-
1
MEUNARODNA EKONOMIJA
VII INSTRUMENTI ZA REGULISANJE MEUNARODNE
TRGOVINE
Dr Ninela Kordi, docent
-
2
INSTRUMENTI ZA REGULISANJE MEUNARODNE TRGOVINE
Spoljnotrgovinska politika je kompletan okvir zakona,
propisa, meunarodnih sporazuma koje ureuje i
zakljuuje Vlada bilo koje zemlje;
Osnovni delovi trgovinske politike su liberalizam,
transparentnost, standardizacija, nuna zatita domaeg
trita i uzajamna razmena koncesija sa drugim zemljama i
regionalnim integracijama;
Zadatak SP je da doprinosi priv.rastu, zaposl., stabilnosti
cena, poveanju standarda i eljenom stanju u pl. bilansu.
-
3
INSTRUMENTI ZA REGULISANJE MEUNARODNE TRGOVINE
Spoljnotrgovinski sistemi
1. Liberalizam
2. Protekcionizam
Liberalizam se zasniva na konkurentskim prednostima, nastao u periodu 1860-1914. i posle 1960.
Do sada je bilo 8 rundi pregovora o liberalizaciji svetske trgovine, a u najvanijoj 8., osnovana je STO, 1995.
Deveta, DOHA runda (poetak 2004.), bi trebalo da dovede do liberalizacije poljoprivrede i usluga.
-
4
INSTRUMENTI ZA REGULISANJE MEUNARODNE TRGOVINE
Liberalizam: otvorenost nacionalnog trita prema stranoj robi, pogoduje razvijenim zemljama;
Sprovoenje liberalizma u okviru STO vri se uz primenu klauzule najveeg povlaenja koja podrava jednak tretman svih zemalja lanica STO u primeni mera spoljnotrgovinske politike;
Izuzetke od klauzule ine: regionalne ekonomske integracije, opta ema preferencijala razvijenih zemalja prema ZUR i malogranini i susedski prekomorski promet;
Liberalizam je oslonjen na carine, multilateralizam i obavljanje meunarodnog platnog prometa u svetskim valutama;
-
5
Spoljnotrgovinski sistemi
2. Protekcionizam
Podrazumeva zatitu nacionalnog trita za industrije u razvoju, sve dok je ta zatita nuna.
Odgovara zemljama u razvoju, mada ga, za tzv. osetljive proizvode, primenjuju i razvijene zemlje.
U mere protekcionizma spadaju i izvozne premije i subvencije;
Vaspitni protekcionizam Fridriha Lista,1840.
-
6
Oblici zatite domaeg trita
Mere koje direktno utiu na cene;
Mere koje direktno utiu na koliine;
Ostali instrumenti za regulisanje
meunarodne trgovine.
Mere koje direktno utiu na cene su: Carine, prelevmani, uvozne takse i izvozne subvencije
-
7
Mere koje direktno utiu na cene
Carine - podela: prema kretanju robe: izvozne, uvozne , tranzitne; ko ih odreuje: autonomne i ugovorne;
prema kome: maksimalne i minimalne;
ta je osnovica: po vrednosti , specifine i kombinovane;
po cilju:- zatitne i fiskalne
- antidampinke i kompenzatorne,
- prohibitivne i retorzivne;
Carinska tarifa
Carinska teritorija
Carinsko optereenje
Prelevmani, predstavljaju taksu na uvoz robe, kao razliku izmeu vie domae i nie uvozne cene koju plaa uvoznik kad uvozi robu( klizne carine).
-
8
Podsticaj izvoza
Podsticaj izvoza se moe sprovoditi preko: proizvodnih subvencija, izvoznih premija, poreskih i carinskih olakica, preko izvoznih kredita sa niskim kamatama, subvencija transportnih trokova, davanja garancija, privredne propagande, informacija sa srodnih trita i uz pomo diplomatsko-konzularnih predstavnitava;
Podsticaj izvoza po pravilima STO:
Kod subvencija treba primenjivati ekoloke
mere, mere za primenu nauke i mere za razvoj
sela;
-
9
Ostali instrumenti
2. Mere koje utiu na koliine (kvantitativne
mere): kontingenti, kvote, dozvole i zabrane
3. Ostali instrumenti ekonomske politike:
Monopoli, dravna trgovina, damping, restriktivni
uvozni postupak, tehniki, sanitarni i ekoloki
standardi, samoogranienje izvoza, meunarodne sankcije, mere iz oblasti finansijske politike.
