Download - VIROVITICA UOČI PRVOG SVJETSKOG RATA...2020/06/04 · u svezi zemaljske središnje vjeresijske udruge u Budimpešti.Takvih je u kotaru Viroviticabilo devet). Ukupno je u kotaru dakle

Sjedište kotara

ViroviticajespadalauVirovitičkužupanijučijejesjedištebilouOsijeku.Tusužupanijučinilikotari:Virovitica,Đakovo,DonjiMiholjac,Našice,OsijekiSlatina.UViroviticijebilosjedištekotara,kotarskogureda,kotarskogsuda,mjesnogsuda,kojijebioiusvimupravnimopćinamakotara,65.izbornogkotarateporeznogureda. KotarViroviticasupravnimopćinamaCabuna,Gradina,Lukač,Pivnica,Suhopolje,Špišić-BukovicaiViroviticaobuhvaćaoje(1900.)666,03km²a1910.imaojeukupno39357stanovnika,odkojihjedo5godinastarostibilonjih5876,do10godinastarosti5182,do15godina4568,do20godina3775,do25godina3012,do30godina2901,do35godina2595,do40godina2032,do45godina1886,do50godina1893,do55godina1695,do60godina1279,do65godina1128,do70godina728,do75godina531,do80godina299,preko80godina161,nepoznato29. Po vjeroispovijesti, prema popisu iz 1910., kotar Virovitica imaoje sljedeći sastav:odukupno39357 stanovnika, katolika jebilo33894,grkokatolika 14, pravoslavnih (grčko-istočnih) 4 398, evangelika 130,evangelikarefor.418,Židova502,ostalih1.Pomaterinskomjezikubiojesljedeći sastavstanovništva:„hrvatski ili srpski jezik“12607muških i13022ženskih,126slovenski,221češki,28slovački,9629mađarski,3262njemački,96talijanski,353romski,ostali14. Prema popisu 1910. kotar Virovitica imao je neoženjenih preko 14godina3538,oženjenih7458,udovaca702.Neudatihženapreko14godinabiloje2815,udatih7937,udovica1462.Natalitetjebiopovoljan.Ukotarusete1910.rodilo1835djece,aumrloje1335osoba. Od ukupnog broja stanovnika znalo je čitati i pisati 65,95%muških,59,25% ženskih, samo čitati1,14%muških, 2,95% ženskih, a ni čitatinipisatinijeznalo32,91%muškihi37,80%ženskih. Premapopisu1910. izVirovitičkežupanije iselilose1719osoba,odkojihuprekomorskezemlje1624.IzkotaraViroviticaiselilose294osobe,odkojih282uprekomorskezemlje.No,1906.iseliloseizkotaraVirovitica587osoba,1907.650osoba,1908.32osobe,1909.138osoba.UkotarViroviticu1906.nijesedoselionitko,1907.doselilose8osoba,1908.doselilose28osoba,1909.doselilase41osobai1910.doselilose28osoba. UočirataukotaruViroviticabiloje6rimokatoličkihžupa,3pravoslavneparohije, 1 evangelička župa i 1 evangel. reform. župa te 1 židovskabogoštovnaopćina. Premapopisu1910.bilojeukotaru6liječnika,13primalja,1liječnikpregledačmrtvaca,2ljekarne,štojenaukupanbrojstanovnikačiniopriličnozadovoljavajućibrojzdravstvenogosoblja. Najvećibrojstanovnikakotarabavisepoljoprivredom.Pothvatapravogobrta,premapopisu1910.ima991sa748pomoćnogosobljaodčega189s1pomoćnomosobom,92s2osobe,33s3pomoćneosobe,12s4,8s5pomoćnihosoba. Premapopisu1910.uViroviticijebila1banka,2štedionice,3vjeresijskezadruge(Hrvatskaseljačkazadruga,Srpskazemljoradničkazadruga,zadrugeu svezi zemaljske središnje vjeresijske udruge u Budimpešti. Takvih je ukotaruViroviticabilodevet).Ukupnojeukotarudaklebilo16vjeresijskihzavoda. Uvirovitičkomkotarupremapopisu1910.ukupnojebilo5812zgradazastanovanje,odčega4912posebnekućezastanovanje,135družinskihzgrada,424kućeikomorezastanovanjezajednosgospodarskomzgradompodistimkrovom,308podposebnimkrovom.Privatnimosobamapripadaloje5704zgrade,24supripadalecrkviiliškoli,općinskojevlasništvobilo11zgrada,2supripadaležupaniji,24zgradepripadalojezajedničkomivojnomeraru,12privatnimidioničkimdruštvima;povisinisubileprizemnicenjih5785,a27su imale jedankat.Pograđikrovaodopeke iliostalečvrstegrađebiloje3027kuća,159oddasaka,2626odtrskeilislame.Pograđizidovaodkamenailiopekeizgrađenoje1994kuće,odčerpićailiilovačestemeljemodkamena1507,posveodčerpićailiilovače546,oddrva1765kuća.

