ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA
1.OPĆENITO
INDIVIDUALNA PRAVNA ZAŠTITA
pokreće tužitelj radi zaštite
individualnih interesa (povrijeđenih ili ugroženih subjektivnih građanskih prava)
konkretna pravna zaštita
odluka djeluje u pravilu inter partes
KOLEKTIVNA PRAVNA ZAŠTITA
pokreće udruga ili predstavnik grupe tužitelja
radi zaštite grupnih kolektivnih interesa
apstraktna pravna zaštita
proširene subjektivne granice pravomoćnosti
2. ZAŠTO?
Prevladati slabosti individualne pravne zaštite Ekonomska racionalnost – korist koju stranka
očekuje veća od troškova postupka Težina povrede – veći broj slučajeva u kojima postoji manja
povreda; objektivno povrijeđeni postupak ne pokreće jer se ne isplati
- povreditelj nastavlja s takvim ponašanjem Informiranost članovi grupe (kolektiva) nisu upoznati s važnim
informacijama; nisu sposobni samostalno štititi svoje interese
3. VRSTE KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE
1. Actio popularis 2. Grupna tužba (Gruppenklage)3. Skupna tužba (Sammelklage)4. Udružna tužba
(Verbandsklage)5. Model postupak
(Musterverfahren)
4. ACTIO POPULARIS
Najstariji oblik kolektivne pravne zaštite Kada je deliktom povrijeđen javni interes “Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni
izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija opasnost njemu ili drugome, kao i da se uzdrži od djelatnosti iz koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost od štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. “ (čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima)
preventivna restitucijska – samo za osobu koja je pretrpjela
konkretnu štetu ekološka tužba
5. GRUPNA TUŽBA
tužbu podnosi jedna ili više osoba u ime svih koji su pretrpjeli istu povredu
najpoznatija – američki class action 17. st. Engleska - Bill of Peace - omogućavala više
tužitelja rješavaju pitanje zajedničko svima u parnici pred Kancelarovim sudom (Court of Chancery); svi morali biti fizički prisutni
representative plaintiffs - slučaj prezentira stranka koju sud imenuje kao predstavnika tužitelja
kompenzacijska (50% svih class action postupaka kojima se traži naknada štete)
Opt-out (SAD) – nije potrebna nikakva aktivna radnja da bi se postalo članom grupe
Opt-in ( Španjolska, Švedska) – potrebna prijava za sudjelovanje u postupku
6. SKUPNA TUŽBA
Udruga zahtjeve oštećenika kumulira radi zajedničkog utuženja- koncentracija postupka pred jednim sucem
Kompenzacijska Vereien für Konsumenteninformation (VKI) „Sammelklage österreicherische Prägung“ ne zasnova se na principu reprezentacije ugovor o financiranju
8. UDRUŽNA TUŽBA
Podnosi ovlašteno tijelo – u pravilu udruga
preventivna – sprječava nedopušteno ponašanje pro futuro
represivna – uklanja protupravna ponašanja kojima se povređuju interesi grupe
apstraktna i posredna pravna zaštita – štiti kolektivne interese zajedničke nekoj grupi neovisno o tome je li do povrede subjektivnog građanskog prava došlo
9. MODEL POSTUPAK
Verfahren nach Kapitalanleger-Musterverfahrensgesetz (KapMuG)
2004. 15 000 tužitelja tužilo Deutsche Telekom kompenzacijska pravna zaštita; štite se prava
pojedinca koji su povrijeđeni istom radnjom tuženika
Podnose samostalno tužbu Registriraju se u “Klageregister” OLG određuje model tužitelja, odnosno provodi
model postupak Odluka će imati prejudicijelni značaj u svim drugim
postupcima koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi
10. PRAVNI IZVORI KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ
1. Zakon o zaštiti potrošača (NN 143/14)
čl. 106.-122. 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije
(NN 85/08, 112/12) – čl. 24. 3. Zakon o parničnom postupku (NN
53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) – čl. 502.a -502.h
10. 1. Zakon o zaštiti potrošača
ZZP 2003 – prvi put u Hrvatskoj propisana mogućnost udružne tužbe
ZZP 2007 – odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti do ulaska Hrvatske u EU
Je li nužno vezivati primjenu udružnu tužbu uz EU?
Od 2008. bila je moguća primjena kolektivne pravne zaštite u ZSD
Je li to značilo da smo kolektivna pravnu zaštitu potrošača mogli zatražiti ako su potrošači bili diskriminirani?
Novela ZZP 09 ovlaštena osoba treba pisano upozoriti
trgovca da će ako ne prekine s nedopuštenim ponašanjem pokrenuti postupak radi kolektivne pravne zaštite
jasno određuje aktivnu legitimaciju za podnošenje udružne tužbe
ne odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti uz stupanje Hrvatske u EU
određuje sudsku nadležnost propisuje djelovanje odluke prema trećima
Aktivna legitimacija – ovlaštene osobe određene Uredbom Vlade
Potrošač – Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača i Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske
Pasivna legitimacija - trgovac Nadležan sud – trgovački sud Zahtjev deklaratorno-kondemnatoran 1.utvrdi čin povrede propisa 2. naredi prekid poduzimanja štetnih radnji i
eventualno otklanjanje štetnih posljedica 3. zabrana poduzimanja tih radnji ubuduće Apstraktna, kolektivna i u pravilu
nekompenzacijska zaštita
ZZP 2014 čl. 106. sporovi ako postoji suprotnost s odredbama zakona
kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1.), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7.), nepoštenu poslovnu praksu (čl. 30.do čl. 40.), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42.), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44.-104.).
