – važna za rastA.Održiv platni bilans i rast
Vanjska kriza – uzrok povećanje uvoza, odlivkapitala, te trgovinske i platne restrikcije
ZEMLJA RAST
Mexiko 1995. -6,2Koreja 1998. -6,7
164164
Turska 2001. -7,4Argentina 2002. -10,9
Stabilnost – važna za rast
B.Rast i cjenovna stabilnostRast podrazumijeva stabilnost cijena (niska inflacija)Rast podrazumijeva stabilnost cijena (niska inflacija)Visoka inflacija znači:
a)Manje efikasna alokacija resursab)Manji ekonomski rast (neravnoteža investicija
i štednje I – S)
165165
92
Slučajevi:A Visoka inflacija (> 30% – 40%)
Stabilnost – važna za rast
A.Visoka inflacija (> 30% 40%)Onemogućava rast
B.Umjerena inflacija (10% – 30%)Negativni efekti na rast
C.Niska inflacija (2% – 10%)
166166
j ( )Može biti korisna ukoliko je praćena malimrastom plata
Ključno za makroekonomsku stabilnost
1. Makroekonomske politike u cilju unutrašnje i vanjskeravnoteže
Monetarna politika (smanjenje inflacije)Fiskalna politika (održiv odnos javni dug/BDP, javneinvesticije i štednja)Devizni kurs – režim kompetitivnost
2 St kt litik
167167
2. Strukturne politikeTrgovina, konkurentnost, finansijski sektor, državnapreduzeća, upravljanje, štednja
93
MAKROEKONOMSKO PRILAGOĐAVANJE
168168
Makroekonomsko prilagođavanje
Prilagođavanje u AS – AD
Stabilizacija usmjerena na AD
Strukturne reforme - AS
169169
94
Stabilizacija je sporija i koštaStrukturne reforme u okviru makroekonomske
Makroekonomsko prilagođavanje
stabilnosti obezbjeđuju rast Y
P0
P
170170
P1
Y
Ključne stabilizacione mjere
Makroekonomsko prilagođavanje
Reduciranje državne potrošnje (G)
Devizne politike
Druge
171171
95
FiskalnaR d i j d fi it
Makroekonomsko prilagođavanje - politike
Reduciranje deficita
MonetarnaMonetarno targetiranjeInflatorno targetiranje
172172
Inflatorno targetiranjeKapitalni tokovi – mogu smanjiti efektivnostmonetarnih politika
Makroekonomsko prilagođavanje -redukcija potrošnje
IS - LM AS – AD
KSLM
PAS
173173
Y
IS
Y
AD
96
Efekti politika
Monetarna – smanjenje inflacijeMože apostrofirati problem dotoka kapitalaM KS priliv kapitalaM – novčana masaKS – kamatna stopa
Fiskalna
174174
G KS odliv kapitalaG – državna potrošnjaKS – kamatna stopa
Politika prilagođavanja deviznog kursa
Promocija kompetitivnosti kroz održivu platnobilansnupolitikupolitikuRavnoteža domaće AS i AD
Tipovi deviznih kursevaTeški fiksni
175175
Fleksibilni (bez intervencije Centralne banke)Upravljani
97
Moguće kombinacije
Rast tražnje i deficit tekućeg računa (tranzicijskezemlje)
Recesija i deficit tekućeg računa (Velika Britanija 80-tihi početkom 90-tih)
Rast tražnje i suficit tekućeg računa (OPEC i Kina ranih90-tih)
176176
Recesija i suficit tekućeg računa (Japan 1992.)
Ključne strukturne reforme
Liberalizacija cijena
Politike promocije kompetitivnosti (konkurentnosti)
Reforma preduzeća (privatizacija i restruktuiranje)
Racionalizacija mreže socijalne zaštite
Reforma finansijskog sektora (razvoj tržišta kapitala,reforme zakonskog okvira)
Reforme vanjskog sektora (trgovinska liberalizacija,
177177
Reforme vanjskog sektora (trgovinska liberalizacija,liberalizacija kapitalnih računa)
Budžetske reforme (strukture, institucije)
Više transparentnosti i bolje upravljanje – reforma vladinihinstitucija
98
Međuzavisnost stabilizacionih i strukturnih reformi
Makroekonomska stabilnost ima za cilj uspostavljanjeambijenta za nisku inflaciju i održiv platni bilans kojiambijenta za nisku inflaciju i održiv platni bilans kojipodržava rast i strukturne reforme
Strukturne reforme uvode tržišne mehanizme ufunkcionisanje makroekonomskih politika, povećavajupotencijalni proizvod i omogućavaju viši rast outputa.
178178
p j p g j p
Makroekonomska koordinacija i raspoređivanje
Uspješan program je često obuhvatant t ili b i ( Bi B )postepenost ili brzina ( Big Bang)
IMF ima svoje “rezultate” ekspertiza - finansijskisektor
Neke reforme međuzavisnef ij d i k k tibil t
179179
reforme cijena, deviznog kursa, konvertibilnostreforme državnih preduzeća i prilagođavanjacijena
99
Uslovljenost i vezanostlib li ij ij ž biti ć
Makroekonomska koordinacija i raspoređivanje
liberalizacija cijena može biti praćenastabilizacijom u cilju ograničavanja pritiska na cijenereforme finansijskog sektora prethode liberalizacijikapitalnog računastabilizacija i stroga bankarska supervizija su
d l i lib li ij k t t
180180
preduslovi za liberalizaciju kamatne stope
MAKROEKONOMSKO PRILAGOĐAVANJEMAKROEKONOMSKO PRILAGOĐAVANJE I FINANSIJSKI SEKTOR
181181
100
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
Makroekonomsko prilagođavanje odražava se nafinansijski sektorj
Stezanje politike (restrikcija) utiče na tražnju zakreditima preko promjene kamatne stope
Deprecijacija deviznog kursa utiče na bilans firmi ifinansijskih institucija da servisiraju vanjski dug
182182
TEZE:Slabosti finansijskog sektora mogu ograničiti opcije
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
Slabosti finansijskog sektora mogu ograničiti opcijepolitike prilagođavanjaFinansijski sektor odražava se na fiskalnoprilagođavanjeProblemi finansijskog sektora često izazivajumakroekonomske krize
183183
makroekonomske krizeReforma finansijskog sektora je važan strukturalnielement programa prilagođavanja
101
Teza 1 - Slabosti finansijskog sektora moguograničiti opcije politike prilagođavanja
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
g p j p p g j
Prilična vanjska zaduženost među bankama i firmamamože obeshrabriti deprecijaciju deviznog kursa - možepogoršati debalansSlabosti finansijskog sektora smanjuju efektivnost
184184
j g j jinstrumenata politike
slabeći mogućnosti promjene deviznog kursaremeteći transmisione veze između monetarnepolitike i operacionalnih ciljeva
Teza 2 - Finansijski sektor odražava se na fiskalnoprilagođavanje
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
Rekapitalizacija (restrukturiranje) banaka imabudžetske implikacije
Ali - izbor je samo između uraditi SADA ili KASNIJE
185185
Vladini budžeti moraju računati sa troškovima ove vrsteu procjeni prihoda i rashoda
102
Teza 3 - Problemi finansijskog sektora često izazivajumakroekonomske krize
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
Turska (1994.) – nemogućnost lokalnih banaka vanjskogzaduživanja
Meksiko (1994.-1995.) - nemogućnost vanjskog zaduživanjaza lokalne banke i značajan rast stare zaduženosti.
Tajland (1997.) - kratkoročno vanjsko zaduživanje da bi sefi i l d ć i i ij bil j d č
186186
finansirale domaće investicije bilo je udvostručeno
Turska (2000.) - propast nekoliko važnih banaka
Čak ukoliko su krize i poželjne, reforme koštaju
–Češka plaća reforme oko 30% godišnjeg BDP
Teza 4 - Reforma finansijskog sektora je važanstrukturalni element programa prilagođavanja
Makroekonomsko prilagođavanje i finansijski sektor
p g p g j
Restruktuiranje finansijskih institucijaJačanje bankarske regulacije i supervizijeUvođenje osiguranja depozita
187187
Primjer: Programi podrške u Indoneziji, Koreji,Turskoj, na Tajlandu
103
PRILAGOĐAVANJE, SIROMAŠTVO I RAST
188188
Prilagođavanje, siromaštvo i rast
Dvije mogućnosti:Stabilizacioni programi (posebno dezinflacija)Stabilizacioni programi (posebno dezinflacija)smanjuju siromaštvoInflacija pogoršava siromaštvo u najmanjerazvijenim zemljama jer one operiraju na bazikeš - transakcija
189189
Earstly i Fisher (2000.): “Sa visokom inflacijom,dohodak opada, a stopa nacionalnog siromaštvaraste”Dallar and Kraay (2001.): Smanjenje inflacije je pro-siromaštvo18
9
104
Prilagođavanje, siromaštvo i rast
TEZE
Stabilizacioni programi mogu povećati siromaštvo uStabilizacioni programi mogu povećati siromaštvo ukratkom roku kroz redukciju rasta
Efekti stabilizacijskog programa na rast su različiti
Kratkoročne posljedice na siromaštvo mogurezultirati bržim rastom u srednjem roku
190190
Teza 1 - Stabilizacioni programi mogu povećatisiromaštvo u kratkom roku kroz redukciju rasta
Dallar and Kraay (2001.) - rast smanjuje siromaštvo
Prilagođavanje, siromaštvo i rast
y ( ) j j(prosječan rast prihoda od 20% vodi rastu nacionalnog p/cdohotka)
Teza 2 - Efekti stabilizacijskog programa na rast surazličiti:
Khan (1990.), Barro i Lee (2005.) - rast opadaDicks - Mireaux i dr. (2000.) - rast se povećava u manje
191191
razvijenim zemljama
Teza 3 - Kratkoročne posljedice na siromaštvo mogurezultirati bržim rastom u srednjem roku
Nema automatizma niti garancijeZavisi od opcija politikeDomaće institucije (politika i građansko društvo)19
1
105
Stabilizacija i siromaštvo
Programi prilagođavanja često znače fiskalnukonsolidaciju, ali ne treba smanjivati potrošnju zasiromašne (npr. obrazovanje, zdravstvo, mrežasocijalnog osiguranja,...)
Moguće smanjenje za vojsku i manje produktivnekapitalne izdatke
192192
ZaključakOdrživi rast podrazumijeva stabilnost - nisku inflaciju iodrživi platni bilansPrilagođavanje neophodno usmjeriti na stalnePrilagođavanje neophodno usmjeriti na stalnemakroekonomske neravnotežeDomaća politika treba biti usmjerena i na vanjske i naunutrašnje neravnotežeFiskalna, monetarna, politika deviznog kursa istrukturne politike mogu ubrzati prilagođavanje
193193
strukturne politike mogu ubrzati prilagođavanjeStrukturne reforme su neophodne za ubrzavanjemakroekonomskog prilagođavanjaVažne implikacije finansijskog sektora i siromaštva naprilagođavanje
106
DRUGI DIO MAKROEKONOMSKA ANALIZA
1. Makroekonomija u kratkom roku a. Potrošnja – dohodak – štednja b. Investicije c. Multiplikator
2. Makroekonomija u srednjem roku a. Novac i bankarstvo b. Tržište rada i nezaposlenost c. Budžet – javna potrošnja, oporezivanje i dug
3. Makroekonomija u dugom roku a. Modeli ekonomskog rasta b. Ekonomske fluktuacije – konjukturni ciklusi c. Makroekonomska ravnoteža – dinamički pristup
107
108
MAKROEKONOMSKA ANALIZA – I dio
MAKROEKONOMIJA U MAKROEKONOMIJA U KRATKOM ROKUKRATKOM ROKU
195195
O čemu će biti riječi...
1. Potrošnja – dohodak – štednja
2. Investicije
3. Multiplikator
196196
109
1. POTROŠNJA – DOHODAK –ŠTEDNJA
Funkcija ravnoteže
Funkcija potrošnjeFunkcija potrošnje
Funkcija štednje
Granična sklonost potrošnji i štednji
Obrazac potrošnje
197197
Nacionalno ponašanje potrošnje
C
Funkcija ravnoteže
200
300
400
500
A
B
198198
450
100 200 300 400 500 600 700
100
200
Y
110
Y = C + SDohodak – ključna determinanta potrošnje i štednje
Funkcija ravnoteže
j p j jRaspoloživi
dohodakPotrošnja Štednja
24.000 24.110 -11025.000 25.000 026.000 25.850 + 15027 000 26 600 + 400
199199
27.000 26.600 + 40028.000 27.240 + 76029.000 27.830 + 1.17030.000 28.360 + 1.640
Pokazuje najvažniji odnos u makroekonomiji – Y i CMoguća stanja: C > Y; C = Y; C < Y.
Funkcija potrošnje
Nagib funkcije pokazuje:C raste sa porastom YC raste sporije od rasta YC apsolutno raste a relativno opada u strukturi Y
200200
S raste istom ili bržom dinamikom od rasta YS raste apsolutno i relativno u strukturi Y
111
600
C
Štednja
Funkcija potrošnje
200
300
400
500
AB
C
Štednja
201201100 200 300 400 500 600 700
100
200
Y450
Pokazuje odnos Y i SY = C + S
Funkcija štednje
S = Y – C
Moguća stanja:a. Negativna štednja (C > Y)b. Nulta štednja S = 0 (C = Y)c Pozitivna štednja (C < Y)
202202
c. Pozitivna štednja (C < Y)
112
400
500
SFunkcija štednje
100
200
300
400
C
203203
100 300 400 500 600 700 Y- 100 A
B
400
500
S, C
CC < Y
Funkcija potrošnje i štednje
100
200
300
400
S
C
C > Y
C = Y
204204
100 300 400 500 600 700
100
Y- 100
S = 0 S > 0S < 0
113
Granična sklonost potrošnji (MPC)
Granične sklonosti potrošnji i štednji
Granična sklonost štednji (MPS)
Y = C + S
205205
1 = MPC + MPS
“Graničan”, “marginalan” – dodatan
“Sklonost” psihološki pojam
Granične sklonosti potrošnji i štednji
Sklonost – psihološki pojam
MPC – omjer povećanja potrošnje u odnosu na svakopovećanje dohotka
MPS – omjer povećanja štednje u odnosu na svakopovećanje dohotka
206206
Npr. MPC = 0,89 znači da od svakog dodatnog dolaradohotka 0,89 centi odlazi na potrošnju MPS = 0,11
114
Raspoloživid h d k
Potrošnja MPC Štednja MPS
Granične sklonosti potrošnji i štednji
dohodakj j
24.000 24.110 890/1000=0,890,850,750,640,590 53
-110 110/1000= 0,110,150,250,360,410 47
25.000 25.000 026.000 25.850 + 15027.000 26.600 + 40028.000 27.240 + 760
207207
0,53 0,4729.000 27.830 + 1.17030.000 28.360 + 1.640
40.000
Obrazac potrošnje
20.000
30.000
208208
20.000 40.00030.000NIVO DOHOTKA POSLIJE POREZA
HRANA I PIĆE
115
Makroekonomski instrument koji pokazuje promjene ustrukturi potrošnje sa promjenama dohotka
Obrazac potrošnje
’’Engelovi zakoni’’Sa porastom dohotka pojedine vrste potrošnje rastusporije od rasta dohotka (udio potrošnje na pojedinestavke opada u ukupnoj strukturi potrošnje – npr.hrana, odjeća)
209209
Neke vrste potrošnje rastu isto kao i dohodakPojedine stavke potrošnje rastu brže od rasta dohotka(luskuzna dobra)
Ukupna potrošnja u jednoj nacionalnoj ekonomijiključni faktor koji određuje ADSve što nije potrošeno u jednoj ekonomiji predstavlja
Nacionalno ponašanje potrošnje
Sve što nije potrošeno u jednoj ekonomiji predstavljapotencijal za investicije
Y = C + S; Y = C + I
Determinante potrošnje:Tekući raspoloživi dohodak
210210
Permanentni dohodakBogatstvo ili imetak
116
2. INVESTICIJE
Kada investirati?
Investiciono trošenje i kamatna stopaInvesticiono trošenje i kamatna stopa
Nominalna i realna kamata
Funkcija potražnje za investicijama
211211
Drugi sastavni dio trošenja u makroekonomiji
Y C I G X
Investicije
Y = C + I + G + X
Investicije – dodatak fondu stvarnih kapitalnih dobara
Investicija – samo ukoliko se stvara novi kapital
U jednoj nacionalnoj privredi igraju dvostruku ulogu:
212212
Veliko investiciono trošenje utiče na AD a AD na proizvodnju i zaposlenost
Investicije povećavaju potencijalni proizvod i podstiču ekonomski rast
117
Onda kada se očekuje da će prihod od investicijanadmašiti troškove investicija
Kada investirati?
Determinante investicija:
1. Prihodi (BDP)
2. Troškovi (trošak kapitala – kamate, porezi)
213213
( )
3. Očekivanja (optimizam – pesimizam)
Investiciono trošenje – determinirano visokim kamatnim stopama
Projekat
Ukupneinvesticijeu projekat
Godišnji prihod na
1.000
Troškovi na 1.000 uloženih $ projekta uz godišnju
kamatnu stopu od:
Godišnji neto profit na 1.000 loženih $ uz godišnju kamatu od:
(miliona) uloženih $ 10% 5% 10% 5%
A 1 1.500 100 50 1.400 1.450B 4 220 100 50 120 170C 10 160 100 50 60 110D 10 130 100 50 30 80E 5 110 100 50 10 60
214214
F 15 90 100 50 -10 40G 10 60 100 50 -40 10H 20 40 100 50 -60 -10
1.620 1920
118
Realna kamata – ona koju dužnici plaćaju izrazustvarnih dobara i usluga
Nominalna i realna kamata
Realna kamata = nominalna kamata - inflacija
Moguća stanja:1. Nominalne kamate rastu
Realne kamate rastuO d i ti j
215215
Opada investiranje
2. Nominalne kamate rastuRealne kamate opadajuRaste investiranje
AM
ATA
Funkcija potražnje za investicijama
5
10
OD
INVE
STIC
IJA
, KA
A
B
216216
100 200 300 400 500 600 700
INVESTICIJSKO TROŠENJE
PRIN
OS
O
MILIONA
119
15KA
MAT
A
Funkcija potražnje za investicijama
5
10
S O
D IN
VE
STI
CIJ
A,
VEĆI BDP,VEĆI OUTPUT
Di’
217217
100 200 300 400 500 600 700INVESTICIJSKO TROŠENJE
PR
INO
S
MILIONA
Di
15
KAM
ATA
Funkcija potražnje za investicijama
5
10
S O
D IN
VE
STI
CIJ
A, K
VEĆI POREZI
Di
218218
100 200 300 400 500 600 700INVESTICIJSKO TROŠENJE
PR
INO
S
MILIONA
Di
Di’
120
15KA
MAT
A
Funkcija potražnje za investicijama
5
10
S O
D IN
VE
STI
CIJ
A,
OPTIMIZAM
Di
219219
100 200 300 400 500 600 700
INVESTICIJSKO TROŠENJE
PR
INO
S
MILIONA
Di
Di’
15
KAM
ATA
Funkcija potražnje za investicijama
5
10
S O
D IN
VE
STI
CIJ
A, K
PESIMIZAM
Di
220220
100 200 300 400 500 600 700INVESTICIJSKO TROŠENJE
PR
INO
S
MILIONA
Di
Di’
121
3. MODEL MULTIPLIKATORA
Objašnjenje modelaMultiplikator štednje i investicijaMultiplikator štednje i investicijaMultiplikator lične potrošnjeInvesticioni multiplikatorMultiplikator državne potrošnjePoreski multiplikator
221221
Poreski multiplikatorMultiplikator otvorene privredePromjena proizvodnje u modelu multiplikatora
Objašnjava promjene proizvodnje u kratkom roku
USLOV – privreda sa neiskorištenim resursima
Model multiplikatora
USLOV privreda sa neiskorištenim resursima
Teorija multiplikatora – Kejns
Objašnjava kako promjene u potrošnji izazivajumultiplikativne efekte na proizvodnju u privredi saneiskorištenim resursima (ispod potencijalnog
i d )
222222
proizvoda)
122
• Multiplikator štednje i investicija
• Multiplikator lične potrošnje
Model multiplikatora - vrste
Multiplikator lične potrošnje
• Investicioni multiplikator
• Multiplikator državne potrošnje
• Poreski multiplikator
223223
• Multiplikator otvorene privrede
Multiplikator sa uključenom štednjom i investicijama
500
S,I
100
200
300
400
I
I’E
E’
S
224224
100 200 300 400 500 600 700
100
BDP-100
I
0
123
Multiplikator sa uključenom potrošnjom i investicijama
C , I
Qp
E’C
C + I
200
300
225225BDP
E
Q2e Qp0
450
Q1e
100
Multiplikator sa uključenom državnom potrošnjom
C, I, GQp
E
C
C + I
C + I + G
I
G
E’
E’’
200
300G
226226
E
Qe Qp0
C
450
0
100
BDP
124
Poreski multiplikatorC Qp
C
WC’
200
300 VU
227227Qe Qp
0450
BDPQe’
Vanjska trgovina u modelu multiplikatora
C + I + G
QpC+I+G+X
EC+I+G+X
NETO IZVOZX-
X+
228228
BDPQe Qp0
450
125
Multiplikator u sistemu AS - AD
E’ C
C’
E
p
450
pQ
Qr Qr’
AS-AD ASQp
229229
E’E
Qr’QrQ
AD’
AD
Qp
Multiplikator zatvorene privrede
MPS MPC 1MPS – granična sklonost štednji
230230
MPS + MPC = 1g j
MPC – granična sklonost potrošnji
126
Multiplikator otvorene privrede
231231
MPM – granična sklonost uvozu
MPX – granična sklonost izvozu
Promjena proizvodnje (ΔQz) =
Promjena proizvodnje u modelu multiplikatora (zatvorena privreda)
Mz x promjena potrošnje
ili
232232
127
Promjena proizvodnje (ΔQo) = M x promjena potrošnje
Promjena proizvodnje u modelu multiplikatora (otvorena privreda)
Mo x promjena potrošnje
ili
233233
128
MAKROEKONOMIJA U MAKROEKONOMIJA U SREDNJEM ROKUSREDNJEM ROKU
234234
SREDNJEM ROKUSREDNJEM ROKU
O čemu će biti riječi...
1. Novac i bankarstvo
2. Tržište rada i nezaposlenost
3. Budžet – javna potrošnja, oporezivanje i dug
235235
3. Budžet javna potrošnja, oporezivanje i dug
129
1. NOVAC I BANKARSTVO
236236
Monetarni sistem
1. NOVAC I BANKARSTVO
Monetarna politika
Novac
Cijena novca – kamata
Centralna banka i osnove monetarne politike
237237
Centralna banka i osnove monetarne politike
Poslovne banke i stvaranje novca
Inflacija
130
Podrazumijeva organizovano uređenje tehničkih i drugihpitanja važnih za funkcije novca u ekonomskom životu zemlje
Monetarni sistem - novčani sistem
Monetarni sistem je nastao iz potrebe za razmjenom raznihvrsta moneta pri trgovini robama između različitih zemalja
Kada se o monetarnom sistemu govori u najopštrijem smisluorganizovanog uređenja, pitanja, važnih za ulogu novca, toima svoje historijsko i teorijsko opravdanje
238238
Sva ta pitanja ne moraju biti uređena samo propisima odstrane države, ali, interes države i njen uticaj na novac se nemogu zaobići
Ekonomska historija pruža dokaze kako državapodvrgava novac svom uticaju i zakonskom regulisanju
Monetarni sistem - novčani sistem
Zato se monetarni sistem definiše kao skup propisakojima se od strane države uređuju osnovnainstitucionalna i organizaciona pitanja u vezi sa novcem
To je skup normi kojima se uređuju pitanja vezana zadomaći novac i njegov odnos sa drugim valutama
239239
domaći novac i njegov odnos sa drugim valutama
Monetarni sistem se razlikuje u razvijenim, srednjerazvijenim i nerazvijenim zemljama
131
Kao skup institucionalnih i organizacionih rješenja, monetarnisistem se fokusira na slijedeće:
Monetarni sistem - novčani sistem
a) Šta se od instrumenata, koji se koriste kao prometno iplatežno sredstvo, treba smatrati novcem
b) Položaj ekonomskih subjekata, njihova nadležnost uodlučivanju o pitanjima vezanim za novac
c) Mehanizam regulisanja emisije, opticaja i povlačenjanovca
240240
novca
d) Okvire za korištenje monetarne politike i načinausmjeravanja ekonomskih tokova
e) Uloga tržišnog mehanizma u monetarnoj oblasti
Monetarni sistem određuju slijedeći tokovi
R b k j i bi št k i l t i ši
Monetarni sistem - novčani sistem
Roba koja ima osobinu opšteg ekvivalenta i vršifunkciju mjere vrijednosti
Novčana jedinica koja služi kao mjerilo cijena
Utvrđena prometna i platežna sredstva
R ži k j t l
241241
Režim kovanja metalnog novca
Režim puštanja u prometu banknota i novčanicaodređene vrste
132
Društvo u kome je na snazi jedan monetarni sistemnaziva se valutnim ili novčanim područjem
Monetarni sistem - novčani sistem
p j
Sam mehanizam sistema naziva se važenjem ilivalutom, pri čemu je težište na razlikama izmeđujednog monetarnog sistema i drugih monetarnihsistema
242242
Monetarne sisteme dijelimo na dvije grupe:Metalističke (vrijednost novca vezana za vrijednost
Monetarni sistem - novčani sistem
( j jplemenitih metala)Papirne (napuštena veza vrijednosti novca ivrijednosti plemenitih metala)
Slična ovoj je i podjela monetarnih sistema na:
243243
Vezane valute (vrijednost novca vezana uz nekistandard – plemeniti metal ili stranu valutu)Slobodne valute (njihova vrijednost određenaponudom i potražnjom)
133
Institucionalni mehanizmi i metode monetarnog sistemapredstavljaju okvir za vođenje monetarne politike
Monetarna politika
Monetarna politika je takav vid usmjeravanjaekonomskih tokova koji djeluje preko monetarnogsektora koristeći odgovarajuće elementeMonetarna politika (novčana politika, valutna politika)predstavlja sveukupnost mjera i postupaka kojima
244244
određena država ili društvena zajednica regulišeizdavanje, opticaj, paritet, kurs i druge radnje u vezinovca i tako utiče na privredna kretanja
Monetarna politika može biti:
Monetarna politika
Ekspanzivna
Restriktivna
Stabilizaciona
245245
134
Mjesto, uloga i značaj monetarne politike danas ima većutežinu nego u vrijeme zlatnog standarda
Monetarna politika
Monetarna politika – važan dio makroekonomskoginstrumentarija
Ovo treba vezati za razvoj finansijskih institucija,instrumenata i transakcija u toku koga se vršilo pretvaranjebanaka od finansijskih posrednika u “industriju zaproizvodnju novca”.
246246
p j
Danas je u bankama objedinjenoFinansijsko posredovanje iKreiranje novca
To je doprinijelo sjedinjavanju monetarnog i kreditnogsistema budući da bankarski novac kao glavni oblik
Monetarna politika
sistema budući da bankarski novac kao glavni oblikdanašnjeg novca, predstavlja spoj novca i kreditaMonetarna politika predstavlja način usmjeravanjaekonomskih procesaKljučni zadatak jeste da snabdije ekonomski sistemnovcem u mjeri potrebnoj za neometano obavljanje
247247
novcem u mjeri potrebnoj za neometano obavljanjeplaćanjaTime se obezbjeđuje normalno odvijanje ekonomskogprocesa
135
Monetarna politika usmjerena je na brojne ciljevevezane za
Monetarna politika
Ekonomski rastZaposlenostStabilnost cijenaRavnotežu platnog bilansa
248248
Riječ je o opštim ciljevima ekonomske politike koji senameću i u sferi monetarnog regulisanja
Iz ovih opštih ciljeva monetarne politike izvode se idrugi, koji su prilagođeni praktičnim mogućnostima i
Monetarna politika
prirodi monetarne politikeNajveći efekat monetarna politika ima na:
Stabilnost cijena iRavnotežu platnog bilansa
Monetarna politika se često preferira u odnosu na
249249
druge ekonomske politike jer reaguje brzo (nemavelikog kašnjenja administracije)Ali, efekti mjera monetarne politike očituju se usrednjem i dugom roku
136
Novac je sve što služi kao opšteprihvaćeno sredstvorazmjene ili sredstvo plaćanja
Novac
Monetarne vlasti regulišu šta se može smatrati novcemi određuju sredstva kojima se novac može prenositiSuština i uloga novca dolaze do izražaja putemnjegovih funkcija. To su:
Novac kao mjera vrijednostiNovac kao prometno sredstvo
250250
Novac kao prometno sredstvoNovac kao blagoNovac kao platežno sredstvoSvjetski novac
Razvoj novca kroz historiju – u nauci o novcu pravi serazlika između:
Novac
Naturalnog novcaMetalnog novca (kovanice)Papirnog novcaKreditnog novca
251251
Depozitnog novca
137
Glavni monetarni agregati su kvantitativne mjere ponudenovca. To su:
Novac
Transakcijski novac (M1)KovanicePapirni novac (deklarativni novac)Čekovni novac (depozitni i bankovni novac)
Novac u širem smislu (M2) – likvidna sredstva
gotovina
252252
( 2)Transakcijski novac (M1)Štedni računi u bankamaNovčani surogati (depozitni računi, investicioni fondovii sl.)
Glavni ponuđač novca je centralna banka koja gapušta u opticaj u zamjenu za aktivu manjeg stepena
Novac
likvidnosti (blagajnički zapisi, mjenična potraživanja,zlato, devize)Novac mogu nuditi i banke koje odobravaju kredite idopunskim kreditom stvaraju novacTako razlikujemo:
N t l b k č i k j i d j
253253
Novac centralne banke – novčanice koje izdajecentralna banka i njene obaveze po viđenjuNovac poslovnih banaka – novac koji poslovnebanke u obliku žiralnog novca, stvaraju primajućidepozite centralne banke ili odobravajući kredite
138
S druge strane, potražnja za novcem determinirana jefunkcijama novca kao:
Novac
Mjere vrijednosti
Prometnog sredstva
Novca kao blaga
254254
Izvori potražnje za novcem
Transakcijska potražnja za novcem (determinirana
Novac
Transakcijska potražnja za novcem (determiniranavisinom dohotka i kamatnom stopom)
Špekulacijska potražnja za novcem (determiniranavisinom dohotka i veličinom dobiti)
255255
139
Špekulacijska potražnja za novcem objašnjava se portfolioteorijom
Novac
Portfolio teorija opisuje racionalnog investitora i njegovoponašanje
Investitor koji izbjegava rizik mora alocirati svoja sredstva(portfolio)
Pravilo – treba diverzificirati portfolio
256256
Optimalan portfolio – kombinacija visokorizičnih(visokoprofitabilinih) i niskorizičnih (niskoprofitabilnih)projekata napravljena tako da se u slučaju realizacije rizika– gubitak ’’pokrije’’ iz dobiti od neiskorištenih (sigurnih)projekata.
Kamata predstavlja naknadu za posuđeni novac ili zakreditirane (posuđene) upotrebne vrijednosti
Cijena novca - kamata
Najčešći ugovoreni oblik plaćanja kamate je kamatnastopaKamatna stopa igra dvostruku ulogu:
Cijena posuđivanjaO t it t ć t
257257
Oportunitetna mogućnost
140
Determinante kamatne stope su
Rok dospijeća
Cijena novca - kamata
p j
Rizik
Likvidnost
Administrativni troškovi
258258
Visina kamate utiče na ponudu i potražnju za novcem
Visoke kamate destimulišu potražnju za novcem jer je
Cijena novca - kamata
Visoke kamate destimulišu potražnju za novcem jer jenovac skup
Niske kamate (jeftin novac) destimulišu ponudu novcajer se posuđivanje novca ne isplati
Tako visina kamatne stope utiče na ukupnu ekonomskukti t i l t i ž j d t k k
259259
aktivnost i zaposlenost i važno je sredstvo ekonomske(anticiklične) politike.
141
Provođenje monetarne politike po pravilu se odvijapreko centralne banke
Centralna banka i osnove monetarne politike
preko centralne bankeRazlikuju se instrumenti monetarne politike
Regulatorni (instrumenti kvantitativnog regulisanja)Instrumenti selektivnog kreditnog regulisanja ineposredne kreditne kontrole (nadzor nad
)
260260
bankarskim sistemom)
Centralna banka raspolaže instrumentima kojima utičena proizvodnju zaposlenost stabilne cijene i neto-izvoz
Centralna banka i osnove monetarne politike
na proizvodnju, zaposlenost, stabilne cijene i neto-izvoz
Instrumetni centralne banke – osnove monetarnepolitike:
Operacije na otvorenom tržištu
261261
Diskontna (eskontna) stopa
Stopa obaveznih rezervi
142
Operacije na otvorenom tržištu su kupovine i prodaje hartijaod vrijednosti od strane centralne banke
Centralna banka i osnove monetarne politike
Diskontna stopa predstavlja posebnu vrstu kamatne stopepod kojima centralna banka prima na reeskont vrijednosnepapire od poslovnih banaka (zvanična kamatna stopa).Ukoliko su naglašene razlike zvanične i tržišne kamatnestope, ograničava se iznos kredita koji se može odobritipojedinoj banci
262262
p j j
Obavezne rezerve su široko rasprostranjen instrumentmonetarne politike. Odnosi se na rezerve koje su poslovnebanke dužne držati kod centralne banke (mjera likvidnostibankarskog sistema). Ujedno predstavlja instrument kontrolestvaranja novca od strane poslovnih banaka
Poslovne banke – poslovni subjekti kao i preduzeća sarazlikom u bilansu stanja – ’’rezerve’’ (obavezne)
Poslovne banke i stvaranje novca
Banke ’’stvaraju’’ novacRezerve – omogućavaju kontrolu opsega depozita poviđenjuMultiplikacija novca novčane ponude određenastopom obveznih rezervi. Npr. obavezne rezerve 10%
263263
p p %multiplikator novčane ponude = 1:10
143
Multiplikacija u bankarskom sistemu
Poslovne banke i stvaranje novca
POZICIJA BANKE NOVI DEPOZITI
NOVI ZAJMOVI I INVESTICIJE
NOVE REZERVE
Inicijalna banka 1.000,00 900,00 100,00Banka 2. generacije 900,00 810,00 90,00Banka 3. generacije 810,00 729,00 81,00Banka 4. generacije 729,00 656,10 72,90B k 5 ij 656 10 590 49 65 61
264264
Banka 5. generacije 656,10 590,49 65,61--- --- --- ---UKUPNO U BANKAMA 10.000,00 9.000,00 1.000,00
EFEKTI NOVCA NA PROIZVODNJU I CIJENE
Poslovne banke i stvaranje novca
Primjer: inflatorne tendencije u ekonomiji – CB želiPrimjer: inflatorne tendencije u ekonomiji – CB želi ’’usporiti’’ i ’’ohladiti’’ ekonomiju:1. CB smanjuje bankovne rezerve (prodaja državnih
vrijednosnih papira)2. Smanjenje rezervi izaziva kontrakciju tekućih depozita i
smanjenje ponude novca3. Smanjenje ponude novca izaziva rast kamatne stope
265265
j j p p4. Rast kamatne stope smanjuje potrošnju osjetljivu na
kamate (investicije, lična potrošnja, neto-izvoz) štosmanjuje AD
5. Smanjenje AD izaziva smanjenje dohotka, proizvodnje,zaposlenosti i inflacije
144
Inflacija
Označava porast opšteg nivoa cijena i pad vrijednostinovcaUobičajeno se izražava stopom inflacije
Pokazatelji inflacije – indeksi cijena
266266
Indeks potrošačkih cijena – CPIDeflator BDPIndeks proizvođačkih cijena – PPI
Klasifikacija inflacije vrši se po različitim kriterijima:
) I t it t i lj j
Inflacija
a) Intenzitet ispoljavanja
b) Uzroci nastajanja
c) Dužina trajanja
d) Virualnost
267267
d) Virualnost
145
a) Prema intenzitetu ispoljavanja
U j ( j ć ) t ij 4% diš j
Inflacija
Umjerena (puzajuća) – rast cijena 4% godišnje
Galopirajuća – rast cijena 80% godišnje (efekti– strukturni poremećaji)
Hiperinflacija – rast cijena 50% mjesečno (efektislom sistema cijena)
268268
– slom sistema cijena)
b) Prema uzrocima nastajanja
I fl ij t ž j
Inflacija
Inflacija tražnje
Inflacija troškova (šok ponude)
Strukturna inflacija
269269
146
c) Prema dužini trajanja:
S k l
Inflacija
Sekularna
Jednokratna
Hronična
270270
d) Prema virualnosti razlikujemo
Akti i kti i fl ij
Inflacija
Aktivne i neaktivne inflacije
Slobodne i prigušene (kontrolisane) inflacije
271271
147
TEORIJE INFLACIJE1. Teorija tražnje
Monetarna teorija
Inflacija
Monetarna teorijaTražnja za realnim dohotkom
2. Troškovne teorijeSpirala – lični dohoci – cijeneVanprivredna potrošnjaUvozni troškovi
272272
Sektorska inflacija
3. Strukturne teorijeUvozna supstitucijaNejednakost u ekonomskom položaju sektoraOdnosi razmjene u vanjskoj trgovini
Izvori inflacije ili na strani AS ili na strani AD
Inflacija
Tako razlikujemoInflaciju tražnjeInflaciju troškova (šok ponude)
273273
148
Inflacija – inflacija tražnje
AD
POTENCIJALNIPROIZVOD
P
Pr EPr’
E’
274274
Q (KOLIČINA)Qr Qr’
ASAD’
Inflacija - Inflacija troškova (šok ponude)
ASAD
POTENCIJALNIPROIZVOD
AS’P
AS
PrE
Pr’E’
275275Q (KOLIČINA)
Pr
Qr’ Qr
149
Obilježja inflacije novčana masa raste, nivo cijenaraste, nesklad plata i produktivnosti rada
Inflacija
Opšte praviloAko rast novčane mase nije praćen rastomproduktivnosti cijene rastuAk j t l t ći d t d kti ti d
276276
Ako je rast plata veći od rasta produktivnosti radacijene rastu
Efekti inflacije i makroekonomska reakcija
Preraspodjela dohotka i bogatstva
Inflacija
Preraspodjela dohotka i bogatstva
Iskrivljenje relativnih cijena i outputaInflacija djeluje na ukupan output(makroekonomski uticaj)Inflacija djeluje na ekonomsku efikasnost
277277
(mikroekonomski uticaj)
150
Dileme antiinflatorne politike
Dužina vremena potrebnog za prilagođavanje
Inflacija
p g p g j
Cijena “kompromisa” inflacije i nezaposlenosti
Indeksacija ekonomije (COLA – indeks)
Politika dohotka
278278
2. TRŽIŠTE RADA I NEZAPOSLENOST
279279
151
2. TRŽIŠTE RADA I NEZAPOSLENOST
Tržište rada
Nezaposlenost sistematizacijaNezaposlenost – sistematizacija
Nezaposlenost – vrste
Nezaposlenost – Okunov zakon
Nezaposlenost – Filipsova kriva
280280
Tržište rada i nezaposlenost
Tržište rada predstavlja ukupnost odnosa ponude ipotražnje za radnom snagomMoguće različite kombinacije u odnosima ponude ipotražnje za radomTa odstupanja ponude od potražnje na tržištu radaimaju odraz na oscilacije najamnina (plata i mogućunezaposlenost)
281281
Tržišta rada mogu biti lokalna, regionalna i nacionalnaSve veća mobilnost rada i globalizacija ekonomskihtokova pogoduju i razvoju međunarodnog tržišta rada
152
Nezaposlenost se definiše kao razlika između ukupneradne snage i broja stvarno zaposlenih, pri čemu se
d d d j k b j lj di
Tržište rada i nezaposlenost
pod radnom snagom podrazumjeva ukupan broj ljudisposobnih i voljnih da rade
Uobičajeno se izražava stopom nezaposlenosti
282282
Postoje različite sistematizacije oblika nezaposlenostiUobičajeno se, sa pozicije uzroka razlikujemo četiri oblika
Tržište rada i nezaposlenost -sistematizacija
nezaposlenosti:Periodična (sezonska) nezaposlenost – vezana je uznemogućnost obavljanja nekih poslova zbog njihove veze sagodišnjim dobomTehnološka nezaposlenost – vezana je za tehnološkausavršavanja koja smanjuju potražnju za radom
283283
Tekuća nezaposlenost – nastaje usljed promjene struktureza radom (posebno kvalifikacione strukture)Stagnantna nezaposlenost – nastaje zbog nesposobnostiprilagođavanja rada novim potrebama u proizvodnjiLatentna nezaposlenost – prikrivena nezaposlenost
153
Savremena ekonomska teorija ponudila je novusistematizaciju nezaposlenosti (ekonomska
Tržište rada i nezaposlenost -sistematizacija
sistematizaciju nezaposlenosti (ekonomskainterpretacija)
Tako na tržištu rada razlikujemo:
a) Frikciona (normalna) nezaposlenost
284284
b) Strukturna nezaposlenost
c) Ciklična nezaposlenost
d) Privremena nezaposlenost
a) Frikciona nezaposlenostPrivremenog je karaktera i odnosi se na one koji
Tržište rada i nezaposlenost -vrste
Privremenog je karaktera i odnosi se na one kojinapuštaju zaposlenje zbog promjena radnogmjesta ili mjesta stanovanja.Može biti uzrokovana i nastavkom školovanja iliusavršavanja.Poseban vid frikcione nezaposlenosti je sezonska
285285
Poseban vid frikcione nezaposlenosti je sezonskanezaposlenost (poljoprivreda, turizam)
154
b) Strukturna nezaposlenostTeži oblik nezaposlenosti i dužeg trajanja
Tržište rada i nezaposlenost -vrste
Teži oblik nezaposlenosti i dužeg trajanja.Ovaj oblik odstupanja ponude od potražnje zaradom može biti izazvan tehnološkim inovacijamaili promjenama u prostornoj strukturi proizvodnje.Kao poseban vid ove vrste nezaposlenosti javlja se“tehnološka” nezaposlenost koja zavisi od
286286
tehnološka nezaposlenost koja zavisi odvremena prekvalifikacije ili pronalaženja novogzaposlenja
c) Ciklična nezaposlenostOna je izazvana smanjenjem AD koja smanjuje i
Tržište rada i nezaposlenost -vrste
Ona je izazvana smanjenjem AD koja smanjuje ipotražnju za radom.Proizlazi iz cikličnih kretanja (konjukture) i mijenjase u zavisnosti od faza konjukturnog ciklusa.Najmanja je u fazi ekspanzije, a najveća u fazirecesije odnosno krize
287287
recesije, odnosno krize.