Upravnaopćina

UpravnaopćinaViroviticabilajetrgovište,kojeje(1900.)obuhvaćalopovršinu118,86km2.Godine1890.Virovitica je imala5609stanovnika,1900.brojjeporastaona5713.,a1910.na5915.Urazdoblju1900.-1910.brojstanovnikaporastaojeza203ili3,55%.Općinajeimala1280zgradazastanovanje.UOpćinskomvijećubilojesedamskupštinara,koječinijedančlanplemstva,jedančinovnikipetostalihslobodnihzanimanja.Premaekonomskomsastavuskupštinara bio je jedan zemljoposjednik i kućevlasnik, tri kapitalističkapoduzetnika,jedančinovnik,dvaostalo.Načelnikopćine1914.biojeMaksopl.Vernić,aukasnijimratnimgodinamaGjuroMozolowski,dotadašnjibilježnik. UVirovitici jebiokr.kotarskiured,kr.kotarskisud,kr.porezniured,rimokatolička župa i franjevački samostan čiji je gvardijan o. MatijaMatijašecbioujednoižupniknapočetkurata,akasnijegajenaslijediokao

predstojniksamostanaiupraviteljžupeo.BlažGlogovac.UViroviticijebioi„izraelskirabinat“,židovskabogoštovnaopćinasrabinomdr.HermanomKaufmannomnačelu.UvrijemeratauViroviticijebilabolnicačijijeravnateljbiodr.GjuroButorac.Bilesedviješkole:„Višapučkaškolarealnogasmjera“i„Dječačkaidjevojačkanižapučkaškola“,kojase1916.razdvojilapajebilaposebnaškolazadječakeaposebnazadjevojčice. Od kreditnih ustanova Virovitica je 1914. imala „Hrvatsku narodnubankudioničarskodružtvouVirovitici“tedviještedionice:„Štedionica“, i„Hrvatskabankaištedionad.d.uVirovitici“. U Virovitici je bila financijalna straža, poštarska postaja, brzojavnapostaja,željezničkapostajaioružničkapostaja.