Prijelazne i završne odredbe – ranije pokrenuti postupci Uredba – rok od 60 dana
ZZP-a 2014 odnose se na odnos prema drugim zakonima, odnosno suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1.), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7.), nepo štenu poslovnu praksu (čl. 30.do čl. 40.), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42.), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu ( timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44.-104.).
Obvezatni sadržaj odluke kojom se usvaja tužbeni zahtjev ili ne?
Čl.114. ZZP 14 1. utvrditi povredu propisa o zaštiti potrošača 2. narediti prekid protupravnog postupanja i eventualno
poduzeti mjere za otklanjanje štetnih posljedica 3. zabraniti takvo ili slično postupanje ubuduće Obrazloženje – sudska odluka mora imati sva tri elementa Čl. 502.b ZPP tužitelj može tražiti… Je li tužitelj u postupcima za zaštitu kolektivnih interesa
potrošača u određivanju sadržaja tužbenog zahtjeva vezan sadržajem odluke koju sud, ako usvoji tužbeni zahtjev mora donijeti ?
Dva rješenja
10. 2. ODLUKA U SLUČAJU UDRUGE FRANAK
Problemi vezani uz primjenu valutne klauzule koja se vezuje uz švicarski franak
Odluke različitog sadržaja (individualne ili kolektivne pravne zaštite) u Hrvatskoj, BiH, Mađarskoj, Poljskoj
U Hrvatskoj je riječ o sporu koji je pokrenuo POTROŠAČ – Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske protiv 8 banaka
Odluka donesena 4. srpnja 2013. i njome je prihvaćen tužbeni zahtjev kojim se:
1. utvrđuje da su tuženici povrijedili kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o kreditima koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju jer banke (trgovci) nisu potrošače u cijelosti informirale o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke - nastupila neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih stranaka
2. nalaže se tuženicima da prekinu s tim postupanjem i u roku od 60 dana ponude izmjenu ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu
3. zabranjuje se tuženima takvo postupanje ubuduće. Presuda nije pravomoćna Banke izjavile žalbu Problemi presude: 1. vremensko važenje ZZP-a (materijalnopravni i
procesnopravni) 2. aktivna legitimacija 3. valutna klauzula – dopuštena prema čl. 22. ZOO (nisu
određeni modaliteti dopuštenosti) 4. informiranost potrošača
11. BOSNA I HERCEGOVINA
Kolektivna pravna zaštita (Zakon o zaštiti potrošača, Službeni glasnik BiH 181/06), čl. 98-116.
Individualna pravna zaštita, tužbeni zahtjev usvojen: 1. utvrđuje ništavnim odredbe ugovora o kreditu 2. utvrđuju se ništavnim odredbe ugovora i zasnivanju
hipoteke 3. nalaže se tuženiku da isplati novčani iznos na ime
neosnovano naplaćene kreditne obveze Vremensko važenje – tužba podnesena 2.12. 2011., ugovor o
kreditu s valutnom klauzulom zaključen 9.7. 2007. nije sporna visina rate sporno je li se ugovor mogao zaključiti uz primjenu valutne
klauzule i jesu li promjene kamatne stope vršene u skladu s ugovorom
Je li valutna klauzula uopće dopuštena - u to vrijeme NE
Prema čl. 395. Zakona o obveznim odnosima “Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njezino ispunjenje može se zahtijevati samo u domaćem novcu prema kursu koji je postojao u vrijeme nastanka obveze”
Građani nisu bili informirani; narušen princip savjesnosti i poštenja
“Radi se o kombinaciji anuitetne otplate s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom po dvije osnove - toksičan bankarski kreditni proizvod koji je planiran i smišljen.”
U kojoj će mjeri ova individualna pravna zaštita utjecati na promjenu ponašanja banaka ( u slučaju pravomoćnosti)? Bi li se oni kojima ta odluka ide u prilog mogli na nju pozivati u rješavanju svojih sporova?
12. SRBIJA
Odredba o kolektivnoj pravnoj zaštiti u ZPP-u ukinute odlukom Ustavnog suda (Iuz-51/2012 od 23. svibnja 2013).
Preporuke Narodne banke Srbije BAN 001 i BAN 002 – izračunati iznos kamata koji je preplaćen
Od 31 banke – 19 prihvatilo proporuke Pravomoćna odluka – tužiteljica s KBC bankom
zaključila stambeni kredit, valutna klauzula u švicarskom franku, marža banke viša od 3,5%
Viši sud u Negotinu potvrdio presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu kojom je banci naloženo da isplati 1325 franka zbog neosnovano obračunate kamate izmjenom marže
13. ODNOS INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE
Odnos individualne i kolektivne pravne zaštite može biti UZAJAMAN
Odluka suda donesena u sporu u povodu pružanja kolektivne pravne zaštite može biti osnova za kasnija individualna potraživanja
S druge strane, (presuđujuća) odluka donesena u povodu pružanja individualne pravna zaštita može prejudicijelno djelovati na kasnije odluke pripadnika određene grupe
14. ZAKLJUČAK
Razvoj društva, množina pravnih odnosa u kojima se masovno povređuju prava pripadnika određene grupe zahtijevaju kolektivnu pravnu zaštitu.
Ne postoji jedinstven tip pravne zaštite kolektivnih interesa - ona je odraz pravne tradicije, izabranih modela, društvenih potreba i mogućnosti.
Kolektivna pravna zaštita odnosi se na potrošačke sporove, sporove u povodu diskriminacije, zaštite okoliša, tržišta kapitala
Individualna i kolektivna pravna zaštita su međusobno uvjetovane – obje služe djelotvornijem sustavu pružanja pravne zaštite u pravnom sustavu.