155
d) Prikrivena nezaposlenost
Za razliku od prethodna tri oblika ovo je nevidljiva
Tržište rada i nezaposlenost -vrste
Za razliku od prethodna tri oblika, ovo je nevidljivanezaposlenost, a odnosi se na one zaposlene čijaje efikasnost ispod prosjeka ili, čija radna mjestane odgovaraju njihovoj kvalifikaciji.
288288
Jedan od ciljeva ekonomske politike svake zemlje jeostvarenje pune zaposlenosti. Najčešće se punazaposlenost definiše kao optimalan nivo upotrebe rada
Tržište rada i nezaposlenost
zaposlenost definiše kao optimalan nivo upotrebe rada.To nije stanje u kome su svi zaposleni već u komepostoji minimalni procenat nezaposlenih.Iz ugla kvantitativnog određenja pojma punezaposlenosti, ona se definiše kao takav stepenupotrebe rada na kome se koristi od smanjene
289289
nezaposlenosti i povećane proizvodnje izjednačavajusa štetama od inflacije.Cijeni se da se, u slučaju pune zaposlenosti, optimalnistepen nezaposlenosti kreće između 2% – 7%, zavisnood posebnosti svake ekonomije.
156
Objašnjava vezu odstupanja realnog BDP-a u odnosuna potencijalni BDP i nezaposlenosti
Nezaposlenost – Okunov zakon
Artur Okun utvrdio pravilo da na svakih 2% padarealnog BDP-a u odnosu na potencijalni, stopanezaposlenosti raste za 1%
Objašnjava kako “morate trčati dalje da biste ostali naistom mjestu”
290290
istom mjestu
A. W. Phillips – kvantificirao determinante inflacijeplata
Nezaposlenost – Filipsova kriva
Filipsova kriva korisna za analizu kratkoročnih kretanjanezaposlenosti i inflacije
291291
157
(%)
5
6
7
8O
TAK)
FILIPSOVA KRIVA U KRATKOM ROKU
Nezaposlenost – Filipsova kriva
DIŠ
NJI
RA
ST
PLA
TA(
2
3
4
5
4
6
5
7
IJA
CIJ
EN
A (P
OS
TO KRATKOM ROKU
292292
GO
D
1 2 3 4 5 6 7
1
0 2
3
STOPA NEZAPOSLENOSTI
INFL
AC
Filipsova kriva – “kompromis” (trade off) teorijaPromjena plata zavisi od broja nezaposlenih
Nezaposlenost – Filipsova kriva
j p j pKada je tražnja za radom visoka i nezaposlenost mala,poslodavci će nuditi sve veće plate da bi privukli radnusnaguRezultat plate će sve brže rasti
Stopa inflacije = stopa rasta plata – stopa rasta produktivnosti rada
293293
U obrnutom slučaju, pad tražnje za radom i visokanezaposlenost značiće sporiji pad plataDakle, zavisnost stope promjena plate i stopenezaposlenosti je nelinearna
158
teorija prirodne stope“prirodna stopa nezaposlenosti” konzistentna s inflacijom
Nezaposlenost – Filipsova kriva
FILIPSOVA KRIVA U DUGOM ROKU
Inflacijacijena
294294
Prirodna stopa Nezaposlenost (%)
3. BUDŽET – JAVNA POTROŠNJA, OPOREZIVANJE I DUG
295295
159
3. BUDŽET – JAVNA POTROŠNJA, OPOREZIVANJE I DUG
BudžetBudžet i antiinflaciona politikaBudžet i anticiklična politikaBudžetski principiBudžetski prihodi i budžetski rashodiStanje budžeta (ravnoteža, budžetski deficit i budžetskisuficit)J i d
296296
Javni dugEfekat dugaFiskalna politikaAnalitičke kategorije budžeta
Budžet
Budžet predstavlja novčani predračun (plan) prihoda irashoda određene zajednice (države ili uže teritorijalnejedinice) za naredni period (po pravilu za jednu godinu)
U budžetu se utvrđuju izvori i vrste prihoda kao ibudžetski rashodi po namjenama i subjektima koji ihmogu izvršavati
Obim i struktura prihoda i veličina rashoda u budžetu
297297
pmoraju biti usaglašeni i dinamički tako raspoređeni daobezbjeđuju sistematsko i kontrolirano finansiranjejavnih funkcija (finansijska funkcija budžeta)
160
Obzirom da se u budžetu koncentrišu značajnasredstva za finansiranje društvenih potreba, njime se
Budžet
ostvaruju ne samo fininsijske već i ekonomske, političkei druge funkcije
Ekonomska funkcija budžeta je višestruka
Budžetskim prihodima (porezima, javnim dugom idrugim fiskalnim instrumentima), a zatim budžetskom
298298
g ),potrošnjom (javna potrošnja) vrši se preraspodjelanacionalnog dohotka
Preko budžeta direktno i indirektno se utiče naproizvodnju i potrošnju
Budžet
Svojom potrošnjom (nabavke), zaposlenima u javnomsektoru, država se javlja kao značajan faktor tražnje iglobalne ravnoteže na tržištu
Budžetska potrošnja kao dio AD ima ulogu na cijene ifinansijsku ravnotežu u ekonomiji
299299
j j
Odatle i budžetska politika kao sastavni diomakroekonomskog instrumentarija u kome je budžetinstrument koji država aktivno koristi za regulisanjeekonomskih tokova i stabilizaciju ekonomije
161
Budžet i antiiflaciona politika
U sklopu antiinflacione politike (posebno u slučajuinflacije tražnje) budžet predstavlja efikasan instrumentreduciranja tražnje
Restriktivnom budžetskom politikom smanjuje sepotrošnja države i sprovodi politika budžetskog suficita
Obrnuto, ekspanzivnom budžetskom politikom ipovećanjem državnih (javnih) rashoda, povećava se
300300
p j (j ) , pAD i stimuliše oživljavanje ekonomije
U slučaju inflacije troškova – smanjenjem budžetskihprihoda država rasterećuje ekonomiju od dijelafiskalnih obaveza i ublažava rast cijena
U sklopu anticiklične politike, porezi i budžet značajnoutiču na stanje AD
Budžet i anticiklična politika
Na taj način budžet služi kao sredstvo za ostvarivanjemakroekonomske ravnoteže i važan je regulatorekonomskih aktivnosti zemlje
Pomoću budžeta se ublažavaju ekonomske fluktuacije(konjukturni ciklusi)
301301
(konjukturni ciklusi)
162
Budžetski principiBudžetski principi predstavljaju skup pravila i principakojima se budžet sastavlja i izvršava:
1 Princip budžetske javnosti (transparentnosti)1. Princip budžetske javnosti (transparentnosti)
2. Princip budžetskog jedinstva
3. Princip budžetske potpunosti
4. Princip nespojivosti prihoda i rashoda
5. Princip budžetske ravnoteže
302302
6. Princip prethodnog odobrenja
7. Princip specifikacije (klasifikacije)
8. Princip istinitosti (realnosti)
9. Princip periodičnosti
Budžetski prihodi
Budžetski (javni) prihodi
Porezi takse i doprinosi (najznačajniji izvor prihoda)Porezi, takse i doprinosi (najznačajniji izvor prihoda)
Prihodi javnih predzeća
Javni zajmovi (javni dug)
Sredstva monetarne emisije
303303
163
Budžetski rashodiBudžetski (javni) rashodi su izdaci države i drugih javnihsubjekata za podmirenje kolektivnih potreba i u javnominteresu društvaDanas imaju ekonomsko – socijalnu sadržinu i sredstvo suaktivnosti države u cilju postizanja ekonomske i socijalnestabilnostiEfekti javne potrošnje su veoma značajniJavna potrošnja značajan je faktor formiranja tražnje, cijena iodnosa na tržištu
304304
odnosa na tržištuMonetarni aspekt javne potrošnje ogleda se u njenom uticajuna konjukturu, njenim inflatornim i deflatornim efektimaJavni rashodi vezani su i za javne institucije koje suinstrument politike ekspanzije i zaposlenosti, pri čemu trebaimati u vidu i njihovo multiplikativno dejstvo na ekonomiju
Stanje budžetaBudžetska ravnoteža predstavlja stanje budžeta kadaje ukupna suma rashoda pokrivena ukupnom sumom
ih d (d k d ih fi ij )prihoda (dokaz zdravih finansija)Budžetski deficit predstavlja višak rashoda u odnosuna prihode u budžetu (izazvan većom potrošnjom ilismanjenim oporezivanjem)Za pokriće deficita država koristi:
305305
Fiskalnu presijuJavni dugEmisiju novca
164
Budžetski suficit predstavlja višak prihoda nadrashodima u budžetu
Stanje budžeta
Budžetski suficit koristi se kao sredstvo stabilizacionihfiskalnih mjera sračunatih na smanjenje ADStvaranje budžetskog suficita postiže se smanjenjempotrošnje ili povećavanjem porezaDo formiranja suficita dovodi i djelovanje automatskih
306306
Do formiranja suficita dovodi i djelovanje automatskihstabilizatora, ugrađenih u budžetuTako npr. ekspanzija dovodi do automatskog povećanjafiskalnih prihoda i budžetskog suficita
Javni dugJavni dug predstavlja zaduženje države i široko je korištenimetod pribavljanja finansijskih sredstava i instrumentekonomske politike državeekonomske politike države.
Važno razlikovati:Unutrašnji dug (javni zajmovi)Vanjski dug
Unutrašnji dug država zadužuje na domaćem tržištu novca ikapitala radi pokrića budžetskog deficita ubrzanja
307307
kapitala radi pokrića budžetskog deficita, ubrzanjaekonomskog rasta ili u stabilizacione svrhe.
Vanjski dug država zadužuje za potrebe razvoja, zbognedostatka unutrašnje akumulacije ili radi pokrića deficita uplatnom bilansu (stabilizaciju deviznog kursa)
165
Efekat duga
Efekti javnog duga na ekonomiju različiti u kratkom idugom roku
1. Kratkoročni efekat duga – „efekat istiskivanja“
2. Dugoročni efekat duga – „teret duga“
308308
Efekat duga - „Efekat istiskivanja“
Između javnog duga i poreza postoji uska vezaOtplata zajmova vrši se uglavnom iz porezaTako se zajmovi pretvaraju u poreze što destimulišeinvesticije (istiskuje investicije)Uz ovo, povećana potrošnja iz duga uz multiplikatorpotrošnje, izaziva rast BDPReakcija finansijskih tržišta raste transakcijskapotražnja za novcem
309309
potražnja za novcemReakcija monetarnih vlasti restriktivna monetarnapolitika koja izaziva rast kamatnih stopaRast kamatnih stopa destimuliše investicije (istiskujeinvesticije)
166
Efekat duga - „Teret duga“
Obaveza servisiranja duga koja često nameće dodatneporeze
Gubitak efikasnosti zbog tereta duga, visokih poreza i sl.
Veliki javni dug istiskuje akumulaciju (zbog obavezeservisiranja duga) što utiče na smanjenje rasta
310310
Fiskalna politika
Oblikovanje poreza, javnih rashoda, budžeta i javnogduga u cilju ublažavanja poslovnih ciklusa i održavanjarastuće ekonomije
Fiskalnom politikom utiče se na ekonomski rast,zaposlenost, raspodjelu i ekonomsku stabilnost
Dugoročni efekti fiskalne politike mjere se uticajem nazaposlenost i ekonomski rast a kratkoročni – na
311311
zaposlenost i ekonomski rast, a kratkoročni nastabilizaciju
167
Fiskalna politika
Fiskalna politika može biti:
Automatska
Diskreciona (aktivna)
312312
Fiskalna politika - automatska
Automatska fiskalna politika ima ugrađene automatskestabilizatore u ekonomski sistem
Na taj način se promjene dohotka i cijena automatskiodražavaju na promjene fiskalnih prihoda i rashoda kaostabilizatori
Automatski stabilizatori:Automatske promjene prihoda od poreza (sistemprogresivnog oporezivanja)
313313
progresivnog oporezivanja)Osiguranje za slučaj nezaposlenostiSocijalna osiguranjaDrugi transferi
168
Diskreciona (aktivna) fiskalna politika, različitimkombinacijama i promjenama fiskalnih instrumenata(j ih h d j ih ih d b dž k ž i
Fiskalna politika - diskreciona
(javnih rashoda, javnih prihoda, budžetske ravnoteže ijavnog duga) utiče na osnovne ekonomske varijable –BDP, ekonomski rast, zaposlenost i stabilnost
Diskrecioni stabilizatori su:Javni radovi
314314
Javni radoviProjekti javnog zapošljavanjaPromjene poreskih stopa
Analitičke kategorije budžeta –podloga za politiku
Stvarni budžet (bilježi stvarne prihode i rashode)
Strukturni budžet (bilježi koliki bi bili prihodi i rashodida je ekonomija na nivou potencijalne proizvodnje)
Ciklični budžet (razlika stvarnog i strukturnogbudžeta koja predstavlja efekat konjukturnog ciklusa)
315315
budžeta koja predstavlja efekat konjukturnog ciklusa)
169
MAKROEKONOMIJA U MAKROEKONOMIJA U DUGOM ROKUDUGOM ROKU
316316
Makroekonomija u dugom roku
1. Modeli ekonomskog rasta
2. Ekonomske fluktuacije (konjukturni ciklusi)
3. Makroekonomska ravnoteža – dinamički pristup(ravnoteža u dugom roku)
317317
170
1. MODELI EKONOMSKIG RASTA
318318
1. MODELI EKONOMSKOG RASTA
Ekonomski rast
Izvori rastaIzvori rasta
Kvantifikacija rasta
Modeli rsta
Rast i razvoj
319319
Teorija privrednog razvoja
Međunarodna pomoć razvoju
171
Ekonomski rast
Fenomen ekonomskog rasta u srži makroekonomsketeorije i politike
Ekonomski rastglavni ekonomski i politički ciljekspanzija potencijalnog BDP-aširenje granica proizvodnih mogućnosti
320320
j g p grast ukupnog outputa po stanovniku
Sistem AS-AD određuje nivo outputa, nezaposlenosti,nivo cijena, inflaciju (kratak rok)
Ekonomski rast
AS – glavni faktor koji stoji iza ekonomskog rasta (dugirok)Kvantitativno se izražava najčešće preko pokazateljastope rasta bruto domaćeg proizvoda, nacionalnogdohotka, BDP-a po stanovniku (pc), nacionalnog
321321
dohotka po stanovnikuPosmatrano u dugom roku, pokazatelji ekonomskograsta govore o napredovanju nacionalne ekonomije
172
Ekonomski rast
U vremenu nakon Drugog svjetskog rata došlo doradikalne transformacije u obrascu ekonomskog rasta
Pred kraj 20. vijeka, vodeće tržišne ekonomijeekonomski rast temelje na upotrebi visokoautomatizovane opreme i neprekidnom pomjeranjugranica tehnološkog znanja
Presudan uticaj na razvoj društvenih i savremenih
322322
j jprivrednih struktura, u materijalnom smislu, imakompleks tehnoloških promjena
Izvori dugoročnog rastaDugoročni ekonomski rast temelji se na:
uvećanoj upotrebi proizvodnih faktora – rada,kapitala i prirodnih resursa,Uvećanoj efikasnosti njihovog korištenja –tehnološkim promjenama
Ako se pretpostavi da prirodni resursi predstavljajukonstant proi ila i da se ekonomski rast odnosno
323323
konstantu, proizilazi da se ekonomski rast, odnosnorast BDP-a, može dekomponovati na tri izvora:
rast radne snagerast kapitalatehnološke promjene
173
Kvantifikacija rastaRobert Solow je prvi ekonomista koji je koristio proizvodnufunkciju za kvantifikaciju ekonomskog rasta u SAD
Istraživanja se odnosila na period 1909 1949Istraživanja se odnosila na period 1909. – 1949.
Došao do zaključka da je u SAD u tom periodu preko 80%rasta outputa po radnom satu realizovano zahvaljujućitehnološkim promjenama
Prosječna godišnja stopa rasta u tom periodu 2,9%
Solow zaključio da je u toj stopi:
324324
Solow zaključio da je u toj stopi:
0,32% doprinos akumulacije kapitala
1,09% doprinos porasta inputa rada
1,49% doprinos tehnoloških promjena
Kvantifikacija rastaNovija istraživanja Edvarda Denisona iz Ministarstvarada SAD u kojima se analiziraju determinanteekonomskog rasta u SAD u periodu 1929 – 1989ekonomskog rasta u SAD u periodu 1929 1989Istraživanje dalo identične rezultate kao i istraživanjeSolowaU toku perioda, output raste po prosječnoj godišnjoj stopi3,3%, od toga:
1,9% godišnje je rezultat rasta inputa (rad, kapital,
325325
g j j p ( pzemlja)1,4% godišnje je doprinos tehnoloških promjena
Tehnološke promjene – doprinos inovacija, obrazovanja,ekonomije obima, naučnih istraživanja i dr.
174
Modeli ekonomskog rasta
Modeli rasta – pojednostavljena slika ekonomskograsta kao centralnog makroekonomskog atributa
Svrha modelskog pristupa – proizilazi iz samesloženosti ekonomske stvarnosti
Zbog složenosti fenomena ekonomskog rasta,istraživanje je moguće realizovati jedino uzpojednostavljivanje relacija koje determinišu dinamiku
326326
p j j j j jrasta
To uvijek nosi opasnosti od izostavljanja manje ili višebitnih elemenata, uslijed čega rezultati cijelogistraživanja mogu biti dovedeni u pitanje
Modeli ekonomskog rasta
Sve modele ekonomskog rasta možemo klasificirati na:Klasične modele ekonomskog rastaKlasične modele ekonomskog rastaSavremene modele ekonomskog rasta
Savremeni modeli ekonomskog rasta mogu dalje sepodijeliti na:
327327
Kejnzijanske modele rastaNeoklasične modele rasta
175
Klasični model ekonomskog rasta
Adam Smith - rast je uslovljen ekonomijom ponude (supplyside), odnosno, rastom stanovništva, investicija i zemlje:
rast stanovništva uslovljen je osiguranjem sredstava zaživot,
rast investicija uslovljen je stopom štednje,
rast zemlje uslovljen je kolonizacijom ili tehnološkimpoboljšanjem plodnosti zemlje,
328328
tehnološko usavršavanje i podjela rada podstiču rast,
štednja preduzetnika podstiče investicije i rast,distribucija dohotka mora biti takva da se smanji životnistandard radnika (niske nadnice)
Klasični model ekonomskog rasta
Klasični pristup – A. Smith “Istraživanje prirode i uzrokabogatstva naroda”(priručnik ekonomskog rasta)Ekonomija bazirana na radnoj teoriji vrijednostiCijene proporcionalne količini rada potrebnog zaproizvodnju robeBDP se povećava sa povećanjem stanovništva sve dokse postojeća zemlja ne pojavi kao granica rastu
329329
se postojeća zemlja ne pojavi kao granica rastuSa oskudicom zemlje BDP počinje rasti sporije od rastastanovništva – razlog – djelovanje zakona o opadajućimprinosima
176
Klasični model ekonomskog rasta
Mill i Malthusrast stanovništva mora se kontrolirati kako bi sespriječio pad ekonomske aktivnosti (rasta) i dostiglostanje dugotrajne ravnoteže (Mill)
Iz Smithove teorije T. Maltus izvukao zaključak darastuće stanovništvo može dovesti ekonomiju do tačke
330330
gdje će radnici biti na minimalnom nivou opstanka
Klasični model ekonomskog rasta
Stanovništvo će se povećavati sve dok su nadniceveće od egzistencijalnog minimuma
Stabilan nivo stanovništva na nivou kada su:
Nadnice = Egzistencijalnom minimumu
331331
“Zakon o stanovništvu”
177
Klasični model ekonomskog rasta
David Ricardo
opadajući granični prinosi zemljeopadajući granični prinosi zemlje,
povećanje renti smanjuje profit, povećanje prihodaod zemlje uslovljava rast nadnica i pad investicija -faktori ograničenja rasta,
rješenja treba tražiti u tehnološkim inovacijama i
332332
specijalizaciji
Schumpeterova teorija rasta Izvor rasta na strani ponude,
Povećanje ponude inputa potiče rast,
Stopa rasta stanovništva je egzogena,
Štednju smatra rezidualom (konstantnom), nevažnom za rast,distribucija dohotka nije od važnosti.
Pokretači rasta su promjene u ekonomskom okruženju (otkrićenovih resursa i preduzetničke tehnološke inovacije)
Nema opadajućih prinosa od inovacija
333333
Nema opadajućih prinosa od inovacija
Priča o rastu - stanje stabilne privrede, tehnološke inovacijeindividualnog preduzetnika, novi putevi profita, podsticanje drugihpeduzetnika na inovacije, porast profita i ekonomskog rasta
178
Savremeni modeli rastaSavremeni modeli ekonomskog rasta:
Kejnzijanski modeli makroekonomske ravnotežej j
Neoklasični modeli
Kejnzijanski modeli – razvijeni na temelju kritičkerazrade kejnzijanske ekonomske misli
334334
Harod – Domarov model - najpoznatiji neokejnzijanskimodel ekonomskog rasta
Harod - Domarov model rasta
Jedan od najpoznatijih i najčešće korištenih modelaTeorijski utemeljen na osnovama kejnzijanskih metodaekonomske analize
U osnovi modela slijedeće pretpostavke:Rast nacionalnog dohotka (proizvodnje) isključivo jefunkcija akumulacije kapitala, dok je uticaj ostalihf kt t h
335335
faktora apstrahovanUvećanje faktora rada, odnosno, rast zaposlenostirezultat je rasta stanovništva. Faktor rada sepovećava po konstantnoj stopi – prirodna stopa rastastanovništva
179
Harod - Domarov model rasta
Model konstantnih prinosa
Elastičnost supstitucije proizvodnih faktora rada iElastičnost supstitucije proizvodnih faktora rada ikapitala jednaka 0
Kapitalni koeficijent konstantan (K/Y = const)
Udio štednje u nacionalnom dohotku – poznat inepromjenjiv
336336
Tržište roba uvijek je u ravnoteži – nivo cijenanepromjenjen
Harod - Domarov model rasta
Model statičkog karaktera
Matematički se može izraziti kao:Matematički se može izraziti kao:
MPS = S/Y = I/YMPS – granična sklonost štednjiS – štednja
337337
jY – proizvodnja, odnosno dohodakI - investicije
180
Harod - Domarov model rastaShodno ovome, Harrod-Domarov model sugerira da stoparasta ekonomije ovisi o nivou štednje i produktivnostiinvesticijainvesticija
Produktivnost kapitalnih investicija određena je kapitalnimkoeficijentom (capital-output ratio)
Kapitalni koeficijent predstavlja odnos uloženog kapitala igenerirane vrijednosti rasta BDP-a
Npr ako je kapitalni koeficijent jednak odnosu 10:1 to znači
338338
Npr. ako je kapitalni koeficijent jednak odnosu 10:1 to značida na svakih $10 vrijednosti kapitala (kapitalne imovine) seproizvede $1 vrijednosti BDP-a
Marginalni kapitalni koeficijent odražava koliko je potrebnouložiti dodatnog kapitala da bi se proizvela dodatna jedinicavrijednosti BDP-a
Harod - Domarov model -elementi
s
Stopa štednje
SI
Stopa amortizacije
d
Kapitalni koeficijent
GDP
CS
D
I
Ig
Amortizacija
339339
v= K/Y a=Y/K
Kapital
In
181
Harod - Domarov model -mehanizam
Štednja – Investicije – Kapital – Proizvodnja – Štednja ...
ŠTEDNJA INVESTICIJE
340340
AKUMULACIJA KAPITALA
BDP
Harod - Domarov model
Jednačina koja predstavlja pojednostavljenu verzijuovog modela, pokazuje da jednostavno stopu rastaBDP-a (∆Y/Y) određuje zajednički omjer nacionalneštednje, s, i omjer kapitala – outputa, odnosno,kapitalnog koeficijenta - k
Pokazuje da će u odsustvu države, stopa rastanacionalnog dohotka biti direktno ili pozitivno vezana za
341341
omjer štednje (tj. što više jedna ekonomija može dauštedi – i uloži – od datog BDP-a, to će biti veći rastBDP-a), i obrnuto, ili će se negativno odnositi premaomjeru kapitala – outputa (npr. što je veće k to je nižastopa rasta BDP-a)
182
Harod Domarov model –ekonomska interpretacija
∆ Y/ Y = s/k
Kako bi ostvarile rast, ekonomije moraju štedjeti i ulagatiodređeni omjer svoga BDP-aŠto više uštede i ulože, brže će i rastiAli, stvarna stopa prema kojoj se odvija rast na bilo kojemnivou štednje i investicije – koliko dodatnog outputa se
342342
nivou štednje i investicije koliko dodatnog outputa semože dobiti iz dodatne jedinice ulaganja - može se izmjeritiinverzijom omjera kapital proizvod (1/k)Iz toga slijedi da množenjem stope novih investicija, s = I/Y,s produktivnošću (1/k), dobivamo stopu po kojoj ćenacionalni dohodak ili BDP rasti
Kritike Harrod-Domar modelaKapitalni fundamentalizam, česta pojava tokom ‘40-ih i50’-ih
isključiva orijentacija prema kapitalu kao izvoru rastauz zanemarivanje ostalih faktora rasta
Pretpostavka da je k fiksan - nije dokazanoFiksnost k implicira određeni proizvodni odnos (funkcijuproizvodnje) koja nije realna - preduzetnik bez obzira
343343
na cijenu rada i kamatne stope neće koristiti starutehnologiju umjesto da ulaže u novu
183
Neoklasični model rasta
Polazna tačka svih neoklasičnih modela jeproizvodna funkcija slijedećeg oblika:p j j g
Y = f(L, K, R; a)L = radK = kapitalR = prirodni resursi
t ij l i f kt i t d kti ti l lj j
344344
a = nematerijalni faktori:rast produktivnosti uslovljen znanjem
Svi su resursi podjednako važni kao izvor rasta.
Neoklasični model rasta
Robert Solow – Nobelova nagrada za ekonomiju 1987.godine
Opisuje ekonomiju čiji output je rezultat djelovanja 2faktora – kapitala i rada
Kapital i tehnološke promjene dio modela
Povećanje kapitalne opremljenosti – ako količina
345345
kapitala raste brže od rasta stanovništva
To stvara rast outputa po radniku, rast nadnica,smanjenje zarada od kapitala i smanjenje realnihkamata
184
Neoklasični model rasta
gy=wk*gk+wL*gL+wR*gR+a
gy = rast outputagk = rast kapitalagL = rast radagR = rast prirodnih resursawk = udio kapitala u outputuwL = udio rada u outputu
346346
wL udio rada u outputuwR = udio prirodnih resursa u outputua = ostali faktori koji podstiču rast: produktivnost, tehnologija, znanje.
Neoklasični model rastaTehnološke promjene - s njima se postiže veći outputod iste količine inputa
Pomiču granicu proizvodnih mogućnosti
Efekat – rast kapitala po radniku, outputa, nadnica,povećanje produktivnosti rada i ukidanje zakona oopadajućim prinosima
“Štednja uslovljava investicije” Neoklasičari
347347
Štednja uslovljava investicije – Neoklasičari
“Investicije uslovljavaju štednju” – Kejnezijanci
185
Neoklasični model rasta -rezultati
Stopa ekonomskog rasta je egzogeno data veličina
Stopa ekonomskog rasta nezavisna je od stope štednjeStopa ekonomskog rasta nezavisna je od stope štednje
Iako stopa štednje ne utiče na stopu ravnotežnogekonomskog rasta, rast stope štednje djelujući napovećanje tehnološke opremljenosti utiče na povećanjenivoa ravnotežne proizvodnje
348348
Ravnotežna stopa ekonomskog rasta jednaka je zbirustope tehnoloških promjena i stope rasta stanovništva
Konačan rezultat – mogućnost konvergencije u razvojudvije zemlje
Neoklasični model rasta -rezultati
Ako dvije zemlje imaju jednaku stopu rastastanovništva i raspolažu istom proizvodnom funkcijom,konačno će i ostvariti jednak nivo dohotkaNerazvijene ekonomije su siromašne jer nemajudovoljno proizvodnih fondova, ali ako štede po stopištednje razvijenih zemalja i ako koriste istu tehnologijuonda će vremenom konvergirati njihovim dohocioma
349349
Ako zemlje imaju različite stope štednje, onda će oneostvarivati različite nivoe dohotka u ravnotežnoj tački(tački ravnotežnog stabilnog rasta)
186
Rast vs Razvoj Rast i razvoj nisu sinonimiEkonomski rast je uži pojam od pojma razvojaRast je komponenta razvojaEkonomski rast - proces povećanja realnog BDP-a, tenjegovo sagledavanje i računanje ne vodi računa oosnovnim karakteristikama privrednog sistema niti opromjenama unutar same strukture privrede
350350
Razvoj – dinamični proces povećanja stepenazadovoljenosti ljudskih potreba što znači proces mijenei ljudskih potreba i mogućnosti njegovog zadovoljenja
Teorija privrednog razvoja
Poslije II svjetskog rata 3 pristupa:
1 N k t t i d j1. Nakon rata – rast proizvodnje
2. 60-tih godina – model jednakosti (smanjenjesiromaštva i preraspodjela bogatstva)
3. 80-tih godina – održivi razvoj (svaka generacijadužna slijedećoj predati zalihe neto-resursa koje
351351
j j p jnisu manje od onih koje je naslijedila)
187
1. Stanovništvo i radna snaga rasli sporije od količinekapitala
Ekonomska istorija razvijenih zemalja – dosadašnji trendovi
p2. Rast realnih nadnica3. Udio nadnica u ND se neznatno uvećava4. Oscilacije u kamatama i profitima u vrijeme
konjukturnih ciklusa5. Kapitalni koeficijent do 1950-te se smanjivao
352352
p j j6. Odnosi S-I stabilni do 1980-te kada budžetski deficiti
smanjuju nacionalnu štednju7. Nacionalni dohodak raste 3% godišnje – ključna uloga
– tehnološke inovacije
S – I centralni problem teorije privrednog razvojaUkupne investicije finansirane domaćom štednjom i
Privredni razvoj - odnos štednje i investicija
zaduživanjem (inostrana štednja)Porast zaduživanja = višak investicija nad domaćomakumulacijomNeefikasno trošenje stranih sredstava smanjujeekonomski rast
353353
Zato – važno – politika zaduživanja mora biti diomakroekonomske politikeVažan faktor i međunarodna pomoć razvoju (javna iprivatna, bilateralna i multilateralna)
188
Važan faktor i oblici međunarodne pomoći razvojujavna i privatna
Međunarodna pomoć razvoju
j pbilateralna i multilateralna
Efikasnost međunarodne pomoći može se povećati:kada se daje iz političkih razloga – investicije uinfrastrukturu
354354
potpora domaćoj ekonomskoj politicirazvoj sposobnosti zemlje da apsorbuje pomoć(ljudski, finansijski i administrativni kapaciteti)stabilnost i redovitost ino-pomoći
2. EKONOMSKE FLUKTUACIJE (KONJUKTURNI CIKLUSI)
355355
189
O čemu će biti riječi...
Konjukturni ciklusi
Teorije konjukturnih ciklusaTeorije konjukturnih ciklusa
Dužina ciklusa
Vrste ciklusa
356356
Zaokret u ukupnom outputu, dohotku i zaposlenosti
KONJUKTURNI CIKLUSI
Obično traje između 2 i 10 godina
Obilježava ga ekspanzija ili kontrakcija u mnogimsektorima privrede
357357
sektorima privrede
190
VRH
VRH
POSLOVNOSTANJE
Konjukturni ciklusi
VRH
DNO
358358
DNO
O
VRIJEME
RECESIJA
Smanjuju se kupovine potrošača; zalihe sepovećavaju;
Konjukturni ciklusi – recesija
Smanjuje se proizvodnja; realni BDP opada; smanjujuse investicijeOpada potražnja za radom – povećava senezaposlenostSa padom outputa smanjuje se ponuda i potražnja za
359359
sirovinama; cijene dobara opadaju; nadnice i cijenefaktora ne opadajuProfiti se smanjuju; cijene dionica opadaju; sa padomtražnje za kreditima – opadaju kamate
191
Objašnjavaju se promjenama u AD
AS
Konjukturni ciklusi – recesija
pad AD – niži realni BDP
povećanje jaza realni –potencijalni
BDPPrE
E’
360360
pad nivoa cijenaAD
Qr QpQr’
Pr’E’
AD’
TEORIJE KONJUKTURNIH CIKLUSA
Marksistička teorija
Neoklasične interpretacije krizeEndogene teorije (Teorija hiperprodukcije, teorijapredimenzioniranosti investicija, teorija inovacija,teorija neravnomjerne potrošnje, monetarne teorije,mješovite privrede)
361361
mješovite privrede)Egzogene teorije (politička, psihološka,demografska, kozmičko – fizikalna)
192
Marksistička teorija
Kroz kritiku klasične i građanske ekonomske teorije,Marks je udario temelje teorije cikličnih kriza
Objašnjenja za prve faze razvoja kapitalizma – Marks
Druga, razvijena faza monopolistički kapitalizam –Lenjin i dr.
362362
Uzroci kriza u sistemu reprodukcije
Vežu za kapital – odnos jer nijedan način
Marksistička teorija
Vežu za kapital odnos, jer nijedan načinproizvodnje ranije nije poznavao ekonomske krize
Sistem počiva na protivrječnostima koje izazivajucikluse
Uzrok – proizvodnja ima društveni karakter, motivd št i ( t b )
363363
društveni (potrebe)
Međutim, za vlasnike kapitala – motiv – profit, aproizvodnja način sticanja profita
193
Sistem karakterišu stalni konflikti:Vlasnici kapitala – radniciK i l d
Marksistička teorija
Kapital – radProfit – najamninaKonkurencija unutar kapitala (u trci za profitom) –konkurencija unutar rada (radna mjesta i većanajamnina)Trka za maksimizacijom profita vodi stalnom
364364
j ppovećanju prizvodnje – međutim ograničavanjemnajamnina i zaposlenosti što izaziva krizuRealizacija robe nailazi na prepreke ograničenekupovne moći – “prividna hiperprodukcija roba”
U suštini – hiperprodukcija kapitala u robnom obliku
Marksistička teorija
Nemogućnost kapitala u robnom obliku da se pretvoriu proizvodni kapital zbog ograničenja tržišta na stranitražnje
“Strah od robe” – vodi ograničavanju ili smanjivanju
365365
proizvodnje što izaziva krizu
194
“Snižavanje mogućnosti proizvodnje” manifestira se utendencijskom padu profitne stope
Marksistička teorija
Da bi maksimizirali profit, vlasnici kapitala smanjujuproizvodne troškove
a) Pritisak na najamnineb) Nove tehnologijec) Povećanje produktivnosti rada
Kako ovo izaziva i rast troškova, profitna stopa pada i
366366
p p psmanjuje se motivacija za novu proizvodnju
Ukoliko je opredjeljenje za povećanje proizvodnje u ciljupovećanja mase profita, ograničena tražnja i kupovnamoć ponovo dovodi do hiperprodukcije
Alternativa “ublažavanja” tendencijskog pada profitnestope
Marksistička teorija
1. Povećanje obima kapitala (mase profita)2. Snižavanje najamnine3. Povećanje eksploatacije4. Relativno suvišno stanovništvo
367367
5. Jeftiniji elementi konstantnog kapitala6. Izvoz kapitala
195
“Strah od robe” smanjuje investicije
Kako se najamnina sporije povećava od profita, to
Marksistička teorija
izaziva brži rast proizvodnje sredstava za proizvodnjuod rasta proizvodnje sredstava za potrošnju
Kako se smanjuju investicije to izaziva smanjenjeulaganja u proizvodnju sredstava za proizvodnju
Lančano taj pad izaziva i smanjenje u sektoru dobara
368368
Lančano, taj pad izaziva i smanjenje u sektoru dobaraza širu potrošnju
Sektor proizvodnih dobara osjetljiviji na zastoje i krize
Koncept neograničena proizvodnja – ograničenapotrošnja
Marksistička teorija
Obrazloženje: u vrijeme ekspanzije povećava sepotražnja za radnom snagom
Ovo dovodi i do problema “ograničene”raspoloživosti radne snage (većim dijelom zbogneadekvatne strukture)
369369
Vlasnici kapitala uvode nove tehnologije,povećavaju najamnine, što dovodi do pada profitnestope
196
Uz ovo, najmanji zastoji u reprodukciji izazivajupovećanje nezaposlenosti
Marksistička teorija
Dakle, direktno ili indirektno, sužava se i ograničavapotrošna sposobnost stanovništva
Zaključak: nedovoljna potrošnja dovodi do smanjenjaproizvodnje, ali nije ona osnovni uzrok krize. Ona jeposljedica protivrječnosti sadržanih u prirodi kapitala
370370
posljedica protivrječnosti sadržanih u prirodi kapitala
Potencijalna mogućnost krize – pojava novca
R – N – R
Marksistička teorija
Realizacija odvojena vremenski i prostorno
Bavili se ovom vrstom krize novca (neovisno od“novčane” krize novca)
Upozorenja kako kreditni sistem djeluje razarajuće na
371371
p j j j jekonomiju u zastoju
“Ranije postojala mogućnost da se roba ne proda, alipojavom kreditnog sistema nastaje pojava da se robaproda ali ne naplati”
197
Sa prvim zastojima banke postaju opreznije
“Davanje prednosti gotovini”
Marksistička teorija
Davanje prednosti gotovini
Ovo izaziva krizu “kreditnih sistema” koja pokazuje daje veliki dio prosperiteta vještački izgrađen
Kreditni sistem ustupa mjesto novčanom sistemu ukome svi postaju dužnici
372372
Razlog – novčana masa manja od ukupnog iznosakredita, a gubitak povjerenja eliminira kreditnimehanizam. Nastaje kriza realizacije
Kriza ne nastupa iznenadaOvo se objašnjava osamostaljenim trgovačkim kapitalom
Marksistička teorija
Kada proizvođač proda robu trgovcu, izvršio je realizacijuMeđutim, ako trgovac ne proda robu, lanac reprodukcije seprekidaProizvođač to ne osjeća odmahŠto je duži lanac posrednika između proizvođača ipotrošača - reakcija proizvodnje je sporija
373373
potrošača reakcija proizvodnje je sporijaSporosti manifestacije krize doprinosti i činjenica da doograničenja kupovne moći ne dolazi odmahReakcije proizvođača – vlasnika kapitala na smanjenjenajamnine i povećanje nezaposlenosti slijede tek kadaproizvodnja uđe u fazu usporavanja
198
Špekulacije spadaju u uzročnika kriza
Marksistička teorija
Detaljno nisu obrazložene u marksističkoj teoriji osimšto je naglašeno da bi do izbijanja kriza došlo i uslučaju da špekulacija nema
374374
Anarhičnosti proizvodnje stalno prijetiekonomskim krizama
Marksistička teorija
Svako proizvodi za sebe bez unaprijed poznatogodgovora na pitanja:
a) U kojoj količini kapital dolazi na tržišteb) Koliko je on potreban
375375
) j pc) Postoji li tražnjad) Hoće li moći prodatie) Hoće li moći izvući troškove
199
Monopolizam povećava opasnosti izbijanja krize
Koncentracija kapitala uvećava rizike
Marksistička teorija
Koncentracija kapitala uvećava rizike
Nacionalne države postaju preuske za krupni kapital
Izvoz kapitala – internacionalizacija proizvodnje ikapitala povećava i međuzavisnot koja dovodi doprenosa krize i “prevaljivanja” teškoća na druge( jč šć ij ij )
376376
(najčešće razvijene – nerazvijene)
Tako nastaje opšta kriza
Kako se razrješava kriza?Kriza ne znači propast sistema Kriza stvara uslove za
Marksistička teorija
Kriza ne znači propast sistema. Kriza stvara uslove zasavladavanje krizeKapital koji stoji u robama završava svoj prometniproces obaranjem cijena (obezvrjeđivanjem)Tako se usklađuju kupovni i robni fondoviP i d j j j d j ši lih
377377
Proizvodnja je smanjena, prodaja se vrši sa zaliha uzsmanjenje cijena
200
Rezerve daju impuls rastu proizvodnje
Kako je kriza povećala nezaposlenost i smanjila
Marksistička teorija
Kako je kriza povećala nezaposlenost i smanjilanajamnine, ovo za vlasnike kapitala otvara mogućnostirasta profita
Niske najamnine i niske kamate sa povećanimizgledima za plasman roba, utiču na stimuliranjeinvesticija
378378
investicija
Počinje novi ciklus sa povećanjem tražnje za radnomsnagom rastu najamnine što daje podstrek za
Marksistička teorija
snagom, rastu najamnine, što daje podstrek zaproizvodnju sredstava za potrošnju
To vuče rast proizvodnje proizvodnih dobara
379379
201
Neoklasične interpretacije krize- izbor -
a) Endogene – uzroci unutar privrede, privredni ciklusikoji sami sebe generiraju i u kome svaka kontrakcijaizaziva ekspanziju i obrnuto
b) Egzogene – uzroci – ratovi, revolucije, političkidogađaji, otkriće nalazišta zlata, povećanje ilimigracija stanovništva, otkrivanje novih zemalja ili
380380
resursa, naučna otkrića i inovacije
a) Endogene:Teorija hiperprodukcije
Neoklasične interpretacije krize- izbor -
Teorija hiperprodukcijeTeorija predimenzioniranostiTeorija inovacijaTeorija neravnomjerne potrošnjeMonetarne teorije
381381
jTeorija mješovite privrede
202
Teorija hiperprodukcije -Aftalion
Neusklađenost proizvodnje i potrošnjeRastom proizvodnje i potrošnje u fazi ekspanzijeRastom proizvodnje i potrošnje u fazi ekspanzijesmanjuje se granična vrijednost potrošnih dobara štovodi depresijiSporiji rast investicija izaziva rast cijena što inspiriranovu ekspanziju
382382
Teorija predimenzioniranosti investicija - Hayek, Spiethoff, Mises
Potrošnja, štednja i investicije nisu u ravnotežiNastaje hiperprodukcija kapitalnih dobara,Vodi depresiji i krizi
383383
203
Teorija inovacija - Schumpeter, Isard, Riggleman
Dovodi cikluse u vezu sa povremenim talasimakrupnih ulaganja kao što je izgradnja željezničkemreže (Schumpeter) ili saobraćaj uopšte (Isard).