-
10
MULTILATERALIZAM I BILATERALIZAM
MULTILATERALIZAM
Predstavlja mogunost slobodnih meunarodnih plaanja svetski priznatim valutama - zasniva se na konvertibilnosti, transferabilnosti i obimu valute;
Konvertibilnost predstavlja mogunost zamene jedne valute za drugu, slobodno i bez ogranienja - unutranja i spoljna;
Transferabilnost predstavlja slobodu iznosa i unosa valute radi njene raspoloivosti na svim finansijskim tritima;
Obim znai da valute ima dovoljno da opsluuje potrebe meunarodne trgovine i plaanja;
Svetske valute: dolar, evro i delimino jen u nekim azijskim zemljama; u pripremi juan.
-
11
Bilateralizam
Bilateralizam se zasniva na sistemu planskog bilansiranja trgovine dve zemlje koje nemaju konvertibilnu valutu;
Njegove mane su u izolovanju unutranjih cena i kursa od spoljnih, jer se, umesto trino, odreuju odlukama dravnih organa.
Ako se ostvari suficit u razmeni, preko iznosa tzv. manipulativnog kredita, zemlja sa suficitom gubi deo izvozne supstance, jer beskamatno kreditira zemlju deficita;
-
12
Devizni kursevi
1. Pojam
a) Valuta i deviza;
b) Devizni kurs je cena domae valute izraena u
stranoj valuti (direktno kotiranje) ili strane valute
izraena u domaoj valuti (indirektno kotiranje);
2. Funkcija i znaaj: Preko kursa se mere vrednosti i izraavaju cene domae (izvozne) i strane (uvozne) robe - bez deviznog kursa nema izrade kvalitetnih kalkulacija.
3. Vrste deviznih kurseva: fiksni,fleksibilni, puzajui
-
13
Devizni kursevi
a) Fiksni kurs administrativno propisuje drava
Nedostaci:
kada su domae cene vee od promene deviznog kursa to stimulie uvoz destimuliu izvoz i uzrokuje ili poveava deficit tekueg bilansa;
nerealan pa je potrebno primenjivati itav arsenal dodatnih mera (carine, takse, premije), da bi se platni bilans drao na odrivom nivou;
za odravanje ove vrste kursa potrebne su visoke devizne rezerve.
kada se vri prilagoavanje kursa (devalvacija,revalvacija) nastaju ogromne kursne razlike i veliki gubici u bilansima preduzea;
Prednosti:
Osnovna mu je prednost to smanjuje inflaciju, pa prestavlja sidro za odranje stabilnosti cena i to je u uslovima njegove primene lake kalkulisati dugorone poslove i otplaivati dugove;
-
14
Vrste deviznih kurseva
b) Fleksibilni kurs se formira dejstvom ponude i tranje - dejstvo moe biti isto i prljavo (managed float)
Nedostaci:
podstie inflaciju,
domau privredu prilagoava stranim i dri je u podreenom poloaju,
visoko fluktuira, pa je oteana izrada kalkulacija i bilansa.
Prednosti:
u uslovima slobodnog fluktuiranja kursa mogue je ostvariti ravnoteu platnog bilansa u kratkom roku;
prednost mu je i to trite realnije meri vrednost u odnosu na administrativne odluke;
-
15
Vrste deviznih kurseva
c) Puzajui kurs je kurs sa rasponima dnevnog fluktuiranja,
na primer 3 - 5%;
Smatra se prihvatljivim jer otklanja mane i fiksnog i fleksibilnog kursa - zato ga u praksi zovu kurs kompromisa;
Realni odnosno ravnoteni devizni kurs podrazumeva:
uravnoteenu ponudu i tranju deviza u duem vremenskom periodu, ukljuiv strani kapital i devizne rezerve;
izjednaenu unutranju i spoljnu vrednost valute, kad se uporedi kupovna mo tj. potroaka korpa u zemlji i inostr.
Indikatori deviznog kursa.
Najvie zemalja, oko 60%, primenjuje fleksibilne kurseve.
-
16
Devizno trite
Devizno trite:
Sistem odnosa i institucija putem kojih se susreu ponuda i tranja deviza i formira devizni kurs - najznaajnije je trite svetskih deviznih dilera tzv. Forex trite.
Na otvorenim DT devize kupuju i prodaju i strani subjekti, a na zatvorenim DT samo domaa lica.
U Srbiji glavno devizno trite je u direktnim elektronskim kontaktima poslovnih banaka sa klijentima i izmeu samih banaka;
Narodna banka Srbije, po potrebi, intervenie tj. kupuje i prodaje devize poslovnim bankama na MDT;
-
17
DEVIZNE REZERVE
Stalne devizne rezerve su minimalne rezerve (najee u iznosu ukupnog tromesenog uvoza);
Odluke o korienju stalnih deviznih rezervi donosi Vlada Srbije;
Tekue devizne rezerve su ukupna masa deviza, umanjena za iznos stalnih deviznih rezervi, a slue za meunarodna plaanja i ostvarivanje likvidnosti zemlje prema inostranstvu;
Tekuim rezervama raspolau poslovne banke, a stalne se nalaze samo kod NBS;