Gospodarstvo, kultura, sport i zdravstvo u prijeratnom razdoblju

Gospodarstvo, kulturni i sportski život, kao i zdravstvouViroviticipočelisuseorganiziranorazvijatikroz19.i20.stoljeće.Procesrazvojaznačajnoje bio usporen s obzirom na dugotrajnu tursku vlast na ovom području(1552.-1684.).Današnjevirovitičkogospodarstvo,krozgodineserazvijalona temeljima postavljenimu 19. stoljeću.Najvažniji čimbenici za njegovrazvojbilasuobrtničkaitrgovačkaudruženja,plemićkiposjedinakojimasunastajalemanufakture,teintelektualnidjelatnicikojisusvojekapaciteteposvetili boljitku općine i društva, npr. učitelji, liječnici, načelnici itd..Početkom20. stoljeća,dolazidonastajanja raznihobrtničkihudruženja izadruga.Prvaodnjih1900.godinebilajeGospodarskoštedovnaudrugauVirovitici.NekolikogodinakasnijepočelajesdjelovanjemHrvatskaseljačkazadruga. U to vrijeme sve manje ima posla za npr. krznare, šeširdžije,krojače narodnih odijela, opančare, torbare, limare itd., te njihov brojopada. S druge strane broj npr. kovača i kolara raste. U godinama prijerata,aliinakonnjega,nosilacbrojnihobrtničkihaktivnostibilajeMjesnaorganizacijaSavezahrvatskihobrtnikaosnovana1909.Nekeodobrtničkihradionica s vremenom su transformirane u trgovine. Trgovine su u 19. iprvimdesetljećima20.stoljećanajvećimdijelombileuvlasništvužidovskihtrgovacakojisunajzaslužnijizanjezinrazvojdopočetkaDrugogsvjetskograta.Svremenombrojtrgovinajerastao,atrgovcisupostaliključanfaktoru razvojuvirovitičkoggospodarstva.Utovrijemeformiranasu trgovačkaudruženja.ZarazvojViroviticeodkrucijalnogznačajabila ježeljeznica,kojomjeod1884.-1885.bilapovezana sBarczom iPakracom,od1895. saOsijekom,te od 1900. sa Zagrebom. Željeznička pruga kao i druge u ono vrijememodernetehnologijesasobomsudonijelemnogegospodarskepromjene.Takojevirovitičkopodručje,kojejebogatošumama,postalootvorenijeidostupnijestrancimainjihovomkapitalu.UbrzojetvrtkaSociétéanonymedecharbonnagesdubasinkupila20000jutarašumeiizgradilapilanukojajeod1912.radilausklopufirmeEksploatacijad.d.Pilanajebilasmještenaprekoputaželjezničkestanice.UzovupilanusradomjeotpočelajošjednamanjakojujeizgradiloDruštvozaizradulijesa,francuskimimađarskimkapitalom.Od1914.do1917.ovapilananijeradilasobziromnarat inemogućnostdjelovanjafrancuskogkapitalanapodručjuMonarhije.Godine1917.pilanujepreuzelatvrtkaDrachd.d.NakonrataokonjenastaojesudskisporkojijezavršioisplatomFrancuza.Osimštoseizvozilo,drvojeupotrebljavanokaomaterijalzaizgradnjukuća,mostova,namještaja,zaogrjevitd.Ušumamasetakođerpronalazilo raznovrsnogmaterijala, idrugihpotrepština,npr.med,glina,kamen,ruda,šumskiplodovi,žirovizatovsvinjaitd.Unatočnapretkukojijekroznovetehnologijedonijelo19.stoljeće,životjeidaljebiotežak,aživotnivijekkratak.Ljudisusenajvišebaviliratarstvomistočarstvom,zatimšumarstvom,vinogradarstvom,voćarstvomitd.Početak20. stoljeća obilježen je određenim napretkom. Tada seljaštvo postajesvjesno prednosti koje mu omogućuju nova saznanja o uzgoju stoke iobradizemlje.Počelesusesijatinovekulture,ponajvišeindustrijskobilje.Povećana je proizvodnja kukuruza a sve više ljudi sadi krumpir. Unatočusponu poljoprivredne proizvodnje, velik problem za hrvatskog seljakaopćenitopredstavljalisuvisokiporezi,prireziislično.Kada govorimo o stočarstvu, najunosnije je bilo govedarstvo, zatimsvinjogojstvoikonjogojstvo.Sobziromnaslabrazvojveterinarstva,velikiproblemi za uzgajivače bile su razne bolesti životinja (ponajviše svinja).Godine 1902. formirana je virovitička mljekarska udruga koja je svojimdjelovanjempozitivnoutjecala i pospješivala rad stočara. Početkom20.stoljeća stoka se iz virovitičkih krajeva izvozila u Austriju, Njemačku,Švicarsku,itd.Vinogradarstvoivoćarstvoutovrijemebilisuudrugomplanu.Vinogradarisu krajem 19. stoljeća u čitavoj Hrvatskoj, a samim time i na područjuvirovitičkogkotara,biliuteškojsituacijisobziromnapojavuperonosporeidrugihbolestivinoveloze.Početkom20.stoljećazapočelosesprskanjemčokota,tejeuskorodošlodooporavkaovepoljoprivrednegrane.TakođertrebaspomenutidajeutomrazdobljuosnovanavinarskazadrugauVirovitici.Voćarstvomsebaviomalibrojljudi,temožemorećidajebilozapostavljeno.Ovosenijeodnosilonašljiveodkojesepeklarakija,najvećimdijelomzadomaće potrebe. Svojim primjerom na pokretanju voćarstva najviše suradiliučiteljisadećiškolskevoćnjake.