Neki autori povezuju cikluse sa usponima i padovimagrađevinske aktivnosti (Riggleman)
384384
Teorija neravnomjerne potrošnje -Hansen, Samuelson, Fourastie
Na cikluse utieču oscilacije u proizvodnji i prometuproizvodnih i potrošnih dobara
Potrošna dobra slijede tok dohotka (kretanje ovepotrošnje je posljedica krize)
Proizvodna dobra – uzrok ciklusa
Uz ovo, tehnički progres utieče na neravnomjernost
385385
potrošnje – struktura proizvodnje u fazi ekspanzije(praćena s više tehničkog progresa) ne odgovarastrukturi potrošnje u porastu (praćene s manjetehničkog progresa)
204
Monetarne teorije - Hawtrey, Friedman
Cikluse izaziva ekspanzija i kontracija bankarskognovca, kredita, emisijeo ca, ed a, e s je
Irwing Fisher smatra da je uzrok recesijeprezaduženost koju slijedi deflacija
386386
Mješovite privrede - Kalecki
Upravljano (kontrolisano) tržište sa novim vidomvladinog ciklusa “stop – go” dovodi doad og c usa s op go do od doprotivrječnosti dva cilja – pune zaposlenosti istabilnosti cijena
387387
205
Koja je društveno – ekonomska struktura odgovorna za krizu?
Privatni sektor je nestabilan i on prenosi i pojačavai l iklič k t j (K )impulse cikličnog kretanja (Keynes)
Pogrešne monetarne mjere (država) uzrokujunestabilnosti – odatle važnost stabilnosti privatnogsektora (monetaristi)
388388
b) Egzogene teorije
Politička teorija
Neoklasične interpretacije krize- izbor -
Politička teorija
Psihološka teorija
Demografska teorija
Kozmičko – fizikalna
389389
206
Egzogene teorijePolitička teorija
Politički događaji i ratovi uzrokuju krize
Psihološka teorijaOptimističke i pesimističke procjene (očekivanja)doprinose nestabilnostima privrede
390390
Demografska teorijaDemografske promjene (rezultat ratova, epidemija) savremenskim pomakom od 15 godina utiču na cikličnakretanja
Kozmičko – fizikalne teorijeSunčane pjege, promjene jačine sunčeve energije i
Egzogene teorije
pj g , p j j g jbarometarskog pritiska, kretanja nebeskih tijela,doprinose ciklusima u privrediTako npr. Moor je pronašao planetu Venus čiji jerotacioni period 8 godina (saglasnost većineteoretičara o 8 – godišnjem trajanju ciklusa)
391391
207
DUŽINA CIKLUSA
Juglar
HansenHansen
Shumpeter
Kuznets
Kondratieff
392392
Spiethoff
Juglar
Periodičnost i dužina trajanja ciklusa u posebnomfokusu ekonomske teorije
Pionir istraživanja ove vrste – Juglar
Tabela pokazuje “solidarnost” (periodičnu istovremenupojavu kriza) sa odstupanjima od nekoliko mjeseci
Po Juglaru su “srednji” ciklusi dobili naziv
393393
208
Pregled kriza (1800. – 1857.)
Francuska Engleska SAD1804 1803 -1810 1810 -1813 1815 18141818 1818 18181826 1826 18261830 1830 -
394394
1836 1836 18371839 1839 18391847 1847 18481857 1857 1857
Hansen
Veliki ciklusi traju oko 8 godina
U periodu 1795 1937 bilo 17 ciklusa u prosječnomU periodu 1795. – 1937. bilo 17 ciklusa u prosječnomtrajanju od 8,35 godina
U periodu 1807. – 1937. bilo 37 malih ciklusa saprosječnim trajanjem od 3,51 godinu
395395
209
Schumpeter
Veliki ciklusi traju 6 – 10 godina ( u prosjeku 8godina)g )“Super – ciklus” se javlja u američkoj i britanskojprivrediIzazvan ciklusom građevinarstvaU SAD traje prosječno 17 – 18 godina
396396
U VB traje prosječno 20 – 22 godine
KuznetsUočava važnost varijacija u građevinarstvu
Kuznets i Kondratieff
Uočava važnost varijacija u građevinarstvu
KondratieffDugi ciklusi u 19. i 20. vijeku s tim da u periodu 20– 30 godina prevladava ili depresija ili prosperitet
397397
g p p j p p(Kondratijevljevi ciklusi)
210
Spiethoff
Četiri perioda u Z. Evropi1822 – 1842 (uglavnom depresija)( g p j )1843 – 1873 (uglavnom prosperitet)1874 – 1894 (depresija)1895 – 1913 (prosperitet)
398398
VRSTE CIKLUSA
Kondratijev
GrađevnskiGrađevnski
Poljoprivredni
Poslije Kondratija (Šumpeter, Garvy, Kuznecovasekularna teorija, ratna monetarna teorija,Keynes Mendel Forester Lewis Rostow
399399
Keynes, Mendel, Forester, Lewis, Rostow,Heilbner – Gordon)
211
Vrste ciklusa
Opšti, sektorski (Juglar)Dugi (54 -60 god ) srednji (8 – 10 god ) i kratki (40Dugi (54 -60 god.), srednji (8 – 10 god.) i kratki (40mjeseci)Kondratijevljev dugi ciklus sadrži 6 srednjih odJuglara a ovi tri kratka od KitchinaStatistike pokazale 20 –godišnje cikluse koji se
ž k j k b j i d ji
400400
vežu sa konjukturom u stambenoj izgradnji“Paukova mreža” – u poljoprivredi
KondratijevZamjenik ministra poljoprivrede, osnivač Konjukturnoginstituta u Moskvi, 1930. god uhapšen i deportovan uSibirSibirPrvi uočio duge cikluse i doveo ih u vezu s ravnotežomu privredi1922. god objavio da je od 1789.god kapitalizamdoživio 2 ciklusa od po 50 godina:
1789 1809 E
401401
1789 – 1809 E1809 – 1849 K1849 – 1873 E1873 – 1896 K1896 – 1920 E
1. ciklus
2. ciklus
212
Juglar ciklusi – “srednji”Kitchin ciklusi – “mali” ciklusi
Kondratijev
Engleski statističar analizirao serije bankovnog kliringa,cijene i kamatne stope u SAD i VB (1820. – 1922.) iotkrio male cikluse (40 mjeseci)Smatrao da su psihološki uslovljeni i da nastajuakumuliranjem ili dezakumuliranjem zaliha
402402
j jAmerička ekonomija 3 – 4 godine trajanje ciklusaEngleska ekonomija – 10 godina
Građevinski ciklusi
Otkriveni u stambenoj izgradnji u SAD, VB,Njemačkoj, Švedskoj i Kanadij j j
Amplitude ciklusa velike
Objašnjavaju se vezom ukupnih i marginalnihveličina
Ukupan stambeni prostor funkcija ukupnog
403403
Ukupan stambeni prostor funkcija ukupnogstanovništva, a stambena izgradnja – funkcijarasta stanovništva
213
Poljoprivredni ciklusi
Drugačiji karakter od ostalih ciklusa
Proces proizvodnje dug, a obim i troškoviproizvodnje ovise o vremenskim prilikama
Ovo dokaz nestabilnosti cijele privrede
404404
Poslije Kondratijeva -Schumpeter
1912.godinaAktivnost preduzetnika u centru pažnjeAktivnost preduzetnika u centru pažnjeFunkcija preduzetnika je u uvođenju inovacija kojekroz proces “kreativne destrukcije” transformišuekonomski životNa ovome gradi teoriju ciklusaP i d i ikl j i ij i št i
405405
Privredni ciklus je vezan za inovacije i sve ono što iztoga proističePrivreda se izbacuje iz ravnoteže i ulazi u ekspanzijupreko inovacija
214
Preduzetnici profitiraju, povećavaju investicije iposuđuju kapital
Poslije Kondratijeva -Schumpeter
Sa njima slijede imitatori što ima za rezultat opštuekspanzijuMoguće “suvišne inovacije” i špekulacijeOvo kao i činjenica rasta kamatnih stopa dovodi do
d k i ih f k t i ij i t
406406
pada ekspanzivnih efekata inovacije i nastupaprijelom ka recesijiDonja tačka se dostiže sa eliminacijom neuspjelih iprekomjernih inovacija
Poslije Kondratijeva - Garvy teorija
Analizirao vremenske serije Kondratijeva i došao dozaključka:
Statistike nepouzdaneStatistike nepouzdaneObrada statističkog materijala nepravilna
Kondratijevljevoj zamjeni i proširenju osnovnihkapitalnih dobara dodaje i investicije
Dakle 1 nove investicije
407407
Dakle – 1. nove investicije2. “eho zamjene” starih dobara
Smatra da je pogrešna teza da slobodni fondovi (zazamjenu) mogu čekati i 25 godina do upotrebe
215
Poslije Kondratijeva -Kuznetsova sekularna kretanja
Analizirao trendove proizvodnje i cijena
Primarni trendovi u proizvodnji i cijenamaPrimarni trendovi u proizvodnji i cijenamaodražavaju životni ciklus tehnološke inovacije(faza brzog a onda usporavajućeg rastaproizvodnje, a zatim brzog, a onda usporavajućegrasta cijena)
O j k ji id k j d j č
408408
Ovo je put kojim idu grane koje prednjače urazvoju
Nije povezao sektorska kretanja sa onima uukupnoj privredi
Poslije Kondratijeva -Kuznetsova sekularna kretanja
ukupnoj privrediTek kasnije, baveći se sekundarnim kretanjima uproizvodnji i cijenama, razmatrao veze izmeđuukupne proizvodnje, cijena, produktivnosti, rada inadnicaUt di d j k ij SAD (1870 1920)
409409
Utvrdio da je ekspanzija u SAD (1870 – 1920)pokrenuta migracijom što je povuklo stambenuizgradnju i izgradnju željeznice
216
Poslije Kondratijeva - “Ratna” monetarna teorija
Rat izaziva monetarnu ekspanziju,
Periodičnost ciklusa = periodičnost ratovaPeriodičnost ciklusa = periodičnost ratova
Ratovi se finansiraju povećanjem ponude novca
Najveći doprinos ovih razmatranja – kako promjene ufinansijskom sektoru izazivaju promjene u realnojekonomiji
410410
KeynesAS – AD
Poslije Kondratijeva – Keynes i Mendel
Mendelov kasni kapitalizamU centru analize stope profita i akumulacijekapitalaKolebanja profita izazivaju kolebanja akumulacije
411411
Kolebanja profita izazivaju kolebanja akumulacije,a ovo se odražava na tehnološki razvoj i izazivacikluse
217
Foresterov model dugih talasaTvorac kompjuterskog modela “granica rasta”
Poslije Kondratijeva – Forester i Lewis
Na primjeru SAD – dugi talasi 40 – 60 godinaMeđusektorski nesklad proizvodnih i potrošnih dobara
LewisCijene i odnosi razmjene u fokusu istraživanja
412412
j j jUzrok ciklusa – promjene u ponudi poljoprivrednihdobara koje su bile praćene promjenama u ponudi itražnji novca
Rostow – dugi talasi ili “trend periodi”Kombinacija Kondratijevljevih ciklusa, Šumpeterove iK t t ij
Poslije Kondratijeva – Rostow i Heilbroner – Gordonova teza
Kuznetsove teorije3 grupe faktora:
a) Oni koji se pokreću vodećim sektorimab) Oni koji se pokreću promjenama u profitabilnostima
proizvodnje hrane i sirovinac) Snage pokrenute velikim talasima migracije
413413
c) S age po e ute e ta as a g ac je(stambena izgradnja i gradska infrastruktura)
Heilbroner – Gordonova tezaPrekretnice u ciklusu – potreba institucionalnih promjena(nacionalne i međunarodne)
218
Američki izbori i ekonomija
God. izbora Izabrani predsjednik Nezaposlenost Inflacija Ključka ek. obilježja
1932 Franklin Roosvelt (D) 24,9 -10,7 Depresija
1948 Harry Truman (D) 3,8 6,5 Postratna prilagođavanja
1952 Dwight Eisenhower (R) 3,1 2,3 Koreanski rat, kontrola cijena
1960 John Kennedy (D) 5,5 1,0 Početak recesije, nezaposlenost
1964 Lyndan Johnson (D) 5,1 1,3 Veliko društvo, blagostanje
1968 Richard Nixon (R) 3,4 4,5 Građansko nepovjerenje, krah društvenih vrijednosti
1976 Jimmy Carter (D) 7,6 5,5 Nezaposlenost, rast cijena energenata
1980 Ronald Reagan (R) 7,5 12,6 Inflacija, cijene energenata
1988 George Bush S (R) 5 4 4 2 Trg.budžetski deficit, smanjenje
414414
1988 George Bush S (R) 5,4 4,2 poreza
1992 Bill Clinton (D) 7,6 3, Budžetski deficit, NAFTA, rast poreza
2000 George Bush (R) 3,9 3,5 Budžetski suficit, reforma soc.sektora
2008 Barack Obama (D) 6,1 4,9 Finansijska kriza, recesija
3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA – dinamički pristup (ravnoteža u
dugom roku
415415
219
Tradicionalni pristup
3. MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA
p p
Opšta teorija sistema – sistemski pristup
416416
Prva varijanta:Ravnoteža ili neravnoteža se objašnjava
Tradicionalni pristup
jednakošću ili nejednakošću ekonomskih varijablibez analitičkog objašnjenja prirode tih odnosa
Druga varijanta:Vezana za modele u kojima su date veze između ekonomskih varijabli
417417
ekonomskih varijabli
220
PONAŠANJE MODELA – 4 faze:
Tradicionalni pristup
1. Početna pozicija – ravnoteža
2. Promjene koje narušavaju ravnotežu
3. Proces prilagođavanja promjenama
418418
4. Krajnja pozicija – nova ravnoteža
A. Maršal: trenutna, kratkoročna i dugoročnaravnoteža
Tradicionalni pristup
ravnoteža
J. Šumpeter: parcijalna, agregatna i opštaravnoteža
419419
221
Ravnoteža – najniži oblik organizovanosti sistemau hijerarhiji
Sistemski pristup
j j
OPTIMALNOST – STABILNOST– RAVNOTEŽAJ. M. Kejns – ravnoteža nije cilj većpretpostavka privredne stabilnosti
420420
To je pokazalo da se pojam ravnoteže moraposmatrati dinamički
ILUSTRACIJA SISTEMSKOG PRISTUPAsistem prolazi kroz tačke ravnoteže ali uvijek na višemnivou razvoja
Sistemski pristup
nivou razvojaprimjer investicionih ciklusa
I
A
B
B
A – ravnotežaB – najveće odstupanje
od ravnotežeI REALNI
PROIZVODB
421421t
A
AB
B
B
t
POTENCIJALNI PROIZVOD
222
Objašenjenje ravnoteže koncentriše se na 4 elementa:
1 h d t l k i t k t j
Sistemski pristup –periodičnost opšte ravnoteže
1. neophodnost prolaska sistema kroz stanjeravnoteže
2. periodičnost ravnoteže
3. nova ravnoteža na višem nivou razvijenosti sistema
4 d ži k i đ 2 t ž ličit
422422
4. dužina razmaka između 2 ravnoteže različita –zavisi od strukturnih promjena i sposobnostisistema da se tim promjenama adaptira
Najvažniji zadatak ekonomista
Prognoziranje konjukturnog ciklusa
Ranije – konjukturni ciklusi prognozirani na bazi“indeksa vodećih pokazatelja”
J. Tinbergen – makroekonomski modeli
Lorens Klajn (1980. Nobelova nagrada) –“prognostički sistemi”
423423
prognostički sistemi
223
Metode:
Prognoziranje konjukturnog ciklusa
kvantitativne metode
kvalitativne metode
kombinovane metode
424424
Počinju analitičkim okvirom sa jednačinama kojepredstavljaju AS i AD
Kvantitativne metode
p j j
Uz pomoć ekonometrije – procjene parametara(npr. MPS i MPC)
Sastavlja se model kao sistem jednačina (preko10 000 ij bli)
425425
10.000 varijabli)
Uvode se eksterne varijable – rezultat - prognoze
224
TREĆI DIO MEĐUNARODNA MAKROEKONOMIJA – MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE
1. Trgovina i specijalizacija 2. Platni bilans i devizni kurs 3. Arhitektura svjetskog trgovinskog i finansijskog sistema 4. Konkurentnost ekonomije i ekonomski rast
225
226
TRGOVINA I TRGOVINA I SPECIJALIZACIJASPECIJALIZACIJA
426426
SPECIJALIZACIJASPECIJALIZACIJA
O čemu će biti riječi...
Koristi od međunarodne trgovineTeorija međunarodne trgovineeo ja eđu a od e t go eKriteriji specijalizacijeApsolutne prednostiRelativne prednostiZakon recipročne potrošnjeOdnosi razmjene
427427
Odnosi razmjeneDoprinos neoklasičara i neokenzijanacaPolitika vanjske trgovine
227
Trgovina i specijalizacijaMeđunarodna trgovina bilježi posebnosti:
Razmjena između više zemalja koja možepodrazumijevati političke barijere trgovini (carine,kvote, ograničenja...)Međunarodna plaćanja po osnovu trgovinepodrazumijevaju i različite valute što navodi napotrebu razumijevanja deviznih kurseva
428428
Današnje ekonomije – otvorene ekonomije sarazličitom mjerom otvorenosti (X/BDP; M/BDP; X-M/BDP)
Posredstvom međunarodne trgovine ostvaruje sepovezivanje različitih dijelova svijeta što doprinosi razvoju
Koristi od međunarodne trgovine
međunarodne podjele rada i međunarodne specijalizacije
Koristi od međunarodne trgovine:Povećanje produktivnosti rada po osnovu specijalizacijePovećanje prodaje i kupovina u inostranstvu obezbjeđujepostizanje efekata “eksterne ekonomije” u nacionalnoj
k iji
429429
ekonomijiRazličiti troškovi proizvodnje koji proizlaze iz različitih uslovaproizvodnje po zemljama, omogućavaju postizanje pogodnostisvim zemljama u međunarodnoj trgoviniRazličite cijene roba i usluga, kao posljedica različitih troškovaproizvodnje, stimulišu međunarodnu trgovinu
228
Predmet međunarodne trgovine su tzv. viškoviproizvodnje zemalja učesnice
Koristi od međunarodne trgovine
proizvodnje zemalja učesnice
Ti viškovi mogu da budu:Apsolutni – kapacitet proizvodnje u zemlji je takvogobima da AD ne može apsorbovati ASRelativni – viši stepen prerade proizvoda i
430430
p p pdiverzifikacija ekonomske strukture omogućavaju“stvaranje” prednosti i konkurentnosti ekonomija
Dio ekonomske teorije koja se bavi međunarodnimekonomskim odnosima (međunarodnom trgovinom i
Teorija međunarodne trgovine
ekonomskim odnosima (međunarodnom trgovinom iplatnim bilansom)
Teorija međunarodne trgovine objašnjava:Motive koji pokreću međunarodnu trgovinu (kriterijespecijalizacije)
431431
specijalizacije)Odnos međunarodne trgovine i ekonomskog rasta
229
Kriteriji specijalizacije
Osnov međunarodne trgovine čine komparativne/konkurentske prednostikonkurentske prednosti
Dva pristupa komparativnim prednostima (klasičnipristup)
Apsolutne (A. Smith)
432432
Relativne (D. Ricardo)
Konkurentske prednosti - neoklasičari
Apsolutne prednostiDo teze o apsolutnim prednostima u međunarodnojtrgovini, A. Smith je došao primjenom zaključka da podjelarada i specijalizacija predstavljaju ključni stimulansrada i specijalizacija predstavljaju ključni stimulansekonomskom rastu
Postavio tezu o međunarodnoj podjeli rada koja se razvijana osnovu međunarodne specijalizacije nacija –prizvođača
Smith ukazao da uslovi za organizaciju proizvodnje nisu
433433
g j p jisti u svim zemljama i da postoji “nejednak” rasporedfaktora proizvodnje
Na osnovu različitih uslova, zemlje mogu da sespecijaliziraju i da ostvare niz prednosti u međunarodnojtrgovini
230
Kako međunarodna podjela rada i specijalizacijapredstavljaju izvor prednosti od međunarodne trgovine
Apsolutne prednosti
predstavljaju izvor prednosti od međunarodne trgovine,Smith objasnio na primjeru dvije zemlje – dvaproizvoda
Proizvodnja
Z ljX Y
434434
ZemljaA 8 3
B 3 8
Pod pretpostavkom da su oba proizvoda neophodna u objezemlje i da ih obje zemlje mogu proizvoditi, Smith zaključioslijedeće:
Apsolutne prednosti
jZemlja A ima apsolutne prednosti u proizvodnji proizvoda X (upoređenju sa proizvodnjom proizvoda Y i u poređenju sazemljom B u proizvodnji proizvoda X)Zemlja B ima apsolutne prednosti u proizvodnji proizvoda Y (upoređenju sa proizvodnjom proizvoda X i u poređenju sazemljom A u proizvodnji proizvoda Y)
435435
Ukoliko bi obje zemlje proizvodile oba proizvoda, raspodjelilebi faktore proizvodnje na oba proizvoda, čime bi efekti odproizvodnje oba proizvoda bili manjiKoristi od međunarodne trgovine proizlaze iz međunarodnespecijalizacije (zemlje A na proizvodnju proizvoda X i zemlje Bna proizvodnju proizvoda Y)
231
Relativne prednosti
D. Rikardo je Smithove apsolutne prednosti dopunioteorijom komparativnih troškova
Objasnio kako zemlje koje nemaju apsolutne prednosti uproizvodnji ni jednog proizvoda, mogu da se specijaliziraju iuključe u međunarodnu podjelu rada po kriteriju relativnihprednosti
ProizvodnjaX Y
436436
ZemljaX Y
A 8 3
B 2 1
Pod istim pretpostavkama kao i kod A. Smitha, D. Ricardozaključio slijedeće:
Zemja A ima apsolutne prednosti u proizvodnji oba proizvoda
Relativne prednosti
Zemja A ima apsolutne prednosti u proizvodnji oba proizvodaZemlja B ima apsolutne nedostatke u proizvodnji obaproizvodaImajući u vidu komparaciju troškova proizvodnje obaproizvoda u obje zemlje (8:3; 8:2; 2:1; 3:1) za obje zemlje jebolje da se specijaliziraju u proizvodnji po jednog proizvoda (Xili Y)
437437
)Za zemlju A po principu komparativnih troškova je bolje dafaktore proizvodnje usmjeri na proizvodnju proizvoda X (višedobiva od specijalizacije)Za zemlju B po principu komparativnih troškova je bolje dafaktore proizvodnje usmjeri na proizvodnju Y (manje gubi odspecijalizacije)
232
“Zakon recipročne potražnje”
J. S. Mill formulisao zakon recipročne potražnje i zaključioda se dohodak jedne zemlje povećava međunarodnomtrgovinom pod uslovom da nema barijera (npr. carina) utrgovini
Objasnio kako barijere u trgovini imaju bumerang efekat nazemlje koje ih uvode kao instrument politike (smanjuje sepotražnja)
Prohibitivna carina ili kvota je onaj nivo carina (kvota) koji je
438438
Prohibitivna carina ili kvota je onaj nivo carina (kvota) koji jedovoljno visok da ukloni međunarodnu trgovinu
Apsolutne i relativne prednosti u proizvodnji zemalja će serealizirati u međunarodnoj trgovini samo pod pretpostavkomrecipročne potražnje
Odnosi razmjene (TOT – terms of trade)
Drugi doprinos J. S. Mill-a teoriji međunarodne trgovine jedefinisanje odnosa razmjene (TOT)j j ( )
TOT su proporcije u kojima se jedinicom izvoza,obezbjeđuje određena količina uvoza
To je broj koji pokazuje poboljšanje ili pogoršanje položajajedne zemlje u međunarodnoj trgovini, prvenstveno na bazipromjena cijena proizvoda koje zemlja izvozi ili uvozi
439439
Odnos razmjene može da se računa za međunarodnutrgovinu zemlje u cjelini ili za pojedine grupe proizvoda,sektora ili grana proizvodnje
TOT danas predstavlja jedno od najvažnijih analitičkihinstrumenata u vanjskoj trgovini
233
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
F. Taussig – značajno poboljšao model komparativnihprednostip
Razdvojio troškove proizvodnje na dvije komponenteNadnice (cijena rada)Kamate (cijena kapitala)
Analizirao uticaj nadnica i kamata na komparativneprednosti (radno intenzivne i kapitalno intenzivne grane)
440440
Poklonio pažnju i analizi uticaja transportnih troškova umeđunarodnoj trgovini i zaključio da transportni troškovibitno ne mijenjaju zaključke do kojih su došli Smith iRikardo
F. Graham – proširio model – dvije zemlje – dvaproizvoda
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
proizvodaZaključio da se za svaku zemlju može konstruisatirang lista proizvoda po dostignutom stepenuproduktivnosti rada u kojoj postoji granica iznad kojese nalaze proizvodi sa većom produktivnosti rada uproizvodnji istih proizvoda u drugim zemljama i koje će
441441
proizvodnji istih proizvoda u drugim zemljama i koje ćezemlje izvozitiProizvode koji se nalaze ispod te granice, obzirom nanižu produktivnost rada, zemlja će uvoziti
234
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
G. Haberler – utvrdio da su tokovi međunarodne trgovineodređeni apsolutnim razlikama u cijenama, a ne komparativnimrazlikama u troškovima radarazlikama u troškovima radaPomoću modela u koji su uključeni produktivnost, visina nadnica,transportni troškovi, tip tražnje i devizni kurs, pokazao kako sekomparativne prednosti transformišu u apsolutne troškovneprednostiZaključio da nije samo rad relevantan za formiranje cijena iodnosa razmjene, nego i cijena kapitala (kamata) i cijena zemlje
442442
odnosa razmjene, nego i cijena kapitala (kamata) i cijena zemlje(renta), koji, u zavisnosti od kombinacije faktora, određuju itroškove proizvodnjeUveo princip marginalnih troškova u teoriji međunarodne trgovinečime se objašnjava pojava da se na tržištu jedne zemlje nalazeisti proizvodi proizvedeni i u zemlji i u inostranstvu (teorijatroškova supstitucije)
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
F. Machlup – analizirao Kejnsov multiplikator investicija ipostavio tezu o multiplikatoru vanjske trgovine (multiplikatorpostavio tezu o multiplikatoru vanjske trgovine (multiplikatorotvorene privrede)
Povećanjem izvoza moguće je da zemlja povećaproizvodnju, zaposlenost i dohodak sa efektommultiplikatora
Multiplikativni efekat izvoza će biti veći ako se prihod od
443443
Multiplikativni efekat izvoza će biti veći ako se prihod odizvoza više upotrebljava za kupovinu domaćih proizvoda
Svaki uvoz i svaka štednja dijela dohotka koji se ostvarujeod izvoza, smanjuje multiplikativni efekat povećanja izvozana dohodak zemlje
235
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Heckscher – Ohlin – Samuelsonov model (HOS)Heckscher utvrdio da je razlika u relativnom bogatstvuHeckscher utvrdio da je razlika u relativnom bogatstvufaktora proizvodnje neophodan uslov za razlike ukomparativnim troškovima i komparativnim prednostima
Drugi važan uslov su različite kombinacije faktoraproizvodnje za različite proizvode
Odatle zaključak: inicijalni uslovi za međunarodnu trgovinu
444444
j j gsu razlike u relativnom bogatstvu
Zemlja će se specijalizirati u proizvodnji onih proizvoda zakoju je potrebno korištenje faktora proizvodnje kojima je tazemlja bogata
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Heckscher – Ohlin – Samuelsonov model (HOS)B. Ohlin razvio Heckscherove teze i razmatrao teorijuO a o ec sc e o e te e a at ao teo jumeđunarodne trgovine u okviru opšte teorije lokacije,regionalne specijalizacije i trgovine među regionimaNaglasio da svaki region ima prednosti u proizvodnji dobaraza čiju proizvodnju je nužno utrošiti količine faktora kojimaje taj region bogat (obzirom da bogatstvo faktora uslovljavaniže cijene faktora)
445445
j )Razlike u troškovima proizilaze iz razlika u cijenama faktorašto dovodi do međunarodne trgovineRazmatrao i uticaj transportnih troškova, kvalitetaproizvoda, carina, damping cijena, na međunarodnutrgovinu
236
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Heckscher – Ohlin – Samuelsonov model (HOS)P Samuelson dokazao da cijene faktora proizvodnjeP. Samuelson – dokazao da cijene faktora proizvodnjemoraju biti iste i u slučaju slobodnog kretanja roba umeđunarodnoj trgovini (umjesto slobodnog kretanja faktoraproizvodnje)
Njemu pripada zasluga formulisanja HOS teorije
Cijeni se da je ekonomska integracija potvrda HOS teorije
446446
j j g j p j
Slobodna trgovina robama na integrisanom području dovelaje i do izjednačavanja cijena faktora proizvodnje (rada ikapitala) u različitim zemljama.
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
V. I. Kravis – pošao od pretpostavke da je međunarodnatrgovina jedne zemlje determinirana faktorom raspoloživostitrgovina jedne zemlje determinirana faktorom raspoloživostii da se trgovina među zemljama najprije obavlja saproizvodima koji nisu raspoloživi u domaćoj proizvodnji
On je razlikovao dvije grupe proizvoda u međunarodnojtrgovini
One koji nisu raspoloživi u apsolutnom smisluOne koji se mogu proizvesti ali po višim troškovima
447447
One koji se mogu proizvesti ali po višim troškovima
Dokazao da izvozni sektori jedne zemlje pokazuju većestope tehničkog progresa od prosječnih stopa tehničkogprogresa cijele ekonomije
237
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
S. B. Linder – razlikovao međunarodnu trgovinu primarnih ikompleksnih industrijskih proizvodaT i i ih i d ž bj iti l ži tiTrgovina primarnih proizvoda može se objasniti raspoloživosti(bogatstvo) prirodnih resursaTrgovina industrijskih proizvoda određena je, prije svega, tehničkomsuperiornosti, ekonomijom obima i menadžmentomSmatra da lista izvoznih proizvoda treba biti određena internomtražnjomDa bi jedan proizvod postao izvozni, važno je da taj proizvod bude
448448
intenzivno trošen na domaćem tržištuKako je unutrašnja tražnja određena nivoom dohotka pc, slijedizaključak da će zemlje sa istim dohotkom imati slične oblike tražnje inavike potrošačaOdatle i teza da će volumen trgovine biti veći ako je veća sličnost udostignutom stepenu razvoja među zemljama.
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Vernon – Hirsch – Johnson-ov model
Alternativni pristup teoriji međunarodne trgovine kojiobjedinjava HOS model i teorije Kravisa i LinderaZasniva se na teoriji životnog ciklusa proizvoda pokojoj većina proizvoda prolazi kroz nekoliko različitihfaza u svom razvoju
449449
faza u svom razvoju
238
Vernon – Hirsch – Johnson-ov model
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Pokazalo se da većina proizvoda (od pojave do prestankaproizvodnje) prolazi kroz tri faze :
Prva faza karakteristična po visokim jediničnim troškovima,značajni inputi naučnog i inženjerskog rada, nedostatakkonkurencijeFaza punog razvoja karakteriše se masovnom proizvodnjomi distribucijom uvode se metode koje snižavaju troškove
450450
i distribucijom, uvode se metode koje snižavaju troškove,proces proizvodnje postaje više kapitalnointenzivan,konkurencija se pojačava, stručnost administracije, kontrolatroškova i marketing igraju važnu uloguFaza zrelosti – prodaja ustaljena, proizvodi standardizirani,ekonomija obima važan faktor, prozvodnja kapitalnointenzivna
Vernon – Hirsch – Johnson-ov model
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Navedene karakteristike proizvoda u raznim fazama bitnoodređuju komparativne prednosti zemalja
Nerazvijene zemlje koje počinju industrijalizaciju imajukomparativne prednosti u onim proizvodima koji su u fazizrelosti
I d t ij ki lid i čit i liki t š ji
451451
Industrijski lideri, naročito oni sa velikim unutrašnjimtržištem, imaju prednosti u proizvodnji proizvoda druge faze– faza punog razvoja
Male visokorazvijene zemlje imaju prednosti u proizvodnjiproizvoda I faze – novih proizvoda
239
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
P. Krugman – fokusirao se na uticaj troškovaproizvodnje i cijena na međunarodnu trgovinuproizvodnje i cijena na međunarodnu trgovinu
Razlikuje dva tipa ekonomije obima
Interna (trošak po jedinici proizvoda zavisi odveličine firme)
452452
Eksterna (trošak po jedinici proizvoda zavisi odveličine industrije)
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Firma koja posjeduje internu ekonomiju obima možemonopolizirati industriju (nesavršeno tržištemonopolizirati industriju (nesavršeno tržište –imperfektna konkurencija)
Pri većem obimu proizvodnje, firma smanjuje troškovepo jedinici proizvoda i tržišne cijene
Da bi koristila pogodnosti ekonomije obima, firma
453453
razvija svoj portfolio proizvoda na koje se specijalizira
Tako omogućava drugim firmama da se specijalizirajuu proizvodnji drugih proizvoda
240
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Eksterna ekonomija obima omogućava da državadominira svjetskim tržištem u proizvodnji određenogdominira svjetskim tržištem u proizvodnji određenogproizvoda, ali ne zato što posjeduje jednu veliku firmu,već zato što ima mnogo malih firmi koje utiču jedna nadrugu da bi stvorile veliku konkurentsku kritičnu masuproizvoda (konkurentna industrija)
Za razliku od interne eksterna ekonomija obima ne
454454
Za razliku od interne, eksterna ekonomija obima nemora voditi računa o imperfektnosti tržišta
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
M. E. Porter – fokus teorije usmjerio na pitanje - Kako država,vlada i kompanije mogu izmijeniti uslove da bi bile konkurentneP i ij lij đ jProsperitet nacije se stvara, a ne naslijeđujeRazvoj nije posljedica prirodne obdarenosti države, već ukupnoraspoložive radne snage i uspješnog vođenja monetarne ifiskalne politikeKonkurentnost industrije zavisi od veličine kapaciteta industrije daprovodi inovacije i poboljšanjaDa bi bile konkurentne kompanije moraju imati jake rivale
455455
Da bi bile konkurentne, kompanije moraju imati jake rivale,nestrpljive dobavljače i zahtjevne potrošačeSa rastom globalne konkurencije, nacionalne ekonomije postajusve značajnijeUloga zemalja raste i činjenicom da se osnov konkurencije sveviše pomjera ka stvaranju znanja i primjeni znanja
241
Doprinos neoklasičara i neokejnzijanaca
Konkurentskoj sposobnosti doprinose i nacionalnevrijednosti, kultura, ekonomska strukturaj , ,
Inovacije pokreću i podržavaju konkurenciju
Četiri komponenete dijamanta nacionalne konkurentnostiFaktori proizvodnjeUslovi tražnje
456456
Srodne i prateće djelatnostiStrategija firme, struktura, rivali.