Na kulturni život grada najveći utjecaj imala je gradska čitaonica iknjižnicaKasinoosnovanasredinom19.stoljeća.Prekretnicuuvirovitičkojsvakodnevnici donio jepožar iz 1871.,nakonkojeg se krenulo s velikomobnovom. Tada su također osnovana brojna kulturna i gospodarskadruštva. Osim obnovljene knjižnice i čitaonice Kasino, možemo jošspomenuti Dobrovoljno vatrogasno društvo 1875., Hrvatsko pjevačkodruštvo„Rodoljub“1880.,Društvozapromicanjeglazbe(Gradskaglazba)1883., Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo „Sloga“ 1898., (prestalos djelovanjem 1911., kada je počelo s radom novo tamburaško društvo„Mladost“). Od1894.ViroviticajedobilaVišupučkuškolurealnogsmjera,kojajebila preteča gimnazije.Današnja zgrada gimnazije otvorena je pred samratusvibnju1914.Sobziromnazbivanja,ičinjenicudajezgradatijekomratnihgodinabilapretvorenaubolnicu,nastavajeunjojprofunkcionirala1918./1919.Takođermožemospomenutidaje1914.uViroviticiotvorenau to vrijeme jedna od modernijih osnovnih škola. Početkom Prvogasvjetskog rata na području virovitičkog kotara djelovalo je 40 odgojno-obrazovnihustanova.Nadzornadškolamavršilaje(nasvojimpodručjima)kraljevska županijska oblast. Vrhovni nadzor nad svim školamaobavljalaje Kraljevska zemaljska vlada kroz Odjel za bogoštovlje i nastavu. Osimštosuodržavalinastavu,učiteljisusudjelovaliuraduraznihdruštavaiuzsvećenstvo,bilistupovizajednice.Takođersupostalivodećaintelektualnasnagagospodarskih,vatrogasnih,kulturno-prosvjetnihidrugihdruštava.Uvrtovimaškolauzgajalisumnogevrstevoćaivinovelozeidijeliliihpučanstvukakobiunaprijedilovlastitenasade.Takođersupokretalirazličitetečajeveipodučavalinepismenečitanju,pisanjuidrugimvještinama. Udrugojpolovici19.stoljećauViroviticisepočelorazvijatitiskarstvo.PoznatajebilatiskaraA.Habianaczakojusepretpostavljadajepočelaraditijoš1877.Međutimstvarnidokaznjezinogdjelovanjadatira1890.godine.NakonsmrtiA.Habianca,tiskarujevodilanjegovaudovica.USpomenspisu1910.tvrtkajenavedenakaotiskaraA.ud.Habianac.UdovaA.HabianacpreudalasezaučiteljaĐuruŽakića.Tvrtka tadamijenja imeuTiskaraA.Habianacud.Žakić.Unjojse1900.počeotiskatitjednikVirovitičkizavičaj(predPrvi svjetski ratmijenjanazivuHrvat),kao iVirovitičkiglasnikkojijepočeo izlaziti1914.godine. Listove jeuređivaoĐuroŽakić.UztiskaruHabianac, možemo spomenuti tiskaru Ivana Dobravca Plevnika koja jeotpočelasradom1899.TadajePlevnikpokrenuonovineVirovitičan(1899–1941),ukojimajeobjavljivaosvojepjesme,crtice,feljtone,igrokaze,osvrte,kronikeimemoarskezapise.ListjeubrzonakonpočetkaratazabraniobanIvanSkerlecz. Opća javna bolnica otvorena je 1902. godine. Najprije je izgrađenojednokrilos59kreveta,dabiseidućihgodinanadograđivala.Većslijedeće1903.izgrađenojedrugokriloiposebnezgradezaraznogodjela,mrtvačnicei ledvenice,kirurškiodjel,operacijskasobaitd.Tadajebolnicaimala123kreveta.Godine1907.gradskaupravadonijelajeodlukupremakojojseuViroviticutrebala uvesti električna struja. Nacrt ovog projekta izradila je tvrtkaTechnische und elektrotechnisches Bureau Louis Patz Co. Međutim,financijskikrugokoprojektanijebiouspješnozatvoren.UskorojeotpočeoPrvi svjetski rat, tako da je cijela stvar odložena do njegovog završetka.S realizacijom projekta krenulo se 1919. u izvedbi dioničarskog društvaMunjarad.d.izVirovitice. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, počeo se organizirano razvijatisportskozabavniživotnapodručjuVirovitice.TemeljetograzvojapostavilajeVišapučkaškolasobziromdajenasnazibiozakonoobveznoj„gimnastici“(predmettjelesnogodgoja).UViroviticinijebiloučiteljagimnastikepajenatudužnostpostavljenMiroslavOstojić,jedanodpolaznikaprvogTečajazaučiteljagimnastike.Onjeneštokasnijeuspiopridobitinekeodvirovitičkihuglednikatejepokrenutprocesosnivanjasportskogdruštva.TakosuseuViroviticinajprijedruštvenoorganiziralibiciklisti(početkom1900.)iklizači(početkom1904.).Godine1906.osnovanojedruštvoHrvatskisokol,kojijebionajaktivnijaorganizacijautovrijeme,tejepriređivalobrojnekućnezabave,plesove,raznajavnapredavanjaislično.Osnovanjetakođeriteniskiklub(1908.).Uztopočetkom20.stoljećanaovompodručjupočeoseigratii nogomet. Najprije su osnovana dva kluba Ilirija(đački klub) i Virovitica(građanskiklub).Neštokasnijeosnovan je i trećiklubSlavonija. Izmeđuostalihdruštvenihaktivnostikojimasuseljudiradobavili,bilojelovstvo.Pretpostavljasedajeudruženjelovacaosnovano1911. Godine1890.uVirovitici jeosnovanazakladazapomoćsiromašnimučenicima Okrilje, a 1899. i podružnica Crvenog križa. Ove organizacijeodigrale su važnu ulogu u spašavanju života i zbrinjavanju unesrećenihtijekomrata.NekiodpoznatihljudikojisusvojimživotomiradomvezaniuzViroviticuaživjelisuzavrijemeratnihzbivanjabilisu:književnikipolitičarKsaverŠandorĐalski(virovitičkizet),predsjednikSavezahrvatskihučiteljskihdruštavatesuutemeljiteljHrvatskogapedagoško-književnogzbora,StjepanBasariček,jezikoslovacTomislavMaretić,publicist,književnikinakladnikIvanDobravecPlevnik,dirigentiskladateljIvanVlašimsky,itd.

VIROVITICA UOČI PRVOG SVJETSKOG RATA

Razglednica Virovitice, početak XX. stoljećaFototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Početak Strossmayerove ulice, lijevo zgrada u kojoj se nalazila Pučka škola u Virovitici

Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Dvorište nekadašnje obrtne zadrugePreuzeto sa stranice Virovtica.com

Historicistička uglavnica Prve hrvatske štedionice u Virovitici, sagrađena 1892. FototekakulturnopovijesnezbirkeGradskogmuzejaVirovitica

Preuzeto sa stranice Virovtica.com

Virovitički željeznički kolodvor, razglednica oko 1920. FototekakulturnopovijesnezbirkeGradskogmuzejaVirovitica

Preuzeto sa stranice Virovtica.com

Drachova pilana, preteča današnjeg TVIN-a.Preuzeto sa stranice Virovtica.com

Stari drveni vatrogasni toranj, 1904.; snimio dr. Hugo SchubertFototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Dobrovoljno vatrogasno društvo Virovitica, 1892.Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Dobrovoljno vatrogasno društvo Suhopolje krajem 19. stoljeća.Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Zapisnik skupštine DVD Suhopolje, 4. svibanj 1914.HPD „Rodoljub“ Virovitica, mješoviti zbor, zborovođa Jan Vlašimsky (s dirigentskim štapićem), 1913.