Politika vanjske trgovineVažan dio ekonomske politike kojom se reguliše sektorekonomskih odnosa sa inostranstvom
Uspješna politika vanjske trgovine je ona koja obezbjeđujeoptimalno povezivanje unutrašnjeg funkcionisanjaekonomije i procesa ekonomskig razvoja sa neophodnimprilagođavanjima nacionalne ekonomije kretanjima uglobalnoj ekonomiji
Osnove politike vanjske trgovine
457457
Osnove politike vanjske trgovineNivo razvijenostiOpšti ekonomski i društveni ciljevi zemljeVanjska politika i geopolitički položaj zemlje
242
Politika vanjske trgovineU užem smislu, pod politikom vanjske trgovinepodrazumijeva se skup mjera kojima država reguliševanjskotrgovinsku aktivnost osim mjera u regulisanjuvanjskotrgovinsku aktivnost, osim mjera u regulisanjudeviznog kursa, obzirom da su ove mjere uključene udeviznu politiku zemlje
U širem smislu, pojmom vanjskotrgovinske politikeobuhvaćeno je regulisanje svih aktivnosti koje djeluju narazvoj i tokove vanjske trgovine
458458
Vanjskotrgovinska politika se usmjerava u dva pravca:Formiranja “otvorenog” ili “zatvorenog” (autarhičnog) tipaekonomijeKorištenjem liberalističkih ili protekcionističkih (ilikombinacijom) instrumenata
Politika vanjske trgovine
Počeci savremene vanjskotrgovinske politike vežu se zamerkantilizam
Vanjska trgovina smatrana važnim sektorom za povećanjenacionalnog bogatstva
Protekcionistički orijentisana, koncetrisala se na zaštitudomaće proizvodnje
Arsenal mjera vanjskotrgovinske politike potiče iz vremena
459459
merkantilizma
Premije, subvencije, carine, zabrane uvoza, korištenjevojnih, ekonomskih i političkih pritisaka da bi se ostvarilepovlastice u vanjskoj trgovini i sl., potiču od merkantilista
243
Politika vanjske trgovineDrugi pravac u vanjskotrgovinskoj politici – liberalizam –stupio na scenu u 18. vijeku
Teorijski obrađen u djelima A. Smitha i D. Ricarda
Era slobodne trgovine utemeljila liberalističku politikuvanjske trgovine (prekidanu ratovima i Velikomekonomskom krizom)
Praksa i brojni primjeri pružaju dokaze da dvije zemlje nasličnom nivou razvijenosti mogu voditi različite
460460
sličnom nivou razvijenosti mogu voditi različitevanjskotrgovinske politike (liberalističke ili protekcionističke)
Osnovnu razliku čini orijentacija na:Politiku otvorene ekonomijePolitiku zatvorene (autarhične) ekonomije
Politika vanjske trgovineOsnov protekcionizma (zaštita domaće proizvodnje) utemeljili A.Hamilton i F. ListList je bio zagovornik liberalizma, ali tek nakon što se krozList je bio zagovornik liberalizma, ali tek nakon što se krozmehanizme zaštite “mladih industrija” one osposobe zakonkurenciju na svjetskom tržištuDakle, protekcionizam privremenog trajanjaMeđutim, praksa je pokazala da, jednom uvedeneprotekcionističke mjere, imaju tendenciju da se na otvoren ilimanje vidljiv način zadrže što duže
461461
Danas nema zemlje koja nema jasnu vanjskotrgovinsku politikuMoguće da zemlje nemaju jasnu unutrašnju politiku, a daistovremeno imaju bolje razrađenu vanjskotrgovinsku politiku(razlog tome može biti odsustvo unutrašnjeg konsenzusa i/ilivanjski okvir koji formuliše platformu za vođenjevanjskotrgovinske politike)
244
Politika vanjske trgovine
Liberalizam i “umjereni” protekcionizam naizmjeničnoobilježili historiju vanjske trgovine
Danas, važno razumijevanje dva momenta:
Vanjskotrgovinska politika vezana sa koordinacijomekonomskih politika između pojedinih zemalja (npr. EU)
Novi talas protekcionizma odražava procesprilagođavanja na rast cijena energenata i recesiju u
462462
prilagođavanja na rast cijena energenata i recesiju usvjetskoj ekonomiji
245
PLATNI BILANS I PLATNI BILANS I DEVIZNI KURSDEVIZNI KURS
463463
O čemu će biti riječi...
Definicija platnog bilansaS t l t bilSastav platnog bilansaStavke u platnom bilansuUravnoteženje platnog bilansaEkonomski značaj platnog bilansaPojam deviznog kursaSistemi deviznih kurseva
464464
Sistemi deviznih kursevaDevizni sistemDevizna politika
246
Definicija platnog bilansaTo je sistematski popis ekonomskih transakcija izmeđuzemlje i inostranstva (domaćih i stranih lica) izvršenih u tokuodređenog vremenskog perioda (po pravilu jedne godine)određenog vremenskog perioda (po pravilu jedne godine)
Izraz platni bilans ne odgovara u potpunosti pojmu bilansaiz razloga:
Bilans pokazuje stanje transakcija jednog ekonomskogsubjekta u određenom trenutku, a platni bilans obuhvata
465465
sve ekonomske transakcije tokom periodaU platnom bilansu ne prikazuju se samo transakcije kojesu u vezi s određenom proturadnjom nego i transakcijekoje se daju bez obaveze proturadnje (npr. ekonomskapomoć)
Definicija platnog bilansaPlatni bilans koji bilježi ekonomske transakcije razlikuje seod stanja ekonomskih odnosa jedne zemlje sainostranstvominostranstvom
Zbog toga se razlikujuŠiri koncept platnog bilansa (registruje sve transakcijebez obzira na efektivna plaćanja)Uži koncept platnog bilansa – devizni bilans (registruje
466466
p p g ( g jtransakcije obzirom na efektivna plaćanja) i koji je mjeralikvidnosti ekonomije jedne zemlje
247
Sastav platnog bilansaPopis transakcija u platnom bilansu vrši se po principudvojnog knjigovodstva (kreditna strana na lijevoj, a debitnana desnoj strani)na desnoj strani)
Vrste ekonomskih transakcija u platnom bilansu:Tekuće i kapitalne (tekuće – znače prenos društvenog proizvoda izjedne zemlje u drugu, a kapitalne – prenos kupovne moći)Privatne i javne (razlikovanje obzirom na status rezidenta u zemlji ukojoj se sastavlja platni bilans)
467467
Unilateralne i bilateralne (unilateralne ne podrazumijevaju obaveznuproturadnju za razliku od bilateralne)Autonomne i kompenzatorne (autonomne se odvijaju bez obzira nastanje u platnom bilansu i vrše se radi normalnog odvijanja vanjsketrgovine, a kompenzatorne se vrše radi uspostave ravnoteže platnogbilansa
Sastav platnog bilansa
Tekući računRoba, nefakturisane usluge, dohodak, tekući transferi, g , ,
Kapitalni računKapitalni transferi, nabavke i prodaja nefinansijske ineproizvodne aktive
468468
Finansijski računtokovi investicija, promjena rezerve aktive
248
Stavke u platnom bilansu
Tekući računIzvoz i uvoz roba, izvoz i uvoz usluga, transakcijedohotka i tekući transferi
Kapitalni računKapitalni transferi, direktne strane investicije i portfolioinvesticije
469469
Ostale investicijeaktiva trgovinskih kredita, valute i depoziti komercijalnihbanaka, valute i depoziti ostalih sektora, ostala aktiva
Uravnoteženje platnog bilansa
AutomatskoU sistemu fluktuirajućih deviznih kurseva to se odvijapromjenom kursa u zavisnosti od odnosa ponude itražnje. Monetarna vlast ne mora da interveniše jer seravnoteža sama uspostavlja.
U slučaju fiksnog deviznog kursa, ravnoteža seuspostavlja kretanjem zlata i promjenama domaćih
470470
p j j p jcijena i kamatnih stopa. Danas, posredstvom IMF vrši seusaglašavanje ekonomskih (posebno monetarnih)politika između zemalja
249
Uravnoteženje platnog bilansaDiskreciono – tri metoda uravnoteženja platnog bilansa
1. Stvarno uravnoteženje – postiže se posredstvom:
a) Deflacije cijena i dohotka u zemljama sa deficitom
b) Inflacijom cijena i dohotka u zemljama sa suficitom
c) Deprecijacija valute u zemljama sa deficitom
d) Aprecijacija valute u zemljama sa suficitom
471471
d) Aprecijacija valute u zemljama sa suficitom
Uravnoteženje platnog bilansaDiskreciono – tri metoda uravnoteženja platnog bilansa
2. Finansiranje deficita – postiže se posredstvom:
a) Smanjenja monetarnih rezervi
b) Povećanja zaduživanja u inostranstvu
c) Odlaganjem plaćanja dospjelih zajmova
d) Smanjenjem zaliha uvezene robe
472472
d) Smanjenjem zaliha uvezene robe
250
Uravnoteženje platnog bilansaDiskreciono – tri metoda uravnoteženja platnog bilansa
3. Kompenzatorno finansiranje – najčešće korištenmetod:
a) Smanjenje troškova proizvodnje radi povećanjaizvoza i smanjenja uvoza
b) Prebacivanje potrošnje na domaće proizvode kojise inače uvoze
473473
se inače uvoze
c) Povećanje kamatne stope radi smanjenja odliva ipovećanja priliva kapitala
d) Carine, kontigenti, vezani zajmovi i sl.
Ekonomski značaj platnog bilansa
Platni bilans povezan je sa SNASvi tokovi zemlje sa inostranstvom imaju efekte naekonomska zbivanja u zemlji
Y = C + I +G + (X – M)X – M = Y – (C + I + G) ili
X – M = A – I (A – akumulacija)Ovo pokazuje ovisnost unutrašnjih i vanjskih ekonomskihtokova
474474
tokovaDeficit nastaje kao posljedica veće potrošnje od proizvodnjeUkupni izdaci na potrošnju (C) i investicije (I) mogu prećidohodak (Y) samo ako se višak kompenzira uvozomkapitala
251
Devizni kursCijena novca jedne zemlje izražena u novcu druge zemlje(ili korpi valuta)
Cijena strane valute izražena u domaćem novcu
Danas se devizne operacije obavljaju putem obračunameđu bankama, a same operacije vrše se bankarskimdoznakama
Banke uobičajeno prodaju inostrane valute po kursu nešto
475475
Banke uobičajeno prodaju inostrane valute po kursu neštovišem od službenog (prodajni kurs), a kupuju po kursunešto nižem od službenog (kupovni kurs)
Prihodi od ove kursne razlike služe za pokrićemanipulativnih troškova i naknadu gubitka na kamati
Sistem deviznih kursevaFleksibilni (promjenjivi)
Ukoliko se formiranje kurseva prepusti slobodnoj igri tržišnihsnaga ponude i tražnje tada kursevi mogu neograničenosnaga ponude i tražnje, tada kursevi mogu neograničenofluktuirati. Ravnoteža se uspostavlja na nivou na kome seizjednačava cijena u zemlji i inostranstvu (paritet kupovnemoći). Drugi pristup veže formiranje deviznog kursa uzavisnosti od stanja u platnom bilansu. Ovaj pristup ima u vidusve faktore koji utiču na formiranje deviznog kursa
Fiksni kurs
476476
Fiksni kursUkoliko monetarne vlasti intervencijom na tržištu devizaodržavaju oscilacije kurseva u uskim granicama
Danas, većina deviznih kurseva se određuje upravljanimfluktuiranjem
252
Devizni sistem
Predstavlja skup zakonskih propisa kojima se reguliše,ograničava ili zabranjuje promet robama i uslugama sainostranstvom, sticanje, raspolaganje devizama kao isva plaćanja i naplate sa inostranstvom
Devizni sistem može biti strog ili liberalan
Stepen ograničavanja svaka zemlja prilagođava svojimpotrebama
477477
potrebama
Devizna politikaUtvrđuje ciljeve i obrazuje pravnu i ekonomsku strukturu u granicamaposlovanja devizama
Utvrđivanje ciljeva devizne politike je zadatak monetarnih vlasti aUtvrđivanje ciljeva devizne politike je zadatak monetarnih vlasti, aprovođenje je prepušteno centralnoj banci uz saradnju ostalihfinansijskih institucija
Poseban dio devizne politike odnosi se na regulisanje deviznih kurseva,odnosno utvrđivanje sistema
Fiksnog deviznog kursaFleksibilnog deviznog kursaUpravljanog fluktuiranja deviznog kursa
478478
Upravljanog fluktuiranja deviznog kursa
Suštinska dilema devizne politike je vezana za alternativu hoće li se radiodržavanja stabilnosti deviznog kursa ograničiti autonomna monetarnapolitika ili će se autonomna monetarna politika forsirati na šteturavnoteže u međunarodnim ekonomskim odnosima
253
ARHITEKTURA SVJETSKOG ARHITEKTURA SVJETSKOG TRGOVINSKOG I TRGOVINSKOG I
S S OG S SS S OG S S
479479
FINANSIJSKOG SISTEMAFINANSIJSKOG SISTEMA
O čemu će biti riječi...Svjetski trgovinski sistem – historijatGATT i Urugvajska runda pregovoraNakon Urugvajske runde pregovoraStruktura Svjetske trgovinske organizacije – WTOGATT, GATS i TRIPSGATT i WTOWTO principiCarine
480480
Necarinske barijere trgoviniMeđunarodni monetarni sistemMeđunarodni monetarni fond – IMFSvjetska banka - WB
254
Svjetski trgovinski sistem -historijat
XVI. vijek – kolonijalizam kao metod rješavanja problema nedostatkasirovina i malog tržištaRaspad kolonijalizma i povećanje broja država apostrofira uloguRaspad kolonijalizma i povećanje broja država apostrofira ulogumeđunarodne trgovinePočetak regulisane međunarodne trgovine – 1860. godinePrvi spoljnotrgovinski ugovor Velike Britanije i Francuske koji jesadržavao klauzulu najpovlaštenije nacije (uzajamno priznavanjestatusa)Ulogu nosioca liberalizacije od Velike Britanije preuzima Francuska
481481
1862. – 1867. Francuska potpisala ugovore o liberalizaciji trgovine sasvim evropskim zemljama (osim Rusije)Ratna razaranja krajem 19. i početkom 20. vijeka (Francusko –pruski rati Prvi svjetski rat) i Velika ekonomska kriza (1929.-1932.) jačajuprotekcionizam
Dva perioda u razvoju bilateralnih odnosa:
Svjetski trgovinski sistem -historijat
1. 1860. – 1914.dugoročni sporazumiklauzula najpovlaštenije nacijecarine kao glavni instrument spoljnotrgovinske politike
2. 1918. – 1940.
482482
kratkoročni sporazuminema najpovlaštenije nacijeKontingenti i devizna kontrola kao glavni instrumentispoljnotrgovinske politike
255
Poslije II Svjetskog rata...Sukob dvije teorijske koncepcije
Liberalne (slobodna trgovina i privatno vlasništvo)Kejnzijanske (puna zaposlenost i intervencionizamKejnzijanske (puna zaposlenost i intervencionizamdržave)
Pokušaj “mirenja” dvije koncepcije kroz međunarodnukonferenciju posvećenu pitanjima svjetske trgovine
Odatle naziv – Konferencija o trgovini i zaposlenosti
1946 godine UN (ECOSOC) osniva Komitet sa zadatkom
483483
1946. godine UN (ECOSOC) osniva Komitet sa zadatkomizrade nacrta povelje buduće međunarodne trgovinskeorganizacije
Carinske koncesije predmet bilateralnih pregovora nasastanku Komiteta u Ženevi
Poslije II Svjetskog rata...Rezultati pregovora objedinjeni u Opštem sporazumu ocarinama i trgovini (GATT) koji zajedno sa Protokolom oprivremenoj primjeni predstavlja Završni akt ženevskihprivremenoj primjeni predstavlja Završni akt ženevskihpregovora
Usvojen 30.10.1947. – 8 država (Australija, Belgija,Kanada, Francuska, Luksemburg, Holandija, VelikaBritanija, SAD)
Ostavljena mogućnost drugim državama da se priključe do
484484
j g g p j30. 06. 1948. godine
Predviđeno da GATT bude na snazi do osnivanja ITO
Sporazumom garantovano da se carine ne mogupovećavati iznad dogovorenog nivoa
256
Poslije II Svjetskog rata...Konferencija o trgovini i zaposlenosti (Havanskakonferencija) održana 1947. na Kubi
Završena 1948. potpisivanjem Havanske povelje o ITO odstrane 53 države
Neuspjeli pokušaj formiranja ITO
Najveći doprinos – osnovana Privremena komisija za ITOkoja prerasta u Sekretarijat GATT-a sa značajnomulogom:
485485
ulogom:a) Uticaj na pojedine ugovorne straneb) Iniciranje trgovinskih pregovora
Poslije II Svjetskog rata...Neosnivanje ITO-a od GATT-a čini da od privremenogpostane trajni instrument regulisanja međunarodne trgovine(više do 50 godina)(više do 50 godina)
Osnovni tekst sporazuma GATT sastojao se od tri dijela:a) Osnovni principi trgovine (klauzula najpovlaštenije nacije,
princip nacionalnog tretmana i tarifni dio)b) Pravila trgovinske politike – instrumentic) Proceduralna pravila
486486
Kenedi runda dodaje i četvrti diod) Povlašten tretman zemljama u razvoju (nereciprocitet)
Utvrđena i oblast djelovanja GATT-a: međunarodnatrgovina robama i uslugama
257
Principi GATT-a1. Klauzula najpovlaštenije nacije2. Princip nediskriminacije3. Princip nacionalnog tretmana (isti tretman za domaće i
strane robe)4. Princip predvidljivosti (jasna pravila)5. Princip nereciprociteta (povoljniji položaj za zemlje u
razvoju)6 P i i j
487487
6. Princip pregovaranja7. Princip konsolidovanja carinskih barijera8. Princip konsolidovanja kvantitativnih ograničenja (tzv.
pravilo tarifikacije)
Runde pregovora GATT-aPodrazumijevaju pregovore između članica GATT-a, apovodom snižavanja carina u međunarodnoj trgovini i drugihpitanja vezanih za trgovinu unutar potpisnika GATT-ap j g p pOdobrene koncesije po reciprocitetu se odnose na drugupregovaračku snagu, ali uslijed principa najpovlaštenijenacije – i na sve ostale zemlje GATT-aDogovor o snižavanja carina u određenoj rundi dovodi dosnižavanja nivoa carina u svim zemljama GATT-aKonsolidacija carina na određenom nivou znači da se one ne
488488
Konsolidacija carina na određenom nivou znači da se one nemogu više povećavatiCarine – jedini instrument spoljotrgovinske politike jer jeGATT propisivao da sve necarinske barijere budu pretvoreneu carine (princip tarifikacije) ili ukinute
258
Runde pregovora GATT-a
Liste carinskih koncesija – sastavni dio GATT-a
Konačni cilj – potpuna liberalizacijaKonačni cilj potpuna liberalizacija
Na rundama se pregovara bilateralno – svaka državapregovara sa državom koja joj je glavni snabdjevač robe(principal supplier)
Pregovorima se pridružuju i druge zemlje (grupni pregovori)
Ovaj mehanizam jača pregovaračku poziciju manje
489489
Ovaj mehanizam jača pregovaračku poziciju manjerazvijenih zemalja
U periodu GATT-a (1948. – 1995.) organizovano 8 rundipregovora
Pregled rundi pregovora GATT-a
Period Lokacija Naziv Sadržaj Učesnici
1947 Ženeva carine 231949 Anesi carine 131951 Torki carine 291956 Ženeva carine 261960-1961 Ženeva Dilon runda carine 26
1964-1967 Ženeva Kenedi runda Carine i antidampinške mjere 62
1973 1979 Ž Tokijska Carine i necarinske barijere (kontingenti i d i i t ti ič j ) i k i i 102
490490
1973-1979 Ženeva Tokijska runda administrativna ograničenja) i okvirni
sporazumi102
1986-1993 Ženeva Urugvajska runda
Carine, necarinske mjere, usluge, intelektualna svojina, rješavanje sporova,
tekstil, poljoprivreda, osnivanje WTO123
259
Urugvajska rundaProširen sadržaj pregovora – usluge, investicije, proizvodivisoke tehnologije, autorska prava, intelektualna svojina,tekstil poljoprivreda rješavanje sporovatekstil, poljoprivreda, rješavanje sporova...
Predviđena “tarifikacija” (zamjena necarinskih barijera –carinskim) i njihovo smanjenje u prosjeku
36% za razvijene zemlje24% za zemlje u razvoju
491491
Potpisnice se obavezale na smanjenje izvoznih subvencija
Urugvajska runda –dnevni red (1986)
Carine Pravilnici (Kodeksi) Tokijske rundeNecarinske barijere
Proizvodi prirodnih resursa
Tekstil i odjeća
Poljoprivreda
Tropski proizvodi
Tokijske rundeAntidampingSubvencijeIntelektualna svojinaInvesticijeRješavanje sporova
492492
Tropski proizvodi
Odredbe Osnovnog sporazuma GATT
Rješavanje sporovaGATT sistemUsluge
260
Najznačajniji rezultati Urugvajske runde
Jači i jasniji pravni okvir usvojen za obavljanjemeđunarodne trgovine uključujući efikasniji i pouzdanijimeđunarodne trgovine uključujući efikasniji i pouzdanijimehanizam za rješavanje sporova
Globalno smanjenje carina od 40% i sklapanje ugovora ootvaranju tržišta za sve robe
Ustanovljavanje međunarodnog okvira za trgovinuuslugama u zaštiti trgovinskih aspekata prava intelektualne
493493
g g p psvojine kao i jačanje multilateralnih trgovinskih odredbi uoblasti poljoprivrede i tekstila
Snižavanje carina u Urugvajskoj rundi
ProizvodiPrije
runde %Poslije
runde %Razlika
(%poena)Industrijski 6,8 4,3 2,5
Tropski 4,2 1,9 2,3Primarni 4,0 2,7 1,3
494494
261
Pregovori nakon Urugvajske runde
Februar 1997.postignut sporazum u oblasti telekomunikacija (69postignut sporazum u oblasti telekomunikacija (69zemalja)
1997.zaključeni pregovori (40 zemalja) o bescarinskojrazmjeni proizvoda vezanih za informacione
495495
tehnologijeZaključen sporazum (70 zemalja) koji regulišefinansijske usluge i pokriva 95% razmjene u oblastibankarstva, osiguranja, sigurnosti i finansijskihinformacija
Post-Urugajska runda –ugrađeni dnevni red
Pomorske uslugeUsluge i okoliš
Intelektualna svojina – revizijaizuzetaka patentiranja i zaštitabilja
Vladine nabavke uslugaBazne telekomunikacijeIntelektualna svojina –registracija geografskih oznaka vinaTehničke barijere trgoviniT k til i k f k ij
biljaPoljoprivredaUslugeObavezujuće carine – revizijadefinicije “globalnog snabdjevača”Tijelo za reviziju intelektualnihusluga
496496
Tekstil i konfekcijaUsluge (hitne zaštitne mjere)Pravila o porijekluVladine nabavkeRješavanje sporova
gIntelektualna svojina – prvarevizija primjene sporazumaInvesticione mjere koje se odnosena trgovinu
262
Struktura WTO – 6 dijelova
1. Krovni sporazum (o osnivanju WTO)
2. Opšti sporazum o carinama i trgovini (za robe) – GATT
3. Opšti sporazum o trgovini uslugama – GATS
4. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnesvojine – TRIPS
5. Dogovori o pravilima i procedurama za rješavanje sporova
497497
g p p j j p
6. Mehanizam kontrole trgovinske politike
GATT - sadržaj
Principi trgovine robama
Obaveze o tržišnom pristupu
Sporazum za snižavanje carinskih stopa
Kombinacija carinskih tarifa i kvota za nekepoljoprivredne proizvode
498498
263
GATS - sadržajPrincipi trgovine uslugamaListe koncesija i liste izuzetaka od opšteg principanajpovlaštenije nacije kojima se određuje koliko će bitinajpovlaštenije nacije kojima se određuje koliko će bitidozvoljen pristup stranim davaocima usluga u svakomsektoruPaket pravno obavezujućih pravila koja pokrivajumeđunarodnu trgovinu svih usluga (bankarstvo,telekomunikacije, turizam, profesionalne usluge)Definiše 4 modela međunarodnih usluga:
499499
gPrekogranično snabdjevanjePotrošnja u inostranstvuKomercijalno prisustvoPrisustvo fizičkih roba
Ovaj sektor doprinosi sa 60% globalnom rastu, 30%globalne zaposlenosti i 20% globalne trgovine
TRIPS - sadržajOsnovni principi trgovine aspektima intelektualnogvlasništva
Urugvajskom rundom prvi put uvedena pravila intelektualnezaštite u međunarodni trgovinski sistem
Područja obuhvaćena TRIPS –om:Autorska i srodna pravaTrgovinske oznake
500500
Geografske indikacijeIndustrijski dizajnPatentiŠeme integralnih kolaNeobjavljene informacije
264
GATT i WTO
GATT privremenog karaktera jer nikada nije ratificiran odstrane zemalja –potpisnica
WTO i njegovi sporazumi trajni (ratificirani)
GATT je imao ugovorne strane, a WTO članice
GATT se bavio samo trgovinom robama, a WTO, poredroba, reguliše trgovinu uslugama i intelektualnimvlasništvom
501501
WTO ima brži i efikasniji sistem rješavanja sporova
WTO - principiTrgovina bez diskriminacije (MFN princip i nacionalni tertman)
Slobodnija trgovina – snižavanje carina, ukidanje zabranauvoza kvota tarifikacija i ukidanje netarifnih barijerauvoza, kvota, tarifikacija i ukidanje netarifnih barijera,obuhvaćene usluge i intelektualna svojina, pristup tržištima(otvaranje tržišta) kroz tzv. progresivno oslobađanje
Predvidljivost – obaveza provođenja dogovorenog čime seohrabruju FDI. Zemlje obavezne objaviti svoju politiku i informisatiWTO
P ij f k k ij b bl ti
502502
Promocija fer konkurencije – posebno u oblastimapoljoprivrede, usluga, intelektualne svojine i vladinih nabavki
Više od 3/4 članica WTO su zemlje u razvoju – zbog toga iodobrena fleksibilnost u provođenju WTO sporazuma kao idogovoreno otvaranje tržišta razvijenih zemalja za robe iznerazvijenih
265
Carinemanje od 4% za industrijske proizvodeNisu više značajna prepreka za međunarodnu trgovinuDanas se razmatraju iz ugla kompetitivnosti i ekonomskog rastaDanas se razmatraju iz ugla kompetitivnosti i ekonomskog rasta(gubitka blagostanja za vrijednost za koju je umanjen trošakpotrošača)Problem – nedovoljno usaglašavanje carina na nepoljoprivredneproizvode (jaz između između primjenjenih i obavezujućih) –posebno naglašen u “četvorki” (SAD, EU, Kanada i Japan)Obavezujuće MFN carine
503503
Obavezujuće MFN carineUprkos dogovoru, značajne razlike od 4,6% (SAD) do 8,4%(Japan) za industrijske proizvodeProsječna carinska opterećenja za poljoprivredne proizvode 2 do5 puta veća
Necarinske barijere
Danas najveći problem – prepoznavanje necarinskihbarijerajVežu se za “novi protekcionizam”UNCTAD – definicija – “politika i prakse, madanepovezane, koje imaju dvije zajedničke karakteristike:1. Usmjeravaju trgovinu u korist domaćih proizvođača
504504
2. To čine ne koristeći se instrumentom carina”
266
Necarinske barijereKomitet za trgovinu GATT-a 1968. napravioinventar od 800 necarinskih barijera svrstanih u 5grupa:
1. Učešće vlada u trgovini2. Carinska i administrativna procedura3. Standardi za uvoznu i domaću robu4. Specifična ograničenja uvoza i izvoza5. Ograničenja X i M manipulisanjem cijena
K ij k t ij t GATT ji 3 k t ij
505505
Kasnije, sekretarijat GATT-a usvojio 3 kategorije:1. Standardi2. Kvote i diskrecione dozvole3. Procedure carinskog vrednovanja robe
Necarinske barijere - vrste
1. Jednostrane2. Bilateralne – “dobrovoljno” ograničavanje izvoza –
VER (npr. sporazumi SAD i Japana 1981. u ciljuublažavanja problema visokog deficita SAD-a)
3. Plulateralne (regionalne integracije) – EU najvišekoristi ove barijere
506506
j4. Multilateralne (sporazumi kroz WTO, UNCTAD...)
267
WTO – tri tipa necarinskih barijera
1. Tradicionalne
2. Tehničke
3. Administrativne
507507
Tradicionalne necarinske barijere
1. Kvote (poseban slučaj – carinske kvote)
2 Kontingenti2. Kontingenti
3. “Dobrovoljna” ograničenja izvoza
4. Prelevmani ili varijabilne naplate
5. Damping
6. Subvencije
508508
7. Kompenzatorne mjere
8. Javne nabavke (“mjere domaćeg sadržaja” vezane zapravila porijekla)
268
Tehničke barijere u međunarodnoj trgovini (TBT)
Provode se kroz primjenu tehničkih propisa i standarda
1 Procedure ispitivanja usaglašenosti sa tehničkim1. Procedure ispitivanja usaglašenosti sa tehničkimpropisima i standardima
2. Obavezno obilježavanje proizvoda (npr. zahtjev zaoznačavanje porijekla)
3. Posebni zahtjevi u pogledu pakovanja
4 Testiranje inspekcija i karantin na granici
509509
4. Testiranje, inspekcija i karantin na granici
5. Ekološke barijere
Administrativne necarinske barijere
1. Zakonske barijere međunarodnoj trgovini
2 Proceduralne barijere (najviše u upotrebi)2. Proceduralne barijere (najviše u upotrebi)
Carinsko vrednovanje
Primjena sanitarnih i fitosanitarnih mjera
Pravila o porijeklu robe
Specijalne carinske formalnosti
510510
Procedura izdavanja uvoznih dozvola
Inspekcija robe prije isporuke
Investicijske mjere (neke krše princip nacionalnogtretmana)
269
Međunarodni monetarni sistem
Drugi svjetski rat je produbio probleme u međunarodnimvalutnim odnosima i svjetskoj razmjeni koji su se pojavilinakon sloma zlatnog standarda
Nesređenost valuta i znatne poteškoće u međunarodnimplaćanjima tražile su hitno rješavanje problema
Stoga se nakon završetka II svjetskog rata postavljalopitanje kako savladati valutni haos i nevolje u kojima senašao sistem međunarodnih ekonomskih odnosa i plaćanja
511511
našao sistem međunarodnih ekonomskih odnosa i plaćanja
SAD su iz II svjetskog rata izašle s neoštećenomekonomijom, te su mogle pomoći obnovu zemaljasaveznica i neprijateljskih zemalja
Međunarodni monetarni sistem
Glavne ekonomske institucije poslijeratnog razdoblja:
Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT)Opći sporazum o carinama i trgovini (GATT),
Bretton Woodski sistem deviznih kurseva ,
Međunarodni monetarni fond i
Svjetska Banka
512512
270
Međunarodni monetarni sistem
Ratni i ekonomski metež 1940-ih snažno uticao na velikeekonomiste, posebice na John Maynard Keynesa, koji suželjeli izbjeći ekonomske kao i konkurencijske devalvaciježeljeli izbjeći ekonomske kao i konkurencijske devalvacijezlatnog standarda tokom Velike krize
Pitanje rješavanja problema valutnog haosa je razmatranona međunarodnoj finansijskoj konferenciji održanoj uBretton Woodsu
Kao polazna osnova za rješenje problema bila su izrađena
513513
p j j pdva plana: britanski - Keynesov plan i američki - planHarry Whitea (direktor za monetarna istraživanja uMinistarstvu finansija SAD).
Međunarodni monetarni sistem
Keynesov plan je predviđao osnivanje Međunarodneklirinške unije kojom bi se obavljala prebijanja saldaklirinške unije kojom bi se obavljala prebijanja saldakrajem svakog mjeseca, dok bi centralne bankeuzajamno odobravale mjesečne kredite.
Ovim planom je bilo predviđeno uvođenje svjetskenovčane jedinice «bancor», koja bi imala kurs prema
514514
novčane jedinice bancor , koja bi imala kurs premazlatu i drugim valutama, te postala zamjena za zlatokoje je bilo demonetizirano.
271
Međunarodni monetarni sistem
Whiteov plan polazio je od stabilnih deviznih kurseva ismanjivanja deviznih ograničenja, osnivanja posebnogj j g j , j p gmeđunarodnog stabilizacionog fonda čija bi sesredstva formirala na principu kvota (uplaćivane u zlatuili konvertibilnim devizama) i davale bi pravo naodređeni broj glasova u Skupštini fonda i pravo nakupovinu od Fonda valuta drugih zemalja radiotklanjanja neravnoteže u platnom bilansu
515515
otklanjanja neravnoteže u platnom bilansu
Glavnu ulogu u međunarodnim plaćanjima imalo bizlato i konvertibilne devize (dolar)
Međunarodni monetarni sistem
Na temelju ta dva plana izrađen je Zajednički plan (JointStatement by Experts on the Establishment of anStatement by Experts on the Establishment of anInternational Monetary Fund of the United andAssociated Nations) s više elemenata Whiteovog plana,ali mnogo fleksibilniji od njega, te je jednoglasno usvojenna konferenciji u Bretton Woodsu u maju 1944. godine
Prihvatanjem Zajedničkog plana 22 07 1944 godine
516516
Prihvatanjem Zajedničkog plana, 22. 07. 1944. godineosnovan je Međunarodni monetarni fond (InternationalMonetary Fond - IMF) i Svjetska banka (World Bank)
272
Međunarodni monetarni fond-IMF
Na bretonvudskoj konferenciji učestvovale su 44 zemljemeđu njima i bivša Jugaslavija koja je potpisala, međuprvima, sporazum o IMF-u i WB, ali i tadašnji SSSR kojinikada nije pristupio fondu
Godine 1945. Sporazum o Fondu su potpisale 33 učesniceKonferencije kada je zvanično stupio na snagu; sa radomje počeo 1. marta 1947. godine, a Svjetska banka u junu1946. godine
517517
g
IMF-u su u početku pristupile 29 zemlje dok danas Fondima 185 zemalja članica
Međunarodni monetarni fond
Osnivanjem IMF-a prvi put u historiji je institucionaliziranmeđunarodni monetarni sistem u obliku praktične i svjetskemeđunarodni monetarni sistem u obliku praktične i svjetskemeđunarodne institucije koja danas ima gotovo presudanuticaj na svjetska monetarna i finansijska kretanja imonetarnu saradnju. IMF je pomagao i olakšavaoproširivanje međunarodne trgovine i saradnje, zaposlenosti,dohotka, podržao stabilnost valuta, uspostavio multilateralnisistem plaćanja prema tekućim transakcijama između
518518
sistem plaćanja prema tekućim transakcijama izmeđuzemalja članica i ukinuo devizne barijere, i stavio naraspolaganje sredstva Fonda radi otkanjanja neravnoteža uplatnim bilansima zemalja
273
Osnovni zadaci i ciljevi IMF-aRazvijanje i unapređenje globalne monetarne saradnje prekostalne institucije sa razvijenom mašinerijom za konsultacije isaradnju,j ,
Razvoj i uravnotežen rast međunarodne trgovine, u ciljuunapređenja i očuvanja visoke stope zaposlenosti i realnogdohotka, stabilnost deviznih kurseva između članica ionemogućavanje deprecijacije kurseva,
Pomoć pri uspostavljanju multilateranog sistema plaćanja ieliminaciji deviznih restrikcija,
519519
eliminaciji deviznih restrikcija,
Obezbjeđivanje finansijske pomoći iz opštih izvora (GeneralResources Account) zemljama članicama sa poremećajima uplatnom bilansu i
Smanjenje platnobilansnih neravnoteža u zemljama članicama
Osnovni zadaci i ciljevi IMF-aIMF je poznat kao institucija koja obezbjeđuje pomoćzemljama članicama koje imaju poremećaje u platnombilansu pod uslovom da preduzmu strukturnabilansu, pod uslovom da preduzmu strukturnaprilagođavanja u privredi s ciljem otklanjanja ovihporemećaja
Aktivna uloga IMF-a je unapređenje ekonomskog rasta ismanjenje siromaštva
Specifičnost Fonda, u odnosu na ostale međunarodne
520520
p ,finansijske institucije, ogleda se u kombinovanjuregulativne, konsultativne i finansijske funkcije
Podrška tranzicijskim ekonomijama u provođenjuneophodnih reformi (Washingtonski konsenzus)
274
Washingtonski konsenzus -elementi
1) Fiskalna disciplina,2) Preusmjeravanje prioriteta javnih troškova na zdravlje,
fedukaciju i infrastrukturu,3) Porezna reforma uključujući širenje porezne osnovice i
smanjivanje graničnih poreznih stopa,4) Jedinstveni i kompetitivni odnosi razmjene,5) Sigurna imovinska prava,6) Deregulacija,
521521
7) Liberalizacija trgovine,8) Privatizacija,9) Eliminisanje barijera za direktne strane investicije10) Finansijska liberalizacija.
Organizacija IMF- a
ODBOR GUVERNERAGU
MEĐUNARODNIMONETARNI
IZVRŠNI ODBOR
GENERALNI DIREKTOR
522522
MONETARNII FINANSIJSKI KOMITET
DIREKTOR
IMF OSOBLJE
275
Organizacija IMF-aOdbor guvernera je najviše tijelo koje je zaduženo za vođenjepolitike IMF-a i sastoji se od jednog guvernera i jednog zamjenikakoje postavlja svaka članica. Članovi Odbora guvernera su običnoj p j gministri finansija, čelnici centralne banke ili drugi sličnih zvanja.Redovni sastanci Odbora guvernera održavaju se jednom godišnje
IMF-ov Izvršni odbor nadležan je za vođenje operativnih poslovai izvršava poslove iz nadležnosti koje mu dodjeljuje Odborguvernera. Ovaj odbor stalno zasjeda u sjedištu IMF-a i čine ga 24izvršna direktora, se generalnim direktorom na čelu koji je
(
523523
predsjedavajući (ili jedan od tri zamjenika generalnog direktora,koji ga zamjenjuje u odsustvu).
Generalnog direktora, koji je šef operativom osoblju IMF-a, biraIzvršni odbor. Tri zamjenika generalnog direktora postavljageneralni direktor uz odobrenje Izvršnog odbora
Savremeni problemi IMF-aU posljednjem desteljeću XX stoljeća svjetska ekonomija jebila izložena pojačanim nestabilnostima koje su, upojedinim zemljama i regijama prerasle u finansijske ipojedinim zemljama i regijama, prerasle u finansijske iekonomske krize koje su se širile i na druge zemlje.
To je pred IMF postavilo nova pitanja i probleme saakcentom na hitnosti njihove prevencije i rješavanja.
U tom kontektsu mnogi ekonomisti smatraju što je u praksi ipotvrđeno u vrijeme krize, da IMF mora reformisati svoj
524524
p j , jnačin rada i uvesti nove mehanizme djelovanja kako bimogao efikasnije upravljati stabilnošću svjetskogmonetarnog sistema i time osigurati temelje daljnjeg razvoja
276
Savremeni problemi IMF-a
Prema tome, reforma IMF-a mora se fokusirati i odvijatiparalelno na dva područja:
Zadovoljenje potreba svakog pojedinog članaZadovoljenje sistemskih potreba globaliziranog svijeta
U tom cilju potrebno je fokusirati se na tri elementa:Prevencija krizeP l ž j j i š ijih i j d ž ijih lj
525525
Položaj najsiromašnijih i najzaduženijih zemaljaUpravljanje krizom
Svjetska banka - WBOsnovana 1944. godine, zajedno sa IMF-om
Cilj - obezbjeđenje međunarodne monetarne i finansijskesaradnje u oblasti srednjoročnog i dugoročnog finansiranja
Pod okriljem Svjetske banke, kasnije formirane još trifinansijske institucije:
Međunarodna finansijska korporacija – IFCMeđunarodno udruženje za razvoj – IDA
526526
Multilateralna agencija za garantovanje investicija - MIGA
277
Organizacija WB
Banka je organizovana u vidu dioničkog društva
Organi: Odbor guvernera, Odbor izvršnih direktora ipredsjednik
Najveći uticaj na politiku i poslovanje ima vlada SAD-a
527527
Članstvo u Svjetskoj banci uslovljeno članstvom u IMF-u
Sredstva WBSredstva Svjetske banke potiču iz četiri osnovnaizvora:
Uplaćeni dio kvota zemalja članica
Zaduživanje na finansijskom tržištu
Potraživanja ranije datih kredita
Ostvareni prihodi
528528
Ostvareni prihodi
278
Ciljevi djelovanja WBPružanje pomoći u obnovi i razvoju zemalja članica putemobezbjeđivanja kredita
Krediti prije svega za proizvodne namjene, uključujućirekonstrukciju ekonomija,
Prilagođavanje proizvodnih kapaciteta mirnodopskimpotrebama
Promocija privatnih stranih investicija davanjem garancijad t B k ili t i č šć k diti j
529529
od strane Banke ili sopstvenim učešćem u kreditiranju
Promocija dugoročnog izbalansiranog razvojameđunarodne trgovine i očuvanja pozitivnih kretanja umeđunarodnim plaćanjima
Ciljevi djelovanja WB
Podsticanje međunarodnih ulaganja za razvoj proizvodnihkapaciteta članica, pomažući na taj način podizanjeproduktivnosti, životnog standarda i unapređenja životnihuslova radnika
Bavi se i aranžiranjem kredita ili garantiranjem zapribavljanje kredita na međunarodnim finansijskim tržištima
530530
Doprinosi efikasnijoj tranziciji ekonomija porušenih zemaljasa ratne na mirnodopsku namjenu
279
KONKURENTNOST KONKURENTNOST EKONOMIJA I EKONOMIJA I
EKONOMSKI RASTEKONOMSKI RAST
531531
EKONOMSKI RASTEKONOMSKI RAST
O čemu će biti riječi...
Definicija konkurentnosti
Porterov dijamant
Noviji pristupi konkurentnosti
Konkurentnost – metodologija WEF
Kompetitivnost i WEF
532532
p
GCI – Indeks globalne konkurentnosti
280
Definicija konkurentnostiVeliki broj radova o međunarodnoj konkurentnosti krajem XXi početkom XXI vijekaDio tih stručnih elaboracija fokusiran na makro-Dio tih stručnih elaboracija fokusiran na makro-konkurentnost, dio na mikrokonkurentnost, a u posljednjevrijeme više pokušaja objedinjavanja obje kategorijekonkurentnosti“Konkurentnost ne može biti definisana kao sposobnostnacionalne ekonomije da postiže pozitivnu trgovinskubilansu Vrlo siromašne zemlje su u stanju da to postignu
533533
bilansu. Vrlo siromašne zemlje su u stanju da to postignu.Trgovinska bilansa je uslovljena vrijednošću dolara,internacionalnim tokovima kapitala, dužničkom krizom iostalim faktorima koji su slabo povezani sa sposobnostijedne ekonomije za efikasnu konkurenciju i stvaranje višegstandarda svih građana” (SAD, 1985. godina)
Definicija konkurentnosti“Konkurentnost ekonomije je njena sposobnost danajracionalnije zaposli nacionalne resurse u skladu sa
đ d ij li ij i t i t k d tmeđunarodnom specijalizacijom i trgovinom, tako da to ukrajnjoj instanci dovodi do rasta realnog dohotka i životnogstandarda, ali zasnovanog na realnim kategorijama, a ne nazaduživanju u inostranstvu” (B. Scoot i G. Lodge, 1985.)
“Konkurentnost je sposobnost zemlje da proizvede,
534534
distribuira i servisira dobra u međunarodnim okvirima ukonkurenciji sa dobrima i uslugama iz drugih zemalja, ali nanačin koji obezbjeđuje rast životnog standarda” (B. Scoot)
281
Definicija konkurentnosti“Globalna sposobnost nacionalne privrede da izvozi – odrazje uspjeha njenih firmi u cjelini, njihovog dinamizma isposobnosti da se takmiče ali i da su njihova ponašanja isposobnosti da se takmiče, ali i da su njihova ponašanja iuspjesi uslovljeni kompleksnim spletom strukturnihparametara koji karakterišu nacionalnu sredinu u kojoj oniposluju”. (UNCTAD, 1987.)
Ovaj pristup govori o međusobnoj uslovljenosti makro iik k k t ti
535535
mikro konkurentnosti
Definicija konkurentnosti“Može se prihvatiti stav da međunarodna konkurentnostekonomije jedne zemlje predstavlja sposobnost realizacijeglavnih ciljeva ekonomske politike posebno rasta dohotka iglavnih ciljeva ekonomske politike, posebno rasta dohotka izaposlenosti bez nastanka deficita platnog bilansa” (J.Fagerberg, 1988. godina)
Najznačajniji doprinos istraživanjima konkurentnosti dao jeM. Porter
On naglašava da su promjene u prirodi međunarodne
536536
g p j pkonkurentnosti i sve veća uloga TNK, dovele u sumnjutradicionalna objašnjenja vanjske trgovine
282
Porterov dijamantPrimarni ekonomski cilj svake zemlje je ostvarenjedugoročnog rasta i postizanje što višeg nivoa životnogstandarda svojih građana ali sposobnost da se to postignestandarda svojih građana, ali sposobnost da se to postignene zavisi od konkurentnosti već od produktivnosti sa kojomse resursi zemlje koriste
Porter zaključuje da je pogrešno govoriti o konkurentnostizemlje u cjelini
U fokusu analize moraju biti konkretni sektori i njihovi uži
537537
segmenti
Za Portera, jedini validni koncept konkurentnosti jestekoncept produktivnosti
Porterov dijamantPorter je identificirao četiri osnovne determinantekonkurentnosti koje predstavljaju kompleksan sistem ikoje utiču jedna na drugukoje utiču jedna na drugu
Te determinante čine dijamant nacionalnih prednosti
Determinante dijamanta su:Faktori proizvodnjeUslovi tražnje
538538
Uslovi tražnjeNivo razvijenosti povezanih i pratećih sektoraStrategija, struktura i rivalitet firmi
283
Elementi “dijamanta” nacionalne konkurentnosti
Strategija firme, struktura i rivalitet u sektorimai rivalitet u sektorima
Uslovi tražnje
Faktori proizvodnje
539539
Razvijenost povezanih pratećih sektora
Noviji pristupi konkurentnosti
“Konkurentnost je sposobnost nacionalne ekonomije ilipojedine firme da ostvare proporcionalno više dobitaka napojedine firme da ostvare proporcionalno više dobitaka nasvjetskom tržištu od kokurenata” (Svjetski ekonomski forumi Institut za razvoj menadžmenta)
“Konkurentnost je stepen na kome jedna zemlja može, podslobodnim i fer tržišnim uslovima, da proizvodi robe i uslugekoji mogu da izdrže test na međunarodnom tržištu ali tako
540540
koji mogu da izdrže test na međunarodnom tržištu, ali takoda simultano i dugoročno održava i povećava realnidohodak njenih stanovnika” (OECD, 1994.)
284
Noviji pristupi konkurentnosti“Međunarodna konkurentnost je sposobnost nacionalneekonomije da proizvede novostvorenu vrijednost ipoveća nacionalnu dobit” (Institut za razvojpoveća nacionalnu dobit (Institut za razvojmenadžmenta, 1996.)
Svjetski ekonomski forum – WEF koristi dvije definicijekonkurentnosti:
“Konkurentnost je sposobnost da se ostvaruje
541541
Konkurentnost je sposobnost da se ostvarujedinamičan ekonomski rast u dugom roku”“Konkurentnost je sposobnost zemlje da ostvarujevisoku produktivnost”
Konkurentnosti – metodologija WEF
Kao podloga za kvantifikaciju okruženja za mjerenje rastakonkurentnosti poslužio razvojni model Jefrey a Sachsa ikonkurentnosti, poslužio razvojni model Jefrey-a Sachsa iJohn McArtura
Ovaj pristup uključio tri stuba – temelja za ekonomski rastMakroekonomsko okruženjeJavne institucijeNivo tehnološke opremljenosti
542542
Nivo tehnološke opremljenosti
Na osnovu ovoga, WEF od 2005. godine primjenjujemetodologiju globalne kompetitivnosti
285
Konkurentnosti – metodologija WEF
Apostrofira važnost internacionalne dimenzije rastaVažna veza produktivnosti i rastaIntegracija produktivnosti i konkurentnosti pojavila sekao grupa faktora – uticaja, sastavljena od devetstubova i od kojih ni jedan pojedinačno ne osiguravakonkurentnost:
InstitucijeInfrastruktura
Efikasnost tržištaTehnološka raspoloživost
543543
InfrastrukturaMakroekonomijaZdravstvo i osnovno obrazovanjeVisoko obrazovanje i obuka
Tehnološka raspoloživostPoslovna sofisticiranostinovacije
Konkurentnosti – metodologija WEF
Važnost interakcije svih faktora (komponenti) koje utiču nakonkurentnost
Makroekonomska stabilnost od posebne važnosti u svimzemljama i to sa obje svoje dimenzije – vanjskom (održivplatni bilans) i unutrašnjom (niska inflacija)
Da institucije tržišta rada igraju važnu ulogu u stimulisanjuzaposlenosti i rasta, ukazali Khan i Kapsos
544544
Njihovi nalazi od posebne važnosti za konkurentnost –postoji jaka veza zaposlenosti i intenziteta rasta koja nije usuprotnosti sa produktivnosti i njenim uticajne nakonkurentnost
286
Konkurentnosti – metodologija WEF
Novi model za WEF – indeks globalne konkurentnostirazvio Xavier Sala i MartinUključio kvantifikaciju važnih indikatora za konkurentnost upojedinim regijama svijetaNaglašena veza fleksibilnosti tržišta rada, zaposlenosti,kvaliteta posla i konkurentnostiZa tržište rada posebno apostrofirana fleksibilnost isigurnost (novi pojam – flexcurity)
545545
sigurnost (novi pojam flexcurity)Time je napravljena sinteza ekonomske stabilnosti istrukturnih prilagođavanjaPolitika konkurentnosti pozicionirana kao ključna strukturnareforma
Konkurentnosti – metodologija WEF
Odakle važnost pojedinih faktora – uticaja naekonomski rast?
W. Easterly analizirao 2005. godine značaj okruženjaza rast i konkurentnost i naglasio centralnu uloguinstitucija u raspodjeli društvenih koristi i snižavanjutroškova razvojnih politika
Simulirao model iz koga su proizašle kvantifikacije
546546
Simulirao model iz koga su proizašle kvantifikacijeindikatora koji se odnose na institucije i efekte vladinihodluka na poslovni sektor
287
Konkurentnosti – metodologija WEF
Obzirom da fizička infrastruktura podstiče rastproduktivnosti jednako kao i investicije, WEF uključujekvalitet fizičke infrastrukture u tri komponente:
EnergijaTransportTelekomunikacije
547547
Ovo proizašlo iz važnosti infrastrukture za smanjenjetroškova, povećanje efikasnosti i produktivnosti,odnosno, povećanje konkurentnosti
Konkurentnosti – metodologija WEF
Kako je tehnologija komplementarna inovacijama, WEFposebno apostrofirap p
Njihovu važnost za zemlje sa visokom tehnologijomkojima predstavljaju jedini izvor održivog rastaNeuspješnost strategija sa obilježjem odsustvaistraživačko – razvojnih projekata
548548
288
Konkurentnosti – metodologija WEF
Posebnu pažnju zaslužuje diferenciranje zemlje uzavisnosti od faza u ekonomskom rastu i profiliranjuzavisnosti od faza u ekonomskom rastu i profiliranjuključnih područja – izvora konkurentnosti
Impulsi rastu – ovisno od faze ekonomskog rastaFaktorski vođen rastEfikasnošću vođen rast
549549
Efikasnošću vođen rastInovacijama vođen rast
Konkurentnosti – metodologija WEF
WEF ide i korak dalje i utvrđuje težinu ovih faktora (impulsa)za zemlje u različitim fazama rastaza zemlje u različitim fazama rasta
Impulsi
Faze rasta
Bazni uslovi (faktori) Efikasnost Inovacije
I – faktorski vođen rast 50 40 20II – Efikasnošću vođen rast 40 50 50
550550
II – inovacijama vođen rast 10 10 30
289
Kompetitivnost i WEF
Kompetitivnost podrazumijeva integracijukonkurentnosti i produktivnostip
Konkurentnost – skup faktora, politika i institucija kojiodređuju nivo produktivnosti nacionalnih ekonomija
Produktivnost – efikasnost upotrebe nacionalnihresursa, a najznačajniji su inovacije i poduzetništvo
551551
Cilj kompetitivnosti – održiv ekonomski rast u dugomroku
Metodologija WEF – novi pristup- sinteza -
Teorijskih doprinosa pitanjima ekonomskog rasta, bogatstva nacija,produktivnosti, investicija, faktorske raspoloživosti, geografske lokacije,regionalne orijentacije specijalizacijeregionalne orijentacije, specijalizacije.
Makrokonkurentnosti (sposobnost nacionalne ekonomije da postigneodrživ razvoj – srednji rok) i mikrokonkurentnosti (sposobnost poslovnogsektora da doprinese blagostanju nacionalne ekonomije – kratki rok)
Ekonomske stabilnosti i strukturnih prilagođavanja
Nacionalne i internacionalne dimenzije rasta – posebno apostrofirajućivezu produktivnost – ekonomski rast
552552
vezu produktivnost ekonomski rast
Statičkog i dinamičkog pristupa produktivnosti koja je determiniranasposobnošću da održi visok nivo dohotka (rast ekonomskog potencijala)
12 stubova konkurentnosti zemalja u različitim fazama ekonomskerazvijenosti (3+2) i geografsko – regionalne orijentiranosti
290
GCI – Indeks globalne konkurentnosti
Rezultat agregiranja različitih elemenata u jedan indeks12 stubova
1 Institucije+ 5 regija3 faze+
1. Institucije2. Infrastruktura3. Makroekonomska stabilnost4. Zdravstvo i osnovno obrazovanje5. Visoko obrazovanje i obuka6. Efikasnost tržišta roba7. Efikasnost tržišta rada
1. Evropa i Sjeverna Amerika
2. Latinska Amerika i Karibi
3. Azija i Pacifik
4. Srednji Istok i Sjeverna Afrika
I Faktorski vođen rast
+ tranzicija
I u II
II Efikasnošću vođen rast
553553
8. Sofisticiranost tržišta kapitala9. Tehnološka raspoloživost 10.Veličina tržišta11.Poslovna sofisticiranost12.Inovacije
5. Subsaharska Afrika
+ tranzicija II u III
III Inovacijama vođen rast
291
292
ČETVRTI DIO NAPREDNA MAKROEKONOMIJA
1. Škole ekonomskog mišljenja 2. Klasični pristup 3. Kejns i kenzijanska ekonomija 4. Neoklasičari 5. IS – LM model 6. Monetarizam 7. Očekivanja u ekonomiji – RATEX 8. Ekonomija ponude
293
294
NAPREDNA NAPREDNA MAKROEKONOMIJAMAKROEKONOMIJA
554554
O čemu će biti riječi...
Škole ekonomskog mišlejnjaKlasični pristupKlasični pristupKejns i kejnzijanska ekonomijaNeoklasičariIS – LMMonetarizam
555555
Očekivanja u ekonomiji - RATEXEkonomija ponude
295
1. ŠKOLE EKONOMSKOG MIŠLJENJA
556556
Škole ekonomskog mišljenja
Modeli razmišljanja o ekonomskim problemima
T k i t ij k k ijTokovi teorijske ekonomije
Skupovi ideja pomoću kojih ekonomistipristupaju ekonomskim problemima i nude različitarješenja
557557
296
Modeli, stilovi, vrste ili “putevi” ekonomsko-teorijskog mišljenja pomoću kojih se pokušava:
Škole ekonomskog mišljenja
eo js og š je ja po oću oj se po uša a
1. Spoznati ekonomsku stvarnost (spoznajnadimenzija)
2. Orijentisati se u ekonomsko – političkojstvarnosti punoj neizvjesnosti i rizika
558558
(psihološka dimenzija)
3. Upotrebljavati teorijska znanja u rješavanjuekonomskih problema (upotrebna dimenzija)
Postoje od početka nastajanja i formiranjaekonomije
Škole ekonomskog mišljenja
Ekonomija se razvijala kroz nastajanje i kritikeraznih škola kao što su:
merkantilizamfiziokratizamklasična liberalna škola
559559
klasična liberalna školaneoklasična školamarksistička školakejnzijanska škola, itd.
297
Svojevrsni “mentalni software-i” dobivali nazive porazličitim kriterijima. Na primjer:
Škole ekonomskog mišljenja
1. Glavna ideja (princip) škole (merkantilizam,liberalizam, monetarizam, ekonomija ponude,RATEX)
2. Ime glavnog osnivača škole (marksistička škola,kejnzijanci)
560560
kejnzijanci)
3. Mjesto nastajanja škole (“čikaška škola”-monetarizam, “lozanska škola”- učenje LeonaVilrasa i Vilfreda Pareta)
4. Vrijeme nastajanja i razvoj (’’Neoklasična škola’’,’’Nova klasična ekonomika’’, ’’Nova kejnzijanska
k ij ’’ ’’P tk j ij k t ij ’’ )
Škole ekonomskog mišljenja
ekonomija’’, ’’Postkejnzijanska teorija’’, ...)5. Politički prostor ili država u kojoj nastaje i razvija se
škola (“Njemačka istorijska škola”,“Austrijska škola”)6. Metoda koju škola primjenjuje (“Matematička škola”)7. Odnos prema oblicima koordinacije ekonomskih
561561
p jprocesa (komandna ekonomija, slobodno tržište,planiranje, samoupravljanje, mješoviti privrednisistemi, arbitraža)
298
2. KLASIČNI PRISTUP
562562
Klasični pristup
Naglašava samokorigirajuće uticaje u privrediKorijene nalazi u djelima A. Smitha, J. B. Say-a i J. S.j j , yMill-aPolazi od postavke da su cijene i najamnine fleksibilnetako da se ravnoteža pri punoj zaposlenosti postiževeoma brzoKonjukturne cikluse shvata kao povremena odstupanja
563563
j p p jNjihove analize bazirane na Say-ovom zakonu tržištačija se suština svodi na to da je prekomjernaproizvodnja po svojoj prirodi nemoguća
299
U klasičnom pristupu - 2 zaključka:1. Privreda uvijek ima punu zaposlenost i uvijek proizvodi
potencijalni proizvod
Klasični pristup
2. Promjene AD ne mogu uticati na nivo nezaposlenosti iproizvodnju. One utiču samo na nivo cijena i sastavrealnog BDP-a.
Nivocijena
ASAD
564564 Qp Qx
3. KEJNS I KENZIJANSKA EKONOMIJA
565565
300
J. M. Kejns (1883 – 1946)Iz bogate porodice
Kejns i kejnzijanska ekonomija
Dužnosti: savjetnik ministra finansijapredstavnik Velike Britanije na brojnim međunarodnim konferencijama1921. – 1938. predsjednik najvećeg osiguravajućeg društvabavio se preprodajom stranog novca, berzanskim špekulacijama
d ik k k č i
566566
urednik ekonomskog časopisasekretar Kraljevskog ekonomskog društvačlan brojnih ANUnosilac počasnih doktorata1942. godine proglašen lordom
DJELA:“Novčani sistem i finansije Indije”
Kejns i kejnzijanska ekonomija
“Ekonomske posljedice mira”“Rasprava o vjerovatnoći”“Traktat o novčanoj reformi”“Rasprava o novcu”“Sredstva napretka”
567567
“Sredstva napretka”“Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca”“Kako platiti za rat”
301
Kejns - nakon Velike ekonomske krize 1929. – 1932.
Klasične postavke dovedene u pitanje
Praksa liberalizma zamjenjena praksom intervencionizmaPraksa liberalizma zamjenjena praksom intervencionizma
J. M. Keynes – nosilac nove doktrine
Fokus sa teorije cijena premješten na pitanje zaposlenosti ikamatne stope
Problem nezaposlenosti treba rješavati na nivou kolektivnihinteresa i uz pomoć državne regulacije
568568
interesa i uz pomoć državne regulacije
Treba stimulisati tražnju koja bi bila rezultat povećanihkupovina od strane države što će pomoći stimulisanjuproizvodnje i zaposlenosti
Kejns - princip efektivne tražnje
Suština teorije zaposlenosti kaže da kada zaposlenost raste,ukupan realni dohodak se povećavaPri uvećanom realnom dohotku povećava se i ukupnapotrošnja, ali ne za onoliko koliko raste dohodak (graničnasklonost potrošnji)Da bi privreda apsorbovala novu zaposlenost – neophodnoinvestiranjeEfektivna tražnja praćena punom zaposlenosti je poseban
569569
Efektivna tražnja praćena punom zaposlenosti je posebanslučaj do koga dolazi jedino kada su usklađeni sklonostpotrošnji i podstrek za investiranjemUkoliko je tražnja nedovoljna, ona zaustavlja rastzaposlenosti
302
Centralno pitanje – nezaposlenostIstiče da nezaposlenost nije slučajnost već
Kejns - Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca (1936.)
Ističe da nezaposlenost nije slučajnost većredovna pojavaIstražuje kako povećati dohodak i zaposlenost(zavisne promjenjive varijable)Njih određuju dvije grupe faktora:
D ti f kt i
570570
Dati faktoriNezavisne promjenljive veličine
a) Dati faktori:postojeća stručnost radne snagek liči i k lit t
Kejns - Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca (1936.)
količina i kvalitet opremetehnikestepen konkurencijeukus i navike potrošačadruštveni sistem koji utiče na raspodjelu NDrukovođenje i organizacija proizvodnjeintenzivnost rada
571571
b) Nezavisne promjenljive veličinesklonost potrošnjigranična efikasnost kapitalakamatna stopa (K.S.)
303
Veličinu izdataka na potrošnju određuje zakonpsihološke prirode – sklonost potrošnji
Kejns - sklonost potrošnji (MPC)
Potrošnja u funkciji dohotkaPotrošnja raste ili opada uvijek sporije od dohotkaMPS – dvostruka uloga:
1. Utiče na obim investicija
572572
2. Tezaurisanje
I = SY = C + IY = C + S
S zavisi od CC zavisi od MPC
Kejns - sklonost potrošnji (MPC)
C zavisi od MPCMPC zavisi od YS = I zavisi od YS = I uspostavlja se djelovanjem multiplikatora
573573
304
Utiče na I, nivo zaposlenosti i Y
Kejns - granična efikasnost kapitala (MEK)
Obim I zavisi od MEK i kamatne stopeD bi i ti l MEK t b d j ć d K S
574574
Da bi se investiralo, MEK treba da je veća od K.S.MEK = KS - prestaje investiranje
Utiče na oblik utrošenog novca
Uvodi psihološki fenomen – “želja za likvidnošću” (davanje
Kejns - kamatna stopa (KS)
prednosti gotovini)
Preduslov za tu želju – nesigurnost u pogledu visinekamatne stope u budućnosti
Zamka likvidnosti – u kriznim situacijama raste sklonostdržanju gotovine – smanjuje se tražnja
575575
Pobude koje potiču želju za likvidnošću:
Pobuda za tekućim poslovanjem
Pobuda opreza
Špekulacijska pobuda
305
Želja za likvidnošću određuje potražnju za novcem
Kejns - kamatna stopa (KS)
Visina kamatne stope zavisi od:Želje za likvidnošću (potražnja za novcem)Količine novca u opticaju (ponuda novca)
576576
Kejnzijanska ekonomija -mehanizam sistema
Bogate zemlje: manja MPC i veća MPS → važanpodstrek za investiranjep j
Siromašne zemlje: veća MPC i manja MPS →svaka investicija povećava zaposlenost
577577
Za podstrek investiranja važna kamatna stopa
306
Klasični pristup – AS i AD podudarniKejns – AS i AD u ravnoteži samo slučajno
Kejnzijanska ekonomija -mehanizam sistema
Kejns AS i AD u ravnoteži samo slučajnoU AS i AD razlikuje potrošna i investiciona dobraRavnoteža :
MPC mora biti tolika da potrošnja apsorbujesve što je proizvedeno
578578
j pPotražnja za investicijama mora odgovaratiponudi tih dobaraS = I
Izdataka na I Izdataka na C
Kejns - dohodak i zaposlenost zavise od:
Izdataka na I Izdataka na C
MEK KS MPC
Količina Želja za lik id šć
579579
novca likvidnošćuSubjektivni
faktoriObjektivni
faktori
OprezPredviđanja
Pohlepa
Promjene realnih nadnicaVanredno povećanje imovinePromjene u fiskalnoj politici
307
Uvodi dvije obračunske jedinice: 1. Kvantitet novčane jedinice2. Kvantitet zaposlenosti
Kejns - zaposlenost
2. Kvantitet zaposlenostiUkupan fond nadnica = količina zaposlenosti x jedinica nadnice
E = N x W
Jedinica nadnice predstavlja odnos između produktivnosti
580580
jrada i nominalne nadnicePovećanje nominalne nadnice iznad produktivnosti radadjeluje inflatorno i destimulativnoEkonomija ide ka punoj zaposlenosti samo ako nadnicerastu u skladu s produktivnosti rada
Ako postoji nesklad i javlja se nezaposlenost,ravnoteža između ponude i potražnje za radom
Kejns - zaposlenost
uspostavlja se snižavanjem nadnica
Strah od deflacija naveo Kejnsa na tezu o fiksnimnominalnim i fleksibilnim realnim nadnicama
Deflacioniranje realnih nadnica putem inflacijed t lj šti K j č j
581581
predstavlja suštinu Kejnsovog učenja
Njegova ekonomija je ekonomija potražnje,antideflatorna i antikrizna
308
1. Na MPC pomoću:a) Kamatne stope (K.S.)
Kejns - intervencija države
) p ( )b) Poreske politike
2. Na I – investicije:a) preko K.S.b) organizovanjem javnih radova
582582
(javna potrošnja)
ASNivo
Kejns - grafički prikaz kejnzijanskog modela
AD’’P’
P’’B
C
cijena
583583
AD’
GNP
AD
ADPP
Q Q1 Q2 Qp
A
309
Kejns - zamka ravnoteže
Ravnoteža pri nepunoj zaposlenostiPostoji ravnoteža AS i AD ali je proizvodnja ispodPostoji ravnoteža AS i AD, ali je proizvodnja ispodpotencijalnog proizvoda i značajan broj radne snageje nezaposlenZato treba povećati ADRast tražnje na nivou pune zaposlenosti
584584
(potencijalni proizvod) ima inflatoran karakter
4. NEOKLASIČARI
585585
310
“Nevidljiva ruka” automatizmom djelovanja tržišta uspostavljauslove ravnotežeNa tržištu čiste (perfektne konkurencije) položaj firme je
Neoklasičari
Na tržištu čiste (perfektne konkurencije) položaj firme jefunkcija njenih prihoda i rashodaOsnovni princip – opadajući prihodi i rastući troškoviRazlikuje položaj firme i položaj industrije (grane)Zbog osnovnog principa firma i industrija suočavaju se sa
problemom proizvodnje bez profita
586586
Takva mogućnost djeluje na firmu u dva pravca:a) da smanji troškove proizvodnjeb) da preseli kapital u drugu granu
Neoklasičari prihvataju pretpostavke čiste (perfektne)konkurencijeUslovi:
Neoklasičari
Uslovi:Na tržištu je veliki broj proizvođača. Heterogena ponuda ipotražnja. Firma ne može uticati na visinu cijene (PRICETAKER)Homogenost proizvoda – kupcu svejedno od koga kupujeproizvod
587587
Na tržištu postoji sloboda kretanja kapitala – firme serukovode kriterijem profitaPerfektna informisanost
311
Polazeći od maksimizacije profita, firma teži dapronađe optimum poslovanja
Neoklasičari - položaj firme
Polazne tačke u analizi kratkoročne ravnoteže firme:a) prosječni troškovib) marginalni troškovi) i l i ih d
588588
c) marginalni prihod
Firma bira kombinaciju faktora proizvodnje, cijena ioutputa koja odgovara zakonu da se profit
Neoklasičari - položaj firme
maksimizira kada su marginalni troškovi =marginalnom prihoduPoduzetnik investira sve dok se ne izjednačemarginalni prihodi i marginalni troškoviMakroekonomska politika mora uvažavati kriterije
589589
Makroekonomska politika mora uvažavati kriterijeunosnog investiranja i stvarati profitonosnuinvesticionu klimuOna to može djelovanjem na prihode i troškove
312
Visok profit u grani privlači kapitalPovećana ponuda u toj grani dovodi do obaranja cijenaRast proizvodnje uzrokuje rast cijena inputa
Neoklasičari - položaj industrije
Rast proizvodnje uzrokuje rast cijena inputaMarginalni troškovi se primiču marginalnom prihoduProfit postepeno opadaFirma seli kapital postepeno u drugu granuMobilnost kapitala osigurava da se ostvari princip – na istikapital isti profitO j i i i t it t i t šk k it l
590590
Ovaj princip naziva se oportunitetnim troškom kapitalaPrivreda povremeno u stanju ravnoteže (nestabilnaravnoteža) – fluktuacije industrije (privrede)Priznaju povremene poremećaje u kojima tržišni mehanizamne može automatski obezbijediti ravnotežu
Neoklasičari se bave pitanjem nivoa cijena iekonomskih fluktuacija
Neoklasičari - položaj industrije
j
Ne pridaju značaj nezaposlenosti – zbogfleksibilnosti cijena i plata privreda bilježi punuzaposlenost
Investicije u funkciji očekivanog profita
591591
Rast cijena stimuliše investicije, a rast K.S.destimuliše investicije
313
5. IS – LM MODEL
592592
IS – LM modelModel ravnoteže na tržištu roba i novca
Tvorci modela John Hicks i Alvin Hansen 1940-ih godina XXvijeka
Kada je Keynes 1936. godine objavio “Opštu teorijuzaposlenosti, kamate i novca” mnogi ekonomisti smatrali suda je ta knjiga istovremeno i fundamentalna i nedokučiva (nizrasprava na temu šta je Keynes zapravo mislio)
John Hicks 1937. godine sažeo ono što je smatrao najvećimKeynsovim doprinosom: zajednički opis tržišta roba i tržišta
593593
Keynsovim doprinosom: zajednički opis tržišta roba i tržištanovca
Njegovu analizu kasnije proširio Alvin Hansen
Hicks i Hansen rezultate analize nazvali IS – LM model
314
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
IS krivulja pokazuje kombinaciju kamatnih stopa ikoličine proizvodnje (dohotka) pri kome seo č e p o od je (do o a) p o e seizjednačava domaća ponuda i potražnja, odnosno,domaća potražnja i domaća proizvodnja (dohodak)IS krivulja objašnjava ravnotežu na tržištu roba ujednoj nacionalnoj ekonomijiRavnoteža na tržištu roba (jednakost dohotka i
594594
Ravnoteža na tržištu roba (jednakost dohotka iagregatne potražnje Y = AD) prikazuje sejednačinom
Y = C + I → I = Y - C
Podsjetimo se da se funkcija potrošnje (C) prikazuje kaofunkcija dohotka (Y)U modelu Y = C + I investicije (I) predstavljaju autonomnu
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
U modelu Y C + I investicije (I) predstavljaju autonomnukomponentu agregatne tražnjePodsjetimo se i ovisnosti investicija o kamatnoj stopiInvesticije su opadajuća funkcija kamatne stope
Kamate
595595 Investicije
315
Podsjetimo se da se ostvareni dohodak (Y) može potrošiti narobe ili usluge (C) ili uštedjeti (S)
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
Y = C + S pri čemu je S = Y – C
Ranije smo vidjeli da se ravnoteža na tržištu roba prikazujejednačinom
Y = C + I pri čemu je I = Y – C
596596
Iz ovog slijediC + S = C + I ili S = I
S = I ravnotežni uslov na tržištu roba
S = I – grafički prikaz
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
S
597597
I45º
316
Podsjetimo se da je funkcija štednje (S) prikazana kaofunkcija dohotka (Y)S
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
S ovisi od dohotkaFunkcija štednje
SFUNKCIJA ŠTEDNJE
598598Y
Prikaz grafičkog izvođenja IS krivulje pomoću četiriraspoređena grafikona, posmatrajući ih u smjeru suprotnomk t j k ljk t
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
KAMATN
A STO
PA (r)
INVESTICIJE (I)
KAMATN
A STO
PA (r)
DOHODAK (Y)
(1) (4)
IS
kretanju kazaljke na satu
599599
ŠTE
DNJA
(S)
INVESTICIJE (I)
ŠTE
DNJA
(S)
DOHODAK (Y)
(2) (3)
317
Kako se izvodi IS krivulja prikazaćemo na primjeru kamatne stopeod 4%
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
Grafikon (1) prikazuje da su pri kamatnoj stopi od 4% investicije nanivou od npr. 1000Grafikon (2) pokazuje uslov ravnoteže na tržištu roba S = I. Nanjemu vidimo da je na nivou I = 1000 i S = 1000Grafikon (3) pokazuje funkciju štednje (S) ovisno o dohotku (Y)tako vidimo da je štednja u iznosu 1000 na nivou dohotka od npr.5000
600600
5000Grafikon (4) pokazuje kombinaciju kamatne stope od 4% i dohotkaod 5000 (jedna tačka na IS krivulji)Niz kombinacija kamatnih stopa i dohotka – IS krivuljaIS krivulja – pokazuje različite kombinacije kamatnih stopa idohotka pri čemu se ostvaruje ravnoteža na tržištu roba
IS krivulja pokazuje obrnuto proporcionalnu vezu dohotka ikamatnih stopa posredstvom investicija
Ravnoteža na tržištu robaIS krivulja
Rast kamatnih stopa utiče na smanjenje investicija što semultiplikativno odražava na smanjenje dohotkaZbog toga je IS krivulja negativnog nagiba (silazna)
Kamatna stopa
601601Y
IS
318
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
LM krivulja pokazuje kombinaciju kamatnih stopa idohotkaLM krivulja objašnjava ravnotežu na tržištu novca ujednoj nacionalnoj ekonomijiRavnoteža na tržištu novca predstavlja jednakostponude i potražnje za novcemPonuda novca – novčana masa (M) obuhvata sva
602602
Ponuda novca novčana masa (M) obuhvata svanovčana sredstva koja se mogu upotrijebiti za plaćanjau jednoj nacionalnoj ekonomijiPodsjetimo se da se M sastoji od gotovine i depozitnognovca (M1 i M2)
Potražnja za novcem sastoji se od dva dijela:Transakciona
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
Špekulativna
Transakcijska potražnja za novcem odnosi se na potražnjustanovništva za novcem radi kupovine roba i usluga iposlovnu potražnju za novcem, odnosno potražnjupreduzeća radi neometanog odvijanja proizvodnje
603603
preduzeća radi neometanog odvijanja proizvodnjeTransakcijska potražnja za novcem direktno zavisi oddohotkaVeći dohodak (Y) zahtjeva i veću potražnju za novcem
319
Dok je transakcijska potražnja za novcem funkcija novca kaoplatežnog sredsta (za obavljanje transakcije), špekulativnapotražnja je funkcija novca kao sredstva očuvanja vrijednosti
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
potražnja je funkcija novca kao sredstva očuvanja vrijednosti,odnosno kao jednog od oblika imovine (portfolio)
Novac može biti sigurniji oblik imovine od drugih oblika, iz čegaproizlazi potražnja za novcem kao oblikom imovine ili špekulativnapotražnja za novcem
Špekulativna potražnja za novcem zavisi od mnogo faktora odk jih j l i k t t
604604
kojih je glavni – kamatna stopa
Ako je kamata veća, isplatnije je držati novac u banci nego u npr.gotovini
Špekulativna potražnja za novcem je obrnuto proporcionalna visinikamatne stope
Prikaz grafičkog izvođenja LM krivulje pomoću četiri raspoređenagrafikona, posmatrajući ih u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
KA
MA
TNA
STO
PA
(r)
ŠPEKULACIJSKA TRAŽNJA I(r)
KA
MA
TNA
STO
PA
(r)
DOHODAK (Y)
K(y
)
K(y
)
(1)(4)
LM
605605
TRA
NS
AK
CIJ
SK
A T
RA
ŽNJA
ŠPEKULACIJSKA TRAŽNJA I(r)
TRA
NS
AK
CIJ
SK
A T
RA
ŽNJA
DOHODAK (Y)
(2) (3)
320
Kako se izvodi LM krivulja prikazaćemo na primjeru kamatnestope od 4%G fik (1) ik j š k l ij k t ž j k
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
Grafikon (1) prikazuje špekulacijsku potražnju za novcem kaoopadajuću funkciju kamatne stope. Npr. pri kamatnoj stopi od 4%,špekulacijska potražnja za novcem iznosi npr. 1000Grafikon (2) prikazuje ravnotežni uslov na tržištu novca, odnosnojednakost ponude novca (M) i potražnje za novcem (transakcijska išpekulacijska)Uz datu ponudu novca (M) i određeni nivo špekulativne potražnje
606606
Uz datu ponudu novca (M) i određeni nivo špekulativne potražnjeza novcem ovisne o kamati, određena je i transakcijska potražnjaza novcemTako npr. pri kamatnoj stopi od 4% i špekulativnoj potražnji zanovcem od 1000, uz novčanu masu (M) od 5000, transakcijskapotražnja za novcem iznosi 4000
Podsjetimo se da je veličina dohotka ključna odrednicatransakcijske potražnje za novcem
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
Grafikon (3) prikazuje kako svakom nivou transakcijskepotražnje za novcem odgovara određeni nivo dohotkaDakle pokazuje pozitivnu vezu dohotka i transakcijskepotražnje za novcemTako npr. pokazuje da transakcijskoj potražnji za novcem uiznosu 4000 odgovara nivo dohotka od 5000
607607
iznosu 4000 odgovara nivo dohotka od 5000Grafikon (4) pokazuje kombinacije kamatne stope i dohotkaTako npr. kamatnoj stopi od 4% odgovara nivo dohotka od5000, pri čemu se ostvaruje ravnoteža na tržištu novca(jedna tačka na LM krivulji)
321
LM krivulja pokazuje različite kombinacije visinekamatne stope i nivoa dohotka kojima se osigurava
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja je pozitivnog nagiba (uzlazna) što znači da jeodnos kamatne stope i dohotka pozitivnoproporcionalanAli, ta veza kamatne stope i dohotka nije direktnaAk ć k ji ć
608608
Ako se npr. poveća kamatna stopa, smanjit će sepotražnja za novcemRavnoteža na tržištu novca uz pad potražnje za novcemi uz fiksnu ponudu novca može se održati samopovećanjem dohotka (proizvodnje).
Ravnoteža na tržištu novca (LM krivulja) podrazumijeva daje npr. rast kamatnih stopa praćen rastom dohotka
Ravnoteža na tržištu novcaLM krivulja
Kamatnastopa (r)
LM
609609
Dohodak (Y)
322
Ravnoteža na tržištu roba i novcaIS - LM krivulja
Krivulje IS i LM sadržavaju iste uslove koji moraju bitizadovoljeni radi ostvarivanja unutrašnje ravnoteže i na
b i č žišrobnom i na novčanom tržištuUslovi vezani za visinu kamatne stope i dohotka
Kamatnastopa (r)
LM
Kamatna stopa
610610 YY
IS
U nizu kombinacija visine kamatne stope i visine dohotka kojimase obezbjeđuju ravnoteža na tržištu roba i, odvojeno, na tržištunovca samo jedna kombinacija kamatne stope i dohotka određuje
Ravnoteža na tržištu roba i novcaIS - LM krivulja
novca, samo jedna kombinacija kamatne stope i dohotka određujeistovremenu ravnotežu i na tržištu roba i na tržištu novca
Ta ravnoteža istovremeno osigurava jednakost
I = S i M = L
Ravnotežna kamatna stopa i ravnotežni nivo dohotka
Osnovna pretpostavka ravnoteže stabilan nivo cijena uz koji su
611611
Osnovna pretpostavka ravnoteže – stabilan nivo cijena uz koji supreduzeća voljna ponuditi bilo koju traženu količinu roba
Potražnja za robama jednaka je nivou proizvodnje na IS krivulji, apotražnja za novcem jednaka je ponudi novca na LM krivulji
323
Ravnoteža na tržištu roba i novcaIS - LM krivulja
Kamatnastopastopa
ISLM
ir
612612
Dohodak (Y)Yr
IS LM model
Ravnotežni nivo kamatne stope i ravnotežni nivodohotka mijenjaju se kada se god pomjeri IS ili LMdo o a je jaju se ada se god po je Skrivulja ili objeIS – LM model koristi se u analizi uticaja mjerafiskalne i monetarne politike (odnosno njihovihkombinacija) u cilju postizanja pune zaposlenostiObjasnit ćemo kako promjena fiskalne politike utiče
613613
Objasnit ćemo kako promjena fiskalne politike utičena IS – LM, zatim efekte promjene monetarnepolitike na IS – LM i efekte kombinacije politika(monetarne i fiskalne) na IS – LM
324
Pretpostavimo da država odluči smanjiti budžetski deficitpovećanjem porezaEfekat povećanih poreza na IS
IS LM model - Fiskalna politika
Efekat povećanih poreza na ISViši porezi – manji raspoloživi dohodakViši porezi – smanjenje potrošnje što, uz djelovanje multiplikatora,smanjuje YKrivulja IS pomjera se ulijevoEfekat povećanih poreza na LMLM k i lj k j k bi ij k t i Y i k ji j d
614614
LM krivulja pokazuje kombinacije kamate i Y pri kojima je ponudanovca jednaka potražnji za novcemKada porezi rastu, kamatna stopa pri kojoj je ponuda novcajednaka potražnji za novcem ostaje istaPovećani porezi nemaju efekta na LM
Kamatnastopa
Grafički prikaz efekata fiskalne politike
R t j j t ž j
IS LM model - Fiskalna politika
ISLM
irA
A1i
IS1
Rast poreza smanjuje potražnjuSmanjena potražnja smanjuje Y(uz multiplikator)Smanjenje Y smanjuje potražnjuza novcemSmanjena potražnja za novcemobara kamateNiža kamata može stimulirati
615615
YYrY1
ii investicije
325
Pretpostavimo da centralna banka povećavaponudu novca (M)
IS LM model - Monetarna politika
po udu o ca ( )Kakav je efekat na IS?Ponuda novca ne utiče direktno ni na ponudu ni napotražnju za robamaM ne pomiče IS krivuljuKaka je efekat na LM?