Tamburaško društvo „Mladost“ u Virovitici oko 1914.Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Zgrada Realne gimnazije, dovršena 1914., lijevo Begovićeva kuća (danas Arhiv)Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Zvonimirov trg, iza prizemnice jednokatna zgrada gdje se je nalazila stara Pučka škola u Virovitici,snimiodr.HugoSchubert1904.


Proslava 30 godina HPD „Rodoljub“, 2-3. rujna 1911., Zvonimirov trg; snimio dr. Hugo Schubert. U pozadini tiskara udovice Habianac.


Strossmayerova ulica, jednokatnica lijevo tiskara braće BralićFototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Zgrada stare bolnice sagrađena 1902.Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Paviljon za infektivne bolesti, sagrađen 1903.Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Nova Domobranska vojarna, sagrađena početkom XX. st.

Članovi Hrvatskog Sokola u Virovitici, početak XX. stoljećaFototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Na igralištu, tenisači Tenis kluba Virovitica, oko 1910. Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

VGŠK-a Virovitica i I. Hrvatski građanski športski klub Zagreb, prigodom otvorenja nogometnog igrališta VGŠK-e, 12. VIII. 1923.


Ksaver Šandor Gjalski (pravo ime Ljubomil Tito Josip Franjo Babić),

hrvatski književnik.(GredicekrajZaboka,26.X.1854–Gredice,6.II.1935).

Od1909.do1918.i1926.do1927.biopredsjednikDruštvahrvatskihknjiževnika.Takođerjebio

aktivanupolitici,kaosaborskizastupniknalistiHrvatsko-srpskekoalicije1906.,1917–18.,veliki

županzagrebačkežupanije,1919.UztojebiočlanPrivremenoganarodnogpredstavništvauBeogradu.SMilivojemDežmanom1903.uređivaoVienac.

Fotografija preuzeta iz Hrvatske enciklopedije

Stjepan Basariček(IvanićGrad,27.IV.1848–Zagreb,23.III.1918).

Bioprofesorteorijskeipraktičnepedagogije(metodike)naUčiteljskojškoliuZagrebu.JedanodorganizatorahrvatskogaučiteljstvauXIX.st.ipredsjednikSavezahrvatskihučiteljskihdruštava

(1892–1907).SuutemeljiteljHrvatskogapedagoško-književnogzbora(1871),poslijenjegovtajnik,

potpredsjednikipredsjednik(1906–09).Fotografija preuzeta iz Hrvatske enciklopedije

Tomislav Maretić, hrvatski jezikoslovac (Virovitica,13.XII.1854–Zagreb,15.I.1938).

Diplomiraoje1878.klasičnuislavenskufilologijunaFilozofskomfakultetuuZagrebu.PravičlanJAZUod1886.,anjezinpredsjednik1915–18.BiojesaborskizastupnikUnionističkestrankedvaputpopetgodina.

–Maretićjebiopoliglotširokenaobrazbe,vrloplodanjezikoslovac,glavnipredstavniktzv.hrvatskih

vukovaca,zaslužanzadosljednokodificiranjenovoštokavštinekaoknjiževnogjezikaizauvođenje

fonološkogapravopisa.Fotografija preuzeta iz Hrvatske enciklopedije

Jan Vlašimsky(Všeň, Češka, 22. svibnja 1861. - Virovitica, 13. travnja 1942.),

hrvatskiskladatelj,zborovođaiučiteljglazbečeškogporijekla.Jedanodključnihljudicjelokupnog

glazbenogikulturnogživotauVirovitici.DugogodišnjizborovođaHPD„Rodoljub“


Klizači, jarak oko Dvorca Pejačević, snimio dr. Hugo Schubert 1904. Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica

Download - VIROVITICA UOČI PRVOG SVJETSKOG RATA...2020/06/04 · u svezi zemaljske središnje vjeresijske udruge u Budimpešti.Takvih je u kotaru Viroviticabilo devet). Ukupno je u kotaru dakle

Top Related