616616
Kakav je efekat na LM?Rast ponude novca pomjera krivulju LM prema dolePri datom nivou dohotka, rast ponude novca dovodido pada kamatnih stopa
Kamatnastopa Grafički prikaz efekata
monetarne politike
IS LM model - Monetarna politika
ISLM
irA
A1
i
Rast ponude novca smanjujekamatnu stopuNiža kamatna stopa stimulišeinvesticijePovećanje investicija(uz multiplikator) povećavadohodak
LM1
617617
YYr Y1
ii
326
IS LM model - Kombinovana politika
Kamatnastopa
Monetarna i fiskalna politika sečesto koriste zajedno(kombinacija politika) zap
ISLM
ir
A
ii
IS1 LM1
B
(kombinacija politika) zapostizanje istih ciljevaNpr. ekspanzivna monetarnapolitika koristi se zaprevladavanje nepovoljnih efekatakoje fiskalna kontrakcija izazivana potražnju za robama
Grafički prikaz kombinacije
618618
YYr
A1
ii politikaSmanjenje budžetskog deficita imonetarna ekspanzija – beznepovoljnih efekata a Y
6. MONETARIZAM
619619
327
MonetarizamNeoliberalne postavkeNastao 50-tih godina XX vijeka i često se poistovjećuje sakvantitativnom teorijom novcakvantitativnom teorijom novcaAli, monetarizam je mnogo više od togaSa pojavom stagflacije u SAD (stagnacija ekonomskograsta praćena inflacijom), kenzijanske ideje i tumačenjaekonomskih kretanja bivaju potisnutiPonovo vraćanje na kvantitativnu teoriju novca krozmonetarizam
620620
Nova škola ekonomskog mišljenja Miltona FridmanaPodrazumijeva da je ponuda novca ključna determinanta ukretanjima proizvodnje (kratak rok) i cijena (dugi rok)Fridman i monetaristi redefiniraju kvantitativnu teoriju novcai uklapaju je u neoklasičnu teoriju kapitala
Monetarizam - kvantitativna teorija novca prije monetarizma
Često se poistovjećuje sa monetarizmom što je pogrešno jer jekvantitativna teorija novca postojala mnogo prije monetarizmaKvantitativna teorija novca – teorija koja ističe direktnu vezuizmeđu nivoa cijena i količine novcaOva veza jedna je do najstarijih ideja u ekonomijiPrve temelje ove ideje u uspostavi sistema postavio je Jean Bodinu 16.vijeku koji je uočio da se u vrijeme dolaska brodova sa zlatomi srebrom iz kolonija povećava nivo cijena (inflacija)N h t j t lj i k tit ti
621621
Na osnovu ovog shvatanja postavljena i prva kvatitativnajednačina
M = PQ- M – količina novca u opticaju- P – nivo cijena- Q – indeks realne vrijednosti potrošnje
328
Monetarizam - kvantitativna teorija novca prije monetarizma
Ovako postavljena kvantitativna jednačina govori da saporastom količine novca, pri istoj količini ponuđene robemora doći do porasta cijenaJohn Locke – 17. vijek – u navedenu jednačinu unosiznačajnu novinu – faktor brzine opticaja novcaOvim kvantitativna teorija dobiva dinamički karakter i glasi
MV = PQM k liči i j
622622
- M – količina novca u opticaju- V – brzina opticaja novca- PQ – novčana vrijednost potrošnje- P – nivo cijena- Q – indeks realne vrijednosti potrošnje
J. Locke je, u razmatranju svoje opšte teorije vrijednosticijena, zaključio da je količina novca ključna odrednica
Monetarizam - kvantitativna teorija novca prije monetarizma
potrošnjeOvako postavljena kvantitativna teorija novca smatra se irudimentarnom formom teorije inflacijeAko su V (brzina opticaja novca) i Q (količina robe)konstantni onda je
Stopa rasta ponude novca = stopa inflacije
623623
Stopa rasta ponude novca stopa inflacijePromjena monetarne mase direktno utiče na nivo cijenaKvantitativna teorija novca bila prihvaćena od mnogih koji suje dalje razvijali i prilagođavaliGlavni nosioci – neoklasičari
329
Dvije formulacije:
Monetarizam - kvantitativna teorija novca prije monetarizma
a) Transakcijska (Fišerova)
b) Kembridžska
624624
Monetarizam - transakcijska (Fišerova) varijanta kvantitativne teorije novca
Najpoznatija verzija ove teorijeIrving Fisher (1867 – 1947) daje novi prikaz kvantitativneteorije novcateorije novcaZa razliku od prethodnika, Fisher primjenjuje dinamičkipristup i uzima u obzir realizaciju roba (transakcije T), a neponudu roba.Fisherova jednačina kvantitativne teorije ili jednačinarazmjene glasi:
625625
MV = PTPT – suma razmjene – označava potražnju za novcemP – cijenaT – transakcijeM – količina novcaV – brzina opticajaMV – označava ponudu novca
330
On zaključuje da ako je MV > PT vrijednost novcapada, a cijene rastu, i obrnuto
Monetarizam - transakcijska (Fišerova) varijanta kvantitativne teorije novca
Pretpostavka je da je V konstantnoOvdje se pretpostavlja i da je T konstantno jer jeprivreda uvijek na nivou pune zaposlenostiOdatle zaključak da promjena količine novca možedovesti samo do promjene opšteg nivoa cijena
626626
Fisher je bio prvi ekonomista koji je razlikovaonominalnu i realnu kamatnu stopu i utvrdio da jeRealna kamata = nominalna kamata – inflacija
Predstavlja se jednačinom M = kPTk – Marshallov koeficijent ili kembridžski koeficijent
Monetarizam - kembridžska varijanta kvantitativne teorije novca
Ova verzija predstavlja statičnu verziju kvantitativne teorijenovca jer posmatra ponudu i potražnju za novcem uodređenom trenutkuKoeficijent k – odnos između količine novca u opticaju inominalnog dohotka i računa se kao
627627
Njima je predstavljena i dužina vremena u kome se držisvaka novčana jedinica (prelaz novca iz funkcije prometnogsredstva u funkciju blaga ili imovine)
331
Pretpostavka – vlasnik imovine u svom portfoliu imanajmanje dva oblika imovine – npr. novac i robe ili
ij d i
Monetarizam - kembridžska varijanta kvantitativne teorije novca
vrijednosne papireKada je M > kPT → ponuda novca je veća od potražnje,njegova marginalna korisnost opada, novac iz jednogoblika imovine prelazi u drugi (npr. robu).Potražnja za robom raste, rastu cijene, profitabilnost
d
628628
opadaSelekcija se nastavlja – npr. kupovinom vrijednosnihpapiraPotražnja za vrijednosnim papirima raste, cijene rastu...
Monetarizam – ekonomska teorija koja se fokusirana makroekonomske efekte ponude novca
Monetarizam - moderna kvantitativna teorija novca
pIdejni tvorac – Milton Friedman (1912. – 2006.)Pretjerana ekspanzija ponude novca stvara inflacijuMonetarne vlasti trebaju se fokusirati na održavanjestabilnosti cijena
629629
Jedno od osnovnih uvjerenja monetarizma da jepotražnja za novcem stabilna funkcija bogatstva,cijena, promjena cijena i kamate
332
Monetarizam kao teorija javio se kao opozicija i kritikakenzijancima
Monetarizam - moderna kvantitativna teorija novca
Monetarizam – redefinisana, obnovljena i proširena verzijakvantitativne teorije novca koja je imala dva obilježja:
Fridman definiše kvantitativnu teoriju novca kao teorijupotražnje za novcem, a ne teoriju određivanja nivoa cijena ilidohotkaSuština kvantitativne teorije – postojanje stabilne veze izmeđubrzine opticaja novca i malog broja nezavisnih varijabli koje je
630630
brzine opticaja novca i malog broja nezavisnih varijabli koje jeodređuju
Fridman tvorac poznatog “monetarnog pravila”:Stopa inflacije u dugom roku =
stopa rasta ponude novca – stopa rasta realnog dohotka (proizvodnje)
Suština monetarizma svodi se na slijedeće:1. Rast ponude novca je prva determinanta rasta
Monetarizam
p j pnominalnog BDP-a
AD pod uticajem promjena u ponudi novcaProizvodnja, zaposlenost i cijene pod uticajem novcaDvije su pretpostavke vjerovanja u novac:
a) stabilnost i pravilnost brzine opticaja novca
631631
b) novac je neosjetljiv na kamateAko je V stabilno – M određuje PxQZbog toga je fiskalna politika nevažnaMonetarna politika – ključna
333
2. Cijene i plate su relativno fleksibilneFilipsova kriva (kratkoročno) je relativno strma
Monetarizam
U sistemu AS-AD kratkoročna kriva AS posvestrmaZbog toga novac pokreće proizvodnju neznatno ikratkotrajnoGlavni uticaj novca je na cijene
632632
3. Privatni sektor je stabilanGlavne promjene zavise od postupaka Centralnebanke
Važno je stabilizirati monetarni sektor, a realni sektor ćese brzo prilagoditi stanju i stabilizirati pomoću
Monetarizam - mehanizam sistema
p g j pkonkurencije i tržišnog mehanizmaIntervencionizam i diskreciona fiskalna i monetarnapolitika destabiliziraju ekonomijuGlavno monetarno pravilo (preporuka) – stopa rastaponude novca treba biti unaprijed poznata i konstantna.
633633
p p j pAko je brzina opticaja novca stabilna, poželjno je da rastnovčane mase bude jednak rastu BDP-a
334
Tumačenje glavnog monetarnog pravila – nakonovih postavki je slijedeće:
Monetarizam - mehanizam sistema
o pos a je s jedećeU ekonomiji nema visoke inflacije ako su stoperasta ponude novca i stope rasta dohotka jednakeU ekonomiji se može očekivati niska inflacija udugom roku ako je stopa rasta ponude novcamala
634634
mala
Američki sistem federalnih rezervi (FED) slijedi umjereni oblikmonetarizmaEvropska centralna banka (ECB) slijedi ortodoksniju formu
Monetarizam danas
Evropska centralna banka (ECB) slijedi ortodoksniju formumonetarizma sa akcentom na kontrolu inflacije u cilju održavanjastabilnosti euraMeđunarodni monetarni fond (IMF) pristalica monetarističkihstavova – zemljama u tranziciji preporučio primjenumonetarističkog modela u cilju liberalizacije ekonomijeOvo pravdano stavom da se uspješna tranzicija može provesti
635635
stabilizacijom cijena i valuteBrojne kritike ovom modelu, kao i uloga monetarne politike uliberalizaciji trgovine, međunarodnih investicija i politika centralnebanke, ovaj model drže u centru pažnje
335
7. OČEKIVANJA U EKONOMIJI - RATEX
636636
U okviru škole očekivanja u ekonomiji serazlikuju:
Očekivanja u ekonomiji -RATEX
razlikuju:1. Adaptivna očekivanja2. Racionalna očekivanja (RATEX)3. Pluracionalna očekivanja
637637
336
Racionalna očekivanja u ekonomiji
Koriste se kao pretpostavka u savremenimmakroekonomskim modelimaU ekonomsku teoriju i analizu uveo John Muth1961. godine, a naročito su postala značajnakasnijom obnovom od strane Roberta Lucasa iThomas SargentaModeliranje očekivanja postalo je krucijalno u
638638
j j p j jteorijama kao što je nova klasična makroekonomija,nova kejznijanska makroekonomija te teorija igara
Racionalna očekivanja u ekonomiji
Racionalna očekivanja definišu se kao najboljaprocjena budućnosti (optimalna procjena) kojakoristi sve raspoložive informacijePrema Robertu Lucasu to ne znači da svi akteriposjeduju identične informacije, nego da koristesvaku raspoloživu informaciju na najbolji mogućinačin
639639
Definisane slijedeće pretpostavke:Perfektno poznavanje ekonomske strukturePlate i cijene su apsolutno fleksibilne
337
Prema teoriji racionalnih očekivanja efekti koji sepredviđaju ne odstupaju značajno od ishoda tržišne
Racionalna očekivanja u ekonomiji
ravnotežeTo znači da ljudi ne prave značajne greške kadapredviđaju budućnost i da su devijacije odsavršenog predviđanja rijetkeU ekonomskom modelu – ovo se uobičajeno
640640
U ekonomskom modelu ovo se uobičajenomodelira pretpostavkom da je očekivana vrijednostjednaka predviđenoj vrijednosti modela, uvećanojza standardnu grešku
Pretpostavimo da je P ravnotežna cijena na jednostavnomtržištu, određena ponudom i potražnjom
Racionalna očekivanja u ekonomiji
P = P* + eE(P) = P*
P* - očekivana cijena (racionalno očekivanje)e – standardna greška (očekivana vrijednost 0)
Teorija racionalnih očekivanja kaže da će aktuelna cijena
641641
Teorija racionalnih očekivanja kaže da će aktuelna cijenaodstupati od očekivane samo ako se javi “informacioni šok”koji može nastati pojavom novih informacija koje nisu bilepredviđene kada su nastala očekivanja
338
Teorija racionalnih očekivanja je razvijena kao odgovorna nedostatke uočene kod teorija baziranih na
d ti i č ki ji
Racionalna očekivanja u ekonomiji
adaptivnim očekivanjimaKod adaptivnih očekivanja, očekivana budućavrijednost ekonomske varijable temeljena je navrijednostima iz prošlostiNaprimjer, ljudi bi pretpostavljali buduću inflacijujednostavnim posmatranjem inflacije prethodnih godina
642642
jednostavnim posmatranjem inflacije prethodnih godinaU slučaju adaptivnih očekivanja, ako ekonomija imastalno rastuće stope inflacije, ljudi bi svojimpretpostavkama uvijek podcjenjivali inflaciju
Adaptivna očekivanja u ekonomsku teoriju i analizuuveo Cagan 1956. godine
Racionalna očekivanja u ekonomiji
Suština – ekonomski subjekti suočeni sanedovoljnim i nepouzdanim informacijamaModel adaptivnih očekivanja nikada ne ostvarujeravnotežu, naprotiv, on se uvijek asimptotski krećeprema ravnoteži
643643
prema ravnotežiPrimjer adaptivnih očekivanja izražen je u slijedećojjednakosti
339
Racionalna očekivanja u ekonomiji
pe predstavlja očekivanu inflaciju u narednoj godiniparametar λ - (između 0 i 1) pokazuje mjeru u kojoj
sadašnja očekivanja buduće inflacije odražavaju prošlaočekivanja i “prilagođavanje greške” (sadašnja očekivanjase povećavaju/smanjuju u zavisnosti od razlike između
644644
aktuelnih i prošlih očekivanja)pj – inflacija u godini jPrema tome, sadašnja očekivana inflacija, premaadaptivnim očekivanjima, predstavlja ponderisani prosjeksvih prošlih inflacija
Perfektno informisani ekonomski subjekti uz upotrebumatematskih modela i ekonometrije, predviđaju pozicije
Racionalna očekivanja u ekonomiji – mehanizam sistema
matematskih modela i ekonometrije, predviđaju pozicijeekonomskog sistemazahvaljujući tome, anticipiraju akcije ekonomske politike iusklađuju npr. očekivanu stopu inflacije sa stvarnomFilipsova kriva je vertikalna a ekonomska politikasuvišna
645645
suvišnaKada Vlada mijenja politiku – ekonomski subjektimijenjaju svoje ponašanje“Igra s Vladom” pomoću racionalnih predviđanja
340
U ekonomijama u kojima dominiraju racionalna očekivanja,fleksibilne cijene i plate, ekonomska politika vlade jeneefikasna jer je ekonomski subjekti anticipiraju i ugrade u
Racionalna očekivanja u ekonomiji – mehanizam sistema
neefikasna jer je ekonomski subjekti anticipiraju i ugrade usvoje ponašanje
Jedini način da ekonomska politika utiče na proizvodnju izaposlenost je iznenađenje, što je rijetkost (racionalnaočekivanja)
Tvorci ekonomske politike ne mogu prognozirati ekonomska
646646
p g p gkretanja bolje od privatnog sektora
U vrijeme kada ekonomska politika reaguje na događaje,ekonomski subjekti su te događaje već ugradili u svojeponašanje i politika vlade može samo pogoršati stanje
Racionalna očekivanja u ekonomiji - kritike
Teza o racionalnim očekivanja često kritikovanakao nerealnaIstinska racionalna očekivanja bi trebala uzeti uobzir i činjenicu da informacije o budućimdešavanjima koštajuIstiče se da postoji fundamentalna nesigurnost uvezi predviđanja budućnosti (Austrijska škola
647647
vezi predviđanja budućnosti (Austrijska škola,Kejns) te da budućnost ne možemo predvidjetiStoga, nijedna očekivanja ne možemo smatrati kaoistinski “racionalna” (Kejns)
341
Postavka o fleksibilnim cijenama i platamaPostavka o ugrađivanju najnovijih prognoza poput
Racionalna očekivanja u ekonomiji - kritike
os a a o ug ađ a ju aj o j p og o a popusuperkompjuteraTvrdnja da su predviđanja konjukturnih ciklusapogrešnaPostavka da postoji samo jedna i jedina ravnoteža(Muth i Lucas), tako da ljudi formiraju svojaočeki anja o o oj jedinst enoj ra noteži
648648
očekivanja o ovoj jedinstvenoj ravnoteži
Tako, Muth pretpostavlja da je p* (očekivana cijena)jedinstvena, a Lucas dodaje da ova ravnoteža odgovaraj di t j “ j l ti” k j d
Racionalna očekivanja u ekonomiji - kritike
jedinstvenoj “punoj zaposlenosti” koja odgovarajedinstvenoj prirodnoj stopi nezaposlenosti -NAIRU(natural rate of unemployment)Ukoliko postoji više od jednog od mogućih ravnotežnihrješenja, onda implikacije teorije racionalnih očekivanjanisu primjenjive
649649
nisu primjenjivePretpostavka o primjenjivosti racionalnih očekivanja nakolektivno ponašanje što nije u skladu sa činjenicom daindividualno ponašanje ne odgovara uvijek kolektivnom
342
Teza o neefektivnosti ekonomske politike(Thomas Sargent, Neil Wallace)
Racionalna očekivanja u ekonomiji - kritike
( g , )
Autori navode primjer mjera FED-a: ako FED odlučida smanji nezaposlenost kroz ekspanzivnumonetarnu politiku, to će učiniti da ekonomskisubjekti anticipiraju promjene u politici ubuduće tepovećaju svoja očekivanja o stopi inflacije
650650
povećaju svoja očekivanja o stopi inflacije
Rezultat – to će dovesti do suprotnog efekta, akcijevlade će povećati samo stopu inflacije, a nezaposlenost
Racionalna očekivanja u ekonomiji -“Lukasova kritika”
Tvrdi da ponašanje privrednih subjekata u prošlostimože biti loš putokaz za procjenu efekata ekonomskep p jpolitike
Privredni subjekti se ne rukovode tekućim ponašanjemvlade, već svojom percepcijom njihovog načinavladanja, odnosno njihovog režima ekonomske politike
Iz tog razloga predviđanje reakcija privrednih subjekata
651651
Iz tog razloga, predviđanje reakcija privrednih subjekatai finansijskih tržišta na promjene ekonomske politike nemože se vršiti isključivo na osnovu njihovog ponašanjau prošlosti
343
8. EKONOMIJA PONUDE
652652
Ekonomija ponude (Supply-side economics) pojavilase 1970-tih godina kao odgovor na dominaciju
Ekonomija ponude
se 9 0 god a ao odgo o a do ac jukejnzijanske ekonomske teorije i politikePredstavnici Ekonomije ponude smatrali su daupravljanje tražnjom (Kejns) nije dalo rezultate usuzbijanju stagflacije u 1970-tim godinama istabiliziranju zapadnih ekonomija u vrijeme naftnih
653653
s ab a ju apad e o o ja u je e ašokovaKejnzijanci kritikovani zato što su se previšeoslanjali na upravljanje ekonomijom preko AD
344
Kao u klasičnoj školi, predstavnici Ekonomije ponudesmatraju da je proizvodnja, odnosno, ponuda ključekonomskog prosperiteta i da potražnja/potrošnja ima
Ekonomija ponude
ekonomskog prosperiteta i da potražnja/potrošnja imasekundarnu uloguTime oni oživljavaju ideje Sejovog zakona i zalažu se zaobnovu upravljanja ekonomijom podsticanjempreduzetništva, AS i ekonomskog rastaTermin ekonomija ponude (supply side economics)
654654
Termin ekonomija ponude (supply-side economics)upotrijebio prvi put novinar Jude Wanniski 1975.godine,a samu ideju popularizirali su ekonomisti Robert Mundelli Arthur Laffer
Koncept Ekonomije ponude temelji se na slabostimakenzijanske i monetarističke škole
Ekonomija ponude
U centru pažnje – poreska politikaInsistira na državnoj intervenciji ali u razumnoj mjeriPolazi od motivacije i privatne inicijative preduzetnikaTeza - ekonomski rast može se najefektivnije ostvaritipodsticanjem proi odnje (pon de) dobara i sl ga
655655
podsticanjem proizvodnje (ponude) dobara i uslugaSredstvo podsticanja – porezi na dohodak i porezi nakapitalnu dobit
345
Preporuke nosiocima ekonomske politike da utvrdeadekvatan nivo marginalnih poreskih stopa
Ekonomija ponude
Maksimalne koristi se ostvaruju optimizacijommarginalnih poreskih stopa subjekata sa visokimprihodima i kapitalnih investicija za koje se smatra da ćepovećati ponudu i time podstaknuti ekonomski rast
Kejnzijanska makroekonomija, naprotiv, smatra da se
656656
j j j , p ,snižavanje poreza treba koristiti za povećanje potražnje,a ne ponude i stoga treba biti usmjereno premasubjektima nižeg dohotka koji imaju veću marginalnusklonost potrošnji
Zagovornici Ekonomije ponude tvrde da biekonomski rast kojeg bi podstakle poresketi l ij bi t j j i č j d bi ć
Ekonomija ponude
stimulacije bio u toj mjeri značajan da bi povećaojavne prihode po osnovu rastuće ekonomskeaktivnosti i tako kompenzirao u potpunostikratkoročne gubitke zbog smanjenja poreske stope
657657
Smanjenje poreza bi, prema njima, trebalo dovestido rasta ukupnih prihoda
346
Već u 1980-tim godinama ovaj pravac imao je uloguteorijske osnove ekonomske politike u SAD i VelikojB it iji ( ik i t č i )
Ekonomija ponude
Britaniji (reganomika i tačerizam)Zagovornici ekonomije ponude bili uvjereni kako visokemarginalne poreske stope predstavljaju glavnog krivcaza postojanje niske nacionalne štednje, malih investicijai recesije u SAD-uP d đ i A th L ff t li k k ć
658658
Predvođeni Arthurom Lafferom, smatrali su kako ćesmanjivanje marginalnih poreskih stopa dovesti dopoboljšanja ekonomskih prilika u SAD-u
Osnovni analitički instrument pomoću kojeg su oniuspjeli uvjeriti predsjednika Regana u nužnost
Ekonomija ponude
pj j p j gprovedbe poreske reforme bila je kriva koja jepokazivala odnos između poreskih stopa i poreskihprihoda
Ova je kriva po svom tvorcu i nazvana Lafferovom
659659
j pkrivom i pod tim imenom zauzela je svoje mjesto uekonomskoj teoriji
347
Ekonomija ponude - “Laferova kriva”
Poreski prihodi %
T*
660660
Poreska stopa %0% 100%
Porastom poreske stope rastu i poreski prihodi, nonakon neke tačke porast poreske stope više ne
Ekonomija ponude - “Laferova kriva”
a o e e ač e po as po es e s ope še edoprinosi rastu poreskih prihoda već upravo obrnuto
Tačka T* - optimalna poreska stopa kojaobezbjeđuje maksimalne poreske prihode
Visoke poreske stope destimuliraju ljude da rade i
661661
da štede
Oni svoju ekonomsku aktivnost ili sele u područjeneformalne privrede, ili se odlučuju na više odmora,a manje rada
348
Ekonomija ponude - “Laferova kriva”
Međutim, praksa je demantirala Lafferovu krivu
E i ij j k l d t št d j kEmpirija je pokazala da su se stope štednje nakonsmanjivanja poreza smanjile
Poreski prihodi nisu se povećali već su se premapredviđanjima mnogih ekonomista zaista i smanjilišto je između ostalog doprinijelo povećanju
662662
budžetskog deficita
Tako su se predviđanja ekonomista ponudepokazala pogrešnim
Ekonomija ponude - “Laferova kriva”
Snižavanje poreskih stopa nije dovelo do većeponude rada, veće štednje i većih poreskih prihodapo ude ada, eće š ed je eć po es p oda
Ekonomisti su smatrali da zagovornici ekonomikeponude preuveličavaju pozitivne efekte smanjivanjaporeskih stopa na podsticaje za rad i štednjupojedinaca, te da zanemaruju neželjene nuspojave
663663
To se prvenstveno odnosilo na povećanje agregatnepotražnje koja podstiče porast cijena
349
Ekonomija ponude - kritikeSmanjivanje poreskih stopa može podstaći pojedince da više rade,ali će ih svakako podstaći da više trošeOsim veće ponude povećat će se tako i agregatna potražnja te ćeOsim veće ponude povećat će se tako i agregatna potražnja, te ćeefekat na proizvodnju i cijene biti kombinacija povećane ponude(rada i kapitala) i povećane potražnje (trošenja pojedinaca ipoduzeća), a ne samo rezultat povećane ponude kako tvrdeekonomisti ekonomije ponudeU takvim uslovima doći će ipak do povećanja cijenaSmanjivanje poreskih stopa povećat će investicije preduzetnika, ali
664664
j j jponekad može proći i više godina dok se kapaciteti doistapovećajuTako snižavanje poreskih stopa prvo djeluje na povećanjeagregatne potražnje, a tek u dugom roku dolazi do povećanjaponude
Smanjivanje poreskih stopa trebalo bi dovesti do većegradnog napora i veće štednje, ali ovaj se podsticaj odnosi naone koji su zaposleni.
Ekonomija ponude - kritike
one koji su zaposleni.S druge strane, oni koji su nezaposleni kako niti ne plaćajuporez, tako niti smanjenje poreskih stopa neće uticati napromjenu njihova ponašanja. Zato se ekonomiji ponude iprigovara da širi ekonomske nejednakosti.Snižavanje stopa poreza nije povećalo poreske prihode.Upravo obrnuto - poreski su prihodi opali a budžetski se
665665
Upravo obrnuto poreski su prihodi opali, a budžetski sedeficit povećaoPad poreskih stopa nije pratio potreban porast poreskeosnovice koji bi osigurao porast poreskih prihodaTako su i praksa i teorija opovrgnule postojanje Lafferovekrive
350
1. Investicije su motiv rasta u oba koncepta. U konceptutražnje njih pokreće tražnja a u ekonomiji ponude –š d j i č ki i fi
Ekonomija ponude - komparacija ekonomije ponude i ekonomije tražnje
štednja i očekivani profit2. Kod Kejnsa proizvodnja je funkcija potražnje a u
ekonomiji ponude – potražnja je funkcija proizvodnje.3. Kod Kejnsa – poreskom politikom se podstiče tražnja a
u ekonomiji ponude – ponuda (proizvodnja)
666666
4. Kejns je makroekonomist (izražena uloga države) a uekonomiji ponude u osnovi je privatni poduzetnik(mikroekonomskog karaktera uz doziranu ulogudržave)
5. U ekonomiji tražnje (Kejns) štednja je destimulatorrasta, u ekonomiji ponude pretpostavka rasta su
Ekonomija ponude - komparacija ekonomije ponude i ekonomije tražnje
j p p pakumulacija i štednja
6. Kod Kejnsa – uloga novca pasivna, u ekonomijiponude – značajna
7. Protiv inflacije se ekonomija ponude bori finansijskompolitikom i povećanjem proizvodnje. Kejns je bio
667667
p p j p j j jopterećen povećanjem zaposlenosti.
351
352
PETI DIO EKONOMIJA EVROPSKE UNIJE I BOSNE I HERCEGOVINE
1. Ekonomija EU 2. Ekonomija Jugoistočne Evrope u tranziciji – kako povećati
potencijalni rast i smanjiti ranjivost 3. Bosna i Hercegovina – od Jugoslavije do EU
353
354
EKONOMIJA EKONOMIJA EVROPSKE UNIJEEVROPSKE UNIJE
668668
O čemu će biti riječi...
Formiranje i razvoj EUEU institucijejEkonomske politike EU
669669
355
Evropa poslije II svjetskog rata
Ratom razrušene privrede
Ispresijecane nacionalnim granicama
Rascjepkana tržišta suženog prostora izazvanogprocesom dekolonizacije i nastankom socijalizma
670670
Potreba organizovanog načina pristupanja rješavanjuzajedničkih problema
MotiviEkonomski
Politički i vojno strateški
Ideološki
671671
356
Politički motiviNovom politikom afirmisati se na međunarodnomplanu (naročito u situaciji gubljenja vodećih pozicijai ekonomskih i političkih u korist SAD i SSSR)i ekonomskih i političkih u korist SAD i SSSR)
Povezivanjem nacionalnih prostora u kompantnopodručje stvoriti jak štit od daljeg širenja socijalizma
Po uzoru na SAD stvoriti ’’Sjedinjene državeEvrope’’
672672
Evrope
Integrisanjem ekonomija stvoriti jaku ekonomskupodlogu NATO pakta (interes SAD)
Ideološki motiviIdeologija hrišćanskog socijalizma podržana od
strane socijalističkih i socijaldemokratskih partija naZapaduZapadu
Povezano područje jedinstvenom hrišćanskomideologijom
Zapadna Evropa – ’’branilac hiljadugodišnje
673673
Zapadna Evropa – branilac hiljadugodišnjehrišćanske civilizacije i kulture’’ od ’’baukakomunizma’’ sa Istoka
357
Ekonomski motivi1947. godina – kritična ekonomska situacija 1937. godina baznaProizvodnja
Njemačka (1945. – 1947.) rast sa 26 na 45 Italija 28 na 72Belgija 31 na 88Francuska 48 na 95
674674
Ekonomski motiviNacionalni dohodak zemalja Zapadne Evrope bilježipad od 12 % ispod nivoa u 1940. godini
Nacionalni dohodak zemalja Zapadne Evrope (mld $)1940. godine 781945. godine 551947. godine 69
675675
358
Ekonomski motivi
Kraj 1947. – pogoršanje usljed loše žetve koja jedovela u pitanje ishranu stanovništva
Pogoršan platni bilans – deficit 14 mld $
80 % deficita pokriveno zajmovima i poklonima SAD
676676
Maršalov plan5. juna 1947. državni sekretar SAD Džorž Maršal –govor na Harvardskom univerzitetu
Ponuda Evropi besplatne pomoći
19.12.1947. predsjednik SAD Truman odobrava naKongresu pomoć Evropi
U cilju rukovođenja ovom pomoći u SAD stvorenaAdministracija za ekonomsku saradnju (ECA)
677677
Administracija za ekonomsku saradnju (ECA)
Mada određena kolektivno – svaka zemlja (korisnikpomoći) bila obavezna da sa SAD zaključi bilateralnisporazum o načinu korištenja sredstava
359
Maršalov plan – ekonomske klauzule
12.07.1947. (Pariz) – šesnaest zemalja korisnika usvojilezajedničke obaveze koje predstavljaju osnovu budućek k litik Z d Eekonomske politike Zapadne Evrope
1. Povećati proizvodnju naročito prehrambenihproizvoda i uglja
2. U punoj mjeri koristiti proizvodne i radne kapacitete
3. Modernizirati industrijsku opremu i transportnii t i t k ć ti d kti t d l
678678
sistem i tako povećati produktivnost rada, usloverada i životni standard
4. Uspostaviti unutrašnju finansijsku i ekonomskustabilnost, visok nivo zaposlenosti i stabilnostnacionalne valute
Maršalov plan – ekonomske klauzule
5. Uzajamna saradnja svih 16 zemalja korisnika pomoćii saradnja sa ostalim zemaljama ’’istog mišljenja’’ uilj j j i kih t if i t lih ič jcilju smanjenja carinskih tarifa i ostalih ograničenja
6. Postepeno ukidanje barijera za slobodno kretanjeljudi
7. Bolja organizacija međusobne saradnje u cilju boljegkorištenja zajedničkih izvora
679679
Za sprovođenje ovih zaključaka uspostavljenKOMITET ZA EVROPSKU EKONOMSKUSARADNJU (preteča OECE osnovanog 1948. godine– 17 zemalja – od 1960. godine OECD – 24 zemlje)
360
Maršalov plan – realizacija
SAD odobrile 22 mld $ (utrošeno 15 mld$)Korisnici: - Velika Britanija 23 %- Francuska 20 %- Njemačka 10 %- ostali (13 zemalja) 47 %
680680
Šumanov plan1951. godine – sukob koncepcija integracije –britanske (liberalnije) i kontinentalno evropske(f k )(francuske)
1953. godine po osnovu francuske koncepcije i’’Šumanovog plana’’ formirana CECA (Evropskazajednica za ugalj i čelik) – prva supranacionalnainstitucija sa suverenim pravima odlučivanja
681681
1957. godine Rimski ugovor - EEZ
361
Rimski ugovor - ciljeviČl. 2. Ugovora“EEZ ima zadatak da, uspostavljanjem zajedničkogp j j j gtržišta i implementacijom zajedničkih politika iaktivnosti ... promovira u čitavoj Zajednici skladan,uravnotežen i održiv razvoj privrednih aktivnosti...”
682682
Rimski ugovor - ciljeviUgovor precizira i načine da se postigne cilj:
eliminacijom carinskih obaveza, količinskih ograničenja na uvoz iizvoz i svih drugih mjera koje bi imale isti efekatizvoz i svih drugih mjera koje bi imale isti efekatusvajanjem zajedničke trgovinske politikestvaranjem tržišta u kojem bi prepreke za slobodu kretanja roba,lica, usluga i kapitala bile uklonjenestvaranjem zajedničke politike u polju poljoprivredestvaranjem zajedničke politike u polju transportauvođenjem sistema koji bi spriječio ugrožavanje konkurencije
683683
j j p j g j jharmonizacijom zakona među zemljama članicama do one mjere dokoje je to potrebno za odgovarajuće funkcionisanje zajedničkogtržištai pridruživanjem prekomorskih zemalja i teritorija da bi sepromovirala trgovina i razvoj.
362
OD EEZ DO EU
Period tranzicije za uspostavljanje zajedničkog tržištatrebao trajati 12 godina (trajao više od dvije decenije)
Cilj:a) Ostvarenje ‘’četiri velike slobode’’b) Definisati zajedničke politike neophodne za
uspostavu unutrašnjeg tržišta
684684
OD EEZ DO EU‘’Zajedničko evropsko tržište’’ identifikovano sacarinskom unijom
Zajednička carinska tarifa – predviđena za01.01.1970. (uspostavljena 1968)
685685
363
Ekonomski efekti uspostavljanja carinske unije
Podsticanje trgovinske razmjene između zemaljačlanicaSpecijalizacija proizvodnje (dobiti na računekonomije obima, diferencijacije proizvodnje,maksimalno korištenje resursa)Povećan uvoz kapitala u EEZ
686686
Tehnološki napredak, istraživanje i razvoj u funkcijirasta industrijske proizvodnje
Transformacija zajedničkog u unutrašnje tržište
Potreba za aktivnijom ulogom pojedinih institucijaZajednice
Ukidanje razlika i izjednačavanje poreza
Razvoj pravne legislative i industrijskih standarda
Mehanizmi unutrašnjeg tržišta omogućili izjednačavanje‘’pravila igre’’
687687
Pravni aspekt – harmonizacija, a zatim izjednačavanjepravnih propisa država - članica
364
Okolnosti uspostavljanja unutrašnjeg tržišta
Kriza ’70-ih godina
Jačanje ‘’nacionalizma’’Jačanje nacionalizma
Jačanje konkurentne pozicije SAD, Japana i zemaljaJužne Azije (telekomunikacije i kompjuterskatehnologija)
1985. – Bijela knjiga – podloga za Jedinstveni evropski
688688
akt (1987)
SEA (JEA) – 279 pojedinačnih akata, regulativa, sciljem formiranja zajedničkog ekonomskog prostora
Program jedinstvenog tržišta (1992.)
Okosnica programa – netarifne barijere i razlike ustandardima i tehničkim zahtjevimastandardima i tehničkim zahtjevima
1993. – Jedinstven administrativni dokument (SAD)koji je omogućio kretanje roba neovisno oddržavnihi propisa i smanjio adminstrativne troškove
689689
365
Program jedinstvenog tržišta (1992.)
Definisane oblasti i propisi koje treba izmijeniti(ujednačiti)(ujednačiti)
Definisano tri oblasti prepreka koje treba ukloniti u ciljupovećanja konkurentnosti:
1. fizičke barijere (carine, granične kontrole)2 tehničke barijere (sigurnost proizvoda javne
690690
2. tehničke barijere (sigurnost proizvoda, javnenabavke)
3. fiskalne barijere
Ekonomski rezultati JEA (1986. – 1996.)
287 propisa u cijeloj EZ koje su se odnosile na:1. Konkurencijuj2. Obezbjeđenje uslova za uspostavljanje
monetarne unije3. Ublažavanje efekata koje je stvaranje
jedinstvenog tržišta imalo na razvijene sprammanje razvijenih zemalja (uspostava socijalnih i
i l ih j d 1992 )
691691
regionalnih programa za razvoj do 1992.)4. Povećanje produktivnosti5. Harmonizacija regulative o zaštiti okoliša6. Širenje EZ politike
366
Mastriht – 1992. – Ugovor o EUProglašava se Evropska unija (EU)Ustanovljava se nova struktura sa tri stuba EU
Evropske zajednice – EZ (EEZ, EUOROATOM I EZUČ – Evropskap j ( , pzajednica za ugalj i čelik)Zajednička vanjska i sigurnosna politikaSaradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova
Ustanovljava se državljanstvo EUUstanovljava se EURO kao jedinstvena valutaJača se uloga Evropskog parlamenta
692692
g p g pPovećava se broj oblasti za koje se glasa kvalifikovanomvećinomUstanovljava se Odbor RegijaStvara se ''Kohezioni fond''Uvodi supsidijarnost kao ustavni princip.
Amsterdam 1999. – III revizija RUDalji iskorak ka jačanju unutrašnjeg tržišta
Amsterdam 1999. i Nica 2001.
Posebno u oblastima zapošljavanja i socijalnepolitike
Nica 2001. – IV revizija RUDefiniše red poteza za proširenjePrecizira obaveze za nove članice (migracije
693693
Precizira obaveze za nove članice (migracije,uvođenje EURO-a)Nova pravila za evropske institucije‘’Konvencija’’ za ustavnu budućnost Evrope
367
OD 6 DO 27
694694
1957
695695
368
Od 6 do 15
1973
696696
1981
697697
369
Od 6 do 15
1986
698698
Od 6 do 15
699699
1995
370
700700
701701
371
Stanovništvo EU
702702
Kriteriji i uslovi proširenjaKopenhagen 1993.
Essen 1994.
Brisel 1995. Bijela knjiga
703703
372
Kriteriji iz Kopenhagena
Politički kriterijZemlja aplikant mora postići stabilnost institucija kojegarantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudske slobode irespektovanje kao i zaštitu manjina
Ekonomski kriterijMora imati funkcionalnu tržišnu ekonomiju, kao i dovoljnokapaciteta da se nosi sa konkurentnim pritiscima i tržišnimsnagama u EU
704704
gKriterij prihvatanja acquis
Mora imati sposobnost da preuzme obaveze koje seodnose na članstvo, uključujući odanost ciljevima političke,ekonomske i monetarne unije.
1. Sloboda kretanja roba2. Sloboda kretanja ljudi3. Sloboda kretanja usluga
17. Nauka i istraživanje18. Obrazovanje i obučavanje19. Telekomunikacije i IT
Pregovori o pridruživanju: Oblasti
j g4. Sloboda kretanja kapitala5. Korporacijsko pravo6. Politika konkurencije7. Poljoprivreda 8. Ribarstvo 9. Transportna politika10. Oporezitvanje
j20. Kultura i audiovizualna politika21. Regionalna politika i strukturalni instrumenti22. Okruženje23. Zaštita potrošača i zdravlja24. Pravni i domaći poslovi25. Carinska unija
705705
p j11. Ekonomska i monetarna unija12. Statistika13. Socijalna politika i zaposlenosti14. Energija15. Industrijska politika16. Mala i srednja preduzeća
j26. Vanjski poslovi27. Zajednička vanjska i sigurnosna politika28. Finnsijska kontrola29. Finansijska i budžetska predviđanja30. Institucije31. Ostalo
373
Pregovori o pridruživanju: procedure
Uvidi u pregovaračke pozicije zemalja kandidata, poglavlje popoglavlje, uz provjere i preporuke
Komisija priprema draft zajedničke pozicije (za svako poglavlje), iprijavljuje to Vijeću (sastanak unutarvladine konferencije).
Vijeće jednoglasno prihvata zajedničku poziciju i jednoglasnoodlučuje o otvaranju pregovora po poglavljima.
Zajedničke pozicije mogu biti mijenjane u procesu pregovaranjaako zemlje aplikanti dostave nove informacije ili odluče povući
706706
zahtjev za tranzicijski period.
Poglavlje je privremeno zatvoreno uz jednoglasnu odlukuunutarvladine konferencije. Sva poglavlja se definitivnozatvaraju jedino kada se svi pregovori sa zemljom kandidatomokončaju.
Pregovori o pridruživanju: nadgledanje
Sva poglavlja su otvorena a ona privremeno zatvorena ćeimati ažurnu pripremu za inkorporiranje novih acquis
Ažurna priprema će također omogućiti Komisiji da odluči da lisu zemlje aplikanti ispunili zahtjeve koji su postavljeni tokompregovaračkog procesa
Poglavlja koja su kroz pregovore zvanično zatvorena mogubiti ponovo otvorena ukoliko zemlja aplikant nije ispunilapreporuke
707707
preporuke.
Ove procedure mogu biti pokrenute jedino u specijalnimslučajevima, npr. kada postoji značajna razlika izmeđupreporuka i stvarnog progresa koji je postignut od stranezemlje aplikanta koji se odnosi na acquis.
374
INSTITUCIJE EU
EVROPSKO VIJECEEVROPSKO VIJECE(EVROPSKI SAVJET)
708708
PARLAMENT VIJECE EU(VIJECE MINISTARA) SUD PRAVDEKOMISIJA
Evropsko vijeće (Evropski savjet)
Konferencija šefova država i vlada zemalja članica EU ipredsjednik EK
Prvi skup 1969.
Predsjedavanje promjenjljivo svakih 6 mjeseci
Skupovi dva puta godišnje
Vanjska, sigurnosna i interna politika EU
Z klj č i bj lj j f i
709709
Zaključci se objavljuju u formiSaopštenjaSmjernicaOrijentacija za rad institucija EU
Pravnu formu ovih političkih odluka donose organi EU
375
Pravni sistem EUUgovori – imaju snagu i prvenstvo u odnosu na ostaleizvore komunitarnog pravaUredbe – obavezno se primjenjuju u svim zemljamačlanicamaDirektive – obvezna primjena s tim da svaka zemljačlanica utvrđuje načine provođenjaOdluke – obavezne za oblasti ili zemlje na koje se
710710
j jodnosePreporuke i mišljenja – nemaju pravnu snagu prinudeKomunikacije – služe u svrhu objašnjenja
Evropska komisijaOdređuje dinamiku i pravce razvoja EU
Uloga:Inicijator politikeIzvršilac zadatakaZaštitar ugovora (čuvar ugovora)Posrednik između opštih interesa EU i pojedinačnihinteresa zemalja članica
711711
interesa zemalja članica
Sastav:Generalne direkcije ili direktorati (DG)Specijalne službe i servisi
376
Vijeće EU (Vijeće ministara EU)Neposredna zastupljenost predstavnika vlada zemaljačlanicaPromjenjljiv sastavPromjenjljiv sastavOpšti savjet (ministri vanjskih poslova)Sektorski ili specijalizirani (npr. poljoprivreda, transport,finansije, ...)Glavni sekretarijat (direktorati)Od 1997. ima posebnu političku ulogu kroz:
712712
Od 99 a poseb u po t č u u ogu oGeneralnog sekretaraVisokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politku
Komitet stalnih predstavnka (COREPER)Priprema sastanke VijećaPriprema odlukePregovara sa EK
Evropski parlamentDirektan izbor i odraz volje građanaPredstavlja građane a ne zemlje članice1962. – 1979. članove delegirali nacionalni parlamenti1979. – direktan izbor poslanika srazmjeran udjelu zemlječlanice u ukupnom stanovništvu EUOd prvobitnih 198 članova danas broji 728 poslanikaPoslanici zastupljeni prema stranačkoj pripadnostiPolitičke grupe (Evropski socijalisti Evropska narodna
713713
Političke grupe (Evropski socijalisti, Evropska narodnastranka, Evropski socijaldemokrati, Liberalne političkegrupacije, Grupa zelenih,...)Komiteti (stalni i ad hoc)Ovlaštenja: izbor EK, budžet, zakonodavna vlast, kontrola
377
Evropski sud (Luksemburg)Osnovan 1957.Jedini ovlašteni tumač UgovoraZadaci:Zadaci:
Sprovođenja zakona EUPoništavanje mjera nespojivih sa UgovoromTumačenje zakona EUDavanje mišljenja
Sastav:
714714
Izabrane sudije (mandat 6 godina sa mogućnosti ponovnogizbora)Pravobranioci
Revizijski (finansijski) sud – kontrola prihoda i rashoda Zajednice
Savjetodavni organi EU1. Ekonomski i socijalni komitet
Učestvuje u donošenju odluka davanjemišlj j d đ i i jimišljenja o određenim pitanjima
Samostalno objavljuje svoja mišljenja
2. Komitet regionaCilj – da proces odlučivanja fokusira na
b i i
715715
posebne interese regionaKonsltativno tijelo sa značajnom ulogom udonošenju odluka koje se tiču regionalnograzvoja, obrazovanja, zdravstva, transporta...‘’čuvar supsidijarnosti’’
378
Evropska centralna bankaOsnovana 1.6.1998.godine sa sjedištem u Frankfurtu
Organi: Upravno vjieće i Opšte vijeće
Eurosistem čine
Evropska centralna banka (ECB)
Nacionalne centralne banke zemalja euro-zone
Zadatak – provođenje jedinstvene montarne politike za euro-zonu
ECB izdaje novčanice, a njene odluke implementiraju nacionalne
716716
centralne banke
Koristeći instrumente monetarne politike, ECB kontroliše ponudueura i nivo kamatnih stopa u euro-zoni
Likvidnost bankarskog sistema osigurava putem stalnih olakšica,operacijama na otvorenom tržištu i obaveznim rezervama
Evropska investiciona bankaOsnovana Rimskim ugovoromPravni subjektivitet i finansijska autonomijaUloga da obezbijedi sredstva za kapitalne investicije u razvoj iUloga – da obezbijedi sredstva za kapitalne investicije u razvoj ijačanje EUBanka prvoklasne kreditne sposobnostiFaktor politike ekonomskog i socijalnog zajedništvaDioničari – zemlje članicePartnerski odnosi sa poslovnim bankama, WB, EBRD ...
717717
Aktivnosti EIB u 140 zemaljaUpravljačke strukture: Odbor guvernera, Odbor direktora i UpravniodborKomplementaran izvor finansiranja (50 % vrijednosti projekta)Najčešći partner EBRD
379
Ekonomske politike EU
MIKROEKONOMSKE POLITIKE
MAKROEKONOMSKE POLITIKE
1. Zajednička poljoprovredna politika
2. Poreska harmonizacija3. Industrijska politika i
politika konkurencije4 Transportna politika
1. Budžetska politika
2. Monetarna politika
3 T i k litik
718718
4. Transportna politika5. Energetska politika6. Okolinska politika7. Socijalna politika i tržište
rada
3. Trgovinska politika
4. Kohezija i redistribucija
Budžet EUKljučni instrument za provođenje politika Evropske unijei finansiranje njenih institucijaIako primarno ekonomski instrument, on ima i svojupolitičku, ideološku, socijalnu i drugu dimenzijuBudžetska politika u Evropskoj uniji kroz jedinstvenibudžet definiše i finansijski okvir za ostvarivanje ciljevau određenom periodu
719719
Ključna obilježja budžetske politike:Model fiskalne decentralizacijePrincipi fiskalnog federalizma
380
Sistem finansiranja EUČl. 200. Rimskog ugovora – finansiranje putemkontribucije država – članicaČl. 201. – predvidio mogućnost vlastitih komunitarnihprihodaCarine, prelevmani, PDV1988. – reforma – ukupna suma vlastitih prihoda seplafonira u odnosu na ukupni GDP (do 1,2%) – četvrti
720720
p p ( , )izvor prihoda‘Novi porez’ koji se obračunava za razliku između PDVosnove i ukupnog GDP
Struktura prihoda –2007.godine
██ Prihodi zasnovani na GDP-u:70,132.1 (approx 65%)
██ PDV: 17,206.2 (approx 16%)
██Tradicionalni vlastiti izvori(carine): (TOR) 15,028.3 (approx14%)
721721721
██ Ukupno ostali prihodi: 6,056.5(approx 6%)
381
Budžetski rashodi
Osnovne kategorije:Zajednička poljoprivredna politikaj p j p pStrukturni fondoviInterne politike i inicijativeAdministracijaEksterno djelovanjeP d i ć
722722
Predpristupna pomoćKompenzacijeRezerve
Struktura budžetskih rashoda po kategorijama, 2007.
██ Poljoprivreda: 49798.8 (approx 46.7%)██ Strukturne politike: 32399.3 (approx 30.4%)██ Interne politike: 9013.7 (approx 8.5%)██ Administracija: 6699.7 (approx 6.3%)██ Eksterno djelovanje: 5186 2 (approx 4 9%)
723723723
██ Eksterno djelovanje: 5186.2 (approx 4.9%)██ Predpristupna pomoć: 2276.7 (approx 2.1%)██ Kompenzacije: 1073.5 (approx 1.0%)██ Rezerve: 127.6 (approx 0.1%)
382
Evropska monetarna unija -uslovi
Harmonizacija monetarnih politika zemalja članica iuvođenje jedinstvene valute
Zajedničke monetarne rezerve
Zajednička centralna banka
Jedinstvena monetarna politika (bez jedinstvenefiskalne i bankarske politike)
724724
p )
Proces stvaranja EMUPrva faza (1990-1993) – sa ciljem da se osiguraslobodno kretanje kapitala, kao i da se ostvarikoordinacija ekonomske politike i uža saradnjakoordinacija ekonomske politike i uža saradnjacentralnih banaka
Druga faza (1994-1998) – sa ciljem približavanjaekonomskih i monetarnih politika zemalja članica (kakobi se osigurala stabilnost cijena i javnih finansija)
725725725
Treća faza (od 1999) – sa ciljem osnivanja Evropskecentralne banke, utvrđivanja kursa i uvođenjajedinstvene valute
725
383
Proširenje EMU 1999. – 2008.
726726726726
Regionalne inicijativeU realizaciji tzv. Istočne strategije Evropske unije,kao cjeline izdvajaju se dvije regije – centralna iistočna Evropa i Zajedinica nezavisnih država
Region centralne i istočne Evrope obuhvatao jeprostor sa 16 zemalja sa profiliranim subregionima:Višegradska grupa, Baltičke republike, Jugoistočna
727727
Evropa, Zapadni Balkan...
384
EKONOMIJA EKONOMIJA JUGOISTOČNE EVROPE U JUGOISTOČNE EVROPE U
TRANZICIJITRANZICIJI
728728
Kako povećati potencijalni rast i smanjiti Kako povećati potencijalni rast i smanjiti ranjivostranjivost
Ekonomije Jugoistočne Evrope
729729
385
Bogatstvo nacija
$ BDP po glavi stanovnika (u hiljadama), podešeno za PPP, 200630.0
35.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
730730
0.0
5.0
Rast i konvergencija
Prosječni rast realnog BDP-a po stanovniku, prilagođeno za PPP, 2001-2006
9.010.0
2.03.04.05.06.07.08.0
731731
0.01.0
386
Inflacija i makroekonomskastabilnost
Inflacija-CPI, 2006
12 0
14.0
2 0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
732732
0.0
2.0
Radna mjesta, radna mjesta, radna mjesta
Stopa nezaposlenosti, 200635 00
40.00
10.00
15.00
20.00
25.00
30.00
35.00
733733
0.00
5.00
387
Je li kod kuće sve u redu?
Bilans generalne vlade, % BDP-a, 20063.0
4.0
-1.0
0.0
1.0
2.0
734734
-4.0
-3.0
-2.0
1.0
Živjeti euro životom
Kurs
Albanija Nezavisno plivajućiBosna & Hercegovina Valutni odborBugarska Valutni odborHrvatska Strogo kontroliran plivajućiBJR Makedonija VezanRumunija Kontroliran plivajućiS bij & C G K t li li j ći
735735
Srbija & Crna Gora Kontroliran plivajućiSlovenija EMU
388
Ekspolozija kredita: konvergencija ili pregrijavanje?
Rumunija
Rast kredita, 2006
H t k
Bosna & Hercegovina
Slovenija
Makedonija, BJR
736736 0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0 60.0
Bugarska
Albanija
Hrvatska
Živjeti iznad mogućnosti…Bilans tekućeg računa, % BDP-a, 2006
1.0
3.0
-9.0
-7.0
-5.0
-3.0
-1.0 Bugarska Srbija &Crna Gora
Bosna &Hercegovina
Rumunija Hrvatska Albanija Slovenija Makedonija,BJR
737737
-15.0
-13.0
-11.0
389
i biti u dugovima
vanjski dug/BDP (u procentima), 2005
30
40
50
60
70
80
90
738738
0
10
20
Tranzicija se nastavlja
Prosječni tranzicijski pokazatelj EBRD-a
4.0
4.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
739739
0.0
0.5
390
Skriveni porezi
Indeks korupcije: neregularna poslovna plaćanja (10 = nema podmićivanja)
4 0
5.0
6.0
7.0
8.0
9.0
740740
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
Euro zona Slovenija Bugarska Hrvatska Rumunija Makedonija, BJR
Okruženje povoljno za poslovanje?Otvaranje firmi: koliko dana potrebno
450
500
200
250
300
350
400
450
JIECEEEU
741741
0
50
100
150
200
Provedba ugovora Registracija imovine Otvaranje firme
391
Razvoj finansijskog sektora
Pokazatelji razvoja finansijskog sektora, 2006
100 0
120.0
JIE
40.0
60.0
80.0
100.0 CEEEU
742742
0.0
20.0
Dom
aći
kred
itpr
ivat
nom
sekt
oru
(% B
DP
-a)
M2
(%B
DP
-a)
M3
(%B
DP
-a)
Ras
pon
kam
atni
h st
opa
(sto
paK
redi
tiran
ja-u
loga
Pod
ružn
ice
bana
ka(n
a10
0,00
0st
anov
nika
)
Ber
zans
kaka
pita
lizac
ija(%
BD
P-a
)
Odn
os u
tržen
ihak
cija
-pr
omet
a(%
)
Vanjsko okruženje
743743
392
Svjetska ekonomija je bila izuzetno jaka, ali da li će se to nastaviti?
projekcije
744744
Kamatne stope su na istorijski najnižem nivou, ali su počele rasti
Svjetske kamatne stope, 1994-2006
8.00
4.00
5.00
6.00
7.00
Euro zonaSAD
745745
0.00
1.00
2.00
3.00
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
393
Cijene nafte su visoke i promjenljive
746746
Rizici za ekonomije JIE …
747747
394
Pitanje je kada će se globalnaekonomija usporiti i kako
Prilagođavanje globalnih debalansaUsporavanje kod trgovinskih partnera u JIEUsporavanje kod trgovinskih partnera u JIEVisoke cijene nafteViše kamateStabilizacija ili kolaps tržišta nekretninaPojačana konkurencija od drugih ekonomija u
nastajanj
748748
nastajanjuGubitak apetita investitora za tržišta u nastajanjuNe podcjenjivati snagu efekata prelijevanja iz
kretanja u drugim tržištima u nastajanju
Kako pristupiti rizicima i izvući najviše od postojećih mogućnosti u JIE
749749
395
Izvuci najviše od sadašnjeg brzog rasta
Srediti makroekonomijuSmanjiti vanjske debalanseSmanjiti vanjske debalanseOsigurati fiskalnu održivost
Paziti da je finansijski sektor zdrav
Ubrzati strukturne reforme
Oklij j k št j N č k ti č i d
750750
Oklijevanja koštaju. Ne čekati na srčani udar,započeti zdravu dijetu i dovesti se u red prije negošto budemo prinuđeni na prilagođavanje
Zašto fiskalna konsolidacija?Da bi se smanjila uloga države u ekonomiji
Da bi se ekonomija ohladila od pregrijanosti privatnogktsektora
Da bi se rješavali vanjski debalansi
Da bi se stvorio prostor za fleksibilnost fiskalne politike uslučaju usporavanja rasta ili negativnih šokova
Da bi se stvorio prostor za neizvjesnu potrošnju vezanu zaEU
751751
EU
Da bi se povećao kredibilitet strategije usvajanja eura
Da bi se omogućila poreska reforma, uprostio sistem ismanjio njegov teret
396
Fiskalne reformePoboljšati ciljanje i efikasnost potrošnjeHarmonizirati državnu pomoć sa pravilima EUp pRacionalizirati javne investicijePovezati plate javnog sektora s produktivnošćuUgraditi tampone i pripremiti rezervne planovePojednostaviti poreski sistem i poboljšati poresku
752752
Pojednostaviti poreski sistem i poboljšati poreskuupravu/smanjite poreski teretPoboljšati fiskalnu transparentnostOčuvati dugoročnu fiskalnu održivost
Očuvati nezavisnost centralnih banaka i supervizorafinansijskog sektora
Monetarna politika i nadzor finansijskog sektora
j gPritegnuti monetarnu politiku na odgovarajuć načinkako bi ohladili pregrijane ekonomijeOjačati superviziju finansijskog sektora– Za banke
753753
– I za nebankarski sektorRazviti domaća tržišta kapitala
397
Regionalna integracija…Izvoz u JIE i u EU
Procent ukupnog izvoza, 2005
90
100
Udio izvoza u JIEUdio izvoza u EU
20
30
40
50
60
70
80 Udio izvoza u EU
754754
0
10
I regionalne špageteRegionalni i bilateralni trgovinski ugovori u JIE i ZND
755755
398
Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu
Iniciran od EU kao politički okvir za stabilizacijuregije i baziran je na konceptu tzv. crisismanagementa
Osnovni postulat je da se za prevenciju konfliktamora istovremeno raditi na tri područja:
Stvaranje sigurnog okruženja
756756
j g g jPromocija demokratijeUspostavljanje ekonomskog i socijalnogblagostanja
Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu
Ideja o pokretanju nastala je 1998.god., a okvirnisporazum potpisan je 1999.godinePakt je imao specijalnog koordinatora kojeg jeimenovala EUPredstavljao je zajedničku strategiju 40-tak zemalja,tri organizacije i dva posmatračaImao je za cilj postizanje mira i stabilnosti
757757
Imao je za cilj postizanje mira i stabilnosti,ekonomskog razvoja, jačanje regionalne saradnje ipribližavanje evropskim integracijama
399
Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu
Najvažniji politički instrument Pakta bio jeRegionalni sto pod kojim se odvijao i rad tri radnag p j jstola – demokratizacija i ljudska prava, ekonomskaobnova i razvoj i pitanja sigurnostiIpak, najbitniji segment Pakta je Processtabilizacije i pridruživanja (SAP)Strategija EU se zasniva na modelu obnove
758758
Strategija EU se zasniva na modelu obnoveZapadne Evrope nakon II.svjetskog rata i na politicikoju je EU usvojila u odnosu na zemlje centralne iistočne Evrope
400
BOSNA I BOSNA I HERCEGOVINA HERCEGOVINA –– OD OD
GOS OGOS O
759759
JUGOSLAVIJE DO EUJUGOSLAVIJE DO EU
BIH – od Jugoslavije do Evropske unije
Jedna od bivših jugoslovenskih republikaPovršina: 51 129 km2Površina: 51.129 km2Stanovništvo: 4.4 miliona (danas 3.5 – 4 mil procjena)U periodu 1960. – 1990. – stopa ekonomskog rasta sekretala oko 5,5% godišnjeDo 1990- tih godina:
760760
Jaka sirovinska osnova: prirodna bogatstva kojauključuju drvenu građu, ugalj, so, mangan, srebro,olovo, željeznu rudu i bakarVisokoobrazovana radna snaga
401
BIH – od Jugoslavije do Evropske unije
Privreda je bila raznovrsna – velika industrijskabaza i veoma sposobna poduzetnička klasabaza i veoma sposobna poduzetnička klasa
Više od polovine proizvodnje i zaposlenosti stvaraoje industrijski sektor
U kt l t j li ij i k it ti
761761
U sektoru usluga – postojali razvijeni kapaciteti ugrađevinarstvu (7%GDP-a)
BIH – od Jugoslavije do Evropske unije
Dramatična politička i ekonomska situacija 1990-tihgodinagodinaPad industrijske proizvodnjePad uvoza, izvozaDezintegracija tržištaBlokada robnog i platnog prometa
762762
Opšta nelikvidnostObustavljeni investicioni projektiPrekinuti saobraćajni tokovi
402
BIH – od Jugoslavije do Evropske unije
Poslijeratni oporavak usmjeren u pravcu:Postizanja političke saglasnosti oko reformskih procesaDostizanja i održavanja makroekonomske stabilnostiOstvarivanja pretpostavki za samoodrživ ekonomskirazvojOsiguravanja socijalne stabilnosti i smanjivanjasiromaštvaPromovisanja inicijativa privatnog i nevladinog sektora
763763
Promovisanja inicijativa privatnog i nevladinog sektoraOsiguranja većeg priliva stranih investicijaOsiguranja donatorske pomoći za provođenje reformiUključivanja u evropske integracione procese
Bosna i Hercegovina je u poslijeratnom periodu, zahvaljujućiprovođenju velikog broja reformi, uspjela postići
k k k bil
BIH – od Jugoslavije do Evropske unije
makroekonomsku stabilnost
Inflacija je smanjena, fiskalni računi su unaprijeđeni,povjerenje u nacionalnu valutu je postignuto, teret vanjskogduga je smanjen i vanjske rezerve su povećane
Striktno poštovanje aranžmana valutnog odbora uvedenog1997 godine pomoglo je pri kontroliranju inflacije
764764
1997. godine, pomoglo je pri kontroliranju inflacije
Veliki deficit na vanjskim računima i dalje predstavlja ključanmakroekonomski izazov
403
Rast BDP-a ipak nedovoljan
765765
Iako se životni standard povećavao..
766766
404
I devizne rezerve u stalnom porastu..
767767
Inflacija uglavnom kontrolirana..
768768
405
Vanjski sektor – kritično stanjeProblem: rastući deficit tekućeg računa,Uzrok deficita:
Struktura samog uvoza i izvoza: izvoz sirovina, a uvoz gotovihStruktura samog uvoza i izvoza: izvoz sirovina, a uvoz gotovihproizvoda,Nizak stepen konkurentnosti izvoznih proizvoda
769769
Da bi se sustigle zemlje regiona potrebne su više stope rasta..
Stope rasta BDP-a
4,06,0
2,5 3,5
8,0 8,6
6,1
15,6
6,0
3,45,3
4,0
7,0
1,9
7,0
5,0
10,0
15,0
20,0
19982008
770770
-4,8
1,9
-5,0
0,0
Bugarska Hrvatska Rumunija Albanija BiH Makedonija Crna Gora Srbija
406
Visoki troškovi i komplikovane procedure za pokretanje biznisa moraju
biti otklonjeni
P d T j j Troškovi Min. kapitalZemlja Procedure
(broj)Trajanje
(dan)
Troškovi(% GNI per
capita)
Min. kapital(% GNI per
capita)
BiH 12 54 37,0 52,0
Hrvatska 10 45 12,2 20,6
Slovenija 9 60 9,4 16,1
771771
Slovenija 9 60 9,4 16,1
Srbija 10 18 10,2 7,6
CrnaGora 15 40 6,6 0,0
Strana ulaganja – iako su u porastu, još uvijek zaostajemo u
odnosu na zemlje regiona..FDI kumulativni iznosi 1990-2007 (u mil $) Koncentracija u
zemljama s najboljim
2.655
5.124
2.234
1.986
11.995
Albanija
BiH
Makedonija
Crna Gora
Srbija
zemljama s najboljim tranzicijskim razultatima
FDI:Potrebne da bi se
popunio jaz između štednje i investicija
772772
29.444
18.515
44.894
0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000
Bugarska
Hrvatska
Rumunija
Albanijaštednje i investicija,
Obezbjeđuju državne prihode kojima se finansira državna
potrošnja.
407
Tranzicijski rezultati BiHTranzicijski rezultati BiH su slabiji u odnosu na rezultatezemalja iz okruženja.
Razlozi: slabo provođenje privatizacije, podijeljenostekonomskog sistema zemlje (dva entiteta i Distrikt Brčko),loša implementaciji zakonske regulative, korupcija, kriminalai siva ekonomija
Značajni pomaci:
Relativno niska stopa inflacije (2005 godine iznosila
773773
Relativno niska stopa inflacije (2005. godine iznosila3,7%, nakon toga raste stopom od 6,1%)
Fiskalna disciplina je napredovala,
Rast GDP-a je između 5% i 6% godišnje,
Tranzicijski rezultati BiHDva prilično složena problema:
rastući deficit koji poprima ozbiljne razmjere ilj t kt i inepovoljna struktura izvoza i uvoza
Većinu izvoza čine sirovine i repromaterijali (drvo, tekstil,aluminijum, željezo i čelik), poluproizvodi i hranaVećinu uvoza: poljoprivredni proizvodi (najveći deficit), hranai druga potrošačka dobraOdnos pokrivenosti uvoza izvozom:
774774
pU 2005. godini iznosio 35,3%, u 2006. godini 26,5%, u2008. se kretao između 40 – 45%
Razvijati sektore u kojima se ostvaruje suficit,Veliki potencijali postoje i u IT sektoru, i granama kao što jeturizam, farmaceutska industrija i autoindustrija
408
Budući koraci –tranzicijski izazovi
Čvršća ekonomska i politička saradnja između zemaljaregiona u okviru postojećih regionalnih inicijativa
Razvijanje kapaciteta za pristup jedinstvenom EU tržištu,
Kreiranje privlačnije klime za poslovanje,
Dalja liberalizacija tržišta,
Zaštita intelektualnih prava, potrošača, zdravlja građana,
Jačanje regionalne saradnje
775775
Jačanje regionalne saradnje,
Veće mogućnosti za obrazovanje i stručno usavršavanje...
Put ka Evropskoj uniji - koraciEvropski sporazum/Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA)Pristupno partnerstvo/Evropsko partnestvoPredpristupna pomoćPredpristupna pomoćKo – finansiranje Međunarodnih finansijskih istitucijaParticipiranje u EU programima, agencijama i komitetimaNacionalni program za prihvatanje acquis-aIzvještaji o napretkuPolitički i ekonomski dijalog
776776
409
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Proces stabilizacije i pridruživanja počeo 1999.godine, predstavlja cjelovit okvir politike djelovanjagodine, predstavlja cjelovit okvir politike djelovanjaEU za zemlje Zapadnog Balkana da bi postalečlanicama EU
Postoje tri cilja:Stabilizacija i brz prelazak ka tržišnoj ekonomiji
777777
Stabilizacija i brz prelazak ka tržišnoj ekonomijiPromoviranje regionalne saradnjeIzgledi za pristupanje Evropskoj uniji
Ugovorni odnos sa zemljomSporazum omogućava:
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
p gBliži politički i ekonomski dijalogUspostavljanje prostora slobodne trgovine(progresivno i asimetrično)Veću regionalnu saradnjuUsklađivanje propisa
778778
Usklađivanje propisaSaradnju unutar raznih sektora
410
Nakon potpisivanja SAA zemlja preuzima pravneobaveze
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
obaveze
Predviđena klauzula “Mirovanja” (Stand still clause)
Država mora tražiti status zemlje kandidata –dl k Vij ć
779779
odluka Vijeća
Uslovi priduživanja
Kopenhagenški kriteriji za pristupanje suutvrđeni 1993.:utvrđeni 1993.:
Stabilnost demokratskog uređenja i vladavinaprava
Prihvatanje i usklađivanje propisa (acquiscommunitarie)
780780
Funkcionalna tržišna ekonomija
Posvećenost ostvarivanju određenih političkihciljeva
411
Evropsko partnerstvo
Evropsko partnerstvo predstavlja godišnji plankratkoročnih i srednjoročnih prioritetakratkoročnih i srednjoročnih prioriteta
Evropsko partnerstvo uz više pragmatičnosti kojeuvodi izgradnju institucionalnog i regionalnogpovjerenja
781781
Proces monitoringa
Monitoring procesa provođenja reformi:Glavni instrument za vođenje političkog ij p gtehničkog dijaloga između BiH i EUPlenarni sastanci za pojedine sektore
Izvještaj o napretkuGodišnja procjena Evropske komisije
782782
Godišnja procjena Evropske komisije
412
Razvoj odnosa EU i BiHPočetak čvršćih odnosa BiH i EU veže se za 1996. kada EUpočinje pružati pomoć BiH u okviru programa PHARE iObnovaObnova1997. godine EU je kreirala “Regionalni pristup” kojim jepodržana implementacija sporazuma Dayton/Paris s ciljemosiguranja osnovne stabilnosti u regiji. Već od tada BiH jepočela uživati autonomne trgovinske povlastice za izvozsvoje robe u zemlje EU1998 godine EU je donijela Deklaraciju o BiH
783783
1998. godine EU je donijela Deklaraciju o BiHUspostavljeno je EU/BiH Konsultativno-radno tijelo
(Consultative Task Force - CTF), zajedničko tijelo u okvirukojeg se prati napredak Bosne i Hercegovine u oblastimarazvoja administracije, regulatornog okvira i osnovnihpravaca djelovanja
1999. godine Odlukom Vijeća EU, Bosna i Hercegovina je,zajedno s Albanijom, Hrvatskom, Makedonijom i Srbijom iC G klj č P bili ij i
Razvoj odnosa EU i BiH
Crnom Gorom, uključena u Proces stabilizacije ipridruživanja (SAP) koji je predstavljao politički okvir zarazvoj odnosa EU i zemalja u ovom procesu.
SAP je prvi put naznačio mogućnost integracije u struktureEU za BiH i ostale četiri zemlje učesnice u SAP-u.
Odlukom Vijeća ministara BiH o pokretanju inicijative za
784784
Odlukom Vijeća ministara BiH o pokretanju inicijative zapristupanje Bosne i Hercegovine EU i RezolucijomParlamentarne skupštine BiH o evropskim integracijama iPaktu stabilnosti za Jugoistočnu Evropu stvorene supolitičke pretpostavke za početak procesa pripreme BiH zauključenje u evropske integracije.
413
2000. godine EU je objavila Mapu puta (Road Map) kaoodgovor na zahtjev BiH za izradu Studije izvodljivosti( S ) S
Razvoj odnosa EU i BiH
(Feasibility Study) za početak pregovora o Sporazumuo stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation andAssociation Agreement – SAA)
Tim dokumentom postavljeno je 18 uslova koje BiHtreba da ispuni prije izrade Studije izvodljivosti
785785
Evropsko vijeće je na sastanku u gradu Feira, uPortugalu, izričito navelo da su sve zemlje kojeučestvuju u SAP-u potencijalni kandidati za članstvo uEU
2001. godine usvojena je Strategija EU za BiH u periodu2002.-2006. (Country Strategy Paper 2002-2006)
Razvoj odnosa EU i BiH
2002. godine Bosna i Hercegovina je “suštinski ispunila”Mapu puta
Januar 2003. – Evropska policijska misija (EUPM) preuzelaje nadležnosti od Misije UN-a (Međunarodne policijskesnage – IPTF)
U martu 2003 Evropska komisija postavila je pred institucije
786786
U martu 2003. Evropska komisija postavila je pred institucijeBiH 346 pitanja koja se tiču političke stabilnosti, demokratije,zaštite ljudskih prava, ekonomske situacije, stanja u oblastipravosuđa i unutrašnjih poslova, zaštite okoliša, itd
414
2003. godine Evropsko vijeće je na samitu u Solunu ponovopotvrdilo odlučnost da potpuno i djelotvorno podrži evropskuperspektivu zemalja SAP a naglašavajući da će BiH kao i
Razvoj odnosa EU i BiH
perspektivu zemalja SAP-a, naglašavajući da će BiH, kao iostale zemlje SAP-a, postati integralni dio EU, kada ispuniza to utvrđene kriterijeU novembru 2003. na osnovu datih odgovora Evropskakomisija donijela je svoju ocjenu o Studiji izvodljivosti,posebno vodeći računa o spremnosti institucija BiH daispoštuju političke ekonomske a naročito demokratske
787787
ispoštuju političke, ekonomske, a naročito demokratskeusloveProvedena Studija izvodljivosti identificirala je 16 prioritetnihreformi u kojima bi suštinski napredak bio osnova Evropskojkomisiji da preporuči Vijeću EU početak pregovora oSporazumu o stabilizaciji i pridruživanju
Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju
Zemlja Status DatumAlbanija Potpisan 12. juni 2006. godine
BiH Potpisan 16. juni 2008. godineCrna Gora Potpisan 1. februar 2005. godineHrvatska Na snazi 21. april 2004. godine
Makedonija Na snazi 15.oktobar 2007. godinePregovori počeli 10.oktobar 2005. godine
788788
Srbija
Pregovori počeliPregovori prekinuti
Pregovori obnovljeniPotpisan
10.oktobar 2005. godine3. maj 2006. godine13. juni 2007. godine
29. april 2008
415
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – 10 poglavlja
Opći principi;Politički dijalog;j g;Regionalna saradnja;Slobodno kretanje robe;Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga,kretanje kapitala;Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravilak k ij
789789
konkurencije;Pravda, sloboda i sigurnost;Politike saradnje;Finansijska saradnja;Institucionalne, opće i završne odredbe.
Ključni akteri EU u BiHDelegacija Evropske komisije u BiH u bliskojsaradnji sa:
Specijalnim predstavnikom EUPredsjedništvom EUEUPMEUFOREUMM
790790
EUMM
416
Slijedeći koraci
Na daljem putu u EU pred BiH još predstoji čitavniz koraka u skladu sa zahtjevima Procesastabilizacije i pridruživanja, i kriterijima za članstvo,koje mora ispuniti da bi postala članica EU.Naredni ključni koraci su:
Ratifikacija Sporazuma u Evropskomparlamentu, Parlamentarnoj skupštini BiH i
791791
parlamentima zemalja članica; - u tokuStupanje na snagu Sporazuma, ispunjavanjeobaveza iz Sporazuma;
Podnošenje zahtjeva za punopravno članstvo;
E k k i ij i išlj j k did t i
Slijedeći koraci
Evropska komisija priprema mišljenje o kandidaturipo osnovu odgovora na pitanja iz Upitnika koji sedostavlja vlastima u BiH;
Vijeće ministara EU usvaja mišljenje i donosiodluku o otpočinjanju pregovora sa kandidatom;
792792
Pregovori po 30 područja acquis communautaire iizrada sporazuma o pridruživanju;
Potpisivanje Sporazuma o pridruživanju
417
Izvještaj o napretku 2008.
Posljednji Izvještaj o napretku, Evropska komisija jeobjavila u novembru 2008. godine.Kao i prehodnih godina, ocjena Evropske komisije jebila negativna, najviše zahvaljući političkoj klimi uzemlji.Naime, nakon što je u junu 2008. godine potpisanSporazum o stabilizaciji i pridruživanju, došlo je zastoja
793793
u ispunjavanju obaveza i prioriteta iz Evropskogpartnerstva.Razlog je nepostojanje političke saglasnosti u ključnimreformama, koje se moraju provesti.
Prema Izvještaju o napretku 2008. konstatira se da je upogledu političkih kriterija, BiH postigla ograničen napredak.Kao pozitivno se navodi potpisivanje Sporazuma o
Izvještaj o napretku 2008.
Kao pozitivno se navodi potpisivanje Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju, čime BiH ulazi u prvi ugovorniodnos sa EU.Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je u procesuratifikacije, te je zbog toga na snagu stupio Privremenisporazum.P i i l f k i t i k
794794
Privremeni sporazum se uglavnom fokusira na trgovinskapitanja.Kao jedan od glavnih nedostataka u prehodnom periodu jenavedeno nepostojanje konsenzusa u vezi ustavne reforme,koja je jedan od ključnih prioriteta.
418
Ograničeni napredak je postignut i u oblastimajavne uprave, pravosudnog sistema, zaštiti ljudskih
Izvještaj o napretku 2008.
javne uprave, pravosudnog sistema, zaštiti ljudskihprava i manjina, slobodi medija i slično.Kada je u pitanju reforma odbrane, BiH ispunjavasve postavljene obaveze i kreće se prema članstvuu NATO savezu, što se može realno očekivatinarednih godina.
795795
narednih godina.
Posmatrajući napredak u ispunjavanju ekonomskihkriterija, Evropska komisija je generalno
Izvještaj o napretku 2008.
kriterija, Evropska komisija je generalnonezadovoljna brzinom napretka.
Naime, morat će se poduzeti značajne daljnjereformske aktivnosti kako bi se država osposobilada se dugoročno nosi sa pritiskom konkurencije i
796796
da se dugoročno nosi sa pritiskom konkurencije itržišnim silama unutar EU.
419
Izražena je opredjeljenost za poboljšanje fiskalnekoordinacije kroz usvajanje zakona o Nacionalnomfiskalnom vijeću i uvođenje Fiskalnog vijeća po novom
Izvještaj o napretku 2008.
fiskalnom vijeću i uvođenje Fiskalnog vijeća po novomzakonu početkom septembra.Postignut je dogovor o raspodjeli prihoda po osnovuindirektnog oporezivanja.Aranžman sa Valutnim odborom i dalje dobro funkcioniše, afinansijska stabilnost je uglavnom održana, uprkosnestabilnosti na međunarodnom planu i visokim stopama
797797
nestabilnosti na međunarodnom planu i visokim stopamarasta domaćih kredita.Neki pokazatelji stanja na tržištu rada su se poboljšali.Visoke stope poreza na dobit i prihod u Federaciji susmanjene, a poduzete su i zakonodavne mjere u ciljuizbjegavanja dvostrukog oporezivanja u državi.
Pogoršanje fiskalne situacije, koje je počelo u 2006. godini,se nastavilo u 2007. i 2008. godini.
Izvještaj o napretku 2008.
Fiskalni rizici u Federaciji su se povećali zbog velikihobaveza za socijalne rashode suprotstavljenih sve sporijimbudžetskim prihodima.Osim toga, politika plata u javnom sektoru je oslabljena nasvim nivoima vlasti kroz povećanja plata i mehanizmeindeksacije koji slabe fiskalnu održivost i konkurentnost u
i t kt
798798
privatnom sektoru.Restrukturiranje i likvidacija preduzeća u državnomvlasništvu se odvijala sporo, uz zanemariv napredak uprivatizaciji u Federaciji.Nezaposlenost je ostala veoma visoka
420
Pomak u strukturi proizvodnje prema aktivnostima sa višomdodanom vrijednošću je i dalje spor.Slab proizvodni kapacitet i nedovoljna strukturalna
Izvještaj o napretku 2008.
Slab proizvodni kapacitet i nedovoljna strukturalnafleksibilnost – visoke stope društvenih doprinosa,poremećeni mehanizmi za određivanje plata, visoki i lošeusmjereni socijalni transferi i niska pokretljivost radne snage– štete otvaranju novih radnih mjesta.Poslovno okruženje je i dalje pod utjecajem upravnihnedostataka Veliki neformalni sektor jača kroz slab
799799
nedostataka. Veliki neformalni sektor jača kroz slabzakonski okvir, kroz neodgovarajuće politike poreza irashoda, te kroz slabosti u provođenju zakona, uključujućiborbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.To je i dalje velika poteškoća, jer ona umanjuje poreskuosnovu i efikasnost ekonomskih politika.
Po pitanju evropskih standarda, Evropska komisijaje izrazila zadovoljstvo sprovođenjem propisa
Izvještaj o napretku 2008.
vezanih za carine, nakon što je na snagu stupioPrivremeni sporazum.
Za oko 90% proizvoda koji dolaze iz EU-a, od01.01.2009. je u potpunosti ukinuta carina, što ćedovesti do niže cijene tih proizvoda na tržištu BiH.
800800
j p
Što se tiče slobodnog kretanja roba, ostvaren jeograničen napredak u području standardizacije,certifikacije i nadzora nad tržištem.
421
Napredak je ostvaren i po pitanju prioriteta iz Evropskogpartnerstva vezanih za oporezivanje.
Izvještaj o napretku 2008.
U septembru 2008. godine je uvedeno nacionalno fiskalnovijeće. Prikupljanje PDV-a je poboljšano kao rezultatpovećane ekonomske aktivnosti i sve većeg brojaregistrovanih obveznika PDV-a.
Bosna i Hercegovina je relativno napredovala u pripremamaza pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), ali je
801801
p p j j j g j g j ( ), jpotrebno da intenzivira napore kako bi ispunila sopstveni ciljranog pristupanja.
Kada su u pitanju sektorske politike, iskazano jenezadovoljstvo neusvajanjem Strategije o malim i srednjimpreduzećima i Strategije industrijske politike.
Zaključna razmatranja
Dosadašnji napredak BiH ka EU je bio dostaograničen i usporene dinamike.Pridruženje BiH u EU nema alternativu, štopredstavlja dugoročni cilj BiH.Najvažnije prednosti koje bi članstvo u EU donijeloBiH se ogledaju u boljim uslovima za priliv direktnihstranih investicija, jačanju ekonomskog prostora, lakši
l k žiš i l d j i l
802802
ulazak na strana tržišta, regionalna suradnja i sl.Postojat će i negativne posljedice ulaska u EU, kojeće najviše osjetiti preduzeća i pojedine društvenegrupe, koja neće moći biti konkuretna u novonastalimokolnostima
422
GLAVNI EKONOMSKI POKAZATELJI U BIH – GODIŠNJI POKAZATELJI
2004. 2005. 2006. 2007. Nominalni BDP BiH (u milionima KM) 15.786 16.928 19.121 21.641 Nominalna stopa rasta (u %) 8,8% 7,2% 13,0% 13,2% Realna stopa rasta (u %) 6,3% 3,9% 6,7% 6,8% Stanovništvo (hiljade) 3.843 3.844 3.855 3.865 BDP per capita (u KM) 4.108 4.404 4.960 5.352 Broj nezaposlenih u BiH (u hiljadama) - 508 516 527 Godišnja stopa nezaposlenosti (%) 43,20 31,30 31,10 29,00 Prosječne plate u BiH (u KM) 505 539 586 645 CPI (indeks potrošačkih cijena) - - 6,1% 1,5%
Konsolidirani budžet BiH (u % BDP) Prihodi (%) 40,4 42,1 44,9 45,4 Rashodi (%) 38,8 39,6 42,0 40,7 Saldo (%) 1,6 2,4 2,9 1,3 Vanjski javni dug (%) 25,5 25,6 21,3 18,0
Novac i krediti (u % BDP) Novac u širem smislu (M2), % 43,3 47,7 52,7 56,6 Kreditiranje privatnog sektora, % 37,3 44,3 48,3 54,7
Platni bilans Saldo tekućeg računa u milionima KM -2.579 -2.934 -1.493 -2.731 U % BDP-a -16,3 -18,0 -8,4 -12,6
Trgovinski bilans Izvoz roba i usluga (u milionima KM) 4.641 5.590 7.058 7.991 Stopa rasta u 5 22,4 19,3 26,7 13,2 Uvoz roba i usluga (u milionima KM) 11.156 12.467 12.672 14.957 Stopa rasta u % 7,3 12,1 1,6 18,0 Bilans roba i usluga (u % BDP-a) -41,3 -41,1 -29,7 -32,2
Bruto devizne rezerve U milionima KM 3.479,0 4.224,5 5.451,7 6.698,5 U mjesecima uvoza roba i usluga 4,1 4,5 5,7 5,8
Servisiranje vanjskog javnog duga U milionima KM 227 230 270 239 U % izvoza roba i usluga 4,9 4,2 3,8 3,0
Izvor: Centralna banka BiH; ministarstvo finansija i trezora BiH
423
424
PRILOG
1. Pitanja za vježbu 2. Literatura
425
426
PITANJA ZA VJEŽBU
I DIO – OSNOVE MAKROEKONOMIJE
1. Koji su makroekonomski ciljevi? 2. Zašto je proizvodnja važna za makroekonomiju? 3. Kako mjerimo proizvodnju? 4. Šta je BDP deflator i kako se ra una?5. Koji su globalni indeksi cijena? 6. Šta je potencijalni proizvod i na koji na in odre uje proizvodnju? 7. Definišite punu zaposlenost! 8. Kako se ra una nivo zaposlenosti u ekonomiji i kakva je veza izme u
promjene proizvodnje i promjene u nivou zaposlenosti? 9. Kako ILO definiše nezaposlenu radnu snagu?
10. Šta je inflacija i kako se mjeri? 11. Navedite razliku izme u bazno ponderisanih i teku e ponderisanih indeksa
cijena?12. Šta zna i stabilnost ekonomije i kako se postiže? 13. U emu se ogleda važnost me unarodne razmjene za jednu ekonomiju? 14. Kako definišete platni bilans? 15. Zašto je važno uravnoteženje platnog bilansa za jednu ekonomiju? 16. Kako se izražava otvorenost ekonomije? 17. Šta je devizni kurs? 18. Kako promjena deviznog kursa uti e na ekonomiju? 19. Šta je aprecijacija, a šta deprecijacija? 20. Šta je revalvacija, a šta devalvacija? 21. Kako definišemo sistem nacionalnih ra una?22. Na koje sve na ine možemo koristimo sistem nacionalnih ra una?23. Koja je osnovna svrha sistema nacionalnih ra una?24. Izložite ukratko historijat nastanka i razvoja sistema nacionalnih ra una?25. Koji je danas važe i sistem nacionalnih ra una i kada je on uspostavljen? 26. Koje vrste institucionalnih jedinica razlikujemo unutar sistema nacionalnih
ra una?27. Koji su klju ni agregatni pokazatelji? 28. Šta je bruto, a šta neto doma i proizvod? 29. Šta su bruto, a šta neto inveticije? 30. Koji su bruto, a koji neto agregatni polazatelji? 31. Koji su nominalni, a koji realni agregatni pokazatelji? 32. Od kojih ra una se sastoji SNA? 33. Koje vrste tokova uklju ujemo u ra une tokova? 34. Koji su alternativni pristupi mjerenju ukupne proizvodnje? 35. Šta je bruto nacionalnih dohodak? 36. Šta je bruto nacionalni raspoloživi dohodak? 37. Koji su glavni problemi vezani za uskla ivanje sistema nacionalnih ra una?38. Navedite ukratko osnovna obilježnja SNA 1993? 39. Koja je važnost prou avanja nacionalnih ra una?40. Šta je ekonomska politika? 41. Od ega zavisi ekonomska politika? 42. Koje vrste sistema ekonomske uloge države poznajete? 43. Koji su subjekti ekonomske politike?
427
PITANJA ZA VJEŽBU
I DIO – OSNOVE MAKROEKONOMIJE
1. Koji su makroekonomski ciljevi? 2. Zašto je proizvodnja važna za makroekonomiju? 3. Kako mjerimo proizvodnju? 4. Šta je BDP deflator i kako se ra una?5. Koji su globalni indeksi cijena? 6. Šta je potencijalni proizvod i na koji na in odre uje proizvodnju? 7. Definišite punu zaposlenost! 8. Kako se ra una nivo zaposlenosti u ekonomiji i kakva je veza izme u
promjene proizvodnje i promjene u nivou zaposlenosti? 9. Kako ILO definiše nezaposlenu radnu snagu?
10. Šta je inflacija i kako se mjeri? 11. Navedite razliku izme u bazno ponderisanih i teku e ponderisanih indeksa
cijena?12. Šta zna i stabilnost ekonomije i kako se postiže? 13. U emu se ogleda važnost me unarodne razmjene za jednu ekonomiju? 14. Kako definišete platni bilans? 15. Zašto je važno uravnoteženje platnog bilansa za jednu ekonomiju? 16. Kako se izražava otvorenost ekonomije? 17. Šta je devizni kurs? 18. Kako promjena deviznog kursa uti e na ekonomiju? 19. Šta je aprecijacija, a šta deprecijacija? 20. Šta je revalvacija, a šta devalvacija? 21. Kako definišemo sistem nacionalnih ra una?22. Na koje sve na ine možemo koristimo sistem nacionalnih ra una?23. Koja je osnovna svrha sistema nacionalnih ra una?24. Izložite ukratko historijat nastanka i razvoja sistema nacionalnih ra una?25. Koji je danas važe i sistem nacionalnih ra una i kada je on uspostavljen? 26. Koje vrste institucionalnih jedinica razlikujemo unutar sistema nacionalnih
ra una?27. Koji su klju ni agregatni pokazatelji? 28. Šta je bruto, a šta neto doma i proizvod? 29. Šta su bruto, a šta neto inveticije? 30. Koji su bruto, a koji neto agregatni polazatelji? 31. Koji su nominalni, a koji realni agregatni pokazatelji? 32. Od kojih ra una se sastoji SNA? 33. Koje vrste tokova uklju ujemo u ra une tokova? 34. Koji su alternativni pristupi mjerenju ukupne proizvodnje? 35. Šta je bruto nacionalnih dohodak? 36. Šta je bruto nacionalni raspoloživi dohodak? 37. Koji su glavni problemi vezani za uskla ivanje sistema nacionalnih ra una?38. Navedite ukratko osnovna obilježnja SNA 1993? 39. Koja je važnost prou avanja nacionalnih ra una?40. Šta je ekonomska politika? 41. Od ega zavisi ekonomska politika? 42. Koje vrste sistema ekonomske uloge države poznajete? 43. Koji su subjekti ekonomske politike?
427
44. Koji su osnovni zadaci ekonomske politike? 45. Koja je uloga ekonomske politike? 46. Koje ciljeve nastoji ostvariti ekonomska politika? 47. Šta su instrumenti ekonomske politike i kako ih klasifikujemo? 48. Kako dijelimo instrumente ekonomske politike prema efektima djelovanja? 49. Koji su direktni, a koji indirektni instrumenti? 50. Koje su prednosti automatskih instrumenata? 51. Koje modele ekonomske politike poznajete? 52. U kojoj formi se intervencionizam kao model ekonomske politike može javiti? 53. Koje su osnovne dileme u vo enju ekonomske politike? 54. Da li ekonomska politika može sve? 55. Je li dobra ekonomska politika od koje nemaju koristi svi subjekti? 56. Iz ega proizilazi potreba za koordinacijom ekonomskih politika zemalja? 57. Navedite osnovne makroekonomske politike! 58. Koji su instrumenti fiskalne, a koji monetarne politike? 59. Koje sve politike ubrajamo u spoljnoekonomske politike? 60. Šta je AS-AD sistem? 61. Definišite agregatnu ponudu! 62. Definišite agregatnu potražnju! 63. Kako se uspostavlja ravnoteža u AS-AD sistemu u kratkom roku? 64. Grafi ki prikažite i objasnite promjene agregatne potražnje! 65. Što uzrokuje i koje su posljedice “šoka ponude”? 66. Šta je makroekonomska stabilnost? 67. Zašto je važna makroekonomska stabilnost? 68. Koje su dimenzije makroekonomske stabilnosti? 69. Koje su klju ne politike u postizanju makroekonomske stabilnosti? 70. Šta je makroekonomsko prilago avanje i kako se postiže? 71. Koje su klju ne stabilizacione mjere? 72. Koji je zna aj monetarne politike u procesu makroekonomskog
prilago avanja? 73. Objasnite makroekonomsko prilago avanje u AS-AD sistemu! 74. Navedite klju ne strukturne reforme! 75. U emu se ogleda me uzavisnost stabilizacionih i strukturnih reformi? 76. Na koji na in se vrši makroekonomska koordinacija? 77. Kako se makroekonomsko prilago avanje odražava na finansijski sektor? 78. Navedite i objasnite teze koje dovode u vezu makroekonomsko prilago avanje
i finansijski sektor! 79. Koja je veza izme u makroekonomskog prilago avanja i siromaštva i rasta?
428
44. Koji su osnovni zadaci ekonomske politike? 45. Koja je uloga ekonomske politike? 46. Koje ciljeve nastoji ostvariti ekonomska politika? 47. Šta su instrumenti ekonomske politike i kako ih klasifikujemo? 48. Kako dijelimo instrumente ekonomske politike prema efektima djelovanja? 49. Koji su direktni, a koji indirektni instrumenti? 50. Koje su prednosti automatskih instrumenata? 51. Koje modele ekonomske politike poznajete? 52. U kojoj formi se intervencionizam kao model ekonomske politike može javiti? 53. Koje su osnovne dileme u vo enju ekonomske politike? 54. Da li ekonomska politika može sve? 55. Je li dobra ekonomska politika od koje nemaju koristi svi subjekti? 56. Iz ega proizilazi potreba za koordinacijom ekonomskih politika zemalja? 57. Navedite osnovne makroekonomske politike! 58. Koji su instrumenti fiskalne, a koji monetarne politike? 59. Koje sve politike ubrajamo u spoljnoekonomske politike? 60. Šta je AS-AD sistem? 61. Definišite agregatnu ponudu! 62. Definišite agregatnu potražnju! 63. Kako se uspostavlja ravnoteža u AS-AD sistemu u kratkom roku? 64. Grafi ki prikažite i objasnite promjene agregatne potražnje! 65. Što uzrokuje i koje su posljedice “šoka ponude”? 66. Šta je makroekonomska stabilnost? 67. Zašto je važna makroekonomska stabilnost? 68. Koje su dimenzije makroekonomske stabilnosti? 69. Koje su klju ne politike u postizanju makroekonomske stabilnosti? 70. Šta je makroekonomsko prilago avanje i kako se postiže? 71. Koje su klju ne stabilizacione mjere? 72. Koji je zna aj monetarne politike u procesu makroekonomskog
prilago avanja? 73. Objasnite makroekonomsko prilago avanje u AS-AD sistemu! 74. Navedite klju ne strukturne reforme! 75. U emu se ogleda me uzavisnost stabilizacionih i strukturnih reformi? 76. Na koji na in se vrši makroekonomska koordinacija? 77. Kako se makroekonomsko prilago avanje odražava na finansijski sektor? 78. Navedite i objasnite teze koje dovode u vezu makroekonomsko prilago avanje
i finansijski sektor! 79. Koja je veza izme u makroekonomskog prilago avanja i siromaštva i rasta?
428
II DIO – MAKROEKONOMSKA ANALIZA
1. Šta je funkcija ravnoteže i zašto je važna u makroekonomskoj analizi? 2. Koja je veza izme u potrošnje, štednje i dohotka? 3. Šta je funkcija potrošnje i koja su njena klju na obilježja? 4. Šta je funkcija štednje i u kojim formama se štednja može pojaviti? 5. Šta su grani ne sklonosti potrošnji i štednji? 6. Zašto je važno poznavanje grani nih sklonosti potrošnji i štednji za jednu
ekonomiju?7. Šta je obrazac potrošnje? 8. Navedite Engelove zakone o potrošnji! 9. Kako se objašnjava ponašanje potrošnje na nacionalnom nivou?
10. Navedite determinante potrošnje! 11. Šta su investicije i koje vrste investicija poznajete? 12. Koja je uloga investicija u ekonomiji? 13. Navedite i objasnite determinante investicija! 14. Šta je nominalna, a šta realna kamata i na koji na in one odre uju investicije? 15. Objasnite funkciju potražnje za investicijama? 16. Šta je model multiplikatora? 17. Koji su neophodni uslovi za funkcionisanje modela multiplikatora? 18. Koje vrste multiplikatora poznajete? 19. Kako ra unamo promjenu proizvodnje u modelu multiplikatora u zatvorenoj, a
kako u otvorenoj privredi? 20. Na koji na in su povezani model multiplikatora i AS-AD sistem? 21. Kako se definiše monetarni sistem jedne zemlje? 22. Koji tokovi odre uju monetarni sistem? 23. Kako dijelimo monetarne sisteme? 24. Koje vrste monetarne politike poznajete? 25. Koja je uloga i važnost monetarne politike u jednoj ekonomiji? 26. Šta je novac i koje su njegove funkcije? 27. Objasnite etape razvoja novca! 28. Šta su monetarni agregati i koji su glavni monetarni agregati u
makroekonomiji?29. Koji su izvori potražnje za novcem? 30. Kako definišemo kamatu i koje su njene glavne determinante? 31. Kako se sprovodi monetarna politika u jednoj zemlji? 32. Koji su najzna ajniji instrumenti monetarne politike? 33. Šta je nov ani multiplikator i kako ga ra unamo?34. Na koji na in stopa obavezne rezerve odre uje iznos nov ane multiplikacije? 35. Koji su izvori inflacije i koje sve vrste inflacije poznajete? 36. Koje se osnovne dileme javljaju u vo enju antiinflatorne politike? 37. Kako se ra una nezaposlenost i koje su vrste nezaposlenosti? 38. Objasnite Okunov zakon! 39. Definišite i objasnite važnost Filipsove krive u vo enju ekonomske politike! 40. Šta odre uje kratkoro nu, a šta dugoro nu Filipsovu krivu? 41. Šta je budžet, koje su kategorije budžeta i koji su osnovni budžetski principi? 42. Definišite budžetske prihode i budžetske rashode! 43. Šta je javni dug i koji su njegovi kratkoro ni i dugoro ni efekti na ekonomiju? 44. Objasnite automatsku diskrecionu fiskalnu politiku! 45. Šta je ekonomski rast? 46. Koji su kratkoro ni, a koji dugoro ni izvori ekonomskog rasta?
429
II DIO – MAKROEKONOMSKA ANALIZA
1. Šta je funkcija ravnoteže i zašto je važna u makroekonomskoj analizi? 2. Koja je veza izme u potrošnje, štednje i dohotka? 3. Šta je funkcija potrošnje i koja su njena klju na obilježja? 4. Šta je funkcija štednje i u kojim formama se štednja može pojaviti? 5. Šta su grani ne sklonosti potrošnji i štednji? 6. Zašto je važno poznavanje grani nih sklonosti potrošnji i štednji za jednu
ekonomiju?7. Šta je obrazac potrošnje? 8. Navedite Engelove zakone o potrošnji! 9. Kako se objašnjava ponašanje potrošnje na nacionalnom nivou?
10. Navedite determinante potrošnje! 11. Šta su investicije i koje vrste investicija poznajete? 12. Koja je uloga investicija u ekonomiji? 13. Navedite i objasnite determinante investicija! 14. Šta je nominalna, a šta realna kamata i na koji na in one odre uju investicije? 15. Objasnite funkciju potražnje za investicijama? 16. Šta je model multiplikatora? 17. Koji su neophodni uslovi za funkcionisanje modela multiplikatora? 18. Koje vrste multiplikatora poznajete? 19. Kako ra unamo promjenu proizvodnje u modelu multiplikatora u zatvorenoj, a
kako u otvorenoj privredi? 20. Na koji na in su povezani model multiplikatora i AS-AD sistem? 21. Kako se definiše monetarni sistem jedne zemlje? 22. Koji tokovi odre uju monetarni sistem? 23. Kako dijelimo monetarne sisteme? 24. Koje vrste monetarne politike poznajete? 25. Koja je uloga i važnost monetarne politike u jednoj ekonomiji? 26. Šta je novac i koje su njegove funkcije? 27. Objasnite etape razvoja novca! 28. Šta su monetarni agregati i koji su glavni monetarni agregati u
makroekonomiji?29. Koji su izvori potražnje za novcem? 30. Kako definišemo kamatu i koje su njene glavne determinante? 31. Kako se sprovodi monetarna politika u jednoj zemlji? 32. Koji su najzna ajniji instrumenti monetarne politike? 33. Šta je nov ani multiplikator i kako ga ra unamo?34. Na koji na in stopa obavezne rezerve odre uje iznos nov ane multiplikacije? 35. Koji su izvori inflacije i koje sve vrste inflacije poznajete? 36. Koje se osnovne dileme javljaju u vo enju antiinflatorne politike? 37. Kako se ra una nezaposlenost i koje su vrste nezaposlenosti? 38. Objasnite Okunov zakon! 39. Definišite i objasnite važnost Filipsove krive u vo enju ekonomske politike! 40. Šta odre uje kratkoro nu, a šta dugoro nu Filipsovu krivu? 41. Šta je budžet, koje su kategorije budžeta i koji su osnovni budžetski principi? 42. Definišite budžetske prihode i budžetske rashode! 43. Šta je javni dug i koji su njegovi kratkoro ni i dugoro ni efekti na ekonomiju? 44. Objasnite automatsku diskrecionu fiskalnu politiku! 45. Šta je ekonomski rast? 46. Koji su kratkoro ni, a koji dugoro ni izvori ekonomskog rasta?
429
47. Šta nam pokazuje kvantitativna analiza ekonomskog rasta Denisona i Solowa?
48. Koji su modeli ekonomskog rasta? 49. Objasnite klasi ni model ekonomskog rasta! 50. Koji su savremeni modeli rasta i na emu se zasnivaju? 51. Objasnite Harod-Domarov model rasta, njegov mehanizam i ekonomski
zna aj!52. Koje se kritike upu uju ovom modelu? 53. Koju su postavke neoklasi nog modela rasta? 54. Kakva je razlika izme u rasta i razvoja? 55. Koje se teorije razvoja javljaju nakon II Svj.rata? 56. Šta su konjukturni ciklusi i koji je njihov zna aj u makroekonomskoj analizi? 57. Kako se dijele teorije konjukturnih ciklusa? 58. Na koji na in marksisti ka teorija objašnjava nastanak konjukturnih ciklusa i na
koji na in ova teorija pristupa rješenju krize? 59. Šta je “strah od robe”? 60. Navedite endogene teorije konjukturnih ciklusa! 61. Navedite ezgogene teorije konjukturnih ciklusa! 62. Od ega zavisi dužina konjukturnih ciklusa? 63. Koje vrste konjukturnih ciklusa poznajete? 64. Koji su osnovni pristupi analizi makroekonomske ravnoteže u dugom roku? 65. Koje su karakteristike tradicionalnog pristupa i na koji na in se, po ovom
pristupu, uspostavlja ravnoteža? 66. Objasnite važnost dinami kog pristupa ravnoteži! 67. Navedite etape uspostavljanja ravnoteže prema sistemskom pristupu? 68. Kako se vrši prognoziranje konjukturnih ciklusa?
430
47. Šta nam pokazuje kvantitativna analiza ekonomskog rasta Denisona i Solowa?
48. Koji su modeli ekonomskog rasta? 49. Objasnite klasi ni model ekonomskog rasta! 50. Koji su savremeni modeli rasta i na emu se zasnivaju? 51. Objasnite Harod-Domarov model rasta, njegov mehanizam i ekonomski
zna aj!52. Koje se kritike upu uju ovom modelu? 53. Koju su postavke neoklasi nog modela rasta? 54. Kakva je razlika izme u rasta i razvoja? 55. Koje se teorije razvoja javljaju nakon II Svj.rata? 56. Šta su konjukturni ciklusi i koji je njihov zna aj u makroekonomskoj analizi? 57. Kako se dijele teorije konjukturnih ciklusa? 58. Na koji na in marksisti ka teorija objašnjava nastanak konjukturnih ciklusa i na
koji na in ova teorija pristupa rješenju krize? 59. Šta je “strah od robe”? 60. Navedite endogene teorije konjukturnih ciklusa! 61. Navedite ezgogene teorije konjukturnih ciklusa! 62. Od ega zavisi dužina konjukturnih ciklusa? 63. Koje vrste konjukturnih ciklusa poznajete? 64. Koji su osnovni pristupi analizi makroekonomske ravnoteže u dugom roku? 65. Koje su karakteristike tradicionalnog pristupa i na koji na in se, po ovom
pristupu, uspostavlja ravnoteža? 66. Objasnite važnost dinami kog pristupa ravnoteži! 67. Navedite etape uspostavljanja ravnoteže prema sistemskom pristupu? 68. Kako se vrši prognoziranje konjukturnih ciklusa?
430
III DIO – ME UNARODNA MAKROEKONOMIJA (MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE)
1. Koje su posebnosti me unarodne trgovine u odnosu na unutrašnju trgovinu? 2. Kako se ra una mjera otvorenosti ekonomije? 3. Koje su koristi od me unarodne trgovine? 4. Na emu se zasnivaju i koje su klju ne postavke teorije apsolutnih
komparativnih prednosti? 5. Navedite osnovna obilježja teorije relativnih komparativnih prednosti! 6. Definišite “zakon recipro ne potražnje”! 7. Koja je važnost ra unanja odnosa razmjene u analizi vanjske trgovine? 8. Izložite doprinos neoklasi ara i neokejnzijanaca u objašnjenju me unarodne
trgovine!9. Objasnite Vernon-Hirsch-Johnsonov model!
10. Koje tipove ekonomije obima izdvaja Krugman? 11. Objasnite Porterov model nacionalne konkurentnosti! 12. Šta podrazumijeva politika vanjske trgovine i koji su mogu i pravci u vo enju
vanjskotrgovinske politike? 13. Šta je platni bilans i kakva je razlika izme u koncepta šireg i užeg platnog
bilansa?14. Navedite vrste ekonomskih transakcija koje se mogu pojaviti u platnom bilansu
jedne zemlje! 15. Objasnite na koji na in se može uravnotežiti platni bilans automatskim i
diskrecionim putem! 16. Koje sisteme deviznih kurseva poznajete! 17. Izložite postupak nastajanja svjetskog trgovinskog sistema! 18. Koji su klju ni principi navedeni u GATT-u? 19. Navedite runde pregovora do osnivanja Svjetske trgovinske organizacije! 20. Koji su najzna ajniji doprinosi Urugvajske runde pregovora? 21. Kakva je struktura Svjetske trgovinske organizacije? 22. Koji su klju ni WTO principi? 23. Objasnite carinske i necarinske barijere u konktestu WTO-a! 24. Šta ini me unarodni monetarni sistem? 25. Objasnite osnovne postavke Kejnsovog i Whiteovog plana! 26. Kada je osnovan MMF i sa kojim osnovnim ciljevima? 27. Navedite elemente Washintonskog konsenzusa i koji je njegov zna aj u
koordiniranju me unarodne monetarne politike? 28. Koji su klju ni problemi sa kojima se danas suo ava MMF? 29. Kada je osnovana Svjetska banka i koji su njeni ciljevi djelovanja? 30. Šta podrazumijeva konkurentnost? 31. Objasnite metodologiju analiziranja konkurentnosti prema Svjetskom
ekonomskom forumu (WEF)? 32. Koje su komponente indeksa globalne konkurentnosti?
431
III DIO – ME UNARODNA MAKROEKONOMIJA (MAKROEKONOMIJA OTVORENE PRIVREDE)
1. Koje su posebnosti me unarodne trgovine u odnosu na unutrašnju trgovinu? 2. Kako se ra una mjera otvorenosti ekonomije? 3. Koje su koristi od me unarodne trgovine? 4. Na emu se zasnivaju i koje su klju ne postavke teorije apsolutnih
komparativnih prednosti? 5. Navedite osnovna obilježja teorije relativnih komparativnih prednosti! 6. Definišite “zakon recipro ne potražnje”! 7. Koja je važnost ra unanja odnosa razmjene u analizi vanjske trgovine? 8. Izložite doprinos neoklasi ara i neokejnzijanaca u objašnjenju me unarodne
trgovine!9. Objasnite Vernon-Hirsch-Johnsonov model!
10. Koje tipove ekonomije obima izdvaja Krugman? 11. Objasnite Porterov model nacionalne konkurentnosti! 12. Šta podrazumijeva politika vanjske trgovine i koji su mogu i pravci u vo enju
vanjskotrgovinske politike? 13. Šta je platni bilans i kakva je razlika izme u koncepta šireg i užeg platnog
bilansa?14. Navedite vrste ekonomskih transakcija koje se mogu pojaviti u platnom bilansu
jedne zemlje! 15. Objasnite na koji na in se može uravnotežiti platni bilans automatskim i
diskrecionim putem! 16. Koje sisteme deviznih kurseva poznajete! 17. Izložite postupak nastajanja svjetskog trgovinskog sistema! 18. Koji su klju ni principi navedeni u GATT-u? 19. Navedite runde pregovora do osnivanja Svjetske trgovinske organizacije! 20. Koji su najzna ajniji doprinosi Urugvajske runde pregovora? 21. Kakva je struktura Svjetske trgovinske organizacije? 22. Koji su klju ni WTO principi? 23. Objasnite carinske i necarinske barijere u konktestu WTO-a! 24. Šta ini me unarodni monetarni sistem? 25. Objasnite osnovne postavke Kejnsovog i Whiteovog plana! 26. Kada je osnovan MMF i sa kojim osnovnim ciljevima? 27. Navedite elemente Washintonskog konsenzusa i koji je njegov zna aj u
koordiniranju me unarodne monetarne politike? 28. Koji su klju ni problemi sa kojima se danas suo ava MMF? 29. Kada je osnovana Svjetska banka i koji su njeni ciljevi djelovanja? 30. Šta podrazumijeva konkurentnost? 31. Objasnite metodologiju analiziranja konkurentnosti prema Svjetskom
ekonomskom forumu (WEF)? 32. Koje su komponente indeksa globalne konkurentnosti?
431
IV DIO – NAPREDNA MAKROEKONOMIJA
1. Objasnite osnovne postavke klasi ne škole ekonomske misli! 2. Na koji na in se uspostavlja ekonomska ravnoteža prema klasi nom pristupu? 3. Zašto klasi ari nisu mogli objasniti Veliku ekonomsku krizu 1929-32? 4. Koja je suština Kejnsovog u enja?5. Na koji na in kejnzijanska škola rješava ekonomsku krizu? 6. Koje grani ne sklonosti Kejns uvodi u makroekonomsku analizu? 7. Šta je kamata prema Kejnsu i od ega ona zavisi? 8. Kako funkcioniše sistem prema kejnzijanskoj školi? 9. Na koji na in kejnzijanska škola objašnjava intervencije i kako rješava problem
nezaposlenosti? 10. Grani ki prikažite i objasnite kejnzijanski ekonomski model! 11. Navedite osnovne postavke neoklasi ne škole! 12. Objasnite položaj firme i industrije u neoklasi noj školi!13. Šta ini IS-LM model? 14. Kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu roba – IS kriva? 15. Kako se uspostavlja ranoteža na tržištu novca – LM kriva? 16. Objasnite funkcionisanje IS-LM modela! 17. Kako se mjerama monetarne i fiskalne politike može uticati na ravnotežu u
ovom modelu? 18. Kada se javlja monetarizam i koje su njegove postavke? 19. Navedite kvantitativne teorije novca prije nastanka monetarizma! 20. Koje su karakeristike Fišerove varijante, a koje kembridžske varijante
kvanitativne teorije novca? 21. Objasnite modernu monetaristi ku kvantitativnu teoriju novca! 22. Zašto su o ekivanja važna u ekonomiji? 23. Koje vrste o ekivanja poznajete? 24. Objasnite mehanizam Racionalne škole o ekivanja!25. Zašto je RATEX na meti ekonomskih kriti ara?26. Objasnite “Lukasovu kritiku”! 27. U kojim okolnostima nastaje Ekonomija ponude? 28. Koji su klju ni protagonisti ideja Ekonomije ponude? 29. Koja su obilježja u osnovi ovog ekonomskog modela? 30. Šta je “Laferova kriva” i šta nam ona pokazuje? 31. Koje su kritike upu uju Ekonomiji ponude? 32. Izložite ukratko usporedbu koncepta ekonomije tražnje i koncepta ekonomije
ponude!
432
IV DIO – NAPREDNA MAKROEKONOMIJA
1. Objasnite osnovne postavke klasi ne škole ekonomske misli! 2. Na koji na in se uspostavlja ekonomska ravnoteža prema klasi nom pristupu? 3. Zašto klasi ari nisu mogli objasniti Veliku ekonomsku krizu 1929-32? 4. Koja je suština Kejnsovog u enja?5. Na koji na in kejnzijanska škola rješava ekonomsku krizu? 6. Koje grani ne sklonosti Kejns uvodi u makroekonomsku analizu? 7. Šta je kamata prema Kejnsu i od ega ona zavisi? 8. Kako funkcioniše sistem prema kejnzijanskoj školi? 9. Na koji na in kejnzijanska škola objašnjava intervencije i kako rješava problem
nezaposlenosti? 10. Grani ki prikažite i objasnite kejnzijanski ekonomski model! 11. Navedite osnovne postavke neoklasi ne škole! 12. Objasnite položaj firme i industrije u neoklasi noj školi!13. Šta ini IS-LM model? 14. Kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu roba – IS kriva? 15. Kako se uspostavlja ranoteža na tržištu novca – LM kriva? 16. Objasnite funkcionisanje IS-LM modela! 17. Kako se mjerama monetarne i fiskalne politike može uticati na ravnotežu u
ovom modelu? 18. Kada se javlja monetarizam i koje su njegove postavke? 19. Navedite kvantitativne teorije novca prije nastanka monetarizma! 20. Koje su karakeristike Fišerove varijante, a koje kembridžske varijante
kvanitativne teorije novca? 21. Objasnite modernu monetaristi ku kvantitativnu teoriju novca! 22. Zašto su o ekivanja važna u ekonomiji? 23. Koje vrste o ekivanja poznajete? 24. Objasnite mehanizam Racionalne škole o ekivanja!25. Zašto je RATEX na meti ekonomskih kriti ara?26. Objasnite “Lukasovu kritiku”! 27. U kojim okolnostima nastaje Ekonomija ponude? 28. Koji su klju ni protagonisti ideja Ekonomije ponude? 29. Koja su obilježja u osnovi ovog ekonomskog modela? 30. Šta je “Laferova kriva” i šta nam ona pokazuje? 31. Koje su kritike upu uju Ekonomiji ponude? 32. Izložite ukratko usporedbu koncepta ekonomije tražnje i koncepta ekonomije
ponude!
432
V DIO – EKONOMIJA EU I BIH
1. Koji su bili klju ni motivi nastanka evropskih integracija? 2. Šta je podrazumijevao Maršalov plan, a šta Šumanov plan? 3. Koji su to ekonomski efekti uspostavljanja carinske unije izme u evropskih
zemalja?4. Koji su koraci vodili transformaciji zajedni kog u unutrašnje tržište zemalja
Evropske ekonomske zajednice? 5. Šta je doprinos Jedinstvenog evropskog akta i koji su njegovi najzna ajniji
rezultati?6. Izložite ukratko sve dosadašnje revizije Rimskog ugovora! 7. Navedite i objasnite kriterije proširenja iz Kopenhagena! 8. Koje su procedure koje svaka zemlja mora pro i u vo enju pregovora o
pridruživanju? 9. Objasnite institucionalnu strukturu Evropske unije!
10. Koje su ekonomske politike u EU makroekonomske, a koje mikroekonomske? 11. Šta je Evropska monetarna unija i izložite ukratko etape njenog nastanka? 12. Koje zemlje ubrajamo u Jugoisto nu Evropu i objasnite položaj ovog regiona u
odnosu na euro-zonu u kontekstu glavnih ekonomskih indikatora? 13. Kakav je pojedina ni uspjeh zemalja Jugoisto ne Evrope u provo enju
tranzicijskih reformi? 14. Šta je Pakt za stabilnost u JIE i koji su njegovi osnovni ciljevi? 15. Koji su rezultati koje je BiH ostvarila u procesu tranzicije i objasnite to koriste i
se ekonomskim indikatorima? 16. Koji su neophodni koraci koje naša zemlja mora pro i na putu ka
punopravnom lanstvu u EU? 17. Izložite ukratko put koji je BiH prošla u pravcu približavanja evropskim
integracijama od sticanja nezavisnosti do danas! 18. Šta je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i koji je trenutni status BiH u
ovom procesu? 19. Koji klju ni akteri iz Evropske unije djeluju u našoj zemlji? 20. Prema Izvještaju Evropske komisije, koje su najzna ajnije pozitivne, a koje
negativne promjene se desile u proteklom periodu u BiH?
433
V DIO – EKONOMIJA EU I BIH
1. Koji su bili klju ni motivi nastanka evropskih integracija? 2. Šta je podrazumijevao Maršalov plan, a šta Šumanov plan? 3. Koji su to ekonomski efekti uspostavljanja carinske unije izme u evropskih
zemalja?4. Koji su koraci vodili transformaciji zajedni kog u unutrašnje tržište zemalja
Evropske ekonomske zajednice? 5. Šta je doprinos Jedinstvenog evropskog akta i koji su njegovi najzna ajniji
rezultati?6. Izložite ukratko sve dosadašnje revizije Rimskog ugovora! 7. Navedite i objasnite kriterije proširenja iz Kopenhagena! 8. Koje su procedure koje svaka zemlja mora pro i u vo enju pregovora o
pridruživanju? 9. Objasnite institucionalnu strukturu Evropske unije!
10. Koje su ekonomske politike u EU makroekonomske, a koje mikroekonomske? 11. Šta je Evropska monetarna unija i izložite ukratko etape njenog nastanka? 12. Koje zemlje ubrajamo u Jugoisto nu Evropu i objasnite položaj ovog regiona u
odnosu na euro-zonu u kontekstu glavnih ekonomskih indikatora? 13. Kakav je pojedina ni uspjeh zemalja Jugoisto ne Evrope u provo enju
tranzicijskih reformi? 14. Šta je Pakt za stabilnost u JIE i koji su njegovi osnovni ciljevi? 15. Koji su rezultati koje je BiH ostvarila u procesu tranzicije i objasnite to koriste i
se ekonomskim indikatorima? 16. Koji su neophodni koraci koje naša zemlja mora pro i na putu ka
punopravnom lanstvu u EU? 17. Izložite ukratko put koji je BiH prošla u pravcu približavanja evropskim
integracijama od sticanja nezavisnosti do danas! 18. Šta je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i koji je trenutni status BiH u
ovom procesu? 19. Koji klju ni akteri iz Evropske unije djeluju u našoj zemlji? 20. Prema Izvještaju Evropske komisije, koje su najzna ajnije pozitivne, a koje
negativne promjene se desile u proteklom periodu u BiH?
433
434
ODABRANA LITERATURA
1. Azra Hadžiahmetović. EKONOMIJA EVROPE, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2005
2. Brian Snowdon, Howard R. Vane. MODERN MACROECONOMICS, Edward Elgas, 2005.
3. David Romer. ADVANCED MACROECONOMICS, McGraw-Hill Irwin, 2006.
4. Dragoljub Stojanov. EKONOMSKA KRIZA I EKONOMSKA POLITIKA, Informator, Zagreb, 1985
5. Gregory N. Mankiw. MACROECONOMICS, Worth Publication, USA, 2003.
6. Martin N. Baily, Philip Friedman. MACROECONOMICS, FINANCIAL MARKETS AND INTERNATIONAL SECTORS, Irvin, USA, 1995.
7. Maurice Obstfeld, Kenneth Rogoff. FAUNDATIONS OF INTERNATIONAL MACROECONOMICS, The MIT Press, 1996.
8. Michael Burda, Charles Wyplosz. MACROECONOMICS, Oxford University Press, 2005.
9. Nicola Acocella. POČELA EKONOMSKE POLITIKE, Mate, Zagreb, 2005.
10. Olivier Blanchard. MAKROEKONOMIJA, Mate, Zagreb, 2005.
11. Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus. EKONOMIJA, Mate, Zagreb, 2007.
12. Robert M. Solow (ed.). STRUCTURAL REFORM AND ECONOMIC POLICY, Palgrave, 2004.
435